Autor: INFO

  • Promocija potencijala Srpske u Rusiji

    Promocija potencijala Srpske u Rusiji

    Delegacija Investiciono-razvojne banke /IRB/ Republike Srpske otputovala je u Rusiju, gdje će tokom narednih nekoliko dana održati nekoliko sastanaka u Moskvi i Nižnjem Novgorodu sa predstavnicima Privredne komore Rusije, Privredne komore Nižnjeg Novgoroda i brojnim ruskim privrednicima.

    Delegacija IRB-a Srpske, na čelu sa vršiocem dužnosti direktora Draženom Vrhovcem, ovim aktivnostima nastavlja sa intenzivnom promocijom investicionih profila Republike Srpske i njenih opština i gradova, saopšteno je iz IRB-a Srpske.

    Tokom posjete, planirani su i zvanični sastanci sa rukovodstvom oblasti Nižnjeg Novgoroda.

    Ruskim privrednicima i investitorima biće predstavljene investicione mogućnosti, potencijali i kapitalni projekti Republike Srpske, opština i gradova, kao i aktivnosti koje IRB Srpske sprovodi na snažnoj promociji potencijala Republike Srpske.

    “Cilj tih aktivnosti je veći priliv kvalitetnih direktnih stranih ulaganja u Republiku Srpsku, nova zapošljavanja i jačanje privrednog ambijenta”, navodi se u saopštenju.

    U saopštenju se podsjeća da su u okviru ovih aktivnosti predstavnici IRB-a u junu boravili u Beču, gdje su investicione mogućnosti predstavljene uglednim austrijskim privrednicima i predstavnicima poslovne dijaspore.

    “Nakon posjete Beču, Republiku Srpsku su već posjetile dvije grupe zainteresovanih austrijskih investitora”, navodi se u saopštenju.

    Ključni događaj u promociji investicionih profila Republike Srpske biće održan početkom septembra na Drugoj investicionoj konferenciji “Invest Srpska 2022”, koja će okupiti domaće i strane investitore, poslovnu i naučnu zajednicu, te donosioce odluka na različitim nivoima vlasti Srpske i regiona.

    Konferencija će u potpunosti biti posvećena direktnim investicijama u Republiku Srpsku.

    IRB Srpske će učestvovati i na Međunarodnom sajmu u Solunu, od 10. do 18. septembra, s ciljem predstavljanja potencijala Republike Srpske, njenih opština i gradova privrednicima i organizacijama iz Grčke, kao i potencijalnim investitorima iz drugih zemalja.

    “Namjera kojom smo se vodili prilikom kreiranja investicionih profila Republike Srpske, kao i naših opština i gradova, bila je da na jednom mjestu kompletiramo sve privredne potencijale Republike i olakšamo pristup informacijama zainteresovanim investitorima”, navodi se u saopštenju.

    U saopštenju se ističe da će investicioni profili, koji će biti predstavljeni na sajmovima, kongresima, konferencijama, u predstavništvima, ambasadama i na svakom mjestu gdje postoji šansa za kvalitetnu promociju Republike Srpske, biti dostupni i na engleskom jeziku, te da je u planu prevod i na druge strane jezike.

  • Policajac motorista povrijeđen u udesu u Banjaluci

    Policajac motorista povrijeđen u udesu u Banjaluci

    Policajac MUP-a RS povrijeđen je u saobraćajnoj nezgodi koja se danas dogodila kod Prijedorske petlje u Banjaluci, potvrđeno je “Nezavisnim novinama”.

    Naime, do nezgode je došlo kada su se sudarili automobil i motor MUP-a RS kojim je upravljao policajac.

    Iz Policijske uprave Banjaluka kratko su nam potvrdili da su motocikl MUP-a RS i putničnko vozilo učestvovali u nezgodi te da je uviđaj u toku.

    Kako javljaju čitaoci “Nezavisnih”, stvorena je gužva u saobraćaju na ovoj dionici.

