VRBAS Media

Autor: INFO

  • Tužilaštvo podiže optužnicu, ubice sarajevskih policajaca čeka 100 godina robije

    Tužilaštvo podiže optužnicu, ubice sarajevskih policajaca čeka 100 godina robije

    Tužilaštvo Kantona Sarajevo će vrlo brzo podići optužnicu za ubistvo sarajevskih policajaca Adisa Šehovića i Davora Vujinovića 2018. godine na Alipašinom Polju u Sarajevu.

    Na taj način konačno će biti stavljena tačka na istragu dugu skoro četiri godine. Podizanje optužnice ubrzalo je izručenje BiH Save Marinkovića, koji se sumnjiči da je direktni počinilac ovog krivičnog djela.

    On je prije dvije sedmice iz Njemačke izručen BiH i nalazi se u KPZ u Sarajevu. Bez njegovog iskaza Tužilaštvo nije moglo kompletirati spis.

    Međutim, veliku ulogu u istrazi i dokumentiranju ovog zločina imali su istražitelji MUP KS. Na osnovu izvještaja MUP KS upućenog Tužilaštvu KS razotkrivena je uloga Marinkovića, ali i još pet osoba, među kojima su i ranije pritvoreni Aleksandar Macan i Marko Trifković Žižan.

    Marinković je vjenčani kum Aleksandra Macana koji je u iskazu Tužilaštvu krajem prošle godine, a nakon predaje, rekao da je Sava pucao u policajce, a da su on i Macan krali vozilo.

    Čvrsti dokazi
    S dolaskom Marinkovića stavljena je tačka na ovaj slučaj iako je negirao da je pucao u policajce. No, Tužilaštvo ima čvrste dokaze da su ove osobe počinile ovaj zločin i očekuje ih višegodišnja robija.

    Naime, Marinković bi mogao biti osuđen na 40, a pomagači na po 20 godina. U izvještaju Tužilaštvu prijavljeno je šest osoba. Pet ih je u BiH i jedna u Crnoj Gori.

    Žižan i dalje šuti
    Trećeosumnjičeni Marko Trifković Žižan, koji se nalazi u pritvoru, mjesecima već šuti kao zaliven.

    On je direktni očevidac zločina jer je kobne noći kada su krali „golf 6“ bio sa Savom i Macanom, piše Avaz.

  • Plenković: Neprihvatljivo suđenje zarobljenom Hrvatu

    Plenković: Neprihvatljivo suđenje zarobljenom Hrvatu

    Hrvatski premijer Andrej Plenković komentarisao je dans slučaj Hrvata kojeg su Rusi zarobili u Ukrajini i protiv koga je podignuta optužnica, te istakao da je, kako je naveo, ta vrsta suđenja neprihvatljiva.

    “Takva vrsta suđenja je neprihvatljiva, ali on se našao u takvoj situaciji… I dalje ćemo se boriti za njega, ali on je na okupiranom području”, rekao je Plenković koji je prisustvovao misi povodom crkvenog praznika Velika Gospe.

    Reč je o Vjekoslavu Prebegu protiv koga je samoproglašena Narodna Republika Donjeck podigla optužnicu.

    Prebeg je, preneli su ranije hrvatski mediji, uhapšen u maju kod Marijupolja, a optužen je za obuku u terorističkim aktivnostima, učestvovanje u sukobu kao plaćenik i nasilno preuzimanje vlasti i rušenje ustavnog poretka.

  • Moskva: Eliminisano više od 100 stranih plaćenika kod Harkova

    Ruska avijacija eliminisala je više od 100 stranih plaćenika u oblasti Harkova, saopštilo je danas rusko Ministarstvo odbrane.

    “Visokoprecizno oružje vazduhoplovnih snaga Rusije pogodilo je punkt stranih plaćenika u rejonu naselja Zoločev u Harkovskoj oblasti. Poginulo je više od 100 ekstremista iz Poljske i Nemačke, a više od 50 ranjeno”, navodi se u izveštaju, prenela je agencija RIA Novosti.

    Dodaje se da je rusko ratno vazduhoplovstvo napalo borbene položaje 53. mehanizovane i 68. pešadijsko-streljačke brigade Oružanih snaga Ukrajine kod gradova Ugledar, Dobropolje i sela Vođanoje u samoproglašenoj Donjeckoj Narodnoj Republici.

