VRBAS Media

Autor: INFO

  • Još se ne zna kada će banjalučka Česma dobiti most

    Još se ne zna kada će banjalučka Česma dobiti most

    Prvi tender za odabir izvođača za izgradnju mosta u banjalučkom naselju Česma je poništen, pa je raspisan drugi, potvrđeno je za BL portal iz Gradske uprave Banjaluka. Do toga je, kako kažu, došlo zbog poskupljenja na tržištu, a dok se sve procedure ne završe nije poznato kada će početi izgradnja mosta.
    ,,Nakon što procedure budu sprovedene, biće poznato kada će krenuti izgradnja mosta, kao i to koliki je rok predviđen tenderskim uslovima i ugovorom sa izvođačem”, navode iz Gradske uprave.
    Ističu da će Javno preduzeće „Putevi Republike Srpske” obezbjediti finansijska sredstva i sprovesti odabir izvođača.
    ,,Cilj sporazuma je koordinirano djelovanje sporazumnih strana na izvršenju svih aktivnosti i radova potrebnih za realizaciju projekta. Po pomenutom sporazumu, Grad Banjaluka je bio dužan pribaviti potrebnu tehničku dokumentaciju, rješiti imovinsko-pravne odnose i završiti sve potrebne procedure za dobijanje građevinske dozvole. Dobijena je građevinska dozvola za prvu fazu realizacije”, podsjećaju iz Gradske uprave Banjaluka.
    Gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković je u aprilu mjesecu predstavio budući izgled mosta u Česmi i zvanično obavijestio javnost da je građevinska dozvola riješena, kao i da, kako je rekao, most može početi da se gradi.
    Tada je najavio da bi most mogao da bude završen za godinu i po do dvije, iako je u septembru prošle godine najavljivao da bi prve obrise mosta mogli vidjeti već ovog ljeta.

  • Dodik: “Srpska ima značajan banjski resurs”

    Dodik: “Srpska ima značajan banjski resurs”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ocijenio je da Republika Srpska ima značajan banjski resurs i da institucije Srpske kontinuirano ulažu znatna sredstva da bi bila obezbijeđena šira ponuda za turiste i one kojima su potrebna banjska liječenja.

    Dodik je naglasio da po uzoru na Sloveniju, koja je posljednjih 20 godina znatno unaprijedila banjski sektor, Republika Srpske želi isto, s obzirom da sve banje imaju termalnu vodu i poznate su kao banje koje liječe određene bolesti.Nakon obilaska nove lokacije u okviru Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju “Dr Miroslav Zotović” u Srpskim Toplicama u Banjaluci na kojoj je u toku izgradnja i opremanje objekta za liječenje, rehabilitaciju i rekreaciju, Dodik je rekao da očekuje da ovaj objekat, sa više od 50 ležajeva, bude u funkciji za oko osam mjeseci.
    On je podsjetio da je prethodni objekat na ovoj lokaciji privatizovan još prije raspada Jugoslavije, što nije bio dobar potez, te da je Republika Srpska uspjela to da vrati u svoje vlasništvo na način da su od banke, koja je aktivirala hipoteku, otkupili prostor i obezbijedili finansijska sredstva da se izgradi banjski rekreativni i rehabilitacioni centar.

    Dodik je naveo da je znatan novac prije deceniju uložen i u banju “Vrućica” u Tesliću, koja je danas jedna od najposjećenijih.

    On je dodao da je završena prva faza ulaganja u banju “Mlječanica” kod Kozarske Dubice, te da će institucije Srpske pomoći i u drugoj fazi.

    “Privatni investitor je obezbijedio visok nivo ponude i u banji Kulaši /Prnjavor/, ostaje da još damo širi značaj za nekoliko prepoznatljivih banja koje imaju potencijale”, rekao je Dodik.

    On je dodao da je ostalo još da se riješi pitanje banje “Dvorovi” kod Bijeljine, koja je u vlasništvu grada i gdje je predloženo da se vlasništvo prenese na Republiku da bi bila moguća značajnija investiranja.

    Kada je riječ o banji “Vilina vlas” Višegrad, on je naveo da, nažalost, imaju loš menadžment koji ni nakon tri godine nije u stanju da investira oko 1,5 miliona KM koje su dobili od Srpske.

    Dodik je najavio da će u ponedjeljak, 22. avgusta, u Slatini biti promovisan dugogodišnji projekat banjsko-kongresnog centra koji bi trebao da bude jedan od pet najboljih regionalnih centara, a čija je investiciona vrijednost veća od 300 miliona KM.

