VRBAS Media

Autor: INFO

  • Školski pribor u Srpskoj duplo skuplji

    Školski pribor u Srpskoj duplo skuplji

    Pripreme za novu školsku godinu u Srpskoj su uveliko u toku, a roditelji đaka već moraju izdvojiti više novca nego prošle godine za školski pribor, ali i za knjige, ukoliko ne pripadaju opštinama i gradovima u kojima su obezbijeđeni besplatni udžbenici.

    Naime, kako su za “Nezavisne” kazali iz banjalučke knjižare JP “Zavod za udžbenike i nastavna sredstva”, cijene udžbenika su otišle sa 10 na 12 KM, dok je neki školski pribor, odnosno sveske, olovke i dr. poskupjele i duplo više nego što su koštale ranije.

    “Možemo reći da su cijene pribora sada veće i za 30 do 50 odsto. Cijenu diktira i kvalitet, pa tako flomaster košta od dvije do osam KM, a tako se kreću i cijene bojica. Grafitna olovka može se pronaći od 0,20 pfeninga do 1,50 KM. Imamo svesku od 0,45, ali i od 1,50 KM”, kazali su iz ove knjižare, dodajući da cijena ima za svačiji džep.

    Osim toga, provjerili smo i kako se kreću cijene knjiga od petog do osmog razreda, pa će tako roditelji đaka koji ide u osmi razred morati izdvojiti najviše novca, jer je ovaj komplet knjiga i najskuplji, a košta 251 KM.

    “Kada je riječ o obaveznim udžbenicima, a u koje su uračunati i strani jezici, udžbenici za peti razred koštaju 123 KM, za šesti 231 KM, i to sa geografskim atlasom, ali ga ne moraju sva djeca kupiti, jer sam atlas košta 20 KM, te su bez njega 211 KM”, rekli su iz ove knjižare.

    Dalje navode da 214 KM koštaju udžbenici za sedmi razred, dok komplet udžbenika sa stranim jezikom za deveti razred košta 237 KM.

    U drugoj knjižari, a čije se cijene mogu pronaći i online, školski ruksaci koštaju od 30 do 87 KM.

    Rada Kokan iz Banjaluke, majka troje djece, koja idu u osnovnu te srednju školu i na fakultet, za “Nezavisne” kaže da još uvijek nije kupila pribor, ali da je primijetila kako je sve poskupjelo, te će u skladu s tim, za školske torbe, pribor te obuću i odjeću za djecu platiti više od 1.000 KM.

    “Za osnovca ne plaćamo knjige, ali dok kupimo sveske, ostali pribor i ruksak, trebaće nam bar 200 KM. Za dijete koje ide u srednju školu knjige ćemo bar 150 KM, a uz to je potreban i ruksak, a potrebno je kupiti obuću i odjeća. Treće dijete je na fakultetu u inostranstvu, tako da su samo za njega veliki troškovi. U svakom slučaju, da ih pripremimo za školu potrošimo više nego što zaradimo, a ni sami ne znamo kako”, rekla je Kokan.

    Majka dvojice osnovaca iz Banjaluke kaže da od Gradske uprave dobijaju knjige, ali da je ipak potrebno kupiti i ostale stvari za školu.

    “Svake godine se obnavlja garderoba, a neizostavna je kupovina obuće i odjeće, pa tako za dvoje djece treba bar 150-200 KM kako bismo ih pripremili za školu, i to samo za kupovinu školskog pribora i odjeće, a ne uključujući i obuću”, rekla je ova Banjalučanka.

    Ona ističe da je za roditelje veoma značajno to što su dobili knjige od grada, jer će novac koje bi inače potrošili na knjige iskoristiti za pripremu djece u školu, kupiti im odjeću, obuću i sl.

    Podsjećamo, ranije su iz Ministarstva prosvjete i kulture RS najavili da su i ove godine učenici od prvog do četvrtog razreda osnovnih škola te učenici pobjednici republičkih takmičenja te treće i svako naredno dijete iz višečlanih porodica i odlični učenici iz višečlanih porodica dobiti besplate knjige, a za šta je izdvojeno 4,5 miliona KM.

