VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stoltenberg: Učinićemo sve da odbranimo saveznike

    Stoltenberg: Učinićemo sve da odbranimo saveznike

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg poručio je danas poslije podne u Bukureštu da će NATO učiniti sve da odbrani svoje saveznike.

    Stoltenberg je, na konferenciji za štampu, poslije susreta sa predsjednikom Rumunije Klausom Johanisom, rekao da ta zemlja doprinosi borbenoj grupi u Poljskoj, misijama na Kosovu i u Iraku, kao i da je domaćin ključnog sistema za odbranu NATO-a od balističkih raketa.

    Pozdravio je snažnu posvećenost Rumunije održavanju potrošnje na odbranu iznad 2 odsto BDP-a.

    “Ulaganje u našu odbranu je od suštinskog značaja jer se suočavamo sa najvećom bezbjednosnom krizom u jednoj generaciji”, naglasio je on.

    Stoltenberg je prenio da su razgovarali o bezbjednosti u regionu Crnog mora, koji je od strateškog značaja za cijeli NATO i izazove koje predstavlja ruski ilegalni rat u Ukrajini.

    “Kao odgovor na agresiju Rusije, NATO pojačava svoje prisustvo od Baltičkog do Crnog mora. Osnovali smo nove borbene grupe, uključujucći i onu koju predvodi Francuska ovde u Rumuniji. Kanadski borbeni avioni takođe pomažu da vaše nebo bude bezbjedno. A američke rakete Patriot pojačavaju vašu odbranu”, rekao je on.

    To, kaže, šalje jasnu poruku da je “NATO tu”.

    “Učinićemo sve što je potrebno da zaštitimo i odbranimo sve saveznike”, podvukao je Stoltenberg.

    Najavio je da će na sutrašnjem sastanku u Bukureštu, ministri spoljnih poslova zemalja NATO-a razmotriti načine da Alijansa pojača podršku Ukrajini, kao i drugim partnerima koji se, kako tvrdi, suočavaju sa ruskim pritiskom – Bosni i Hercegovini, Gruziji i Moldaviji.

    “Ne možemo dozvoliti da Putin pobijedi. To bi pokazalo autoritarnim liderima širom svijeta da svoje ciljeve mogu postići upotrebom vojne sile. I učiniti svijet opasnijim mjestom za sve nas. Dakle, u našem je bezbjednosnom interesu da podržimo Ukrajinu”, kazao je on.

  • Vučić iz Norveške: “Srbima je prekipilo”

    Vučić iz Norveške: “Srbima je prekipilo”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravi u poseti Norveškoj, gde danas i sutra razgovara sa najvišim zvaničnicima.

    Vučić je u obraćanju javnosti rekao da je sa kraljem Norveške i premijerom razgovarao o važnim pitanjima.”Znate da Norveška bolje i tačnije dijagnostikuje situaciju od svih na terenu i da je neko ko čuva mir. U skladu sa tim razgovarali smo o Kosovu i Metohiji, o samom procesu dijaloga. Ja kao i obično nisam prebacivao krivicu na drugu stranu. Nema nikakve sumnje da će oni da nastave da prate taj proces”, kazao je Vučić.

    “Prvi put me je primio kralj, to nije lako, to mnogi traže, to nisu česte posete. Duže sam razgovarao sa kraljem nego što je bilo predviđeno”, rekao je Vučić.

    Predsednik Srbije govorio je i o situaciji na Kosovu i Metohiji.

    “Ako Kurti kaže da je za njega završeno pitanje statusa ja sam mu zahvalan. I za mene je pitanje statusa završeno. Ja se oslanjam na Povelju Ujedinjenih nacija i Rezoluciju 1244. Mogu samo da kažem da nemam previše nade već samo strah od budućih događaja. Kurti se nada da će zapadne sile da primoraju Srbiju”, rekao je Vučić.

    “Situacija na severu, što se srpskog naroda, bukvalno vri… Srbima je prekipelo. Prekipelo je svima. Maltretiraju, muče ljude. Kada sve saberete, shvatite da je u pitanju jedan sistematski progon, ljudi imaju dušu, kažu dosta je bilo. Kurti se poziva na sve ono što mu odgovara, nikako da se pridržava onoga što je potpisano u Briselu”, rekao je Vučić.

    “Nećemo valjda da gledamo u prošlost , moramo da gledamo u budućnost. Kad se vratimo u prošlost on bi da objašnjava ono što je Milošević uradio a nikako da se osvrne na ono što im ne odgovara”, rekao je Vučić.

