VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vučić: Dosta je

    Vučić: Dosta je

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se nakon sastanka sa evropskim komesaromza susedsku politiku Oliverom Varheljijem.

    “Imao sam otvorene razgovor za iskrenim prijateljem kakav je Varhelji. Uvek smo pokazivali poštovanje prema svakoj vrsti podrške koju smo dobijali od naših evropskih partnera. Srećam sam i zbog okvirnog sporazuma finansijske podrške, razgovarali smo naoričito o podršci u oblasti energetike”, rekao je Vučić na početku obraćanja.

    “Razgovarali smo o najvažnijim temama”, dodao je on.

    Vučić je dodao da je sa Varheljijem razgovarao i o temama vezanim za energetiku, ali i izgradnji pruge Beograd-Niš.

    “Ono što je takođe važno je da smo pričali o vladavini prava. Verujem da će Evropska komisija uvažiti sve promene i podržati i verujem da možemo još brže da napredujemo o toj oblasti. Pričali smo i o svim spoljnopolitičkim temama. Uputio mi je primedbe po pitanju usaglašavanja srpske spoljne politike sa evropskom. Preko teritorije Srbije niko ne može da pređe zaobilaženjem sankcija, jer se mi ne bavimo kriminalom, niti zarađivanjem na ratu. Ja sam govorio i upoznao sam Varheljija sa našim viđenjem situacije na KiM i svima da poručim. Nisam ni lud, ni pijan, ni blesav, ali sam ukazao na sve ono što se dešavalo od početka godine i kako se postepeno urušavala svaka vrsta mogućnosti za normalan dogovor sa Prištinskom stranom”, naglasio je on.

    “Sve što sam rekao o Kurtiju mislim”

    “Sve što sam rekao o Kurtiju mislim. U januaru smo imali referendum o tome da se Srbija izjasni da li želi da ima nezavisno pravosuđe. Tada su nam rekli iz Prištine da ne možemo da izađemo na referendum, što se ranije nikada nije dešavalo. Situacija na KiM vri, jer su Srbi poniženi dva puta”, dodao je Vučić.

    “Imaš ti pravo da u vladu uvedeš koga hoćeš, ali moje pitanje je što obmanjuju ceo svet da su to predstavnici Srba. Direktno rušite sve demokratske principe. Šta je sledeće? Dobili smo odgovor da je dovoljno sa obe strane. Dosta je sa time obe strane jer mi nismo uradili ništa. Devet meseci nas optužuju da ćemo nekoga da napadnemo u regionu i devet meseci se vidi da su lagali i nema izvinite”, rekao je Vučić.

    Predsednik Srbije se osvrnuo i na važnost održavanja samita u Tirani.

    “Varhelji mi je rekao da ljudi iz EU misle da je veoma važno da Srbija bude zastupljena na samitu u Tirani, a ja sam rekao da posle ovoga ne vidim smisao. Brnabić misli da je važno da budem u Tirani. Spreman sam da razgovaram i to nije pitanje moje sujete. Nije mi problem da poništim odluku ako vidim da postoji neka šansa i smisao da nešto kažem. Anin stav je da je bolje da budemo prisutni. Moje pitanje je samo šta je sledeće?”, dodao je on.

    “Situacija na KiM je uzavrela. Ljudi više neće da trpe Kurtijev teror. Ako je ovo bio način da me čuju bar sam jednu dobru stvar uradio i za svoj narod i za svoju zemlju. Ja sam rekao istinu”, zaključio je Vučić.

    Varhelji: “Srbija može da računa na Evropsku uniju”
    Nakon predsednika Srbije obratio se i Oliver Varhelji.

    “Vidimo velike geopolitičke destabilizacije na našem kontinetu. Proces proširenja je jedan od tri glavna prioriteta lidera EU. To je i razlog zašto imamo samit u Tirani. Potrebna nam je Srbija, da bude za stolom. Jedino dugoročno rešenje je članstvo u EU. Imamo tri zemlje koje su odlučile da odmah nakon ruske agresije se prijave za članstvo. Da bi se sve to realizovalo moramo zajedno da radimo”, rekao je Varhelji.

    “Nadam se da ćemo u Tirani imati potpisivanje ugovora o romingu. Svi ljudi će imati koristi od toga”, naglasio je on.