    Osim toga, i Banjaluka je obezbijedila besplatne udžbenike za osnovce od 5. do 9. razreda, dok su prošlogodišnje uručili u nekoliko opština u Srpskoj, i to u Modriči, Kotor Varošu, Jezeru, Šipovu, Šamcu, Tesliću, Oštroj Luci, te Krupi na Uni i Loparama, a u toku su prijave za zainteresovane roditelje iz Čelinca, Kneževa i Novog Grada, koji mogu da se prijave za besplatne udžbenike.

  • „Postoji ta tiha kohabitacija SNSD i SDS, narednih dana biće iznijeto više činjenica“

    „Postoji ta tiha kohabitacija SNSD i SDS, narednih dana biće iznijeto više činjenica“

    Dok se u javnosti prepucavaju, iza kulisa postoji vrlo snažna tajna koalicija SNSD-SDS-PDP, a to je koalicija za veće funkcionerske plate i otpremnine, tvrdi predsjednik DNS, Nenad Nešić.

    Prema njegovim riječima, kao što je bezobrazno i licemjerno od SNSD da plate poslanika i ministara povećaju za 600 KM, tako je licemjerno da to kritikuje Mirko Šarović koji nije glasao protiv tog i koji je za jedan dan penzije uzeo otpremninu u iznosu od 28.263 KM.

    Nešić kaže da je još krajem marta upozorio da SNSD koristi težak položaj i niske plate službenika i policajaca u institucijama BiH kako bi povećanjem osnovice za obračun plata bezobrazno povećali funkcionerke plate, te da je još tada istakao da se plate službenicima trebaju povećati povećanjem koeficijenata, a da funkcionerske plate ne smiju biti povećane.

    – SDS i PDP su ćutali. Kada se na dnevnom redu našao budžet institucija BiH za 2022. godinu, za razliku od opozicije iz FBIH koja je glasala protiv istog upravo zbog sramnog povećanja funkcionerskih plata – Mirko Šarović, Branislav Borenović i Mira Pekić su bili suzdržani. To je ta tiha kohabitacija sa SNSD. Nije se Šarović takođe bunio ni kada su Dušanka Majkić, Nikola Špirić, Sredoje Nović, Lazar Prodanović i Obren Petrović uzimali visoke otpremnine i vraćali se iz penzije, jer je i on isto uradio. Za 28.263 KM koliko je on uzeo na ime otpremnine za penziju u kojoj je bio čitav jedan dan, zaboravi se i interes naroda i interes partije. Valja platiti režije za šest beogradskih stanova – kaže Nešić.

    Postoji ta tiha kohabitacija SNSD i SDS o kojoj će, najavljuje on, narednih dana biti iznijeto više činjenica. Zato, ističe Nešić, građani Republike Srpske treba da izaberu treći put.– Od plejade starih, istrošenih likova više ništa novo ne možemo vidjeti niti očekivati. Pokazali su u protekle dvije decenije i ko su i šta su. Republici Srpskoj treba nova snaga, novi i i mladi političari koji se za funkcije ne otimaju radi privilegija i otpremnina, nego da bi poveli Republiku Srpsku naprijed. Dok je penzionera iz SNSD i SDS, ovdje mladi nemaju šansu. Naprotiv, na njih gledaju kao na opasnost koja ugrožava njihove lične pozicije i džepove – zaključio je Nešić.

  • Droga pronađena kod 34 osobe na festivalu u Banjaluci

    Droga pronađena kod 34 osobe na festivalu u Banjaluci

    Policijska uprava Banjaluka saopštila je da je tokom obezbjeđivanja manifestacije na Kastelu od 11. do 14. avgusta kod 34 osobe pronašla različite vrste droga.Kod posjetilaca su tako pronađeni kokain, spid, ekstazi i marihuana.

    Zbog narušavanja reda i mira, te konzumiranja droga uhapšena je 21 osoba.

    – Protiv Dž.Š.. iz Lukavca biće podnesen izvještaj zbog krivičnog djela nedozvoljena proizvodnja i promet droga. O svemu su obaviješteni dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka i sudija za prekršaje Osnovnog suda Banjaluka – saopšteno je iz Policijske uprave Banjaluka.

  • Vozaču autobusa koji se prevrnuo u Bugarskoj određen pritvor

    Vozaču autobusa koji se prevrnuo u Bugarskoj određen pritvor

    Vozaču srpskog autobusa, koji je sinoć doživeo saobraćajnu nesreću u Bugarskoj, određeno je zadržavanje u trajanju od 24 sata, saopštila je bugarska policija.

