Autor: INFO

  • Vang: Posjeta Pelosi manična i neodgovorna akcija SAD-a

    Vang: Posjeta Pelosi manična i neodgovorna akcija SAD-a

    Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji oštro je danas kritikovao posjetu predsjednice Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi Tajvanu kao “maničnu, neodgovornu i veoma iracionalnu” akciju SAD, javlja kineska državna televizija ČTV.

    Vang je, na sastanku ministara spoljnih poslova Asocijacije nacija jugoistočne Azije (ASEAN) u Pnom Penu u Kambodži, rekao da je Kina uložila najveće diplomatske napore da izbjegne krizu, ali da nikada neće dozvoliti da budu ugroženi njeni suštinski interesi, prenosi Rojters.

    On je dodao da su “trenutne i buduće mjere Kine neophodne”, kao i blagovremene odbrambene protivmjere, pažljivo razmotrene i procijenjene, i usmjerene na očuvanje nacionalnog suvereniteta i bezbjednosti, u skladu sa međunarodnim i domaćim zakonodavstvom, dodao je Vang.

    Asocijacija nacija jugoistočne Azije upozorila je danas da postoji rizik da bi nestabilnost izazvana napetostima u Tajvanskom moreuzu mogla da dovede do “loših procjena, ozbiljne konfrontacije, otvorenih sukoba i nepredvidivih posljedica među velikim silama”.

    Podsjetimo, Pelosi je boravila u kratkoj nenajavljenoj posjeti Tajvanu, što je naišlo na oštre osude Kine i dovelo do porasta napetosti u Tajvanskom moreuzu.

  • Manjak radnika ugrožava strane investicije teške stotine miliona maraka

    Manjak radnika ugrožava strane investicije teške stotine miliona maraka

    Direktna strana ulaganja u Republiku Srpsku variraju iz godine u godinu, a rekord je zabilježen 2018, kada su iznosila 399,1 milion maraka.

    Skoro svake godine ovakve investicije teške su stotine miliona KM, ali se nameću problemi pa tako, kako ističu upućeni, nedostatak radne snage i te kako može ugroziti ovakve trendove.

    U 2015. ova ulaganja su iznosila 146,5 miliona, a u 2016. 84,5 miliona, dok je 2017. zabilježena cifra od 284 miliona KM.

    Tokom pretpandemijske, 2019. godine ulaganja su iznosila 397,7 miliona, a godinu kasnije, kada je korona potresla i ekonomska kretanja, cifra se spustila na 285,1 milion KM, dok se podaci za 2021. tek očekuju.

    Te informacije je narodni poslanik Jelena Trivić zatražila od resornog ministra te ih je ministarstvo i objelodanilo, pozivajući se na podatke Centralne banke BiH.

    U poslovnoj zajednici ističu da interesovanje za ulaganje u Srpsku postoji, te navode primjer jedne njemačke kompanije koja je nedavno na našim prostorima zatražila proizvođača paleta. Ova kompanija, navodi se, spremna je i podržati ovdašnjeg partnera svojim znanjem i iskustvom.

    Međutim, kada strane kompanije planiraju da svoj novac investiraju u Srpskoj nailaze i na neke prepreke.

    “Važno je da vidimo kako možemo odgovoriti zahtjevima stranih kompanija. Ozbiljan veliki investitor želi riješenu infrastrukturu. Dio naših lokalnih zajednica ima poslovne ili industrijske zone, ali više samo na papiru. I dalje su neriješeni imovinsko-pravni odnosi, nije riješena putna ili komunalna infrastruktura itd”, pojašnjava Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske.

    Pritom, tu je još jedan izazov, koji se odnosi na to da velika investicija podrazumijeva i zapošljavanje velikog broja radnika.

    “Nažalost, mi u ovom momentu imamo problem da podmirimo i zahtjeve domaće privrede jer više nema privredne grane kojoj ne nedostaje adekvatna radna snaga, a kamoli da odgovorimo na potrebu zapošljavanja nekoliko hiljada novih radnika koji imaju adekvatna znanja i dolaze iz iste branše”, rekao je za “Nezavisne novine” Blagojević te dodao da je jako važno i da obrazovni sistem bude prilagođen novijim tehnologijama i da prati trendove u privredi.