    Varhelji je zatim govorio o suzbijanju nelezalne migracije i projektima EU u borbi protiv krijumačara.

    “Razgovarali smo i o narednim koracima u procesu pristupanja. Prošle godine smo videli značajan napredak, a sada treba da sprovedemo te reforme. Potrebne su nam jasne poruke i jasni koraci iz Beograda po pitanju medija, ali ne mogu da krijem činjenicu da ruski rat u Ukrajini utiče na proces pristupanja. Usklađivanje sa spoljnom politikom EU ima važniju ulogu, jer je i Evropa napadnuta ovim ratom. Potrebna nam je Srbija da nam pomogne. U Srbiji vidimo snažnog saveznika i zato nam je potrebno da ona bude na našoj strani”, objasnio je on.

    Dodao je da je ova godina bila godina velikih izazova i da će EU nastaviti da podržava Srbiju.

    “Srbija može da računa na Evropsku uniju”, zaklljučio je Varhelji.

    Vučić otkrio da li ide u Tiranu
    Nakon obraćanja dvojice zvaničnika usledila su pitanja novinara.

    Jedno od njih se odnosilo na odluku o putovanju u Tiranu.

  • “Amerika zaradila bogatstvo na konfliktu u Ukrajini”

    “Amerika zaradila bogatstvo na konfliktu u Ukrajini”

    Portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Džao Lidžijan rekao je danas da su SAD “zaradile bogatstvo” od konflikta u Ukrajini.

    Evropa plaća cenu tog konflikta, naročito u pogledu inflacije i cene energije, kazao je Džao.

    Obraćajući se novinarima na pres konferenciji, portparol je izjavio kako “nije čudo što evropski mediji kažu da Evropa mora da se zapita: zašto bi naš mir i napredak zavisio od interesa Sjedinjenih Država?”

    Takođe je optužio Vašington za ifnorisanje efekta uvođenja američjih subvencija (Akt o redukciji inflacije –IRA) na druge zemlje, “uključujući takozvane saveznike i pratnere”, što je “još jedan primer američke hegemonije”, prenosi Teletrejder.

    Kina je prethodno upozorila da će IRA naškoditi globalnoj industriji poluprovodnika i insistirala na tome da ne isporučuje Rusiji oružje neophodno za nastavak vojne operacije u Ukrajini.

  • Referendum o ulasku BiH u NATO? Može, ali samo odvojeno po entitetima

    Referendum o ulasku BiH u NATO? Može, ali samo odvojeno po entitetima

    Referendum o eventualnom ulasku BiH u NATO savez nije moguće sprovesti na cijeloj teritoriji, već samo odvojeno po entitetima, ako to pitanje bude ikada zakonski i ustavno regulisano.
    Istakli su ovo sagovornici “Glasa Srpske” reagujući na jučerašnju izjavu ministra odbrane BiH Sifeta Podžića, koji je povodom obilježavanja Dana Oružanih snaga istakao kako “pretpostavlja da će se morati organizovati referendum na kom bi se odlučilo da li BiH ide u punopravno članstvo ili ne”.
    Profesor Pravnog fakulteta u Istočnom Sarajevu Radomir Lukić, podsjeća kako pitanje održavanja bilo kakvog referenduma, pa i o eventualnom (ne)ulasku u NATO, još uvijek nije zakonski regulisano u BiH te ako i kada to pitanje bude definisano, on može biti održan samo odvojeno.

    – Samo tako može. Ako se u oba entiteta pozitivno izjasne po nekom pitanju, onda se mogu donositi konačne odluke na nivou BiH. Ovo pribegavanje raznim jurističkim trikovima ne dolazi u obzir. Treba se samo prisetiti kuda su takve i slične jednostrane odluke 90-tih odvele BiH – istakao je Lukić.

    S njim je saglasan i profesor Pravnog fakulteta u Banjaluci Vitomir Popović navodeći kako ne bi trebalo nasjedati “na ovakve i slične priče”.

    – O tom nema rasprave. Kada bi on i bio održan na prostoru cijele BiH, zna se kakav bi rezultat bio. Opet bi jedan cijeli narod bio preglasan – upozorio je Popović.

