VRBAS Media

Autor: INFO

  • Žena prvi put u istoriji postala direktorica izraelskog Mossada

    Žena prvi put u istoriji postala direktorica izraelskog Mossada

    Izrael je prvi put imenovao dvije žene na visoke funkcije u svojoj tajnoj službi Mossad.

    U saopštenju koje je objavilo izraelsko ministarstvo vanjskih poslova nisu identifikovanežene koje su dospjele na najvažnije položaje, niti su objavljene njihove fotografije.

    Objavljena je fotografija jedne ženske osobe na govornici, ali joj je lice zamagljeno.

    Izraelske vlasti su te dvije žene nazivale A i K. Žena pod imenom A dobila je mjesto direktorice Obavještajne uprave, a žena pod imenom K postavljena je za voditeljicu odjela za Iran.

  • Rusi: “Sprema se katastrofa”

    Rusi: “Sprema se katastrofa”

    U petak, 19. avgusta, Kijev planira napad “lažnom zastavom” na nuklearnu elektranu Zaporožje tokom posete generalnog sekretara UN Antonija Gutereša Ukrajini.

    To je novinarima rekao portparol ruskog Ministarstva odbrane Igor Konašenkov.”Kijevski režim će 19. avgusta planirati provokaciju u nuklearki Zaporožje tokom posete generalnog sekretara UN Antonija Gutereša Ukrajini, pri čemu će Rusija biti optužena da je zbog toga izazvala katastrofu u ovoj elektrani” rekao je Konaševko, kako prenosi ruska novinska agencija Tass. “U cilju pripreme za provokaciju, komanda operativne grupe Dnjipar do 19. avgusta postavlja punktove za praćenje radijacije u Zaporožju, kao i organizuje vežbu jedinica 108. brigade Teritorijalne odbrane, 44. artiljerijske brigade i vojnih jedinica stacioniranih. u Zaporožju da deluje u uslovima radiološke kontaminacije.područja” naglasio je portparol ruskog Ministarstva odbrane.

    Artiljerijski udari
    Konašenkov tvrdi da jedinice 44. brigade Oružanih snaga Ukrajine planiraju artiljerijske udare na objekte nuklearke sa položaja u gradu Nikopolju. “Krivica za posledice biće pripisana ruskim oružanim snagama” ustvrdio je Konašenkov. On je dodao da se jedinice 704. puka radiološke, hemijske i biološke zaštite Oružanih snaga Ukrajine spremaju za koncentraciju u blizini SI Zaporožja do 19. avgusta kako bi snimili posledice i demonstrirali navodnu sanaciju posledica udesa. Konašenkov je istakao da nema ruskog teškog naoružanja u blizini fabrike u Zaporožju ili na bilo kojoj susednoj teritoriji. “Ruske trupe nemaju raspoređeno teško naoružanje ni u elektrani ni u okolnim područjima” naglasio je Konašenkov, ponovivši da je Kijev više puta širio glasine da su ruske trupe navodno zauzele elektranu i da granatiraju neprijatelja iz daljine. artiljerijskih sistema. “Oružane snage Ruske Federacije preduzimaju sve neophodne mere da garantuju bezbednost SI Zaporožja” rekao je na kraju Konašenkov.

    Neočekivan slobodan dan za radnike
    S druge strane, i Ukrajinci su uvereni da se u petak u Zaporožju sprema neka vrsta provokacije, ali naravno sa ruske strane. ” Okupatori su radnicima rekli da sutra imaju slobodan dan. Ulaz u nuklearku biće zatvoren za sve zaposlene” saopštila je ukrajinska obaveštajna služba.

  • Skupština Crne Gore glasa o nepovjerenju vladi Abazovića

    Skupština Crne Gore glasa o nepovjerenju vladi Abazovića

    Poslanici Skupštine Crne Gore danas će se, na inicijativu pet stranaka predvođenih Demokratskom partijom socijalista (DPS) Mila Ðukanovića, izjasniti o prijedlogu za izglasavanje nepovjerenja vladi Dritana Abazovića.