    Da problemi koji se odnose na nedostatak radne snage zaista postoje slaže se i Željko Tepavčević, predsjednik Konfederacije sindikata Republike Srpske, koji naglašava da je to prisutno unazad nekoliko godina.

    “Mislim da će dolazak novih kompanija donijeti još jedan problem po pitanju radne snage jer postojeća radna snaga, koja radi za male plate, možda će preći u te kompanije pa će onda doći do gušenja manjih proizvodnih pogona”, rekao je Tepavčević za “Nezavisne novine”.

    Vjekoslav Petričević, ministar privrede i preduzetništva RS, kaže da Srpska ima značajne potencijale za investicije polazeći od toga da se nalazi na povoljnoj geo-strateškoj lokaciji, na samoj granice s EU, a završetkom nove putne infrastrukture i mosta u Gradišci ova komunikacija, kako ističe, biće dodatno olakšana.

    “Važno je istaći da privreda Srpske trenutno ima najkonkurentniju cijenu električne energije u regionu, što je mnogo povoljnije u odnosu na Federaciju BiH, ali i zemlje regiona: Srbiju, Crnu Goru i Hrvatsku”, naveo je Petričević.

    Među prednostima za ulaganje su, dodaje, i konkurentni troškovi poslovanja.

    “Imamo stimulativnu poresku politiku, odnosno nemamo porez za dividendu. Parafiskalna davanja u kontinuitetu se umanjuju ili ukidaju, a privreda se rasterećuje kroz smanjenje zbirne stope doprinosa i povećanja neoporezivog dijela plate itd”, rekao je Petričević.

    I on se osvrnuo na problem koji se odnosi na radnu snagu.

    “Što se tiče problema radne snage, treba imati u vidu da su ti trendovi prisutni ne samo kod nas, nego i u većini zemalja u bližem i daljem okruženju i mi te procese ne možemo zaustaviti, ali ih možemo ublažiti. Ministarstvo upravo kroz svoje aktivnosti, podsticaje na povećanje plata, nastoji da zadrži radnike, odnosno da omogući poslodavcima da uvećaju platu svojim radnicima”, naglasio je Petričević za “Nezavisne novine”.

  • Potrošnja po biznis kartici Ministarstva inostranih poslova duplo veća od limita

    Potrošnja po biznis kartici Ministarstva inostranih poslova duplo veća od limita

    Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković prošle godine nemilice je “peglala” biznis karticu tokom putovanja, te je Kancelarija za reviziju institucija BiH u izvještaju za rad tog ministarstva dala mišljenje sa rezervom za finansijski dio, piše Glas Srpske.

    Revizori su, piše ovaj list, ne izražavajući rezervu u dijelu koji se odnosi na usklađenost sa aktima, skrenuli pažnju na to da je sistem internih kontrola daleko od poželjnog.

    Poseban dio revizorskog izvještaja posvećen je biznis kartici, koja se koristi za plaćanje troškova službenih putovanja, na osnovu putnih naloga, odnosno troškova prevoza, hotelskog smještaja, reprezentacije i slično.

    – Karticu u Ministarstvu inostranih poslova mogu da koriste, u aktuelnom mandatu, Turkovićeva kao resorni ministar, Josip Brkić kao njen zamjenik, te sekretar. Limit zaduženja putem biznis kartice je 20.000 KM, a ukupna potrošnja po biznis kartici iznosila je prošle godine 43.094 KM – piše list.

    Od tog iznosa, Turkovićeva je potrošila 37.573, njen zamjenik 5.521 KM, a ostalo se odnosi na provizije.

    Ad
    Aktima je definisano da je korisnik biznis kartice obavezan da dostavi sve račune i potvrde o plaćanju tim putem, te da za sve isplate na izvodu kartice, a za koje ne budu priloženi odgovarajući računi, ta isplata bude knjižena na lični konto korisnika kartice, uz obustavu od ličnih primanja.

    – To se u praksi nije sprovodilo – naveli su revizori.

    Nije sve bilo čisto ni kada je riječ o potrošnji novca iz reprezentacije, odnosno za hranu i piće, te je po tom osnovu isplaćeno 400.000 KM, što je za 56.080 KM više u odnosu na godinu ranije.