    Ministarstvo unutrašnjih poslova je saopštilo da je uzrok ili ljudska greška ili tehnicki problem.

    Testovi vozača autobusa bili su negativni na alkohol i drogu.

    Do saobraćajne nesreće najverovatnije je došlo zbog ljudske greške, saopštilo je tužilaštvo na konferenciji za novinare.

    Istražitelji smatraju da je vozač autobusa iz nekog razloga izgubio koncentraciju, zbog cega je autobus sleteo sa puta u jarak i našao se u jarku. U autobusu je bilo 38 dece, 10 odraslih i jedan vozač. Putnici su uspeli da iz prevrnutog vozila izađu kroz prozore koje su morali da razbiju.

    Kako prenosi BTA posle nesreće koja se sinoć dogodila na autoputu Trakija 12 dece i dvoje odraslih zadržano je u bolnici.

    Iako su se sinoć pojavile informacije da je vozaču amputirana noga, on je navodno zadobio lakše povrede i prema još uvek nezvaničnim informacijama ima prelom ruke. On je sinoć testiran na alkohol i drogu, ali su oba rezultata bila negativna.

  • Rekordna žetva žitarica u Rusiji

    Rekordna žetva žitarica u Rusiji

    Žetva žitarica u Rusiji mogla bi ove godine dostići rekordnih 154 miliona tone, što je i projekcija Instituta za studije poljoprivrednog tržišta, rekao je danas direktor Instituta Dmitrij Rilko.
    “Žetva će biti rekordno visoka, ukupno oko 145 miliona tona, uključujući 95 miliona tona pšenice. To će biti apsolutni rekord”, naglasio je Rilko, prenosi ruska novinska agencija TASS.

    Prema podacima koje je početkom godine objavila ruska Služba za nacionalnu statistiku “Rostat”, žetva žitarica u Rusiji prošle godine iznosila je oko 121,3 miliona tona, uključujući 76 miliona pšenice.

  • Alek Boldvin je ipak povukao obarač

    Boldvin je slučajno upucao Halinu Hačins dok su snimali film u oktobru 2021., ali je tvrdio da zapravo nije povukao okidač.
    Međutim, nova forenzička istraga FBI-ja kaže da iz oružja nisu mogli da budu ispaljeni meci bez fizičkog povlačenja okidača, piše Skaj njuz.

    Pištolj nije mogao da opali bez povlačenja obarača – stoji u izvještaju.

    “Način smrti je nesreća”

    U izvještaju se smrt snimateljke karakteriše kao “nesreća”.

    Smrt je nastupila prostrijelnom ranom grudnog koša. Pregled dostupnih izvještaja organa za sprovođenje zakona nije pokazao uvjerljive dokaze da je vatreno oružje namjerno napunjeno municijom na snimanju – stoji u izvještaju.

    “Na temelju svih dostupnih informacija, uključujući nepostojanje očite namjere nanošenja povreda ili smrti, način smrti najbolje je klasifikovati kao nesreću”, zaključeno je.

    Glumac, koji je takođe bio producent na filmu, ranije je rekao da nije povukao okidač i da nema pojma kako se pravi metak našao na setu.

    Takođe, vlasti su osudile producente filma zbog nepoštovanja sigurnosnih protokola i naplatile im kaznu od 136.793 dolara prenosi Glas Srpske.

  • Saslušan čovjek za koga se vjeruje da je ubio Borilovića

    Saslušan čovjek za koga se vjeruje da je ubio Borilovića

    Cetinjanin Nenad Kaluđerović, za koga se vjeruje da je pucao i usmrtio Vuka Borilovića koji je prethodno u petak ubio 10 sugrađana, odazvao se danas na poziv Višeg državnog tužilaštva (VDT) u Podgorici, gdje je saslušan u svojstvu građanina, saopštila je rukovodilac VDT Lepa Medenica.

    Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom događaja na Cetinju, saopštila je rukovoditeljka tog tužilaštva Lepa Medenica.

    Ona u saopštenju podsjeća da je V.B. vatrenim oružjem ubio 10 i ranio 6 osoba, dok je nakon toga i V.B. ubijen.

    “Tako da će se tek nakon preduzimanja svih neophodnih mjera i radnji koje su u toku a u cilju potpunog resvetljavanja predmetnog događaja te sprovođenja vještačenja po naredbi ovog tužilaštva, kao i saslušanja svjedoka očevidaca doći do dokaza ko je lišio života lice V.B.”, navodi se u saopštenju VDT-a.