    Ovu inicijativu podnijelo je 36 poslanika DPS, Socijaldemokratske partije, Liberalne partije, Socijaldemokrata i Demokratske unije Albanaca samo nekoliko sati nakon što je Abazović potpisao Temeljni ugovor sa patrijarhom Srpske pravoslavne crkve Porfirijem.

    Da bi inicijativa prošla u parlamentu potreban je 41 glas, što znači da im nedostaje pet glasova.

    Posljednjih dana u podgoričkim medijima se spekulisalo sa bi tu razliku u glasovima mogli da nadomjeste poslanici Demokratske Crne Gore, ali se pritom zanemarivala činjenica da ova stranka ima potpisanu izjavu, nakon što je formirana parlamentarna većina poslije izbora avgusta 2020., da nikada neće sarađivati sa DPS-om.

    Kakav će biti ishod današnje sjednice, koja je zakazana za 11 časova, teško je predvidjeti, posebno nakon što je šest stranaka, predvođenih Demokratskim frontom, podnijelo prijedlog da se o nepovjerenju vladi Abazovića i opozivu predsjednice parlamenta Danijele Ðurović glasa na sjednici 2. septembra.

    Prijedlog su pored poslanika DF-a podnijeli Pokret za promjene, Demokrate, Demos, Prava i Ujedinjena Crna Gora. Ako Abazovićeva vlada preživi današnje glasanje Skupština će imati priliku da se o sudbini njegovog kabineta ponovo izjašnjava 2. septembra, na zahtjev DF-a i još pet stranaka među kojima su i Demokrate. U međuvremenu, Abazović je u više navrata ponovio da današnje glasanje u parlamentu dočekuje “spreman i relaksiran”, kao i da nema ništa protiv prekomponovanja parlamentarne većine.

    Prema Ustavu Crne Gore ako vlada dobije povjerenje, potpisnici prijedloga ne mogu podnijeti novi prije isteka tri mjeseca.

    U međuvremenu, pišu Vijesti, stranke vode konsultacije o ideji rekonstrukcije vlade, koju je, ako njegov kabinet preživi petak, najavio Abazović, rekavši da će u izvršnu vlast biti pozvani svi sem oni “koji su sami sebe isključili”, aludirajući pritom na DPS i SDP.

    Prema nezvaničnim saznanjima Vijesti, DF je zainteresovan za rekonstrukciju i pokušava da ubijedi Demokrate da pristanu na to. Zato, prema informacijama lista, incijativa o nepovjerenju koju su podnijeli ima dvostruku ulogu – da im omogući da izlobiraju podršku Demokrata i da Abazoviću “kupi” vrijeme za realizaciju obećanog.

    Izvor Vijesti iz DF-a rekao je da se nada da Demokrate neće danas rušiti Abazovića s DPS-om. Iz Bečićeve partije, podsjeća list, do sada su, na pomen ideje o “resetovanju” odnosa unutar većine (DF, Demokrate i GP URA) koja je prije dvije godine srušila DPS na izborima, odgovarali da do toga može doći isključivo ako Abazović podnese ostavku, a prije tri dana su saopštili da ukoliko se pojavi pisana inicijativa, koju je Abazović usaglasio sa najmanje 32 poslanika, “kao ozbiljan subjekt, koji ima devet poslanika, i nju će razmotriti”.

    Aktuelna vlada formirana je 28. aprila, i osim GP URA, čine je SDP, SNP, CIVIS i stranke manjinskih naroda. Parlamentarnu podršku, bez učešća u njoj, davao joj je DPS.

  • DEP-OT i Čistoća posvađani zbog dugovanja ili politike

    DEP-OT i Čistoća posvađani zbog dugovanja ili politike

    Otkaz ugovora između regionalne deponije “DEP-OT” i “Čistoće”, kako Srpskainfo nezvanično saznaje, desio se zbog velikih dugovanja “Čistoće” prema firmi “DEP-OT”, koji prelaze pola miliona KM.

    Ipak, ova dugovanja su i ranije bila skoro istog iznosa, dok sam spor između “DEP-OT” i preduzeća “Čistoća” traje više od 10 godina.

    Gradski menadžer Bojan Kresojević kaže da su dugovanja Čistoće u nivou +/-20 posto u odnosu na uobičajeno stanje.