    – Utvrđeno je da kod računa na službenim putovanjima u nekim slučajevima nema nikakvog obrazloženja, što u pitanje dovodi svrhu reprezentacije i transparentnost. Računi na putovanjima su većinom plaćani putem biznis kartice. Troškovi su priznati i bez računa, na osnovu zabilješke da je račun izgubljen – navedeno je u revizorskom izvještaju, uz napomenu da je ustanovljeno i da je određen broj računa iz 2020. knjižen u 2021. godini.

    Puna kontrola, prema viđenju revizora, nije još uspostavljena ni kada je riječ o korištenju službenih vozila, te u nekim nalozima nema relacije i vremena kretanja vozila, kao ni pečata i potpisa prilikom sipanja goriva, a uz to su i evidentirane lokalne vožnje od više od 170 kilometara.

  • Zelenski zove Sija u pomoć

    Zelenski zove Sija u pomoć

    Ukrajina traži priliku da direktno razgovara sa kineskim predsednikom Si Ðinpingom kako bi ta zemlja pomogla da se okonča rat sa Rusijom, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski u intervjuu za hongkongški Saut čajna morning post.

    On je pozvao Kinu da iskoristi svoj ogroman politički i ekonomski uticaj na Rusiju kako bi se okončali sukobi, prenosi Rojters.

    “To je veoma moćna država. To je snažna ekonomija… Tako da može politički i ekonomski da utiče na Rusiju. A Kina je stalna članica Saveta bezbednosti UN”, rekao je Zelenski.

  • Kompenzacione liste predate CIK-u: Većina partija u Srpskoj ne želi otkriti imena

    Kompenzacione liste predate CIK-u: Većina partija u Srpskoj ne želi otkriti imena

    Rok za podnošenje kandidatskih lista za kompenzacione mandate za opšte izbore istekao je juče, ali u većini parlamentarnih političkih partija u Srpskoj ne žele da otkrivaju čija su imena na tim spiskovima koji su dostavljeni na adresu Centralne izborne komisije (CIK) BiH.
    Kompenzacione liste u svakom izbornom ciklusu predstavljaju zanimljiv dio cijele izborne priče jer se na njima nalazi određen broj kandidata sa redovnih lista, ali im je na taj način, pod uslovom da stranka osvoji dobar rezultat, a oni ne osvoje direktan mandat voljom birača, otvoren put da na taj način postanu poslanici na nivou BiH ili u Srpskoj.

    Nerijetko i ove liste predvode isti stranački aduti kojima su povjerena i prva mjesta na redovnim kandidatskim listama, a sve kako bi se dodatno obezbijedili da, ako ne dobiju dovoljno glasova za mandat na izborima, imaju veće šanse da postanu parlamentarci bez obzira na broj glasova.

    U ranijim izbornim ciklusima su evidentirani primjeri da su i lideri političkih stranaka koji su predvodili redovne kandidatske liste bili i na prvim mjestima za kompenzacione mandate. Izbornim zakonom BiH je definisano da se kompenzacioni mandat, koji na izborima osvoji stranka ili koalicija, raspodjeljuje “jedan po jedan” neizabranim kandidatima na kandidatskoj listi stranke ili koalicije za kompenzacione mandate.

    Po isteku roka za predaju tih lista, koje bi zajedno sa ostalima trebalo da budu objavljene u službenim glasnicima i sredstvima informisanja do 18. avgusta, rijetki su saopštili za koga su namijenili kompenzacione brojeve.

    Za razliku od SNSD-a, PDP-a i drugih partija, iz DNS-a je nakon predaje kompenzacione liste CIK-u saopšteno da je prvi na toj listi za Narodnu skupštinu RS Dragan Brdar, predsjednik Regionalnog odbora Prijedor i Opštinskog odbora DNS-a u Kozarskoj Dubici. Nosilac kompenzacione liste za Parlament BiH je aktuelni narodni poslanik Aleksandar Glavaš, dok je, kako saznaje “Glas”, kompenzacija vjetar u leđa i kadru Ujedinjene Srpske Milanu Petkoviću koji je trenutno zamjenik predsjednika NSRS. Srđan Ostojić, izborni analitičar u koaliciji “Pod lupom” koja prati izbore u BiH, za “Glas Srpske” kaže da u svakom izbornom procesu postoji pomalo nelogična situacija jer u većini slučajeva javnost ne zna ko je na kompenzacionim listama.