  • Rusija na pragu potpunog prekida odnosa sa SAD-om

    Rusija na pragu potpunog prekida odnosa sa SAD-om

    U Moskvi se nadaju da Sjedinjene Američke Države razumiju da ako Kongres Rusiju proglasi “državnim sponzorom terorizma”, odnosi dviju zemalja mogu biti zaboravljeni, rekla je glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije Maria Zakharova.

    “Ako još nisu, shvatiće sigurno. Toliko smo usmeno razgovarali o tome, a bilo je i pisanih komentara, koji su čak prevedeni na engleski. Sve je već mnogo puta rečeno”, istaknula je Zakharova u emisiji “Veče s Vladimirom Solovjovom”, odgovarajući na pitanje shvaćaju li SAD da u slučaju takvog koraka odnosi mogu biti zaboravljeni.

    Komentirala je i razmjenu državljana dviju zemalja, rekavši da je Moskva spremna razmjenu obaviti profesionalno, ali ako SAD umjesto konkretnih koraka nastavi s intrigama i špekulacijama, Amerikanci moraju potražiti odgovore od Washingtona.

    “S ruske strane sve je spremno. Ali ako se američka strana nastavi baviti ovim strašnim političkim spletkama i spletkama, onda neka američki građani vide ko su krivci”, rekla je Zakharova.

    Prethodno je rusko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo da je tokom telefonskog razgovora s američkim državnim tajnikom Anthonyjem Blinkenom šef ruske diplomacije Sergej Lavrov pozvao tajnika da se vrati režimu “tihe diplomatije” u vezi s razmjenom zatvorenika, bez špekulacija i nametanja.

  • Dopisivali se Putin i Kim Jong-un

    Dopisivali se Putin i Kim Jong-un

    Rusija je obećala “proširiti svoje sveobuhvatne i konstruktivne bilateralne odnose” sa Sjevernom Korejom, rekao je predsjednik ove zemlje Vladimir Putin.

    U pismu poslanom svom korejskom kolegi Kim Jong-unu na dan oslobođenja Pjongjanga, Putin je rekao da bi taj potez bio u interesu obiju zemalja.

    Zauzvrat, Kim je rekao da je prijateljstvo između obiju nacija iskovano u Drugom svjetskom ratu pobjedom nad Japanom.

    Dodao je da će njihovo “drugarsko prijateljstvo” jačati.

    Prema izvješću sjevernokorejske državne medijske kuće KCNA, Putin je rekao da će prošireni bilateralni odnosi “biti u skladu s interesima dviju zemalja”.

    U svom pismu Kim je rekao da je rusko-sjevernokorejsko prijateljstvo “iskovano u protujapanskom ratu” “konsolidirano i razvijano stoljeće za stoljećem”.

    Dodaje se da su “strateška i taktička saradnja, potpora i solidarnost” između dviju zemalja “stavljeni na novu visoku pozornicu, na zajedničkom frontu protiv vojnih prijetnji i provokacija neprijateljskih sila”.

    Pjongjang nije imenovao neprijateljske snage, ali Sjeverna Koreja više puta koristi taj izraz za SAD i njegove saveznike.

    Sovjetski Savez je nekada bio glavni saveznik Sjeverne Koreje, nudio je gospodarsku saradnju, kulturnu razmjenu i pomoć.

    Ali odnos je patio od pada Željezne zavjese, tek se postupno oporavljajući nakon postupnog udaljavanja Rusije od Zapada od ranih 2000-ih.

    U julu je Sjeverna Koreja bila jedna od rijetkih zemalja koja je službeno priznala dvije separatističke države u istočnoj Ukrajini koje podržava Rusija, nakon što je Rusija potpisala dekret kojim ih proglašava nezavisnim.

    U znak odmazde, Ukrajina, koja se bori protiv ruske invazije na svoj teritorij, prekinula je sve diplomatske veze s Pjongjangom.

  • Piralen zakopan u komunikaciji nadležnih

    Piralen zakopan u komunikaciji nadležnih

    Radovima na uklanjanju piralena u Poslovnoj zoni “Incel” u Banjaluci ne nazire se ni početak, a kamoli kraj, s obzirom na to da, kako kažu iz Gradske uprave, i dalje postoje nejasnoće u vezi s nadležnošću za preduzimanje mjera na sanaciji zemljišta.