    Osvrćući se i na sastanak NATO zemalja u Bukureštu, sa kojeg je poslata poruka kako će ovaj savez “posebnu pažnju” u narednom periodu posvetiti Moldaviji, Gruziji i BiH, Popović kaže kako je ova “briga” samo rezultat sveukupnih zategnutih geopolitičkih odnosa između velikih sila i stvaranja novih zona uticaja.

    – Pokušaji da se u ovaj savez uvuku Moldavija, Gruzija i BiH dio je jedne rovovske borbe s Rusijom. Po svaku cijenu se ove zemlje pokušavaju udaljiti od navodnog ruskog uticaja. Mislim da se radi o očajničkim potezima i da NATO nikada neće više biti to što je nekada bio. Možemo to vidjeti i na primjeru Njemačke koja je iz budžeta izdvojila 100 milijardi za modernizaciju svoje vojske.

    Pogledajmo i ponašanje Turske koja je članica ovog saveza – istakao je Popović.

    Na pitanje kako bi se ta “posebna pažnja” o kojoj je govorio generalni sekretar NATO-a saveza Jens Stoltenber u Bukureštu mogla manifestovati na “terenu” i primjeru BiH, Lukić kaže kako je ponekad vrlo teško protumačiti diplomatski rječnik pojedinih zapadnih političara.

    – Oni to uvek uviju u jednu lepu oblandu. I na prvu to lepo zvuči, jer eto oni pokazuju brigu. Ali mišljenja sam da treba očekivati niz javnih i zakulisnih radnji, pa čak i pretnji. U stvari, oni žele ovladati ovim prostorima. Rusija je samo dobar izgovor – ocijenio je Lukić.

    Politički pamflet

    Predsjednik Vlade Radovan Višković poručio je da u Srpskoj niko s nivoa BiH ne može organizovati referendum ni o kakvom pitanju te da su takve stvari puste želje odlazećeg ministra odbrane Sifeta Podžića, nazivajući ih političkim pamfletom.

    – Ako žele u FBiH da tako nešto urade niko im ne brani, ali to nas u Srpskoj nikako ne obavezuje – naglasio je on.

  • Peskov: Nemogući uslovi Bajdena za pregovore sa Rusijom

    Peskov: Nemogući uslovi Bajdena za pregovore sa Rusijom

    Američki predsjednik Džo Bajden je zapravo rekao da su pregovori sa Ruskom Federacijom mogući tek nakon odlaska Rusije iz Ukrajine, ali to je nemoguće, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    On je, nakon što je Bajden prethodno izjavio da ne planira kontakte sa Putinom u bliskoj budućnosti, ali da dozvoljava takvu mogućnost ako ruski predsjednik “pokaže interesovanje” za okončanje sukoba u Ukrajini, ocijenio da je Bajden zapravo rekao da da su pregovori mogući tek nakon što Putin napusti Ukrajinu, prenosi RIA Novosti.

    Peskov je istakao da Kremlj nije spreman na to i dodao da se “specijalna vojna operacija nastavlja”.

    Peskov je, istovremeno, naglasio je da je Putin “bio, jeste i ostaje otvoren za pregovore sa svima” kako bi Rusija postigla svoje ciljeve.

    Ukazao je da SAD ne priznaju ukrajinske teritorije u sastavu Rusije, koje je Moskva pripojila i ocijenio da to znaccajno otezzava potragu za nekom vrstom zajedniccke osnove koja bi omogućila medjusobnu diskusiju.

    Peskov je dodao je da su pokussaji pregovora sa NATO-om, OEBS-om i Sjedinjenim Državama bili neuspješni.

    Američki predsjednik Džozef Bajden izjavio je juče da ne planira da uskoro razgovara sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom, ali da je spreman na razgovor s njim ukoliko pokaže interesovanje za okončanje rata u Ukrajini i to samo u konsultaciji sa NATO saveznicima.

    “Nemam neposredne planove da pričam sa Putinom”, rekao je Bajden tokom zajedničke konferencije u Bijeloj kući sa francuskim kolegom Emanuelom Makronom, prenio je Rojters.

    Bajden je, medjutim, dodao da je “spreman da priča sa Putinom ukoliko kod njega postoji interesovanje da pronađe način da okonča rat”.