  • Rusija odbacila tvrdnje

    Rusija odbacila tvrdnje

    Rusija je odbacila kao netačne tvrdnje američkog državnog sekretara Entonija Blinkena da ruske snage koriste nuklearnu elektranu Zaporožje kao vojnu bazu, navodi se u komentaru ruske delegacije na Konferenciji o reviziji Sporazuma o neširenju nuklearnog naoružanja.

    “U svojoj izjavi na 10. Konferenciji o reviziji Sporazuma o neširenju nukleranog naoružanja, američki državni sekretar Entoni Blinken optužio je ruske oružane snage da koriste nuklearnu elektranu Zaporožje kao vojnu bazu. Snažno odbacujemo takve optužbe”, navodi se u komentaru ruske delegacije, koji je objavljen na njenom sajtu.

    Kako se dodaje, Rusija je u više navrata istakla da akcije njenih oružanih snaga ni na koji način ne podrivaju nuklearnu bezbednost Ukrajine i ne ometaju normalan rad elektrane, prenosi TAS S. U saopštenju se ukrajinske oružane formacije optužuju da su poslednjih meseci izvršile niz provokacija koristeći bespilotne letelice, uključujući one koje su isporučile članice NATO, kako bi sabotirale normalno funkcionisanje elektrane, zastrašile njeno osoblje, podrile bezbednost nuklearne elektrane i stvorile pretnju od nuklearne katastrofe. Ističe se da je Rusija na to ukazala na sastanku Saveta bezbednosti UN, koji je održan 29. jula.

    “Kada preduzima takve korake, Kijev ima punu podršku SAD i drugih zapadnih država”, navodi ruska delegacija. Američki državni sekretar Entoni Blinken ranije je nazvao ruske akcije oko najveće ukrajinske nuklearne elektrane Zaporožje “vrhuncem neodgovornosti” i optužio Moskvu da je koristi kao “nuklearni štit” u napadima na ukrajinske snage.

    On je dodao da je Vašington duboko zabrinut što Moskva sada koristi nuklearnu elektranu kao vojnu bazu i puca na ukrajinske snage iz okoline.

  • U Srpskoj 194 novozaražena, preminulo šestoro

    U Srpskoj 194 novozaražena, preminulo šestoro

    U pоsljеdnja 24 čаsа u Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskој bоlnici u Fоči i u bоlnicаmа Sv. Vrаčеvi u Biјеljini i Sv. аpоstоl Lukа u Dоbојu izvršеnо је tеstirаnjе 326 lаbоrаtоriјskih uzоrаkа, а virus kоrоnа pоtvrđеn je kоd 194 оsоbе, dok je od posljedica zaraze preminulo šest osoba.

    Kada je riječ o zaraženima, rаdi sе о 82 muškаrcа i 112 žеnа, оd kојih је 30 mlаđе, 105 srеdnjе i 59 stаriје živоtnе dоbi.

    Prеmа mјеstu prеbivаlištа, 64 оsоbе su iz Bаnjаlukе, 42 iz Trеbinjа, 35 iz Biјеljinе, dеvеt iz Knеžеvа, pо sеdаm iz Ugljеvikа i Čеlincа, pеt iz Dеrvеntе, čеtiri iz Bilеćе, pо tri iz Prnjаvоrа i Fоčе, pо dviје iz Dоbоја, Zvоrnikа, Lоpаrа, Mrkоnjić Grаdа i Priјеdоrа i pо јеdnа iz Brоdа, Gаckа, Kоtоr Vаrоšа, Lаktаšа i Srpcа.

    U pоsljеdnjа 24 čаsa, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе priјаvljеnо је šеst smrtnih slučајеvа. Rаdi sе о pеt žеnа i јеdnоm muškаrcu, srеdnjе i stаriје živоtnе dоbi, iz Bаnjаlukе, Grаdiškе, Srpcа, Fоčе i Lаktаšа (2 оsоbе).

    Dо sаdа je u Rеpublici Srpskој pоtvrđеn 115.241 slučaj virusа kоrоnа, а prеminulo je ukupnо 6.416 оsоba kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

    U Rеpublici Srpskој, tеstirаno je ukupnо 432.537 оsоba.

    Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 122, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 60, а u оstаlim bоlnicаmа 62. Nа rеspirаtоru su čеtiri оsоbе (UKC Rеpublikе Srpskе).

