VRBAS Media

Autor: INFO

  • Preminuo razbojnik kojeg je domaćica ranila u glavu

    Preminuo razbojnik kojeg je domaćica ranila u glavu

    Nejad Majetić, jedan od razbojnika koji su u noći sa nedjelje na ponedjeljak, 25. jula, upali u kuću porodice Memić kod Cazina preminuo je usljed rana zadobivenih nakon što ga je upucala Hajrija Memić u pokušaju da se suprotstavi razbojnicima, prenose federalni mediji.

    Kako su Nezavisne ranije pisale, pokušaj razbojništva dogodio se u naselju Stijena nadomak Cazina, a okončan je teškim ranjavanjem jednog od provalnika koji je tada prebačen u Kantonalnu bolnicu u Bihaću.

    Fahrudin Dželalagić, iz operativnog centra MUP-a USK, tada je potvrdio da se u slučaj uključilo i Tužilaštvo USK, te se provode zakonom propisane mjere.

    Prema nezvaničnim informacijama iz policije, tri muškarca su pokušala opljačkati kuću vlasnika Senada M., te su provalili u prizemlje objekta, fizički savladali vlasnika kuće udarcem u glavu i vezali ga.

    U međuvremenu, njegova supruga, koja se nalazila na spratu, kada je čula da se nešto dešava, uzela je pištolj i krenula niz stepenice.

    U trenutku kada je prema njoj krenuo jedan od provalnika, ona je pucala i ranila ga u glavu, nakon čega su preostala dva provalnika pobjegla iz kuće.

    Žena je potom pozvala policiju koja je u kratkom roku stigla na lice mjesta, a ubrzo nakon toga i hitna pomoć, te je teško ranjeni provalnik transportovan u Kantonalnu bolnicu u Bihaću.

    Policija je u međuvremenu pronašla i privela pomenuta dva provalnika, a prema nezvaničnim informacijama dvojica su iz Cazina, dok je treći iz Novog Sada.

  • Lažna dojava o bombi na koncertu Jelene Karleuše u Banjaluci

    Lažna dojava o bombi na koncertu Jelene Karleuše u Banjaluci

    • U momentima dok je na ostrvu Stara Ada sinoć nastupala pjevačica Jelena Karleuša, policiji je stigla dojava da se u tom restoranu nalazi bomba, a nešto kasnije je utvrđeno da je riječ o lažnoj dojavi.

    Dojava je stigla desetak minuta prije ponoći, a nakon toga je izvršen protivdiverzioni pregled i njime je ustanovljeno da nema opasnosti.

    “Karleuša je najavila zadnju pjesmu i otpjevala je. Onda je upala policija i izvršila evakuaciju”, rekao je za “Nezavisne novine” jedan Banjalučanin, koji je bio na koncertu.

    Iz policije je saopšteno da njihovi pripadnici rade na rasvjetljavanju ove lažne prijave i otkrivanju onog ko ju je uputio.

    “Policijsku upravu Banjaluka, sinoć oko 23.50, telefonom je pozvalo nepoznato lice i prijavilo da je u Banjaluci u toaletu ugostiteljskog objekta u naselju Ada postavljena eksplozivna naprava. Izvršenim provjerama i PDZ pregledom utvrđeno je da se radi o lažnoj prijavi”, naveli su iz Policijske uprave Banjaluka.

  • Andrea Dorić ili kako se dehumanizuju funkcije u Republici Srpskoj

    Andrea Dorić ili kako se dehumanizuju funkcije u Republici Srpskoj

    Andrea Dorić imenovana je za člana Upravnog Odbora Agencije za posredničke,
    informatičke i finansijske usluge (APIF). Andreino imenovanje došlo je, kako ona
    sama navodi, isključivo zahvaljujući podršci Socijalističke Partije, a preko koje je dobila i posao izvršnog direktora u ,,Putevima Republike Srpske” Dorićeva sama navodi da je ona oba posla dobila zahvaljujući intervenciji svoje kako ona kaže ,,političke opcije”. Jasno je da gospođa Dorić svoje političko djelovanje ni na koji način ne vidi kao vid pomoći narodu Republike Srpske, već isključivo kao opciju
    koja njoj omogućava da sebe što bolje smjesti na više pozicija. Što naravno nije
    nikakvo čudo, budući da je ona svoje ,,političke opcije” mijenjala isključivo zbog
    sebe, sa ciljem osiguravanja što bolje funkcije.