    “Gubici ovih jedinica iznosili su više od 260 ljudi. U rejonu Marinke artiljerci su likvidirali oko 70 odsto ljudstva trećeg bataljona 66. mehanizovane brigade Oružanih snaga Ukrajine, a na pravcu Soledara 15. bataljon 58. motorizovane brigade izgubio je više od polovine vojnika i vojne opreme”, dodaje ministarstvo.

    Ruski vojni resor je prošle nedelje saopštio da je od 24. februara, nakon početka specijalne vojne operacije, u Ukrajinu stiglo 7.282 stranih plaćenika – najviše iz Poljske, Kanade, SAD, Rumunije, Gruzije i Velike Britanije.

    Od toga je 2.682 eliminisano, a 2.408 je pobeglo iz zone borbenih dejstava.

  • “Rusija neće dozvoliti nikome, Kijev za to nije sposoban”

    “Rusija neće dozvoliti nikome, Kijev za to nije sposoban”

    Moskva neće dopustiti nikome da sruši Krimski most, rekao je danas zamenik predsednika skupštine ruskog Saveta Federacije Konstantin Kosačev.

    “Definitivno, nećemo dozvoliti da iko sruši Krimski most ni pod kojim uslovima. U obzir su uzeti određeni rizici tokom konstrukcije mosta, iako je u tom trenutku bilo teško zamisliti da će postojati pretnja od direktnih napada na most”, rekao je on za TV kanal “Rosija-24”, komentarišući planove ukrajinskih političara da gađaju most, preneo je TAS S.

  • Dolar neznatno ojačao, evro i juan pali

    Dolar neznatno ojačao, evro i juan pali

    Američki dolar je ojačao danas na azijskom trgovanju pošto zvaničnici Federalnih rezervi (FED) najavljuju dalje agresivno povećanje ključne kamate, jedinstvena valuta evrozone je blago skliznula, dok je kineski juan pao nakon iznenadnog smanjenja referente stope centralne banke.

    Dolarski indeks, koji mjeri vrijednost američke valute prema šest glavnih rivala, porastao je za 0,04 posto na 105,74 poena, konsolidujući se blizu sredine raspona koji je bilježio u dosadašnjem toku ovog mjeseca, izvještava Rojters.

    Juan je u kontinentalnoj Kini pao na jednonedjeljni minimum od 6,7620 juana za dolar, u odnosu na zatvaranje na prethodnoj sesiji od 6,7430 juana, nakon što je Narodna banka Kine po drugi put u ovoj godini neočekivano snizila kamate na srednjoročne zajmove i na kratkoročna sredstva za likvidnost.

    Evro se spustio za 0,1 procenat na 1,02475 dolara, usljed evropskih problema zbog rata u Ukrajini, bobe za obezbjeđenje neruskih izvora energije i udara koji trpi njemačka ekonomiju zbog oskudnih padavina.

    Britanska funta je oslabila za 0,14 posto na 1,21185 dolara.

    S druge strane, dolar je potonuo za 0,27 odsto prema japanskoj valuti, na 133,225 jena za dolar kao rezultat opadajućih prinosa na dugoročne američke državne hartije od vrijednosti.

    Novozelandski dolar je pao za 0,6 posto na 0,64165 američkih dolara, udaljivši se od maksimuma od 0,6468 američkih dolara zabilježenog u petak, što je bio njegov najjači nivo od 8. juna.

    Australijski dolar je potonuo za 0,58 odsto na 0,70805 američkih dolara, nastavljajući silazni trend od četvrtka, kada je dostigao najviši nivo od 10. juna od 0,7136 američkih dolara.

    U međuvremenu, američki podaci od petka pokazali su prvi pad uvoznih cijena za sedam mjeseci, što je, nakon pokazatelja o usporavanju potrošačke inflacije, podstaklo nade investitora da će FED-ovo povećanje ključne kamate biti manje agresivno.

    Međutim, predsjednik FED-ove filijale u Ričmondu, Tomas Barkin, pridružio se jastrebovoskoj retorici drugih kolega, izjavom da bi želio prvo da vidi da se inflacija kreće izvjesno vrijeme oko ciljane vrijednosti od dva posto, prije nego što se odluči o prestanku podizanja referentne kamate.

    Vodeće kriptovalute bitkoin i eter bilježe najviši nivo u posljednjih više od dva mjeseca, pošto će se dugo odlagana nadogradnja etereum mreže sigurno dogoditi u septembru.

    Etereumovo takozvano spajanje će, kako je najavljeno, smanjiti blokčejn potrošnju energije za 99,95 posto i omofućiti brže transakcije.