  • Australijska senatorka tokom polaganja zakletve nazvala kraljicu Elizabetu II kolonizatorkom

    Australijska senatorka tokom polaganja zakletve nazvala kraljicu Elizabetu II kolonizatorkom

    Australijska senatorka domorodačkog porijekla Lidia Thorpe je tokom polaganja zakletve na mandat u Parlamentu Australije kraljicu Elizabetu II koja je formalno lider i ove države nazvala kolonizatorkom.

    “Ja, suverena Lidia Thorpe, svečano i iskreno potvrđujem i izjavljujem da ću biti vjerna i biti istinski odana kolonizatorskom Njenom Veličanstvu Kraljici Elizabeti II”, rekla je Thrope uz podignutu ruku prije nego ju je prekinula predsjednica Senata i drugih zastupnika.

    Jedan od zastupnika je rekao da nije senator dok to (zakletvu) ne učini na pravi način.

    Nakon toga je predsjednica Senata Sue Lines zamolila Thorpe da položi zakletvu onako kako piše na kartici što je Thrope i učinila, držeći visoko podignutu stisnutu pesnicu.

    Thorpe se na sve osvrnula na Twitter napisavši “Suverenitet nikad nije ustupljen”.

    Australija je 1901. godine dobila nezavisnost nakon što je Velika Britanija njome vladala kao kolonijom više od 100 godina. Britanska Kraljica Elizabeta II je titulatorni lider Australije i nosi titulu kraljice Australije.

    U državi je sve više zahtjeva da se prekinu sve veze sa britanskom kraljevskom porodicom i da se proglasi republika.

  • Vulin: Srbija sačuvala mir u BiH uprkos Izetbegoviću

    Vulin: Srbija sačuvala mir u BiH uprkos Izetbegoviću

    Ministar unutrašnjih poslova i i predsjednik Pokreta socijalista Aleksandar Vulin rekao je da je Srbija sačuvala mir u BiH, ali ne zahvaljujući Bakiru Izetbegoviću, već uprkos njemu.

    “Mir u BiH nije odluka Izetbegovića, ali jeste Srbije i Republike Srpske. Da se Izetbegović pita, BiH bi nestala u krvoproliću, zato i prebrojava Srbe i Bošnjake i zato poziva na ukidanje Republike Srpske. Zato i posle sedam godina od pokušaja ubistva Aleksandra Vučića u Srebrenici još uvek nemamo imena ni izvršilaca ni nalogodavaca.

    Ne znam gde Izetbegović vidi negativan uticaj Rusije, ali znam da iz Rusije nikada nisu došli predlozi za rušenje Dejtonskog sporazuma na kome počiva mir u BiH, ali iz mnogih drugih zemalja jesu, a najviše od samog Izetbegovića i SDA.

    Srbija je sačuvala mir u BiH, ali ne zahvaljujući Izetbegoviću, već uprkos njemu”, poručio je Vulin odgovarajući na napade Izetbegovića, koji je rekao da Rusija razara Ukrajinu, a Srbija na Balkanu i da Srbija i Rusija žele mir imale bi ga sutra, saopštio je PS.

  • Sve više pacijenata u banjalučkoj Hitnoj pomoći

    Sve više pacijenata u banjalučkoj Hitnoj pomoći

    Služba hitne medicinske pomoći imala je od početka godine do sada 2.495 pacijenata više nego u istom periodu prošle godine, potvrdili su za “Nezavisne novine” iz Doma zdravlja.

    Naime, oni su u periodu od početka godine do kraja jula imali ukupno 24.879 pacijenata, a od tog broja na terenu su intervenisali 4.191 put.

    “U prošloj godini su u ovom istom periodu bila 22.384 pacijenta, a od toga na terenu 4.585 intervencija”, istakli su iz Doma zdravlja.

    Prema njihovim riječima, najčešći razlozi zbog kojih su intervenisali bili su bolovi u grudnom košu, otežano disanje, povrede, saobraćajne nezgode, kolaps, neurološke tegobe, alergijske reakcije, abdominalne tegobe, te febrilna stanja.