    “Kvinta će uvek da podržava Albance na KiM. To je njihovo dete, tu nema velikih očekivanja sa naše strane. Čim je neko drugi pod pritiskom onda je to lako, nije lako. Ja sam zabrinut za zemlju, nisam zabrinut za sebe. Naše je da se borimo i čuvamo našu zamlju”, rekao je Vučić.

  • Lukašenko u panici

    Lukašenko u panici

    Ministar spoljnih poslova Belorusije Vladimir Makej iznenada je preminuo pre dva dana u 64. godini, javila je državna novinska agencija Belta.

    On je početkom prošle nedelje učestvovao na konferenciji Organizacije dogovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) – vojnog saveza nekoliko postsovjetskih država – u Jerevanu, a danas je trebalo da se sastane sa ruskim kolegom Sergejem Lavrovom.

    Pre predsedničkih izbora i masovnih antivladinih protesta u Belorusiji 2020. godine, Makej je bio jedan od inicijatora nastojanja da se poboljšaju odnosi Belorusije sa zapadnim zemljama i kritikovao je Rusiju.

    Ali nakon što su protesti počeli, on je naglo promenio stav, tvrdeći da su demonstracije inspirisane zapadnim agentima.

    “Šokirani smo vestima o smrti šefa Ministarstva spoljnih poslova Republike Belorusije Vladimira Makeja”, objavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova na svom Telegram kanalu.

    Nižu se teorije o smrti
    Pošto nije poznato da je bolovao od bilo kakve hronične bolesti, pojavile su se različite teorije oko njegove iznenadne smrti.

    Neki izveštaji kažu da je imao srčani udar i da je njegova smrt potresla beloruskog predsednika Aleksandra Lukašenka, koji se sada “plaši za sopstvenu bezbednost”.

    Biznismen rođen u Rusiji, sada u egzilu u Izraelu, Leonid Nevzlin tvrdi da je Makej “preminuo od posledica trovanja otrovom razvijenim u specijalnoj laboratoriji FSB-a”. On je citirao izvore za koje tvrdi da su bliski ruskim specijalnim službama, tvrdeći: “Klinička slika u takvim slučajevima odgovara smrti od moždanog udara ili srčane insuficijencije”.

    Nevzlin tvrdi da teoriju o trovanju “potkrepljuje činjenica da 64-godišnji zvaničnik nije imao zdravstvenih problema, da je vodio aktivan način života i da je pravio planove za budućnost”.

    On je citirao neimenovanog ruskog toksikologa koji je navodno rekao da je “veoma lako otrovati čoveka tako da svi misle da je umro prirodnom smrću”.

    “Lukašenko u panici”
    “Smrt Makeija, u suštini drugog po važnosti čoveka u zemlji, izazvala je paniku u krugovima beloruske nomenklature. Ali najviše je bio potresen diktator Lukašenko. On je naredio da mu se smene kuvari, sluge i čuvari. Lukašenkova deca su dobila dodatna sigurnost. Diktator nikome ne veruje”, tvrdi Nevzlin.

    Nevzlin je zaključio da se Lukašenko plaši da mu njegov navodni saveznik Putin priređuje “veličanstvenu sahranu”.

    Poslednji susret sa nadbiskupom
    Poslednji sastanak koji je Makei održao pre smrti bio je 25. novembra, kada se sastao sa apostolskim nuncijem u Belorusiji, nadbiskupom Antom Jozićem, Hrvatom rođenim u Trilju. Glavna tema bila je 30. godišnjica diplomatskih odnosa Belorusije i Svete Stolice.

  • Cvijanović: “Nije dobro da se mehanizam koordinacije u BiH primjenjuje selektivno”

    Cvijanović: “Nije dobro da se mehanizam koordinacije u BiH primjenjuje selektivno”

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da se mehanizam koordinacije u BiH primjenjuje selektivno, što nije dobro ukoliko BiH želi u EU.

    Cvijanovićeva je podsjetila da je BiH davno, na zahtjev EU, usvojila mehanizam koordinacije dok je ona još bila predsjednik Vlade Republike Srpske, kada je BiH imala Briselsku mapu koja je sadržavala dva uslova jedan je da se izvrše izmjene Ustava u skladu sa odlukom “Sejdić i Finci”, a drugi da se uspostavi mehanizam koordinacije.