    “Posebno specifična situacija je zabilježena na opštim izborima 2018, kada su članovi jedne partije bili na kompenzacionim listama drugih partija. Tako da, više-manje, političke partije koriste to i za vraćanje usluga svojim članovima nudeći im takoreći sigurno mjesto”, smatra Ostojić.

    Gledano sa strane demokratije, dodao je, ovo je problem, jer građani nemaju mogućnost da sve svoje predstavnike u parlamentima izaberu direktno na izborima.

    “Stranke prave svoje liste po kojima kasnije prioritetno biraju osobe koje će ući u parlament. Činjenica je da je gotovo četvrtina poslanika u Narodnoj skupštini RS došla tim putem, a znamo i da se neke političke partije zalažu za zatvaranje lista da bi oni mogli da budu ti koji će, iz svojih redova, posložiti ko će biti u poslaničkim klupama. Jedan od načina na koji trenutno mogu to da urade je kompenzaciona lista na koju prioritetno stavljaju one koje oni žele primarno na poziciji poslanika”, zaključio je Ostojić. Opšti izbori u BiH raspisani su za 2. oktobar ove godine.

    Kandidati
    Mandat u Predstavničkom domu Parlamenta BiH prije četiri godine iz Srpske putem kompenzacije obezbijedili su lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, SNSD-ova Snježana Novaković Bursać, Mira Pekić iz PDP-a i socijalista Jakob Galić te Adil Osmanović iz SDA. Do fotelja u Narodnoj skupštini na isti način došlo je 20 kandidata. To su, između ostalih, Radovan Višković, Denis Šulić, Srđan Mazalica iz SNSD-a, Nedeljko Glamočak i Sonja Karadžić Jovičević iz SDS-a, Jelena Trivić iz PDP-a, Andrea Dorić kao kadar SP-a i Milan Petković iz Ujedinjene Srpske.

  • Šta je uzrok sve ekstremnijih izjava lidera SDA

    Šta je uzrok sve ekstremnijih izjava lidera SDA

    Lider SDA, Bakir Izetbegović, posljednjih dana kao da se trudi da svojim neodmjerenim, ratnohuškačkim, pa čak i bizarnim izjavama, potpuno zasjeni sve svoje političke kolege i protivnike u BiH.

    Predsjednik najveće bošnjačke stranke, koji je u nekim ranijim predizbornim kampanjama uglavnom pričao o ekonomiji, državnom jedinstvu, davao obećanja o brzom zapošljavanju 100.000 ljudi, u posljednjih par dana “ispalio” je niz nevjerovatnih bisera, prijetnji ratom i optužbama na račun susjednih država, tako da se mnogi s pravom pitaju da li je to dio Izetbegovićeve nove izborne strategije, povlačenju očajničkih poteza političara čija je karijera na izmaku ili se pak radi o nečem trećem, što spade u sferu interesovanja psihijatara i psihologa.

    Balkan
    Iako se prašina u javnosti, praktično, još nije ni stišala nakon što je lider SDA na jednom stranačkom skupu poručio da se prebrojavaju lovci i dronovi za odbranu BiH, a zatim rekao i to da će manjak radnika u fabrikama zamijeniti robotima, Izetbegović je prije dva dana u Brezi, na novoj stranačkoj tribini, odlučio da svoj ekstremizam dodatno “podeblja”, optužujući Srbiju za pravljenje “svih problema na Balkanu”.

    – Da Rusija i Srbija hoće mir, imali bi ga sutradan. Rusija razara Ukrajinu. Srbija je razarala na Balkanu. Nema gdje nije napravila problem u proteklih 30 godina. Znamo šta je bilo u BiH i umjesto da spuste loptu, umjesto da plate odštetu i umjesto da se ponašaju na civilizovan način, oni su ponovo izvor problema. Da hoće mir i sebi i nama, imali bi ga već danas – rekao je Izetbegović.

    Očekivano, Izetbegoviće tvrdnje izazvale su najoštrije osude i reakcije gotovo svih vodećih srpskih političara u Republici Srpskoj, a lider SNSD i srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, poručio je da “niko nije zaslužio takav teror od svojih političkih predstavnika, pa ni muslimani u BiH”.