    Andrea Dorić je napustila Socijalističku Petra Đokića nakon što su se socijalisti pocijepali na dvije frakcije, te se priklonila Goranu Selaku kojem je bila vjerna sve dok nije smijenjena sa mjesta vršioca dužnosti direktora Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje u Banjaluci, a nakon toga se ponovo priklonila nazad Đokiću, vjerovatno iz  duboke vjere u ideale socijalizma, prije svega jednakosti među ljudima i ravnomjernom raspodjelom dobara. Koliko je spremna da bude jednaka sa drugima pokazuje samo broj funkcija koje je uspijela da dograbi, pa je njena trenutna politička opcija” njoj dala da vrši
    tri funkcije, za koje će uredno svakog mjeseca da uzima platu, bez obzira na to što je fizički i moralno nemoguće da i jednoj funkciji posveti na adekvatan način.

  • Ovo su prijedlozi za novi zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju

    Ovo su prijedlozi za novi zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju

    Fond zdravstvenog osiguranja ne vrednuje osiguranike po visini izdvajanja za zdravstvenu zaštitu, kao ni zdravstvene ustanove po kvalitetu pruženih usluga.

    Ovo je samo jedna od primjedbi učesnika stručne rasprave o Nacrtu zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, koja je održana juče u Narodnoj skupštini RS u organizaciji Odbora za zdravstvo, rad i socijalnu politiku.

    Nacrt zakona obrazložio je predstavnik Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, a prijedloge i sugestije na predloženo zakonsko rješenje iznijeli su predstavnici Fonda zdravstvenog osiguranja, UKC RS, Unije udruženja poslodavaca, domova zdravlja, Saveza sindikata, Strukovnog sindikata doktora medicine, Udruženja privatnih zdravstvenih ustanova Republike Srpske, Privredne komore, Veterana Srpske i mnogi drugi.

    U stručnoj raspravi, koju je u ime Odbora za zdravstvo, rad i socijalnu politiku vodio predsjednik Odbora, dr Duško Ivić, učestvovalo je više od 40 predstavnika zdravstvenih ustanova, institucija i udruženja iz Republike Srpske.

    Predstavnik Saveza sindikata predložio je da se u prijedlogu zakona uvede odredba po kojoj otac novorođenčeta ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju od 10 dana.


    Predstavnici Saveza za rijetke bolesti predložili su oslobađanje plaćanja participacije za ove kategorije stanovništva, a predstavnici Veterana Republike Srpske da se plaćanja participacije oslobode borci Odbrambeno otadžbinskog rata, posebno borci prve i druge kategorije.

    Dr Vesna Ećim Zlojutro, načelnik Klinike za ginekologiju i akušerstvo, u ime UКC Republike Srpske je rekla da bi predloženi član 37. stav 7. zakona trebalo uskladiti sa zakonima EU i zemalja regiona. Ovim stavom predviđeno je da nakon finansiranja dva neuspjela pokušaja biomedicinski potpomognute oplodnje u Republici Srpskoj, Fond može odobriti finansiranje još jednog pokušaja u zdravstvenoj ustanovi izvan Republike.

    – U UKC Republike Srpske upravo se formira Centar za vještačku oplodnju i smatramo da se treći pokušaj biomedicinski potpomognute oplodnje treba odobriti u nekoj drugoj ustanovi Republike Srpske, a ne izvan Republike. Takođe smatramo da troškovi refundacije za vještačku oplodnju izvan Republike, koje izdvaja Fond, ne treba da prelaze troškove koje Fond plaća našim ustanovama – rekla je ona.