    “Ali, on to još nije učinio”, istakao je Bajden.

  • “Ibro iz Njemačke” optužen da je prijetio da će zapaliti sve u Dodikovom kabinetu

    “Ibro iz Njemačke” optužen da je prijetio da će zapaliti sve u Dodikovom kabinetu

    Opštinski sud u Sarajevu potvrdio je optužnicu Tužilaštva Kantona Sarajevo protiv Nizama Jamakovića, koja ga tereti da je prijetio da će zapaliti sve zaposlene u kabinetu tadašnjeg srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

    Tereti se da je to učinio 26. novembra 2018. godine u 14.52 sa svog telefona, tačnije, mobilnog operatera Njemačke, kada je, kako se navodi, pozvao na službeni broj Predsjedništva BiH i predstavio se kao Ibro iz Njemačke, te uputio ozbiljne prijetnje.

    Za glavni pretres postupajući tužilac predložio je Sudu saslušanje šest svjedoka i izvođenje oko 30 materijalnih dokaza.

  • U Srpskoj šest novozaraženih, nema preminulih

    U Srpskoj šest novozaraženih, nema preminulih

    U posljednja 24 časa u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, Univerzitetskoj bolnici u Foči i u bolnicama Sv. Vračevi u Bijeljini i Sv. apostol Luka u Doboju izvršeno je testiranje 60 laboratorijskih uzoraka, a virus korona potvrđen je kod šest osoba.

    Radi se o muškaracu i pet žena od kojih je tri mlađe, jedno srednje i dvije starije životne dobi.

    Prema mjestu prebivališta, prijavljene su tri osobe iz Banjaluke, po jedna iz Bijeljine, Doboja i Mrkonjić Grada.

    U posljednja 24 časa, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske nije prijavljen ni jedan smrtni slučaj.

    Do sada je u Republici Srpskoj potvrđen 120.101 sučaj virusa korona, a preminule su ukupno 6.582 osobe kod koje je potvrđen test na virus korona.

    U Republici Srpskoj, testirano je ukupno 448.217 osoba.

    Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 71, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 57, a u ostalim bolnicama 14. Na respiratoru je jedna osoba (Univerzitetski klinički centar Republike Srpske).

  • HDZ će predložiti Borjanu Krišto za predsjedavajuću Savjeta ministara BiH

    HDZ će predložiti Borjanu Krišto za predsjedavajuću Savjeta ministara BiH

    Predsjedništvo Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) danas će za predsjedateljicu Savjeta ministara Bosne i Hercegovine predložiti zamjenicu predsjednika ove stranke Borjanu Krišto

    Ovo su objavili danas državna televizija BHRT i novine Večernji list, a ranije je i Klix.ba najavio Borjanu Krišto kao najvjerovatniji izbor Dragana Čovića. Osim toga, Predsjednik HDZ-a Dragan Čović kazao je ranije da će na čelu države i entiteta biti dvije žene iz HDZ-a.

    Sjednica Predsjedništva HDZ-a BiH počinje u 11 sati u Mostaru, a nakon sjednice predviđeno je obraćanje novinarima. Tada bi trebalo da bude i službeno potvrđena informacija o kandidaturi Borjane Krišto.

    Po ustaljenoj praksi rotacije, u novom mandatu bi čelnu funkciju u Savjetu ministara trebao obnašati kandidat iz hrvatskog naroda, mada takva odrednica ne postoji u zakonu.

    Borjana Krišto je na proteklim izborima bila kandidatkinja stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH za člana Predsjedništva BiH. Osvojila je 180.255 glasova, ali nedovoljno u odnosu na Željka Komšića.

    U proteklom mandatu bila je i članica Kolegija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

  • Stevandić: “BiH ima veoma loš izborni sistem”

    Stevandić: “BiH ima veoma loš izborni sistem”

    Dom naroda BiH jedina je zaštita Srba u Parlamentarnoj skupštini BiH.

    Bosna i Hercegovina ima veoma loš izborni sistem, koji favorizuje većinski narod Bošnjake i probošnjačke partije u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. U taj dom se bira duplo više poslanika iz Federacije BiH (28) nego iz Republike Srpske (14). Na izborima održanim 2022. godine, za izbore za nivo Parlamentarne skupštine BiH iz Federacije BiH je glasalo (broj važećih glasova) 967.032 građana.