    Bitkoin je, prema posljednjim raspoloživim podacima, porastao za 2,11 odsto na 24.833 dolara, nakon što je ranije dostigao 25.212 dolara prvi put od 13. juna.

    Eter je ojačao za 1,81 procenat na 1.971,90 dolara, približavajući se maksimumu zabilježenom u nedjelju od 2.031,56 dolara, što je bio njegov najviši nivo od 23. maja.

  • Da li su projekti gasifikacije BiH realni

    Da li su projekti gasifikacije BiH realni

    U BiH se sve češće pominje buduća snabdjevenost gasom, a to će se, prema najavama nadležnih, riješiti izgradnjom gasnih postrojenja i gasifikacije većine teritorije.

    Ali, nakon što je ruski “Gazprom” odlučio da nastavi s isporukom gasa Evropi, sada se postavlja pitanje da li će brojni projekti koji se tiču gasifikacije BiH, a čija je realizacija planirana i u saradnji sa Rusijom, sada biti nesmetano realizovani ili se BiH mora ograditi od ruskog uticaja i distribuciju prirodnog gasa tražiti negdje drugo?

    Dio stručnjaka po ovom pitanju smatra da najave nadležnih kako će se krenuti s izgradnjom brojnih postrojenja nisu realno sagledane, dok drugi ovoj problematici pristupaju s oprezom i poručuju da se prvo mora uraditi mreža gasifikacije pa onda, ukoliko je moguće, izabrati način gdje kupovati gas.

    Republika Srpska, bar prema najavama, planira velike projekte. Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, nedavno je rekao da će se u Republici Srpskoj (Prijedor i Banjaluka) graditi dvije elektrane na gas, instalisane snage po 600 megavata, što će obezbijediti energetsku stabilnost Srpske u narednih 50 godina. Investicija, koja bi trebalo da bude vrijedna milion i po evra, realizovala bi se u saradnji sa Rusijom koja bi sve finansirala, dok bi Srpska bila manjinski partner.

    “Preduslov za ovaj projekat je gasovod od Bijeljine do Banjaluke i Prijedora”, rekao je Dodik u junu tokom intervjua za ATV.

    Velike projekte, doduše ne direktno sa Rusijom, najavljuju i iz “Sarajevo-gasa” iz Istočnog Sarajeva. Nedeljko Elek, direktor ove kompanije, za “Nezavisne novine” kaže da su spremni projekti za gasifikaciju Jahorine i Pala, ali da je prvo neophodno izgraditi adekvatnu gasnu mrežu.

    “Onda možemo kupovati gas i od Azerbejdžana, od Rusije i trećih zemalja. Ne mora značiti da po svaku cijenu moramo kupovati gas od jedne strane. Znamo da EU finansira gasovod u Nišu. Mi idemo sa gasifikacijom Jahorine i Pala. Radimo toplanu na gas u Istočnom Sarajevu i gasifikaciju Šehovića. Mi moramo izgraditi mrežu, a gdje ćemo kupovati gas, to je pitanje koje će se rješavati na državnom nivou”, poručio je Elek.

    Koliko je teško donijeti bilo kakvu odluku u BiH, a da odgovara svima, pokazala je i nedavna sjednica Savjeta ministara BiH, kada nisu usvojeni prijedlozi sporazuma o projektima o izgradnji gasovoda “Južna interkonekcija BiH i Hrvatske”, kao i o izgradnji gasovoda “Nova istočna interkonekcija BiH i Srbije”.

    Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, pojašnjava za “Nezavisne novine” da uprkos tome što se nastavlja isporuka ruskog gasa, Evropa sigurno razmišlja prekid saradnje sa “Gazpromom”.

    “Cijela Evropa ide u otklon od ruskog gasa i biće kad-tad donesena odluka, možda ne pisana, da se ide sa zabranom kupovine od strane ‘Gazproma’, odnosno bilo kakvog daljeg povezivanja gasnih sistema s izvorom gasa iz Rusije, a to vidimo da se trenutno radi”, kaže Bečarević.

    BiH trenutno u potpunosti zavisi od ruskog gasa, koji se doprema putem tzv. Turskog toka. Upravo u tom polju zanemaruje se potencijalni problem.