    Predstavnik osiguravajućih društava tražio je da se iz predloženog zakonskog rješenja briše član koji predviđa da je društvo za osiguranje sa sjedištem u Republici Srpskoj dužno da Fondu uplaćuje pet odsto od bruto premije osiguranja od odgovornosti na ime naknade štete na licima, koji podrazumijevaju troškove liječenja i druge nužne troškove oštećenog lica koji nastanu kao posljedica upotrebe motornog vozila.

    Direktor Fonda zdravstva, Dejan Кusturić, istakao je da je ova zakonska odredba na isti način regulisana u zemljama regiona, kao i u zemljama EU. On se založio za što brže donošenje novog zakona kako bi Fond mogao da primjeni što bolja prava za zdravstvene osiguranike u Srpskoj.

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je na 22. redovnoj sjednici Nacrt zakona o zdravstvenoj zaštiti koji će nakon stručne rasprave biti upućen u dalju skupštinsku proceduru u formi prijedloga.

    Predstavnik Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, Milenko Dulić, istakao je da je razlog za donošenje novog zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju potreba za unapređenjem sistema zdravstvenog osiguranja u Republici Srpskoj i usklađivanje sistema zdravstvenog osiguranja sa sistemom zdravstvenog osiguranja u zemljama Evropske unije.

    Važeći Zakon o zdravstvenom osiguranju Republike Srpske donesen je 1999. godine, nakon čega su donesene njegove brojne izmjene i dopune.

    Predloženim odredbama Nacrta zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju uređen je širi obim prava osiguranog lica prilikom ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu.

    Novim zakonskim rješenjima predloženo je, između ostalog, da se za vrijeme privremene spriječenosti za rad osiguranika koji su oboljeli od malignih bolesti naknada plate isplaćuje u iznosu od 100 odsto, plate u punom iznosu, a ista odredbe predložena je i za slučaj održavanja trudnoće.

    Takođe, prava su znatno proširena i kada je u pitanju bolnička zdravstvena zaštita djece. Predloženim odredbama Nacrta zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju uređeno je da se iz sredstava Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske obezbjeđuje pratnja roditelja ili staratelja djece na bolničkom liječenju do 15 godina starosti.

  • Tramp će morati da pokaže poreske prijave

    Tramp će morati da pokaže poreske prijave

    Komisija Predstavničkog doma SAD ima pravo da pregleda poresku prijavu bivšeg predsjednika Donalda Trampa, odlučio je danas žalbeni sud. Apelacioni sud glavnog grada SAD presudio je protiv bivšeg republikanskog predsjednika, ocijenivši da je zahtjev komiteta opravdan.
    Sud je presudio da zahtjev ne krši podjelu vlasti i da nije protivustavan, kao i odluka administracije Džoa Bajdena da podnesu prijave Kongresu.

    Odluka je korak ka okončanju višegodišnje pravne bitke oko Trampovih poreskih prijava i mogla bi da dovede do objavljivanja informacija o njegovim finansijama prije izbora 2024. godine.

    Presuda dolazi dan nakon što je Tramp objavio da su agenti FBI-a izvršili raciju na njegovom imanju na Floridi i provalili u njegov sef. Trampov sin je potvrdio da je to urađeno u okviru istrage o predsjednikovom odnosu prema zvaničnim dokumentima Bijele kuće, za koje dio američkih medija piše da su često uništavani.

    Odbor Predstavničkog doma saopštio je danas nakon presude da uskoro očekuje poreske prijave bivšeg predsjednika SAD. Trampov advokat još nije komentarisao presudu niti najavio moguću žalbu Vrhovnom sudu.

    Sud je odbacio argumente Trampovih advokata da izvještaji treba da ostanu tajni jer je, kako tvrde, odbor politički motivisan. Tramp je prvi predsjednik u posljednjih 40 godina koji nije objavio svoje poreske prijave koje bi otkrile njegovo pravo bogatstvo i aktivnosti njegovog porodičnog biznisa.