    – Izetbegović podlo i uporno pokušava da obmane nedavno rođene da je Srbija ratovala u BiH, čime želi da poruči da je BiH muslimanska i svi koji nisu muslimani su odnekud došli. Mi smo vijekovima svoji na svome, dočekivali i ispraćali imperije od kojih su neke, poput Otomanske, u BiH ostavile vidljiv trag – rekao je Dodik.

    Kamenovanje
    Potpredsjednica PDP, Jelena Trivić, istakla je da je Bakir Izetbegović “pljunuo na hiljadu puta ispruženu ruku pomirenja” od strane predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića.

    – Dođe u Srebrenicu, da se pokloni sjenima bošnjačkih žrtava i biva kamenovan. Nebrojeno puta kaže da su Bošnjaci i Srbi braća i da odnose regiona definišu prvenstveno odnosi naša dva bratska naroda. Kad ćemo od tebe, Bakire, čuti da su Srbi i Bošnjaci bratski narodi? Kad ćemo od tebe čuti da je naša prošlost teška, ali da budućnost može biti svijetla – poručila je Trivićeva.

    Politički analitičar, Ivana Marić, za Srpskainfo kaže da posljednje izjave i javni nastupi Bakira Izetbegovića pokazuju da je lider SDA odlučio da maksimalno zaoštri svoju retoriku, čime, prema njenom mišljenju, čini ogromnu štetu ne samo svojoj političkoj partiji, već i cijelom bošnjačkom narodu.

    – Izetbegović je čak uspio u tome što nijednom bošnjačkom lideru prije njega nije pošlo za rukom, da ga međunarodni krugovi izjednačavaju s Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem. Njegovo ponašanje izazvalo je osude i stranih ambasada, a posebno je bila upečatljiva zgroženost američke ambasade zbog njegovih ratnohuškačkih izjava – podsjeća Marićeva.

    Ona smatra da je glavni uzrok ovakvog ponašanja lidera SDA to što mu se, kako ocjenjuje, bliži politički kraj.

    Mislim da zbog toga Izetbegović povlači ove očajničke poteze jer vidi da takva ekstremna nacionalistička retorika donosi rezultate kod Srba i Hrvata. Zbog toga se sad želi predstaviti kao nekakav neustrašivi nacionalni lider. Međutim, u Izetbegovićevom slučaju to pomalo izgleda tragikomično, jer se za njega u javnosti stalno tvrdi da je rat proveo u trezoru i da nema nijedan dan učešća u ratu kao vojnik Armije RBiH, pa je zbog toga neukusno da on duva u ratne trube i daje huškačke izjave. Takođe, nije isključeno da ga neko savjetuje da daje takve izjave, ali taj koji ga savjetuje očigledno ne poznaje dobro političku situaciju u BiH, Izetbegovićevu prošlost, kao ni način na koji ljudi ovdje funkcionišu. Previše je ovdje “ratnika” i ratnih izjava da bi Izetbegović mogao da se istakne – smatra Marićeva.

    Mržnja
    Sarajevski novinar i publicista, Nedžad Latić, za Srpskainfo kaže da ponašanje i posljednje izjave lidera SDA Bošnjake direktno okreću protiv Zapada.

    – Budalaštinama koje u posljednje vrijeme izvaljuje Bakir se sve više ističe kao najopasniji secesionista u BiH, mnogo veći od Dodika. On kao da provocira reakciju međunarodne zajednice. U uređenoj državi za takve političare nema mjesta. On se, inače, iz petnih žila upinje da liči na Erdogana, kao nekakav veliki nacionalni lider, a zapravo su Bakirovi kapaciteti jako skromni – tvrdi Latić.

    On, između ostalog, dodaje i da Izetbegović već dugo “pliva na talasu bošnjačkog nacionalizma”, što, kako ističe, ne bi bilo opasno ni loše da u sve to, prema njegovim riječima, u posljednje vrijeme nije upletena i mržnja prema drugima.

    – Izetbegović je ušao u taj krug mržnje, koji većini Bošnjaka nije bio poznat. Nekad sam za njega govorio da je “baršunasti diktator”. Sad vidim da sam se prevario, jer se radi o jednom opakom diktatoru – kaže Latić.

  • Izetbegović poručuje da Srbija igra dvostruku igru

    Izetbegović poručuje da Srbija igra dvostruku igru

    Lider SDA Bakir Izetbegović ukazao je večeras na složenost sistema u Bosni i Hercegovini, ali i na “negativan uticaj susjednih država” i poručio da “Srbija igra dvostruku igru”.