    – Dugovanja nisu razlog otkazivanja ugovora. Tako su naveli, ali to stvarno nije tako – rekao je Kresojević.

    “SNSD blokira odvoz smeća”

    Iz DEP-OT za Srpskainfo nisu ni potvrdili, a ni demantovali ove navode.

    – Ovdje se ne radi o raskidu ugovora nego otkazu ugovora; tu je razlika. Mi po članu 6. ovog ugovora ne moramo navoditi razloge zašto smo otkazali ugovor. Dugovanja postoje, ali to i može, a i ne mora biti razlog – rekli su iz “DEP-OT” za Srpskainfo.

    Gradski menadžer Bojan Kresojević rekao je za Srpskainfo da SNSD blokira odvoz smeća.

    Iz SNSD su odbacili ove navode rekavši da se oni ne mogu dovesti ni u kakvu vezu sa odlukom preduzeća “DEP-OT” i da bi to administracija Grada Banjaluka morala znati.

    – Prava adresa za pitanja o poslovanju javnog preduzeća je sam direktor. Ustaljena praksa gradske vlasti je da za bilo koji problem u Banjaluci, kojom bi trebalo da rukovodi, okrivi SNSD i sve svrsta u politički obračun – rekli su iz SNSD Banjaluka za Srpskainfo.

    Privatizacija zemljišta
    Problem između ove dvije firme datira još od 2005. godine, kada je rađena privatizacija zemljišta.

    Kako je ranije pisala Srpskainfo, spor oko deponije vrijedne milione maraka vodi se već godinama, a 2018. godine je intenziviran, jer je Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove, odlučujući po žalbi „Čistoće“, donijela rješenje u njihovu korist, na šta je Grad Banjaluka uložio žalbu.

    Preduzeće “Čistoća”, koje je u većinskom vlasništvu Mladena Milanovića Kaje, jednog od najbogatijih biznismena u Srpskoj, pokušava već godinama da od Grada Banjaluke „preotme“ regionalnu deponiju u Ramićima, kojom upravlja Javno preduzeće “DEP-OT”.

    Milko Grmuša kaže da je on kao pravnik šokiran da se tako važan ugovor kao što je deponovanje smeća u najvećem gradu u Republici Srpskoj na tako prost način definiše.

    – Ne mogu da vjerujem da su Čistoća i nadležni u Gradu Banjaluci, koji su radili posao kada je ugovor zaključen, prihvatili takav sadržaj ugovora. Zaista stoji u članu 6. da bilo koja strana može otkazati ugovor uz poštovanje otkaznog roka od 30 dana. Za daleko manje osjetljive stvari su propisani razlozi zbog kojih se ugovor otkazuje. Ovdje je evidentno da pravne službe, nažalost moram tako reći, nisu marile ili su dobile instrukciju iznad sebe da ne mare. Ne mogu da vjerujem da su na tako nešto pristali – rekao je Grmuša.

    Ucjena
    Građane, kako kažu, ne interesuju razlozi zašto je ugovor otkazan, ko je odgovoran, šta su pravi razlozi, nego da Grad pronađe rješenje da se opet ne desi slična situacija kao ranije kada se Banjaluka gušila u smeću.

    – Ovo je strašno šta se dešava. Zbog kojekakvih razloga, da li političkih ili drugih, mi kao građani najviše ispaštamo. Ako se nešto ne uradi po pitanju ovoga problema, opet ćemo se gušiti u smeću na skoro 40 stepeni – rekla je Dušanka S. iz naselja Borik.

    Sličnog su mišljenja i korisnici društvenih mreža koji revoltirani pričaju o ovom problemu.

    – I ko na kraju ispašta? Samo građani. Čistoća, odlaganje otpada, javni gradski prevoz ne mogu biti privatno vlasništvo. Ucjenjuju 200.000 ljudi – napisao je Bojan T. na društvenoj mreži Fejsbuk.

    Sličnog mišljenja je i Milorad J, koji kaže da je deponija napravljena za odlaganje smeća Grada, a ne partije.

    Ako Grad Banjaluka ne pronađe rješenje do 15. septembra, Banjalučani će se, kao i prije dvije godine, gušiti u smeću, jer “Čistoća” neće moći odlagati smeće na deponiji u Ramićima.