    “Zanemarujemo to da će možda Bugarska usred zime zato što nema gasa iz ‘Turskog toka’ prekinuti tranzit gasom preko njene teritorije. Od toga i Rusija strahuje jer zna da na to ne bi mogla da utiče jer je Bugarska finansirala izgradnju gasovoda ‘Turski tok’ preko njene teritorije. Jednostavno, ne gledaju se realno određene stvari i da bi se samo pričalo o nečemu bez ikakve podloge i da bi nešto, evo, konkretno sa Rusijom moglo biti realizovano”, ističe Bečarević.

    Da će se Evropa okrenuti od Rusije smatra i Mirza Kušljugić iz Centra za održivu energetsku tranziciju. On je nedavno za “Nezavisne novine” naglasio da su projekti gasifikacije koje planiraju nadležni u BiH megalomanski i neisplanirani.

    “Smatram da se u čitavu priču oko gasa ulazi bez strateških proračuna i ekonomske isplativosti bilo koje investicije. Evropa ide suprotno, jer je tamo bila mantra gas kao tranzitno gorivo između uglja i obnovljivih izvora. Danas se to promijenilo i gas se koristi minimalno, a direktno se s uglja ide u obnovljive izvore energije”, rekao je Kušljugić.

    Podsjetimo, 2013. godine kompanija “BH gas”, čiji je osnivač Vlada Federacije BiH, završila je izgradnju plinovoda od Zenice do Travnika, u vrijednosti od 41,5 miliona maraka. Međutim, plinovod, koji je prema riječima stručnjaka bio prvih korak interkonekcije sa Hrvatskom, a koja je danas sporna, nikada nije pušten u rad.

  • Mediji: Borilović sahranjen na tajnoj lokaciji

    Mediji: Borilović sahranjen na tajnoj lokaciji

    Vuk Borilović, koji je u petak ubio 10 osoba, među kojima i dvoje djece a ranio šest, sahranjen je na tajnoj lokaciji, prenosi portal Press.

    Mediji prenose da građani nisu dozvolili da Borilovića porodica sahrani na Cetinju.

    O tome je upoznata i Uprava policije, koja je obezbijedila da se bez većih problema sprovede pogreb posmrtnih ostataka ubice.

    Lokacija groba se krije kako ne bi bio oskrnavljen.

    Podsjetimo, Vuk Borilović u petak u popodnevnim časovima ubio je 10 svojih komšija, od kojih je dvoje maljoletne djece.

    To je nezapamćen zločin u Crnoj Gori, zbog kojeg je objavljena trodnevna žalost.

  • Adžić: Kaluđerović ne bi trebalo da odgovara

    Adžić: Kaluđerović ne bi trebalo da odgovara

    Filip Adžić, ministar unutrašnjih poslova Crne Gore, pozdravio je reagovanje Višeg državnog tužilaštva koje se odnosi na saslušanje Nena Kaluđerovića za kojeg se sumnja da je hicem iz svog pištolja likvidirao višestrukog ubicu u petak na Cetinju i smatra da za to on ne bi trebalo da odgovara.

    “Kada osoba vrši nasumično ubistva i ugrožava veliki broj građana, onaj ko liši života to lice zaisa mislim da ne bi trebalo da odgovara. Hrabrost Kaluđerovića i njegove porodice niko ne mora isticati putem društvenih mreža. Svi znaju kako je hrabra porodica Kaluđerović. Spriječen je dalji krvavi pir, a nemamo još uvijek potvrdu očevidaca i njegovu potvrdu da je on to uradio”, rekao je Adžić.

    Odgovarajući na optužbe na račun policije poručio je da je s tim u vezi puno dezinformacija, te da se zaboravlja da je jedan policajac ranjen u predjelu glave.

    “Čudi to da ljudi koji poznaju izvršioca, ja ga znam kao sugrađanina, da ničim nije ukazivao da je mogao da napravi manje krivično djelo, a ne ovo što je napravio. Ni sa jednim od stradalih nije bio u konfliktu, to su informacije koje imamo. Ovo će ostaviti vječnu ranu i na Cetinje i na Crnu Goru”, rekao je ministar gostujući na TVCG, prenosi Tanjug.

    Ministar je rekao da se policiji spočitava da se kasnilo sa zvaniičnim saopštenjem o događajima na Cetinju.

    “Danas tražiti nepoklapanja u pola minuta ili minut, a tražiti brzu reakciju ili izvještavanje, nije realno. U tom trenutku kada su ljudi saznali da su im stradali članovi porodice, nije obustavljena aktivnost policije. Naša policija je reagovala u svim situacijama, morate da znate da naša policija ima ograničene kapacitete. PTJ se nalazi u Podgorici i angažovana je odmah… Ne može policijski službenik biti u svakoj kući u svakom trenutku, kao ni zdravstveni radnik”, rekao je Adžić.