  • Šta CIK BiH može da uradi protiv zloupotrebe javnih resursa u kampanji

    Šta CIK BiH može da uradi protiv zloupotrebe javnih resursa u kampanji

    Nakon nametanja izmjena Izbornog zakona BiH od strane Kristijana Šmita, dio javnosti, uključujući i opoziciju, zadovoljno trlja ruke jer smatraju da je došao kraj masovnoj zloupotrebi javnih sredstava vlasti u predizbornoj kampanji. Međutim, upućeni u ovu tematiku opravdano sumnjaju da od toga neće biti ništa.

    Upitan šta CIK može da uradi po pitanju zloupotrebe javnih resursa u kampanji, predsjednik CIK BiH, Suad Arnautović, izjavio je da je dat nalog stručnoj službi da pripremi pravila postupanja.

    Kako kaže, do sada to nije bilo u njenoj nadležnosti.

    – Sada moramo imati i taj podatak koliko je imenovanih funkcionera u BiH koji su pod tom stalnom zaštitom. Dakle oni koji su pod pratnjom, pod rotacionim svjetlima, štićene ličnosti. To nam je jako važno da znamo, da bismo mogli ovo implementirati. Dakle, sada postoji veza između ove odredbe Izbornog zakona i podataka statistike o tim ličnostima. Zatražili smo od naših službi da u tom smislu pribave podatke i da li među tim štićenim ličnostima ima osoba koje su kandidati ili su u rukovodstvu političkih stranaka, i koji vode ili će voditi izbornu kampanju – rekao je Arnautović za FTV.

    Međutim, na pitanje da li te štićene ličnosti mogu da idu o trošku države na javne skupove nije direktno odgovorio.

    – Jako je bitno razlučiti šta se dešava, da li je neka štićena ličnost istovremeno i kandidat. Drugi podatak je da li on sa cijelom aparaturom ide na stranački skup ili ide da obavlja svoju državnu dužnost. To su neki ulazni parametri koje će CIK morati cijeniti – rekao je Arnautović.

    Zbog čega predsjednik CIK spominje štićene ličnosti? U najkraćem, zbog toga što su one, čak i nametnutim izmjenama Izbornog zakona, na neki način izuzete od ograničenja. I to po dva osnova. Zabrana korištenja sredstava prevoza u vlasništvu državnih, entitetskih, gradskih, kantonalnih ili opštinskih organa i organizacija (bez naknade ili s popustom) ne odnosi se na prevoz osoba koje se posebno štite u skladu sa zakonom, prilikom obavljanja službene dužnosti ili postupanja po službenoj dužnosti.

    Drugo, poštovanje ograničenja u pogledu zloupotrebe ne smije da sprečava javne i izabrane funkcionere ili državne službenike u vršenju službene dužnosti.

    A štićenih ličnosti u BiH ne manjka, od kojih su većina kandidati na izborima. U Srpskoj to su predsjednik i potpredsjednici RS, premijer, predsjednik NSRS, član Predsjedništva BiH, ministar unutrašnjih poslova, direktor policije… ali i ostali za koje ministar policije naredi, ako postoje prijetnje po njih.

    Slično je i u FBiH, a na nivou BiH Direkcija čuva članove Predsjedništva BiH, predsjedavajućeg Savjeta ministara i njegove zamjenike, glavnog tužioca Tužilaštva BiH, predsjednika Suda, šest članova kolegijuma PS BiH. I ostali, po potrebi, a ta odredba je jako rastegljiva u praksi.

    U Transparensi internešenelu BiH, koji redovno prati ovu vrstu zloupotrebe, nisu zadovoljni novim rješenjima. Zapravo, osudili su nametanje zakona od strane Kristijana Šmita, koga inače za visokog predstavnika ne priznaju RS i dvije stalne članice SB UN.

    Šmit je poprilično generalno obuhvatio zloupotrebu javnih resursa, posebno što su štićene ličnosti izuzete iz nekih zabrana. Takođe, drugom odredbom definiše se zabrana zloupotrebe prostorija javnih institucija, osim ako pod istim uslovima nisu date svim političkim grupacijama. Kako će oni to utvrđivati? Pošto CIK nema kapacitet, vjerovatno sada očekuju od nas da im prijavimo da je neka stranka imala skup na tom mjestu, pa da oni vide koliko su druge stranke platile za taj isti prostor – kaže za Srpskainfo Srđan Traljić iz TI BiH.