    “Računali smo da možemo to da izdržimo i da pregovaramo tako što ćemo tražiti da bude završeno za nekoliko godina i da dobijemo nešto što vjerujemo da bi moglo samo po sebi da vraća to zaduženje”, istakao je Dodik.

    Objekat u izgradnji u okviru Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju “Dr Miroslav Zotović” u Srpskim Toplicama, posjetili su i ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srebrenka Golić i ministar finansija Zora Vidović.

    Novi objekat u Srpskim Toplicama imaće otvoreni i zatvoreni bazen, kapacitete za individualno banjanje, terapijske i multifunkcionalne prostore za fitnes i rekreaciju i smještajne jedinice.

  • Lana Pudar dobija diplomatski pasoš BiH

    Najbolja bosanskohercegovačka plivačica Lana Pudar će uskoro dobiti diplomatski pasoš Bosne i Hercegovine.
    Ovo je na svom Twitter nalogu objavila Bisera Turković, ministar spoljnih poslova BiH, kako bi se Lani olakašalo putovanje svijetom.

    “Donijela sam odluku da zbog izuzetnog uspjeha i promocije države evropskoj prvakinji Lani Pudar dodijelim diplomatski pasoš BiH, kao čin podrške i priznanja za veliki doprinos bh. sportu. Tvoji uspjesi su inspiracija za sve, a posebno mlade ljude u našoj BiH”, poručila je Turkovićeva.

    Podsjetimo, Lana je na nedavno završenom Evropskom prvenstvu u Rimu osvojila zlato na 200 m i bronzu na 100 m u disciplini delfin.

  • Ukrajina je tek početak?

    Ukrajina je tek početak?

    Rat u Ukrajini najnoviji je i najgori od ratova koji se vode oko ostataka Sovjetskog Saveza, ocenjuje Blumberg.

    Muke carstva SSSR se nastavljaju i tridesetak godina nakon što je sam SSSR prestao da postoji. I neće, kako se navodi, biti posljednji.

    Kraj Hladnog rata usmrtio je Sovjetski Savez, koji je prvo izgubio svoje delove u istočnoj Evropi, a zatim se raspao na 15 nezavisnih država.

    Budući da se Sovjetskim Savezom upravljalo vrlo brutalno, njegov je raspad bio posebno neuredan, komentariše isti izvor.

    Kraj sovjetske države uklonio je ograničenja koja su potiskivala etničke napetosti i nacionalna rivalstva među sastavnim delovima carstva, što je izrodilo nove, politički nestabilne države. To je ubrzalo stalnu borbu između zemlje koja je dominirala carstvom, Rusije, te država i naroda koji su nakon raspada carstva hteli da pobegnu iz ruku Moskve.

    Rezultat je bio ono što su naučnici nazvali “ratovima za sovjetsko nasleđe” – niz krvavih sukoba oko spornih područja od istočne Evrope do središnje Azije. Tokom 90-ih ratovi su potresali Nagorno-Karabah, Pridnjestrovlje, Čečeniju, Abhaziju, Južnu Osetiju i Tadžikistan, često pritom uvlačeći u sukobe susedne države i međunarodne mirovne snage.

    Smrt Sovjetskog Saveza i danas destabilizuje
    Neki od tih sukoba u međuvremenu su tinjali, a drugi, kao što je spor oko Nagorno-Karabaha između Armenije i Azerbajdžana ili konflikt između Gruzije i otcepljenih pokrajina Južne Osetije i Abhazije – koje podržava Moskva – ponovno su se razbuktali u velike međunarodne sukobe. Smrt Sovjetskog Saveza bio je geopolitički potres čiji naknadni udari i danas destabilizuju međunarodni sistem.

    Ukrajina je doživela najjače od tih naknadnih podrhtavanja – ovaj rat ističe se žestinom borbi i ukupnim Putinovim naporima da izbriše još jednu zemlju s karte sveta. Njegovo najneposrednije poreklo može se pronaći u sve totalitarnijoj prirodi Putinovog režima, što mu omogućuje da bude agresivniji, a istovremeno od njega zahteva pronalaženje spoljnih neprijatelja – primera radi pitaju se hoće li se Kijev prikloniti Moskvi ili Zapadu.

    Ali, rat nije tekao kako je Putin planirao, ocenjuju u Blumbergu. Kako dodaju, Putinova potraga za ‘vaskrsom‘ carstva je, u ovom slučaju, snažno podstakla formiranje ukrajinskog nacionalizma. Ipak, ako je Rusija i platila visoku cenu za svoju neuspešnu avanturu, to ne znači da su ratovi za sovjetsko nasleđe završili.