    Srbija igra dvostruku igru. Vučić šalje neke lijepe poruke, pa onda Vulin i ostali šalju prijetnje. Zatim prave bezbjednosne strategije koje obuhvataju i BiH, rekao je Izetbegović na tibini SDA u Jablanici.

    Izetbegović je rekao kako pojedini ne žele da zatvore otvorena pitanja.

    – Ne žele da zatvore otvorena pitanja, neće da nam plate naknadu sa korištenje hidropotencijala. Ljute se kada kažemo istinu da su svi ratovi i postratne tenzije stigle iz njihovog krila. Ljute se, ali to je tako – dodao je on, prenose Nezavisne.

    Izetbegović je rekao da “kada bi u Beogradu htjeli da zaustave ovo razvlačenje nerava, mogli bi to da urade već sutradan”.

  • “Zašto mi zapravo odbijamo gas iz Sjevernog toka 2? Zašto?”

    “Zašto mi zapravo odbijamo gas iz Sjevernog toka 2? Zašto?”

    Bivši nemački kancelar i bivši predsednik upravnog odbora kompanije Rosneft Gerhard Šreder podržao je pokretanje gasovoda Sjeverni tok 2.

    Prema rečima Šredera, Nemačka ne bi trebalo da ima problema sa isporukom gasa preko Sjevernog toka 2, jer je njegova izgradnja već završena i gasovod je spreman za puštanje u rad, prenosi Komersant, prenosi portal biznis.rs.

    “Najlakše rešenje bi bilo da se gasovod ST2 pusti u rad”, naveo je Šreder za nemački nedeljnik Stern.

    Bivši nemački kancelar ocenio je da sa oba gasovoda Severni tok ne bi bilo problema sa snabdevanjem industrije i domaćinstava u Nemačkoj. On je istakao da je zbog poskupljenja energenata ekonomska situacija sve teža. “Zašto mi zapravo odbijamo gas iz gasovoda ‘Severni tok 2’? Zašto?”, pitao je Šreder.

    On je naveo da nije uvek bio čisto tržišni ekonomista u svojoj političkoj karijeri, ali da je princip tržišne ekonomije prilično jednostavan.

    “Kada se ponuda smanjuje, cene rastu”, naveo je bivši nemački kancelar. Šreder je doputovao na nekoliko dana u Moskvu, kako bi razgovarao o isporuci energenata iz Rusije u Nemačku.

    Posle sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, Šreder je naveo da bi dogovor između Moskve i Kijeva o deblokadi ukrajinskog izvoza žita mogao da bude model za eventualno okončanje petomesečnog ratnog sukoba.

    “Dobra vest je da Kremlj želi dogovor. Prvi uspeh je dogovor o žitu, možda se to može polako proširiti na prekid vatre”, rekao je Šreder, prenosi Rojters. On je ocenio da bi rešenje za ključne probleme poput Krima možda moglo da se pronađe tokom vremena, “u sledećoj generaciji”.

    Vicekancelar i ministar ekonomije Nemačke Robert Habek nedavno se oštro usprotivio eventualnom puštanju u rad gasovoda Severni tok 2, ocenjujući da bi to značilo “podizanje bele zastave u Nemačkoj i Evropi”. Nemačka je blokirala otvaranje Severnog toka 2“zbog ruske vojne intervencije u Ukrajini.

  • Azerbejdžan objavio detalje napada u Nagorno-Karabahu: Izveli smo operaciju “Osveta”

    Azerbejdžan objavio detalje napada u Nagorno-Karabahu: Izveli smo operaciju “Osveta”

    U cilju odbijanja jermenske vojske od položaja u regiji Nagorno-karabah izvedena je operacija “Osveta”, saopšteno je iz Ministarstva odbrane Azerbejdžana povodom nove eskalacije sukoba u ovoj regiji.

    Prema navodima iz ministarstva, pripadnici jermenske vojske na teritoriji Azerbejdžana, gdje je privremeno stacioniran ruski mirovni kontingent, grubo su prekršili odredbe mirovnog sporazuma iz novembra 2020. godine te su izvršili, kako se navodi, akt terorističke sabotaže nad jedinicama Azerbejdžana.