    Prema njegovim riječima, jedino što je konkretnije jeste zabrana zloupotrebe javnih skupova za prikupljanje glasova, ali je pitanje kako će se to primjenjivati u praksi. Kao primjer, Traljić navodi nedavni skup povodom Dana opštine Čelinac, gdje su najviši funkcioneri SNSD i RS otvoreno pozivali da se glasa za njih.

    Umjesto ovih odredbi, Traljić kaže da jedino mjerilo zloupotrebe jeste javna potrošnja u kampanji i da bi trebalo zabraniti njeno povećanje, kao što se može naći na primjerima nekih zemalja u okruženju.

    – To je davanje po 100 KM za izbore, asfaltiranje puteva baš u tom periodu… Primjera radi, od raspisivanja izbora Makedonija funkcioniše na privremenom finansiranju. Nema povećanja budžetskih troškova u tom periodu. A ove izmjene u BiH se uopšte ne tiču toga. I dalje njima neće biti zabranjeno da asfaltiraju, da puštaju u rad rasvjetu. Moguće da će dio pojava kod nas biti sankcionisan, ali većina neće – zaključuje Traljić.

  • Lani ispisan rekordan broj odbijenica za ulazak u BiH

    Lani ispisan rekordan broj odbijenica za ulazak u BiH

    Zbog neispunjavanja zakonskih uslova za ulazak u BiH, lani je ispisan rekordan broj odbijenica stranim državljanima, a najviše ih je otišlo u ruke onih iz Turske i Slovenije, potvrđuju to najnoviji podaci domaćih bezbjednosnih agencija.
    Presjek stanja na granici i u graničnom pojasu u toku prošle godine dat je u informaciji Ministarstva bezbjednosti BiH pod nazivom “Migracioni profil” koja je usvojena na posljednjoj sjednici Savjeta ministara.

    BiH, na graničnoj liniji nešto dužoj od 1.600 kilometara, ima 83 prelaza na kojima kontrolu vrše pripadnici Granične policije. Odbijanje ulaska jeste mjera koju sprovode samo prema stranim državljanima i licima bez državljanstva koji pokušavaju legalno preći granicu i ući u BiH, a da pri tome ne ispunjavaju zakonom propisane uslove. Oni koji dobiju rješenje o odbijanju ulaska imaju pravo žalbe na tu odluku, ali podnošenje žalbe ne omogućava ulazak u BiH.

    I dok u dokumentu nema podataka o tome da li je ko i podnio žalbu, ima o izdatim rješenjima kojim strancima nije dozvoljen ulazak u BiH. Iz evidencija je vidljivo da je lani napisano 5.038 odbijenica, što je za oko 11 odsto više u odnosu na 2020. godinu, kada je odbijeno 4.525. Najveći broj je izdat državljanima Turske (1.370), Slovenije (530) i Austrije (429) što predstavlja gotovo 60 odsto od ukupno odbijenih ulazaka u BiH.

    Na kopnenoj granici izdato je 4.393 rješenja kojima je zabranjen ulazak u BiH, a ostalih 645 je uručeno na međunarodnim aerodromima.

    “Većina zabranjenih ulazaka jeste posljedica pravila koja su važila usljed pandemije virusa korona, ali i zbog prijetnje bezbjednosti, neposjedovanja važeće putne isprave te nemogućnosti dokazivanja svrhe namjeravanog boravka što je 90 odsto od ukupnog broja odbijenih ulazaka – pojasnili su u Ministarstvu bezbjednosti BiH.

    Osim podataka o odbijenim ulascima, nadležni su pobrojali i one kojima je odobren privremeni i stalni boravak na teritoriji BiH, ali i oni koji su izgubili taj status. Podaci Službe za poslove sa strancima BiH ukazuju da je najviše stranih državljana dobilo rješenje o privremenom boravku po osnovu spajanja porodice, rada na osnovu radne dozvole, obrazovanja, kao i zbog vlasništva na nepokretnoj imovini te zbog humanitarnih razloga, gdje se ubraja i liječenje, prenosi Glas Srpske.