    Ipak, taj je rat takođe deo većeg postsovjetskog meteža. Proglašenje nezavisnosti Ukrajine krajem 1991. godine pomoglo je uništenju sovjetske tvorevine i ubrzalo raspad imperija, koji je usledio. Stoga nije iznenađujuće i nažalost simbolično da je Ukrajina u središtu Putinovih napora da ponovno učvrsti dominaciju koju je Moskva nekad imala.

    Zagrobni život carstva biće nastavljen
    Kad god se sukob Rusije i Ukrajine završio, crta razdvajanja između dve vojske može jednostavno postati još jedna sporna postsovjetska granica, gde česte napetosti uzrokuju povremeno nasilje. Bez obzira na to hoće li Rusija pobediti ili izgubiti, ishod će promeniti ravnotežu snaga unutar bivšeg Sovjetskog Saveza, možda uzrokujući ponovno intenziviranje starih sporova s ​​Moldavijom, Gruzijom ili drugim državama.

    Potencijal za nasilje u središnjoj Aziji i dalje je visok, kao što pokazuje protivladina pobuna u Kazahstanu, koja je ubrzala rusku intervenciju ranije ove godine. Promena vlasti ili vojna pobuna u Bjelorusiji – od kojih se nijedno ne može isključiti zbog ozbiljnog nezadovoljstva autokratskim režimom predsednika Aleksandra Lukašenka – mogli bi da pokrenu borbe u vezi mesta te zemlje između Rusije i Zapada.

    Početkom 1992. godine, jedan je američki list upozorio da nevolje koje uzrokuju “još uvek fragmentirana, nuklearno naoružana krhotinama poslednjeg velikog svetskog carstva” tek počinju. Čak i kada trenutni rat završi, dugi, nasilni zagrobni život tog carstva nastaviće se, zaključuje se u pomenutoj analizi.

    Balkan najbolji primer
    Ipak, carstva ne umiru brzo – njihov je kolaps, kako je napisao istoričar Serhij Plohi, “proces, a ne događaj”. Kada velika celina koja je nekad na okupu držala čvrsta disciplina njene metropole popusti, ne može se očekivati novi, stabilni ‘status quo‘ preko noći.

    Trenutne napetosti na Balkanu i Bliskom istoku podsećaju da je naslijeđe Austro-Ugarskog i Otomanskog carstva još u toku svog razrešenja, a odnos između Velike Britanije i njenih bivših kolonija nastavlja da se razvija.

  • “Ako nastavite zatvaramo, inače prekriće Njemačku, Poljsku, Slovačku…”

    “Ako nastavite zatvaramo, inače prekriće Njemačku, Poljsku, Slovačku…”

    Predstavnik ruskog Ministarstva odbrane saopštio je danas da bi nuklearka Zaporožje mogla da bude zatvorena ako ukrajinske snage nastave da granatiraju.

    Ovu informaciju Kijev oštro demantuje da čini.

    Igor Kirilov, šef ruskih snaga za zaštitu od radioaktivnih, hemijskih i bioloških napada rekao je da su u ukrajinskim napadima oštećeni sistemi za podršku nuklearke, a da bi u slučaju nuklearnog akcidenta radioaktivni materijal prekrio Nemačku, Poljsku i Slovačku, javio je Rojters.

    Kirilov je takođe rekao da bi akcije ukrajinskih oružanih snaga na teritoriji nuklearke mogle da dovedu do situacije slične nuklearnom akcidentu u Fukušimi, u Japanu, preneo je Tas s.

    Portparol ruskog Ministarstva odbrane Igor Konašenkov izneo je danas tvrdnje da Ukrajinci sutra planiraju da izvedu artiljerijske napade na teritoriju nuklearne elektrane Zaporožje iz Nikopolja.

    Prema Konašenkovim rečima, ukrajinsko rukovodstvo je u više navrata širilo glasine da su ruske trupe okupirale ovu nuklearnu elektranu i da granatiraju Oružane snage Ukrajine iz artiljerijskih sistema velikog dometa, pokrivajući se nuklearkom, prenosi Sputnjik.

    “Skrećemo pažnju da ruske trupe nemaju teško naoružanje ni na teritoriji stanice, ni u okolnim područjima. Tamo su samo jedinice obezbeđenja”, istakao je portparol.

    On je dodao da Oružane snage Rusije preduzimaju sve neophodne mere da osiguraju bezbednost Zaporoške NE.

  • Putin će moći da poveća plate – uprkos inflaciji?

    Putin će moći da poveća plate – uprkos inflaciji?

    Prihodi od izvoza ruske energije ove godine će, prema predviđanjima Rusije, porasti za oko 98 milijardi evra jer su veće cene robe nadoknadile smanjenu tražnju.