    “Pored toga, pripadnici jermenske oružane grupe pokušali su zauzeti brdo Kirgiz koje se nalazi u planinskom lancu koji pokriva teritoriju Kelbajara i Lačina, te tamo uspostaviti nove borbene položaje. Kao rezultat operacije ‘Osveta’, azerbejdžanske snage zauzele su Kirgisko brdo, i niz drugih komandnih mjesta na planinskim dijelovima te su ih stavili pod kontrolu”, poručeno je iz ministarstva.

    U okviru ove operacije, prema tvrdnjama iz Azerbejdžana, uništeno je nekoliko položaja jermenske vojske.

    “Izvršen je i vazdušni udar na vojnu jedinicu u naselju Jukari Oratag u nekadašnjoj oblasti Agdara. Kao rezultat toga, ranjeno je nekoliko jermenskih militanata, uništeno nekoliko haubica D-30 te brojna vojna vozila i velika količina municije”, navedeno je iz Ministarstva odbrane Azerbejdžana.

    U saopštenju je na kraju naglašeno kako Azerbejdžan zahtijeva potpuno povlačenje jermenskih trupa s područja na kojem je izvršen napad.

    “Republika Azerbejdžan je izjavljivala da je prisustvo jermenskih oružanih snaga i ilegalnih jermenskih oružanih grupacija na teritoriji Azerbejdžana, gdje su privremeno stacionirane mirovne snage Ruske Federacije, i dalje ostalo izvor opasnosti. Demilitarizacija tih teritorija, potpuno povlačenje armenskih trupa te razoružavanje ilegalnih jermenskih oružanih elemenata apsolutno su neophodni”, zaključili su, prenosi Klix.

    Brisel pozvao na hitan prekid neprijateljstava
    EU pozvala je danas na hitan prekid neprijateljstava između snaga Azerbejdžana i Jermenije oko koridora Lačin i drugih mjesta duž linije kontakta.

    U saopštenju se navodi da je od suštinske važnosti smanjiti tenzije, u potpunosti poštovati prekid vatre i vratiti se za pregovarački sto kako bi se našlo rješenje.

    “EU se zalaže se smanjenje tenzije i nastaviće svoje učešće u postizanju održivog mira i stabilnosti na Južnom Kavkazu”, navodi se u saopštenju.

    Podsjećamo, sukob je eskalirao danas a, prema navodima medija, stradala su tri vojnika.

  • Senat SAD podržao ulazak Finske i Švedske u NATO

    Senat SAD podržao ulazak Finske i Švedske u NATO

    Američki Senat odobrio je rezoluciju o ratifikaciji članstva Finske i Švedske u NATO, čiji je cilj da se ojača Alijansa u vrijeme kada traje rat u Ukrajini.

    Podršku ratifikaciji dokumenata o pristupanju dvije zemlje NATO dalo je 95 senatora, dok je jedan bio protiv.

    Time je značajno nadmašena dvotrećinska većinu od 67 glasova potrebnih za ratifikaciju pristupnih dokumenata, prenosi Rojters.

    Senatori obje partije, i demokrata i republikanaca, snažno su podržali članstvo Finske i Švedske u NATO, opisujući ih kao važne saveznike čije moderne vojske već blisko sarađuju s NATO.

    “Ovim istorijskim glasanjem šalje se važan znak održive, dvostranačke posvećenosti SAD NATO-u i osiguravanja da je naša Alijansa spremna da odgovori na izazove današnjice i sutrašnjice”, naveo je američki predsjednik Džozef Bajden u saopštenju.

    Jedni koji je glasao protiv bio je republikanac Džoš Holi.

    Nakon što Senat odobrio protokole o pristupanju dvije zemlje NATO-u, predsjednik SAD treba da potpiše instrument ratifikacije sporazuma, rekao je portparol Stejt departmenta za Si-En-En.

    Švedska i Finska podnijele su zahtjeve za članstvo u NATO kao odgovor na ruski napad na Ukrajinu 24. februara.

    NATO je formalno pozvao dvije zemlje da se pridruže savezu krajem juna, ali pristup Finske i Švedske moraju da ratifikuju parlamenti svih 30 država članica kako bi one bile zaštićene u skladu s članom pet, odbrambenom klauzulom NATO koja podrazumijeva da je napad na jednog od saveznika, napad na sve.

    Proces ratifikacije mogao bi da traje do godinu dana.