    U Republici Srpskoj je bilo 620.976 važećih glasova za isti nivo. Ukupan broj važećih glasova iz Republike Srpske je iznosio 39,1 odsto, ali ipak, Srpska može da ima samo 33 odsto poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    Od 28 poslanika iz FBiH, najmanje 22, što je prosta većina u Predstavničkom domu, su iz političkih partija koje zagovaraju unitarnu BiH. Dakle, ti poslanici u svakom trenutku mogu da obezbijede prostu većinu (22) i preglasaju i Srbe i Hrvate u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Zato i postoji entitetsko glasanje u oba doma, odnosno, Republika Srpska ima ustavnu mogućnost da „obori“ sve što nije u njenom interesu.

    U prvom krugu glasanja, da bi odluka prošla, mora da postoji i entitetska većina (5 od 14), a ako nema pet glasova ide se u drugi krug, gdje RS može da zaustavi donošenje odluke sa 10 glasova protiv.


    Tu dolazimo do ozbiljnog problema, jer je izborni sistem takav da pobjednička partija sa 140.000 više od prve sljedeće nikad ne može imati tih 10 poslanika da obori odluke u Predstavničkom domu.

    Republika Srpska je oštećena ovakvim izbornim sistemom u kome se bira svega 9 poslanika direktno, a 5 je kompenzacionih. Nevjerovatno je da tih pet kompenzacionih poslanika teoretski mogu da izaberu Savjet ministara, koji se bira samo u Predstavničkom domu.

    Zbog svega toga nam trebaju ta četiri sigurna delegata u Domu naroda, jer oni štite interes Republike Srpske. Četiri delegata iz Republike Srpske u Domu naroda mogu da zaustave i odbace svaku odluku koja nije u interesu Republike Srpske, i u prvom i u drugom krugu glasanja. Zato ta četiri delegata u Domu naroda treba u potpunosti da slijede politiku vlasti i institucija Republike Srpske, jer oni, tamo u Sarajevu, štite interese Republike Srpske, a nikako bilo koje političke partije i pojedinca.

    Problem je u tome što u našim političkim podjelama kada imamo tri delegata u srpskom klubu Doma naroda iz vladajućeg i dva iz opozicionog bloka, može doći do problema i provođenja uskostranačkih politika, a to je najopasnije za Republiku Srpsku. Vrlo vjerovatna mogućnost je da bi ta dva delegata, koji nisu iz redova skupštinske većine, mogli da ne ispoštuju odluke većine u NSRS i da to objasne politikama i stavovima svojih partija koje su ih kandidovale i podržale da budu izabrani. Iskustvo političkog i parlamentarnog života, posljednjih petnaestak godina, daje za pravo za bojazan o korišćenju delegata u Domu naroda BiH za borbu vlasti i opozicije, a to bi bilo pogubno po interese Republike Srpske.

    To je sad priča o legitimitetu i legalitetu koja vodi u beskrajne demagoške rasprave. Suština je da nam nije sazrela nacionalna i državotvorna svijest da nam odluke izglasane u NSRS budu obavezujuće, jer smo tu i svi izabrani, i poslanici i delegati.

    Rješenje bi bilo da promjenimo izborni sistem i obezbijedimo da pobjedničke stranke iz Republike Srpske, koje god da budu, imaju onih 10 u Predstavničkom domu za obaranje svake odluke koja nije u interesu Republike Srpske, odnosno, koja je protivna odlukama NSRS.

    Dakle, međunarodni protektori su uradili taj inženjering i to je jedan od uzroka krize koja daje krila bošnjačkom ekstremizmu i onima koji sanjaju ili pokušavaju obesmisliti ili ukinuti Republiku Srpsku.

    Iz svih ovih navedenih razloga je jasno i veoma važno da imamo ta četiri sigurna delegata u Domu naroda BiH koji će uvijek biti odraz politike i većine u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    (Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske)

  • Kasne isporuke američkog oružja – a Kina prijeti

    Kasne isporuke američkog oružja – a Kina prijeti

    Vlada Tajvana suočava se sa kašnjenjem 19 milijardi dolara vrednih isporuka oružja, usred nedavno povišenih tenzija sa Kinom.