    Rusko Ministarstvo ekonomije očekuje da će prihodi od izvoza energije dostići 331 milijardu evra u 2022. godini, što je za trećinu više u odnosu na 239 milijardi evra u 2021. godini, prenosi Beta.

    Skok u prihodima, ako se ostvari, pomoći će jačanju ruske ekonomije koja je pogođena sankcijama Zapada zbog rata u Ukrajini, piše Radio Slobodna Evropa. Veći prihodi od izvoza omogućiće predsedniku Rusije Vladimiru Putinu da podigne plate i penzije u trenucima recesije i inflacije koja ugrožava životni standard.Izvoz energije čini oko polovinu prihoda federalnog budžeta Rusije. Ministarstvo ekonomije predviđa da će se prosečna izvozna cena prirodnog gasa od 1.000 kubnih metara u ovoj godini više nego udvostručiti, pre nego što će postepeno padati do kraja 2025. godine, navodi se u dokumentima vlade.

    Ruski izvoz gasa će ove godine pasti za oko 15 odsto tokom pogoršanja odnosa između Brisela i Moskve zbog rata u Ukrajini.

    Evropska unija je objavila da namerava da smanji zavisnost od ruskog gasa, budući da joj je Rusija godinama bila najveći dobavljač goriva. Smanjenje ruskog izvoza u EU samo će delimično biti nadoknađeno povećanim izvozom u Kinu.

    Rusko Ministarstvo ekonomije očekuje zaradu od izvoza energije u iznosu od 251 milijarde evra u 2023. godini, više nego u 2021. godini, budući da cene nafte i plina padaju. Sveukupno gledano, ruska ekonomija se bolje drži nego što se očekivalo zbog sankcija, jer porast prihoda od energije daje vladi u Moskvi više moći da podrži sektore pogođene sankcijama.

  • Ukrajina će biti puštena “niz vodu”?

    Ukrajina će biti puštena “niz vodu”?

    Šest najvećih zemalja Evropske unije, uključujući Nemačku i Francusku, u julu uopšte nije dalo nova bilateralna vojna obećanja Kijevu, piše “Politiko”.

    Prema navodima tzog portala, ovo se desilo prvi put od početka specijalne operacije.

    “Ovo ukazuje na činjenicu da, bez obzira na istorijske pomake u evropskoj odbrambenoj politici, kada su i Francuska i Nemačka počele da isporučuju oružje Ukrajini, vojna pomoć Kijevu mogla bi da oslabi baš u trenutku kada je Kijev najavio odlučnu kontraofanzivu”, piše list.

    Direktor istraživanja na Institutu za svetsku ekonomiju Kilski Kristof Trebeš rekao je za “Politiko” da obim vojne pomoći Ukrajini ima tendenciju opadanja od kraja aprila.

    “Iako su borbe ušle u kritičnu fazu, nove inicijative za pomoć su presušile”, ocenio je Trebeš.

    Zapadni saveznici su prošle nedelje u Kopenhagenu odlučili da Kijevu daju 1,5 milijardi dolara pomoći. Ali, kako se navodi u članku, ova suma je “minorna” u poređenju sa onim što je ranije obećano Ukrajini, preneo je Sputnjik.

  • Komšić odgovorio Dodiku: Lažeš, Milorade, i Srbi su ginuli za BiH

    Komšić odgovorio Dodiku: Lažeš, Milorade, i Srbi su ginuli za BiH

    Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, odgovorio je na tvrdnje Milorada Dodika da Srbi nisu ginuli za Bosnu i Hercegovinu.

    “Dodik naravno iznosi neistine, ali dok smo god živi mi svjedoci tog vremena, iznosit ćemo istinu. A istina je da su i Srbi ginuli za Bosnu i Hercegovinu, mnogi sjajni ljudi dali su svoj život za Bosnu i Hercegovinu. Ginuli su i još neki Srbi koji su ubijani od Srba zadojenih Karadžićevom ideologijom. Ali zbog svih onih koji su dijelili svoju sudbinu sa mnom, u njihovo ime javno kažem, lažeš Milorade, i koliko god lagao nikada laž neće postati istina, i savršeno nas ne zanima šta misliš i mislite o borbi za Bosnu i Hercegovinu, tih Srba koje pominjem i koje sam dužan da pomenem. I danas se neki Srbi bore za Bosnu i Hercegovinu, i borit će se, jer je ideja građanske Bosne i Hercegovine jača od laži”, rekao je Komšić, prenose federalni mediji.