    Kontaktirali smo direktora preduzeća “Čistoća” Aleksandra Bajića, kao i vlasnika Mladena Milanovića Kaju, ali se oni nisu javljali na naše pozive.

  • Šta je dogovoreno na opozicionom sastanku u Istočnom Sarajevu

    Šta je dogovoreno na opozicionom sastanku u Istočnom Sarajevu

    Vodeće opozicione stranke, SDS i PDP, prihvatile su listu Za pravdu i red Nebojše Vukanovića kao ravnopravnog partnera na izborima, ali je izvan opozicionog bloka i dalje SPS Gorana Selaka, iako su svojevremeno u javnosti nastupali zajedno. Po svemu sudeći, tako će i ostati.

    Nakon sastanka u Istočnom Sarajevu, kandidati za srpskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika Republike Srpske, Mirko Šarović i Jelena Trivić, zajedno s Nebojšom Vukanovićem i Branislavom Borenovićem, poručili su da su dogovorili dalje korake borbe za bolju Srpsku.

    Između ostalog, dogovorena je podrška zajedničkim kandidatima opozicije.

    “Bez trulih kompromisa”
    Vukanović za Srpskainfo kaže da ga je, nakon dugo vremena, opozicija prihvatila kao partnera, kao ozbiljan politički subjekt.

    – Imaćemo devet zajedničkih tribina opozicije. Nismo ništa personalizovali, ali jasno sam rekao da neću biti dio vlasti ukoliko ne budemo insistirali na istinskim promjenama. Jer to narod od mene očekuje; ne želim ni po koju cijenu da iznevjerim očekivanja ljudi koji me podržavaju – kaže Vukanović.

    Kako kaže, vrijeme je pokazalo da je tačno ono što je ranije govorio, a to je da su opozicione stranke SDS, PDP i njegova Lista, i da se ne može računati na SPS Gorana Selaka i DNS Nenada Nešića. Podsjećamo, SPS je zvanično opozicija, dok DNS predvodi tzv. treći put ili blok.

    – Nije bitan broj ljudi i stranaka koji idu na izbore, bitan je kvalitet ljudi koji su na listama. Ponavljam, ako Jelena Trivić ne bude predsjednik RS i ako ne pobijedi Mirko Šarović, nećemo moći formirati Vladu, koliko god poslanika da osvojimo na izborima. Ključno je da ta dva kandidata opozicije pobijede. Dogovorili smo da neće biti formiranja Vlade bez dogovora sve tri političke opcije i da neće biti trulih kompromisa. Odnosno, nakon promjene vlasti mora se raditi na istinskim reformama i demontaži totalitarnog, nakaradnog sistema, što podrazumijeva oštru borbu protiv korupcije i procesuiranje svih koji su uništili Srpsku. To je ono što gledamo posljednjih dana, od rasprodaje javnih preduzeća, prirodnih resursa, do namiještanja tendera i konkursa – otkriva Vukanović neka od detalja dogovora.

    “Igra na dvije strane”
    Na pitanje zbog čega misli da Selaka treba isključiti iz opozicionog bloka, Vukanović kaže da je Selak sam sebe isključio ističući svog kandidata (Neđu Đurića) za predsjednika RS.

    – S druge strane, vidjeli ste da je njegov prvi čovjek u Hercegovini Slavko Vučurević, koji je pion Luke Petrovića (SNSD). Po meni, Selak pokušava da igra na dvije strane, osvojiti koji mandat u Banjaluci i poslije toga, ko god da pobijedi, da bude dio vlasti. To su nepouzdani partneri, na koje ne treba računati. Da je imao iskrene namjere ne bi kandidovao čovjeka koji nema nikakve šanse, sve sa ciljem da podijeli to glasačko tijelo koje ne podržava vlast. To je jasna poruka da radi za Milorada Dodika – kategoričan je Vukanović.

    Na pitanje da li SPS učestvuje u bilo kakvim opozicionim aktivnostima zajedno sa ostalim strankama, Goran Selak kaže da SPS djeluje opoziciono, uglavnom samostalno, iako su jedno vrijeme imali neke zajedničke aktivnosti s drugim strankama opozicije.