    “Obrazovanje je naročito čest osnov za boravak državljana Turske i Srbije, iako se primjećuje i veliki broj boravaka po osnovu rada bez radne dozvole za državljane Turske i spajanje porodice. Državljani Srbije, Crne Gore i Hrvatske najčešće dobijaju privremeni boravak po osnovu spajanja porodice”, istakli su u Službi za poslove sa strancima BiH.

    Zanimljivo je i da je lani povećan broj otkaza boravka i to za gotovo 172 odsto. Najviše rješenja je izdato državljanima Turske, Srbije i Hrvatske, odnosno više od 73 odsto od ukupnog broja. Najčešće je do toga došlo zbog izmjena okolnosti na osnovu kojih je odobren boravak i obavljanja poslova za koje je potrebna radna dozvola, a koje stranci nisu posjedovali.

    “Stalni boravci su najčešće otkazani zbog boravka stranke duže od godine izvan BiH, ali i jer su pojedinci stekli državljanstvo BiH”, kažu u Službi.

    U “Migracionom profilu” piše i da je u odnosu na 2020. lani povećan i broj rješenja o protjerivanju, za deset odsto. Izdato je njih 1.330, a u skladu sa sporazumima o readmisiji, prihvaćeno je 417 državljana BiH.

    “Crne liste”
    Graničari su se u proteklim mjesecima našli u žiži javnosti jer su, postupajući prema odredbama zakona i informacijama iz bezbjednosnih agencija, zabranili ulazak pojedinim istaknutim ljudima, profesorima i piscima, uz obrazloženje da predstavljaju opasnost po bezbjednost i Ustav. To je iz Srpske protumačeno kao politički potez bošnjačkih struktura u institucijama na zajedničkom nivou vlasti.

  • Rusi napuštaju region?

    Rusi napuštaju region?

    Ukrajinske lokalne vlasti u oblasti Herson, saopštile su da porodice ruskih vojnika napuštaju region zbog ukrajinskog kontranapada.

    Kako je saopštila civilna uprava Hersonske oblasti, zbog ukrajinskih nasrtaja na Antonivski i Kakovski most, među Rusima u Hersonu je počela da se širi panika.

    Ova informacija nije nezavisno proverena.

  • Sve više se traži montažni krov nad glavom

    Sve više se traži montažni krov nad glavom

    Poskupljenje građevinskog materijala u BiH, ali i hronični nedostatak radne snage odrazili su se na to da sve više građana odustaje od gradnje stambenih objekata za svoje potrebe i da kupuje montažne kuće.

    Tome u prilog govore podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, koji kažu da je samo za godinu dana uvoz montažnih zgrada od drveta porastao skoro dvostruko, a istovremeno vrijednost uvezenog materijala u prvih sedam mjeseci ove godine veća je za gotovo tri puta nego u istom periodu 2021. godine.

    “Za period 1. januar – 31. jul 2022. godine u BiH je uvezeno 1.104.370,05 kg robe koja se odnosi na montažne zgrade od drveta, a vrijednost uvezene robe bila je 4.604.757,92 KM.

    U periodu 1. januar – 31. jul 2022. godine u BiH je uvezeno 614.013,05 kg iste robe u vrijednosti od 1.672.688,82 KM”, kazali su za “Nezavisne novine” iz UIO BiH.

    Ono što se za godinu dana nije promijenilo kada je u pitanju uvoz ovog materijala jeste država iz koje su kupljene najveće količine, a to je Turska. Nakon nje, najviše se cijeni materijal iz Srbije te Hrvatske.

    Saša Grabovac, predsjednik Udruženja ekonomista RS (SWOT), kaže da za ovako nešto postoji nekoliko ključnih razloga, a svakako da je glavni porast cijene građevinskog materijala.

    “U nekom prošlom vremenu naši građani su tradicionalno bili vezani za čvrstu gradnju i nisu imali pretjerano povjerenje u izgradnju svojih porodičnih objekata ili objekata za odmor u vidu montažnih kuća ili drugih montažnih objekata, ali zbog poskupljenja to se promijenilo. Takođe, ja bih neizostavno rekao da je razlog i hronični nedostatak radne snage, odnosno nemogućnost građevinske operative da uopšte isporuči i gradi dovoljan broj objekata koliko su potrebe tržišta”, ističe Grabovac za “Nezavisne novine”.