    – Mi smo izvršili svoju obavezu prije mnogo godina kada sam bila predsjednik Vlade Srpske, ali nažalost ne primjenjuje se u potpunosti, odnosno primjenjuje se selektivno u određenim oblastima. Mislim da je neophodno da se primjenjuje pogotovo kada se uđe u fazu da usklađujete zakonodavstvo na različitim nivoima vlasti i preuzimate evropsko pravno nasljeđe, onda je neophodno da koordinišete aktivnosti – rekla je Cvijanovićeva nakon sastanka članova Predsjedništva BiH sa komesarom EU za susjedske odnose i proširenje Oliverom Varheljijem.

    Ona je istakla da je, ukoliko se želi koordinisati i planirati pomoć EU, te koristiti sredstva iz IPA fondova, neophodno da se izvrši koordinacija tih aktivnosti.

    – Nije dobro da neko bude uključen, a neko isključen iz tog procesa. To su stvari na kojima treba raditi i na to sam danas ukazala komesaru – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je dodala da je taj mehanizam koordinacije neophodan, ako BiH dobije status kandidata.

    – Ako govorimo o tome šta dolazi iza toga – to je najzahtjevnija faza kada se dobije datum i nakon toga počnete pregovore. Kada se počnu pregovori moraju se imati jedinstvene pozicije o određenim pitanjima. Da biste došli do jedinstvene pozicije morate da znate ko šta radi i kako se koordinišu ti poslovi, dakle ko čini pregovaračke timove i radi onaj silni operativni i politički posao – pojasnila je Cvijanovićeva.

    Ona je istakla da su to važna pitanja.

    – Voljela bih da se to poštuje u okviru BiH zato što znam da svugdje gdje postoji decentralizovana vlast, gdje postoji više nivoa vlasti, onda morate da koordinišete svoje aktivnosti ako želite da imate bilo kakav efekat – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je podsjetila da je u prošlosti bilo perioda kada se to radilo.

  • Varhelji sa članovima Predsjedništva BiH: Nove vlasti moraju početi ispunjavati prioritete

    Varhelji sa članovima Predsjedništva BiH: Nove vlasti moraju početi ispunjavati prioritete

    Oliver Varhelji, evropski komesar za proširenje, započeo je danas dvodnevnu posjetu BiH, s namjerom da ojača šanse BiH da na decembarskom samitu Evropskog savjeta dobije kandidaturu za članstvo u EU.

    Danas poslijepodne sastao se s članovima Predsjedništva BiH, a tom prilikom je rekao da je naredni četvorogodišnji mandat prilika da se radi na ispunjavanju 14 ključnih evropskih prioriteta. Rekao je da se zbog rata u Ukrajini Evropa nalazi u novoj geopolitičkoj poziciji, te da je kandidatura BiH važna ne samo za tu zemlju i njene građane, već i za samu EU.

    “Prije nešto više od mjesec dana predložili smo našim zemljama članicama da se BiH dodijeli kandidatski status i tim povodom dolazim u Sarajevo da se dogovorimo o narednim koracima kako da do toga dođe. Kandidatura je ponuda BiH jer to radimo za ljude u BiH”, rekao je on na pres konferenciji nakon sastanka.

    Rekao je da bi dobijanje kandidatskog statusa došlo uz velika očekivanja i pozvao je vlasti da bez daljih odlaganja postignu rezultate u sprovođenju reformi.

    “Želimo opipljive i jasne rezultate o kojima moramo izvijestiti Evropski savjet. I nadam se da će biti dodijeljen kandidatski status, ali za to je potrebno da Savjet ministara BiH usvoji sve mjere koje će omogućiti dalje iskorake na evropskom putu”, rekao je on.

    Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH, je izrazila nadu da će EU prepoznati specifičnosti koje postoje u BiH, aludirajući na ustavno uređenje i postojanje konstitutivnih naroda.

    “Zadovoljna sam sastankom i zahvaljujem se Varheljiju na angažmanu prema kojim bi se trebao dobiti kandidatski status. Desile su se novosti, u narednih deset dana bi se u RS treba konstituisati Vlada RS. Takođe, formira se vlast i na ostalim nivoima u BiH”, rekla je Cvijanović.

    Denis Bećirović, bošnjački član Predsjedništva BiH, je rekao da se protekle četiri godine obilježili stagnacija i zastoji, te je poručio da EU ima jasne standarde koje je potrebno ispuniti, posebno kad je riječ o ljudskim pravima.

    “Očekujem da nova parlamentarna većina počne istinski raditi na provođenju preporuka EU”, rekao je on i dodao da je sastanak s Varheljijem bio ohrabrujući.

    I on je poručio da je pitanje evropskih integracija BiH u interesu ne samo BiH, već i same EU.