    “Vrućine su takođe uticale na veći broj pacijenata s različitom simptomatologijom”, poručili su iz Doma zdravlja.

    Takođe dodaju da nema pravila kada je u pitanju starosna dob, ali se u većini situacija očekuje da su to osobe starije populacije.

    “Nažalost, ponekad je dolazilo do lažne uzbune, ali se svi pozivi snimaju, te je lako ustanoviti i prijaviti policiji onog ko lažnim pozivom ugrožava spasavanje nekog drugog kome je potrebna hitna medicinska intervencija”, istakli su oni.

    Dom zdravlja napominje da je uz pomoć Vlade Republike Srpske, Gradske uprave, kroz određene projekte i uz pomoć donacija društveno odgovornih komanija od 2019. godine obezbijeđeno sedam novih sanitetskih vozila s kompletnom medicinskom opremom.

  • Na pojedinim pumpama benzin pao ispod 3 KM

    Na pojedinim pumpama benzin pao ispod 3 KM

    U Republici Srpskoj cijene goriva i dalje su u padu, pa se na pojedinim benzinskim pumpama benzin prodaje i po 2,99, a dizel 3,24 KM po litru.

    Uodnosu na prije par dana, benzin je jeftiniji za šest feninga, dok je cijena dizela ostala približno ista.

    Na nekim drugim pumpama, gdje su cijene više, litar dizela košta 3,33, a benzina 3,15 KM, tako da ova goriva, u prosjeku, koštaju 3,27, odnosno 3,05 KM.

    U poređenju sa periodom prije dvije sedmice, litar dizela je pojeftinio za 22, a litar benzina za 34 feninga. Naime, tada su ova goriva u prosjeku koštala 3,49, odnosno 3,39 KM.

    Ad
    Gorivo je u Srpskoj počelo da pojeftinjuje negdje u drugoj polovini jula, kao reakcija na pad cijena sirove nafte u svijetu.

    Prema zvaničnoj statistici, u ovom periodu prošle godine dizel je na benzinskim pumpama u Srpskoj u prosjeku koštao 2,1, a benzin 2,13 KM po litru.

  • Sijarto: Ne igrajte se geopolitikom oko Ukrajine

    Sijarto: Ne igrajte se geopolitikom oko Ukrajine

    Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto pozvao je nuklearne supersile da prestanu da se igraju geopolitičkom situacijom oko Ukajine.

    Sijarto je na konferenciji UN za razmatranje napretka u primjeni Ugovora o neširenju nuklearnog oružja rekao da Mađarska razumije da džave s nuklearnim oružjem gledaju na sukob u Ukrajini kao na pitanje geopolitičke prirode.

    “A neke od tih supersila su geografski daleko od mjesta gdje se održava rat. Ali za nas, zemlje u susjedstvu, ovo je pitanje od vitalnog značaja. Zato tražimo od svih relevantnih aktera: ne igrajte se geopolitikom na naš račun”, rekao je Sijarto.

    On je ukazao da su zemlje centralne Evrope uvijek gubile u igri Istoka i Zapada, prenosi TASS. “Uvijek se zalažemo za održavanje dijaloga između Istoka i Zapada, posebno o strateškim pitanjima, poput izbjegavanja širenja i upotrebe nuklearnog oružja. Ako se ovaj dijalog ne nastavi, rizik od daljih tenzija i eskalacije će se definitivno povećati”, upozorio je Sijarto.

    On je pozvao sve potpisnice da se pridržavaju Ugovora o neširenju nuklearnog oružja.

  • Stranke izgubile poslanike, a i dalje uzimaju novac

    Političke stranke u BiH su na raznim nivoima vlasti od 2004. do prošle godine iz budžeta primile oko 336 miliona maraka, pokazuju podaci koje smo dobili iz Centralne izborne komisije BiH.