    Vašingtonski zvaničnici plaše se da će nastavak vojne podrške Ukrajini dodatno oslabiti posvećenost SAD poboljšanju odbrambene sposobnosti Tajvana, objavio je “Vol Strit žurnal”.

    Među borbenim sredstvima koja kasne su protitenkovski sistem džavelin, rakete zemlja-vazduh stinger i samohodne haubice M109A6 paladin.

    Prva serija haubica trebalo je da bude isporučena između 2023. i 2025, a pošiljke stingera su bile očekivane u 2026, međutim, odložene su zbog “tesnih rokova za proizvodnju u SAD i promena u situaciji na međunarodnom planu”, prenosi Difens post.

    Ministarstvo odbrane Tajvana objavilo je da će doći do odlaganja isporuka ključne vojne opreme ove godine zbog pomoći Vašingtona zvaničnom Kijevu.

    Aranžman s Tajvanom

    Bajdenova administracija nedavno je odobrila paket vojne pomoći Tajvanu vredan 1-1,1 milijardu dolara.

    Ugovorom iz septembra vrednim 665 miliona dolara predviđeno za održavanje i nadogradnju Rejtionovog radarskog sistema za rano otkrivanje i upozoravanje. Još 335 miliona dolara određeno je za 60 projektila Harpoon Block II namenjenih potapanju kineskih plovila, kao i 85,6 miliona za više od 100 sajdvinder raketa vazduh-vazduh.

  • Ukrajina naredila istragu pravoslavne crkve povezane sa Rusijom

    Ukrajina naredila istragu pravoslavne crkve povezane sa Rusijom

    Najviši ukrajinski bezbjednosni zvaničnici naredili su istragu aktivnosti ogranka pravoslavne crkve koji je istorijski povezan s Moskvom, rekao je juče ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
    Dodao je da će istraga ispitati ima li moskovski ogranak crkve pravo da djeluje na jednom od najsvetijih mjesta u Ukrajini – kompleksu Kijevsko-pečerske lavre, prenosi Index.

    Formalno prekinuli veze s Ruskom pravoslavnom crkvom
    Pravoslavna crkva u Rusiji izdašno je podržala devetomjesečnu invaziju Rusije na Ukrajinu.

    “Moramo stvoriti uslove da nikakvi akteri zavisni od države agresora (Rusiji) ne mogu manipulisati Ukrajincima i slabiti Ukrajinu iznutra”, rekao je Zelenski u video-obraćanju.

    U Ukrajini je crkva povezana s Moskvom prošlog maja formalno prekinula veze s Ruskom pravoslavnom crkvom, ali joj mnogi Ukrajinci još uvijek ne vjeruju i optužuju je za tajnu saradnju s Rusijom.

    Rasprava najviših bezbjednosnih zvaničnika naglasila je važnost s kojom Zelenski i drugi čelnici još uvijek gledaju na uticaj crkve povezane s Moskvom među običnim Ukrajincima.

    Pravoslavni hršćani čine većinu od 43 miliona ljudi u Ukrajini, a od pada sovjetske vlasti konkurencija je žestoka između crkve povezane s Moskvom i nezavisne ukrajinske crkve proglašene ubrzo nakon nezavisnosti.

    Ispitaće imovinu crkve
    Zelenski je rekao da će Vlada parlamentu podnijeti prijedlog zakona kojim se zabranjuju vjerske grupe “povezane s centrima uticaja u Rusiji”.

    Preduzeće se radnje protiv “subverzivne aktivnosti ruskih specijalnih službi u ukrajinskom vjerskom okruženju”. Osim toga, ispitaće se imovina crkve, uključujući njeno korištenje Kijevsko-pečerske lavre.

    Bezbjednosna služba SBU saopštila je prošle sedmice da je pretražila 350 zgrada koje pripadaju crkvi povezanoj s Rusijom i sprovela provjere nad 850 osoba.

    SBU je rekao da je pronašao “sumnjive” ruske državljane, velike svote gotovine i prorusku literaturu, što je Moskva osudila.