    Što se tiče očekivanja, Varhelji je rekao da BiH treba da brzo formira organe vlasti, usvoji strategiju o migracijama i azilu i borbi protiv organizovanog kriminala. Takođe, očekuje se usvajanje izmjena i dopuna koje se odnose na integritet pravosuđa i novi Zakon o sudovima, te preduzimanje mjera za konačno stavljanje u funkciju kontakt tačke za saradnju sa Europolom.

    Varhelji će sutra razgovarati i s Miloradom Dodikom, predsjednikom RS, koji je danas je rekao da će s evropskim komesarom razgovarati o svemu, osim o sankcijama Rusiji.

    “EU je partner sa kojim treba sarađivati, ali RS neće prihvatiti uvođenje sankcija Rusiji. To pitanje neće biti stavljeno na sto i nećemo prihvatiti sankcije Rusiji bez obzira šta od nas očekivali. To što oni vode rat sa Rusijom, ne treba da mi trpimo zbog toga”, rekao je Dodik.

    Takođe, prema njemu, tačka spora s EU je pitanje visokog predstavnika kojeg RS ne priznaje. On je upitao koja je to EU koja kaže da BiH može imati kandidatski status, ali će ostati Kristijan Šmit, kao i sudije Ustavnog suda BiH.

    “Kada pričaju istinu, da li kada govore o vladavini prava ili da treba da ostane visoki predstavnik? To ću pitati na sastanku”, istakao je Dodik, a prenosi Srna.

    U ključnima nalazima nakon objavljivanja Izvještaja o napretku Evropske komisije, istaknuto je da je BiH usvojila restriktivne mjere prema Rusiji, ali da je zbog otpora u RS otežana njihova puna implementacija.

    U nezvaničnim razgovorima nekoliko zvaničnika iz EU nam je sugerisalo da je otpor kandidaturi nekoliko zemalja i dalje jak, a po svemu sudeći radi se o Francuskoj i Holandiji, koje smatraju da BiH nije napravila dovoljan iskorak.

    Faris Kočan, istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani i ekspert za evropske integracije zapadnog Balkana, takođe smatra da je otpor dobijanju kandidature idalje prevelik.

    “Izgleda da se misli da bi to bio poklon za BiH, pogotovo što nema političke volje za reformama u državi. Međutim, ipak smatram da bi davanje kandidature BiH bila najmudrija odluka EU u posljednjih nekoliko godina”, zaključuje on.

  • Za gradsku stipendiju u Banjaluci konkurisalo 379 studenata

    Za gradsku stipendiju u Banjaluci konkurisalo 379 studenata

    Završen je konkurs za dodjelu gradskih stipendija studentima prvog ciklusa na visokoškolskim ustanovama, a na adresu Gradske uprave pristiglo je 379 zahtjeva.

    Kako su potvrdili iz Odjeljenja za društvene djelatnosti, u toku je obrada zahtjeva.

    “Na konkurs za dodjelu gradskih stipendija studentima prvog ciklusa visokoškolskog obrazovanja, koji je zatvoren 16. novembra, studenti su mogli da se prijave za jednu od tri vrste stipendija, i to: prema socijalnom statusu, za uspjeh na studiju i za deficitarna zanimanja”, istakli su iz Gradske uprave.

    Najviši novčani iznos predviđen je, kako oni kažu, za studente koji su izabrali neke od deficitarnih zvanja, i to mjesečno od 260 KM.

    “Stipendije koje se dodjeljuju prema socijalnom statusu i uspjehu na studiju mjesečno iznose 150 KM”, potvrdili su oni.

    Prema njihovim riječima, istovremeno je pri kraju podjela rješenja o dodjeli gradskih stipendija srednjoškolcima.

    “Tekuće školske godine grad stipendira 1.374 učenika srednjih škola, a prva rješenja o dodjeli stipendija uručio je gradonačelnik Draško Stanivuković”, istakli su iz Gradske uprave.

  • Banjalučka vlast 8. decembra odlučuje o nacrtu rebalansa

    Predstavnici skupštinske većine, na današnjoj Sjednici Kolegijuma Skupštine grada Banjaluka skinuli su niz tačaka dnevnog reda, tačnije brojne regulacione planove, a podršku nije dobilo ni kreditiranje.

    Saša Čudić, v.d. predsjednika Skupštine grada Banjaluka, kazao je da će se 8. decembra u devet časova održati sjednica gradskog parlamenta.

    “Na narednoj sjednici će se naći Prijedlog zaključka o nacrtu rebalansa budžeta i Nacrt rebalansa grada budžeta Banjaluka, s tim da je izraženo mišljenje koalicione većine da nije njihov stav da se na Kolegijumu ove tačke povuku sa dnevnog reda, čime se ne želi grad uvući u privremeno finansiranje”, rekao je Čudić.