    Inače, Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg Republika Srpska ne priznaje, juče je nakon pitanja novinara u Goraždu o izmjenama Izbornog zakona BiH burno reagovao, govoreći da mu je dosta političkih igara.

    “Ljudi u ovoj državi i gradu su izgubili živote da bi je sačuvali i ja neću biti dio političkih igara. Vrijeme je da se odluči i da se stvari deblokiraju”.

    Na Twitteru se oglasio Dodik, koji je napisao: “Nisu svi ljudi ovdje ginuli za BiH. Srbi su stvorili Republiku Srpsku i oni su ginuli i borili se za njenu nezavisnost i slobodu.”

  • Šmitov ljutit govor izazvao reakcije i u Njemačkoj

    Šmitov ljutit govor izazvao reakcije i u Njemačkoj

    Govor Kristijana Šmita, visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini kojeg Republika Srpska ne priznaje, u srijedu je izazvao neuobičajeno veliku pažnju u njemačkim medijima, te se našao na udaru kritika i na društvenim mrežama.

    Zastupnica u Evropskom parlamentu, Delara Burkhardt, je prokomentarisala Šmitovo ponašanje na Twitteru:

    “Ono što bosanskom civilnom društvu treba od međunarodne zajednice: solidarnost u borbi protiv rasisitičke podjele u zemlji i za demokratsku izbornu reformu. Šta dobija.”

    Njemački magazin Špigl je komentarisao da Šmitov izliv bijesa nije bio nimalo diplomatski.

    Pomenuo ga je i dnevni list Štutgarter algemajne, komentarom da je njegov emotivan izliv izazvao veliko uzbuđenje u javnosti i na društvenim mrežama.

    Jedan od najvećih njemačkih portala Fokus komentarisao je da se Šmit iskalio na novinare. Dnevne novine Velt, takođe, nisu izostale u komentaru Šmita, koji je naveo da ga ni uključene kamere nisu spriječile u izlivu emocija i reakciji na novinarsko pitanje.

    Inače, Šmit, je juče nakon pitanja novinara u Goraždu o izmjenama Izbornog zakona BiH burno reagovao, govoreći da mu je dosta političkih igara.

  • Vučić: Nadam se, iako uopšte ne verujem

    Vučić: Nadam se, iako uopšte ne verujem

    Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, sastao se danas u Briselu sa Žozepom Borelom, visokim predstavnikom EU za spoljnu politiku i bezbjednost, i Miroslavom Lajčakom, specijalnim predstavnikom EU za dijalog, u okviru nastavka dijaloga Beograda i Prištine na najvišem nivou poslije više od godinu dana.

    “Početak razgovora o suštinskim problemima na Kosovu i Metohiji. Nadam se kakvom-takvom rešenju, iako u to uopšte ne verujem”, naveo je Vučić na Instagramu, uz fotografije sa Boreljom.

    Sastanak je počeo oko 10 sati.

    Prethodno, Borelj i Lajčak su razgovarali sa premijerom privremenih institucija u Prištini Aljbinom Kurtijem, a nakon njihovog sastanka sa Vučićem trebalo bi, kako je planirano, da uslijedi zajednički sastanak, piše Tanjug.

    Lajčak je i juče poslije podne, odvojeno razgovarao s Vučićem i Kurtijem, u cilju priprema za današnji nastavak dijaloga, a poslije tih susreta rekao da od današnjeg sastanka s premijerom Kosova Aljbinom Kurtijem i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem očekuje dogovor, ali ne i konačni.

    “Sastao sam se sa Kurtijem i Vučićem odvojeno, da razgovaramo o agendi i da ih pripremimo za sutrašnji sastanak. Očekujemo dogovor sutra, ne konačan naravno, bilo bi jako naivno tome se nadati”, rekao je Lajčak.

    Naveo je da će se danas razgovarati o tome kako postići budući sporazum i kako doći do normalizacije odnosa između dvije strane.

    Predsjednik Vučić je juče rekao da će današnji razgovori biti teški, jer nema saglasnosti s Prištinom gotovo ni po jednom pitanju, ali da će Srbija drži međunarodnog javnog prava, povelje UN, Rezolucije UN i Briselskog sporazuma, svega što je potpisano.

    U više navrata predsjednik Srbije bio je jasan, poručući da sve što je dogovoreno mora biti sprovedeno, sa naglaskom na formiranje Zajednice srpskih opština.

    Vučić je juče razgovarao i sa generalnim sekretarom NATO Jenskom Stoltenbergom.

    Takođe, razgovarao je odvojeno i sa specijalnim predstavnikom SAD za Zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom.

    Sa predsjednikom u dijalogu u Briselu učestvuje i direktor Kancelarije za KiM Petar Petković.