    Dodao je i da nije zadužen za opretivni rad policije.

    “Na meni je da preispitam svu odgovornost i upotrebim sve mehanizme kako bih utvrdio da li je bilo propusta policijskih službenika. Moje je da unaprijedim, kao ministar, status pripadnika Uprave policije. U ovom kratkom peroidu sve smo uradili, ali ti rezultati ne mogu biti vidljivi odmah”, kaže Adžić.

    Adžić je naveo da pripadnici PTJ-a moraju da se opreme, da uzmu opremu i dobiju informacije o događaju. Naglašava da su stigli u rekordnom roku.

    “Mislim da građani jesu bezbjedni, a ovo su situacije koje niko ne može da predvidi. Profesionalnost i rad policije je izdignut na jedan veći nivo”, kaže Adžić.

    Ministar je kazao i da nedostaje adekvatnija obuka za policijske službenike.

    “Ovo je situacija koja je sve iznenadila… Siguran sam da samo možemo da se molimo da nam se u budućnosti ovakve situacije ne dešavaju, jer mnogo bolje policije svijeta u sličnim situacijama takođe potroše značajan period do momenta lišavanja slobode počinioca krivičnog djela”, kaže ministar, prenio je portal RTCG.

  • Britanija prva odobrila bivalentnu vakcinu protiv korone

    Britanija prva odobrila bivalentnu vakcinu protiv korone

    Velika Britanija je postala prva zemlja koja je odobrila vakcinu protiv kovid-19 koja ima dejstvo i protiv originalne i protiv omikron varijante virusa.

    Britanska Regulatorna agencija za lijekove i zdravstvene proizvode (MHRA) odobrila je takozvanu bivalentnu vakcinu koju je proizvela američka farmaceutska kompanija Moderna kao buster vakcinu za odrasle osobe, preneo je Rojters.

    Odluka agencije zasnovana je na podacima kliničkog ispitivanja, koji su pokazali da je vakcina pokrenula snažan imuni odgovor protiv omikrona (BA.1) i originalnog virusa iz 2020. godine, navodi se u saopštenju.

    MHRA je navela i da je u analizi utvđeno da vakcina generiše dobar imuni odgovor protiv trenutno dominantnih omikronovih izdanaka BA.4 i BA.5.

    Prva generacija vakcina protiv kovid-19 koja se koristi u Velikoj Britaniji nastavlja da pruža važnu zaštitu od bolesti i spašava živote, navela je izvršna direktorka MHRA Džun Rejn u saopštenju.

    Prema njenim riječima, ova dvovalentna vakcina će zaštititi ljude od korone, dok virus nastavlja da evoluira.

  • Kina: Kontramjere zbog nove posjete američkih kongresmena Tajvanu

    Kina: Kontramjere zbog nove posjete američkih kongresmena Tajvanu

    Kina se čvrsto protivi bilo kakvoj vrsti zvaničnih veza između SAD-a i kineskog regiona Tajvana i preduzeće odlučne kontramjere kako bi reagovala na provokacije od strane SAD, izjavio je portparol kineske ambasade u Vašingtonu Liju Pengju povodom posjete delegacije američkog Kongresa Tajvanu.

    Liju smatra da je odgovornost za trenutne tenzije u Tajvanskom moreuzu potpuno na američkoj strani i dodaje da SAD treba da snose sve posljedice koje je izazvala posjeta kongresmena Tajvanu, prenosi Kineski međunarodni radio.

    Prema ocjeni kineskog diplomate, najnovija posjeta američkih kongresmena Tajvanu još jednom dokazuje da SAD ne žele stabilnost u Tajvanskom moreuzu i da nisu štedjele napore da podstaknu sukob između dvije strane i mešaju se u unutrašnje stvari Kine.

    Kineska vojska održala je danas nove vježbe u blizini Tajvana, u momentu kada je grupa američkih kongresmena posjetila Tajpej i sastala se sa predsjednicom Tajvana Caj Ing-ven.

    Ranije ovog mjeseca Tajvan je posjetila i predsjedavajuća Predstavničkog doma Kongresa SAD Nensi Pelosi, što je izazvalo oštru rekaciju Kine, koja je zbog toga pokrenula velike vježbe oko Tajvana.