    Pored seta pitanja o kojima se danas razgovaralo, kako kaže, a koje se tiču određenih regulacionih planova te davanja prostora pod posebnim uslovima, razmatraće se izvještaj o Banskom dvoru, kao i Prijedlog odluke o izgradnji spomenika palim borcima u odbrambeno otadžbinskom ratu u Gornjoj Piskavici.

    On ističe da su gradonačelnika Draška Stanivukovića pozvali na izvršenje ranije donesenih odluka koje su vezane za budžet grada, te istakao da vjeruje da će on imati sluha da se izvrše ove odluke.

    Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluka, istakao je da na ovom sastanku Kolegijuma gradskog parlamenta nisu prošli nacrti, Banjaluka bi bila u privremenom finansiranju.

    “Nacrti su trebali da budu davno pred odbornicima, dakle, ovo je posljednji voz, ne znam hoćemo li stići ući u njega. Opasnost od privremenog finansiranja još uvijek postoji. Vlada već imala dva rebalansa, mi nijedan”, rekao je Stanivuković.

    Dodao je da se problem sa ZIBL-om, čiji radnici protestuju ispred Gradske uprave, jer nisu primili plate, ne može riješiti bez skupštine.

    Srđan Amidžić, iz odborničke grupe SNSD-a, istakao je da kreditiranje neće podržati.

    “Podržaćemo i Nacrt i rebalans. Nismo saglasni sa kreditnm zaduženjima. S jedne strane imamo rekordan budžet, a s druge kreditna zaduženja. Ovu odluku ne možemo da podržimo”, rekao je on.

  • Pomjeren termin sjednice Narodne skupštine RS o izboru delegata

    Pomjeren termin sjednice Narodne skupštine RS o izboru delegata

    Kolegij Narodne skupštine RS pomjerio je sjednicu na kojoj bi trebalo izabrati delegate iz reda srpskog naroda u Dom naroda BiH i delegate u Vijeće naroda RS.

    Kako je saopšteno iz parlamenta, sjednica je pomjerena za četvrtak, a razlog pomjeranja je činjenica da Centralna izborna komisija BiH nije dostavila ovjerene kandidatske liste.

    “Kolegijum je pomjerio datum njenog održavanja, nadajući se da će CIK na vrijeme završiti svoje obaveze i da nije postojala namjera da se opstruiše rad Narodne skupštine od strane CIK-a”, saopšteno je.

    Kolegijum je prethodno na sjednici održanoj 23. novembra, prvu posebnu sjednicu zakazao za srijedu, 30. novembra.

  • Obavljena primopredaja dužnosti predsjednika NSRS

    Obavljena primopredaja dužnosti predsjednika NSRS

    Obavljena svečana primopredaja dužnosti između dosadašnjeg predsjednika Narodne skupštine Nedeljka Čubrilovića i novog predsjednika parlamenta Nenada Stevandića

    U Narodnoj skupštini Republike Srpske danas je obavljena svečana primopredaja dužnosti između dosadašnjeg predsjednika Narodne skupštine Nedeljka Čubrilovića i novog predsjednika parlamenta dr Nenada Stevandića.

    Predajući dužnost, Čubrilović je Stevandiću čestitao stupanje na dužnost predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske i poželio mu sreću i uspjeh u radu.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izabran je na tu funkciju na Prvoj, konstitutivnoj sjednici Narodne skupštine Jedanaestog saziva, koja je održana 15. novembra 2022. godine.

  • Sud naredio raspisivanje međunarodne potjernice za Mahmuljinom

    Sud naredio raspisivanje međunarodne potjernice za Mahmuljinom

    Sud BiH izdao je danas naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice za osuđenim Sakibom Mahmuljinom, potvrđeno je za “Nezavisne novine” iz Suda BiH.

    Podsjetimo, nekadašnji komandant Trećeg korpusa Armije RBiH, koji je pravosnažno osuđen na osam godina robije zbog ratnih zločina nad Srbima na području Vozuće i Zavidovića, trebao je da se pojavi u Sudu BiH, kako bi bio upućen na izdržavanje kazne, ali nije došao.

    Podsjećamo, Sud BiH je krajem aprila ove godine Mahmuljinu izrekao pravosnažnu zatvorsku kaznu zbog zločina nad zarobljenim srpskim civilima, sanitetskim osobljem i vojnicima. Drugostepena presuda donesena je šest godina od početka sudskog procesa.