    Smatra da podaci o uvozu nisu iznenađujući jer je potražnja za ovim materijalom u ogromnom porastu unazad deset godina.

    “Taj trend nije došao iznenada, ali možda treba dodati da je u zadnje vrijeme povećana i izgradnja nekih vikendica i odmorišta za iznajmljivanje, tako da i s obzirom na koronu i promjenu nekih navika imamo veliki obim potražnje za tim uslugama iznajmljivanja, a izgradnja montažnih objekata za te potrebe svakako je jeftinija. Upravo u tome i treba tražiti razloge za ovaj trend”, navodi Grabovac.

    Ekonomista Slaviša Raković dodaje da i domaći proizvođači montažnih kuća zavise od uvoza.

    “Znači, moraju da uvoze dodatni dio materijala za svoje potrebe. Vjerovatno se radi i o tako banalnim stvarima kao što su gipsane ploče, ali i drugim konstruktivnim elementima za proizvodnju kuća poput elemenata za stolariju. Vjerovatno na tom računu uvoza i izvoza, čak i kad imamo dobar izvoz montažnih kuća, moraju postojati mnoge komponente uvoza da bi se poslovalo”, kaže Raković za “Nezavisne novine”.

  • NATO: Srbija blizak partner

    NATO: Srbija blizak partner

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg ocenio je da je Severnoatlanska alijansa dugogodišnji i blizak partner sa Srbijom.

    On je rekao da se parnerstvo zasniva na politickom dijalogu i na praktičnoj saradnji, uz puno poštovanje državne politike vojne neutralnosti Srbije.”Naš politički dijalog se ispoljava na različite načine. Uključuje moje kontakte sa predsednikom Aleksandrom Vučićem i drugim političkim liderima i regularne interakcije sa srpskim kolegama koje imaju moj zamenik pomoćnika za politička pitanja i bezbednosnu politiku i šef NATO vojne kancelarije za vezu u Beogradu. Takođe, uključuje dobro uspostavljene odnose između komandanta KFOR i srpskog načelnika generalštaba”, rekao je Stoltenberg za podgoričke “Vijesti”. On kaže da takvi odnosi omogućavaju konstruktivni duh i uzajamno poštovanje “koji treba da se nastave”.

    Kada je reč o Kosovu i Metohiji, Stoltenberg je rekao da je “nedavno razgovarao sa političkim rukovodstvom u Prištini i Beogradu oko tenzija na severu Kosova”.

    “Sve strane moraju da ostanu mirne, da izbegavaju jednostrane akcije i konstruktivno da se angažuju u dijalogu, uz posredovanje Evropske unije. U skladu sa svojim mandatom UN, misija KFOR blisko prati situaciju i spremna je da interveniše ukoliko stabilnost bude ugrožena”, poručio je on.

    Stoltenberg je rekao da će NATO nastaviti da podržava u potpunosti dijalog, uz posredovanje EU.

    Osvrćući se na Bosnu i Hercegovinu, Stoltenberg je rekao da je BiH “prešla dalek put od konflikata iz devedesetih godina, ali, nažalost, tenzije ostaju visoke, sa retorikom koja doprinosi podelama, obustavljenim reformama i stranim akterima koji rade na podrivanju njenog napretka”.

    O Crnoj Gori, Stolteberg je rekao da je cenjena saveznica, koja značajno doprinosi zajedničkoj bezbednosti, uključujući i učešće trupa u multinacionalnoj borbenoj grupi NATO u Letoniji i mirovnoj misiji na KiM.

    “Pozdravljam doprinos Crne Gore stabilnosti širom regiona Zapadnog Balkana, kao i njenu povećanu potrošnju na odbranu. Sve to predstavlja konkretan pokazatelj snažne posvećenosti Crne Gore NATO”, dodao je Stoltenberg.