    Kako su za “Nezavisne” kazali, u februaru ove godine su od Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske tražili izjašnjavanja o nadležnosti, s obzirom na to da su prethodnih godina imali problema s tim.

    “U odgovorima koji su nam dostavljeni nije bilo nikakve jasne naznake i mišljenja u vezi s tim, već su se pozvali na nadležnost prema propisima”, kazali su iz Gradske uprave.

    Sa druge strane, iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinstvo i ekologiju RS ističu da su oni svoje nadležnosti ispoštovali, te da je sada na Gradskoj upravi da obezbijedi neophodna sredstva.

    “U ovim situacijama insistiramo i da vlasnici zagađenih parcela snose dio troškova. Pored toga, grad treba da obezbijedi sredstva uz, naravno, pomoć donatora”, kazali su iz nadležnog ministarstva za “Nezavisne”.

    Prema njihovim riječima, oni su svoj dio posla završili te je sada na gradu da obezbijedi neophodna sredstva, što oni, kako kažu, još nisu uradili.

    Podsjećamo, kako je ranije na ovu temu rečeno, za uklanjanje piralena iz zemljišta bi bilo potrebno oko osam miliona evra.

    Kako je za “Nezavisne” kazao Tihomir Dakić iz Centra za zaštitu životne sredine, ova tema je nažalost zapostavljena, iako su građani ti koji trpe njene teške posljedice.

    Naime, na osnovu sprovedenog elaborata Centra za zaštitu životne sredine utvrđeno je da se piralen (PCB) zadržava u životnoj sredini i cirkuliše između vode, vazduha i zemljišta.

    Osobe koje su duže vremena izložene ovim jedinjenima, kako kažu iz Centra, imaju visok rizik od razvijanja određenih oboljenja, kao što su karcinomi, poremećaji nervnog sistema, rada štitne i polnih žlijezda, a može doći i do štetnih efekata na jetru, bubrege i srce.

    Što se tiče načina uklanjanja piralena, iz Centra za životnu sredinu su istakli da se PCB može ukloniti iz zemljišta i sedimenta procesom fitoremedijacije, u kom biljke unose u sebe PCB i djelimično ga metabolišu.

    “Mikrobna remedijacija se zasniva na dejstvu mikroorganizama, koji mogu da transformišu i uklone opasne materije iz okoline. Ova metoda je jeftina, ali nije dovoljno efikasna da bi se sama koristila”, kazali su iz Centra.

    Kako su dodali, određeni hemijski reagensi, uz visoke temperature i pritisak, uklanjaju atome hlora iz PCB-a i čine ih manje toksičnim.

    “Osim ovih reagenasa, koriste se i ultrasonično zračenje i superkritična oksidacija vodom, i sve ove metode imaju visoku efikasnost, ali i cijenu”, istakli su iz Centra.

    Dodali su da se PCB može ukloniti primjenom aktivnog uglja. Ova metoda je jeftina, sa procentom efikasnosti iznad 60 odsto, a može se koristiti na samom izvoru zagađenja, kao i na udaljenim mjestima.

    Podsjećamo, kako su “Nezavisne novine” pisale godinama unazad, afera oko piralena u Poslovnoj zoni “Incel” počela je 2019. godine, kada je izbio požar zbog koga je planulo i otrovno ulje piralen.

    Tada su nadležni započeli niz aktivnosti na uzimanju uzoraka radi utvrđivanja stepena kontaminacije zemljišta, a sve to u okviru projekta “Ekološki prihvatljivo upravljanje postojanim organskim zagađujućim materijama u industrijskom sektoru upravljanja otpadom – projekat remedijacije i rekultivacije na lokaciji ‘Incel'” uz finansijsku podršku UNDP-a.

    Kako je krajem prošle godine na konferenciji za medije kazao gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, izvještaji od 2020. i 2021. godine su se drastično razlikovali, što je upućivalo, kako on kaže, da su vjerovatno lažni.

    Tatjana Nišić, koordinatorka Ekološke inspekcije Gradske uprave Banjaluka, je tada kazala da je dozvoljena vrijednost piralena 0,02 miligrama po kilogramu, dok je prošle godine prema izvještaju bilo prisutno 2.800 miligrama po kilogramu.