    Međutim, zanimljivo je i to da se novac dijeli u skladu s izbornim rezultatima, a ne u skladu s trenutnim izgledom parlamenta, što znači da, na primjer, DNS dobija novac koji bi pripao i Demosu, jer je ta stranka nastala nakon razlaza sa DNS-om nakon što je CIK verifikovao broj stranaka i poslanika i na osnovu toga odredio koliko kojoj stranci pripada. Tako DNS danas dobija novac koji je dobio na osnovu poslanika koji sjede u poslaničkim klupama iz redova Demosa, dok ovoj stranci po tom osnovu ne pripada ništa.

    Za jedne je to logična posljedica činjenice da novac dobija stranka koja je mandate i osvojila, dok drugi misle da, s obzirom na to da mandat pripada poslaniku, novac treba da dobije politička organizacija kojoj pripada poslanik.

    Podaci CIK-a koje smo dobili pokazuju da je u prvoj punoj godini tekućeg mandata strankama u Narodnoj skupštini RS ukupno pripalo 3,53 miliona maraka, naredne 2020. 3,59 miliona, a prošle godine 3,67 miliona maraka. Od ovog iznosa, u prve tri godine mandata oko milion maraka utrošeno je na rad klubova i ovaj novac se dijeli svim klubovima, uključujući i onim koji su formirani naknadno. Ostatak novca pripada strankama koje su mandat osvojile, čak i ako poslanici koji su dobili glasove više nisu u klubovima tih stranaka.

    Zoran Latinović, generalni sekretar SDS-a, smatra da je u redu da stranka koja je osvojila mandat dobija sredstva iz budžeta, čak i ako dio poslanika više nije u stranačkom klubu.

    “Prema Izbornom zakonu, poslanik ima pravo da napusti stranku i mandati se mogu prenositi. Ali stranka je na izborima ostvarila toliki broj mandata i to je kriterij po Zakonu o finansiranju političkih stranaka da stranka ima pravo na ta sredstva”, rekao je on za “Nezavisne”.

    Na pitanje kako komentariše mišljenja onih koji smatraju da zato što mandat pripada pojedincu, pojedincu, odnosno njegovoj političkoj organizaciji pripada i novac namijenjen za njegovu političku organizaciju, Latinović je kategoričan da onom ko je napustio vlastitu stranku pripada mandat, ali da je novac stranački.

    Prema njegovom mišljenju, odnošenje mandata od stranke jeste dozvoljeno po zakonu, ali se radi o anomaliji jer, kako ističe, riječ je o motivaciji iza koje stoje lični interesi.

    “Građani su dali mandate strankama, i prema tome stranke raspolažu tim sredstvima. Sredstva se dijele strankama proporcionalno osvojenim mandatima, uz još nekoliko ostalih kriterija”, rekao je on.

    Boran Bosančić, generalni sekretar Demosa, slaže se s tim da poslanici koji napuste vlastitu stranku ne treba da dobiju novac koji pripada matičnoj stranci, ali da nije u redu da stranka koja isključi svoje poslanike zadrži novac koji je dobijala na osnovu njih.

    “U Demosu imamo situaciju da je DNS isključio četiri poslanika, dakle, ti poslanici nisu napustili DNS. I sad možete zamisliti situaciju da bilo koja stranka isključi sve svoje poslanike, a nastavi da prima novac koji je dobila na osnovu njihovog mandata iako više nema nijednog poslanika. U zakonu jasno stoji da se novac dobija na osnovu poslanika, a stranka isključi svoje poslanike i nastavi da uzima sredstva. Po mom mišljenju, ovo je nešto o čemu treba razmisliti da se promijeni. Ja sam to predlagao, ali, nažalost, nije bilo pozitivnog odgovora od strane nadležnog ministarstva”, kaže on za “Nezavisne”.

    On naglašava da Demos do sada nije dobio ništa po osnovu poslanika koji djeluju u Skupštini, ali da će sada kao politička partija kojoj su ovjerene liste od Republičke izborne komisije RS dobiti određena sredstva.

    “Što se tiče redovnih sredstava koja su dobijale sve političke partije na osnovu broja poslanika, mi nismo dobijali ništa. Do lokalnih izbora 2020. nismo dobijali ni iz budžeta lokalnih zajednica. Sada dobijamo nešto od lokalnih zajednica, ali dio ih i ne uplaćuje. To su jedini prihodi koje mi imamo”, kaže on.