    – Razloga za to ima više. Nemamo podršku opozicionih stranaka za naše politike i rešenja, a do dogovora i razgovora nikad nije ni došlo. Naprotiv, došlo je do prozivanja i targetiranja SPS i naših članova od strane pojedinaca iz tog opozicionog bloka, ali na to ne obraćamo pažnju. Svako ima pravo da se bavi kampanjom na način na koji misli da je ispravan. SPS neće otvarati nikakve sukobe, mi pričamo djelima i gledamo šta ko radi, a ne šta ko govori. Na kraju će građani na izborima dati svoj sud, a do tada SPS će nastaviti da se bori za svoje politike i programske ciljeve – kaže Selak za Srpskainfo.

    “Nema bjanko podrške”
    Ostaje pitanje da li će SPS podržati makar Šarovića, budući da već ima svog kandidata za predsjednika RS, zbog čega se ne očekuje podrška za Jelenu Trivić.

    Selak kaže da su najmanje desetak puta javno istakli stav da će podržati zajednički dogovor i najbolje kandidate koje može da ponudi opozicija.

    – Niti je bilo kakvog dogovora, niti su ponuđeni zajednički kandidati opozicije i zato smo odlučili da imamo svog kandidata za predsjednika Republike Srpske. Do tada se valjda podrazumijevalo da ćemo podržati bilo kojeg kandidata bilo koje političke partije iz opozicije i da ćemo dati bjanko podršku bez ikakvog dogovora. Zanimljivo je da smo već jednom bili u takvoj situaciji, gdje se od nas očekivalo da slijepo slijedimo druge političke partije, pa smo izašli iz te priče bez obzira na posljedice. Ne vidim razlog zašto bi to bilo koga iznenadilo. Imamo odgovornost prema našim članovima i glasačima, imamo svoj put i svoje konkretne ciljeve. Zvaničnu saradnju imamo jedino sa Pokretom socijalista Aleksandra Vulina, a za bilo kakav oblik saradnje tražimo da se usaglase i podrže politike za koje se borimo. Ne može biti jednostavnije od toga. To što nije došlo do dogovora i zajedničkog djelovanja ni u kom slučaju nije problem SPS – zaključuje Selak.

  • Inspektori u Srpskoj otkrili skoro 43 miliona KM neplaćenog poreza

    Inspektori u Srpskoj otkrili skoro 43 miliona KM neplaćenog poreza

    Inspektori su češljanjem poslovnim knjiga više od 2.400 preduzeća u Srpskoj otkrili neplaćene poreske obaveze u vrijednosti od skoro 43 miliona maraka.
    U izvještaju o radu Poreske uprave RS za prošlu godinu navedeno je da su inspektori te institucije u kontrolama kod 2.409 poreskih obveznika utvrdili nove obaveze sa kamatom u iznosu od čak 42,93 miliona maraka.

    “Za utvrđene obaveze inspektori su, nakon izvršenih kontrola, donijeli rješenja za plaćanje na ukupan iznos obaveza od 38,69 miliona KM. Na ta rješenja uloženo je 167 žalbi”, navedeno je u izvještaju Poreske uprave.

    Pojasnili su da se razlika između novoutvrđenih obaveza i obaveza naloženih rješenjima inspektora odnosi na preplate i obaveze za koje poreski obveznici nisu podnijeli poreske prijave, a iste su platili.

    “U zadatom roku uplaćeno je 8,43 miliona KM ili 22 odsto od ukupnih obaveza naloženim rješenjima za plaćanje. Takođe, na osnovu kontrola utvrđeno je da je plaćeno još 1,97 miliona KM maraka tih obaveza”, naveli su poreznici.

    Zbog utvrđenih nepravilnosti inspektori su izdali i 424 prekršajna naloga na ukupan iznos od 1,42 miliona KM zbog uočenih nepravilnosti u radu kontrolisanih poreskih obveznika. Pored toga, inspektori su podnijeli i osam zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.

    Ekonomisti ističu da poređenjem ukupnih poreskih prihoda koje prikupi Poreska uprava RS na godišnjem nivou utvrđene dodatne obaveze i nisu iskazane u velikom iznosu.

    “Ono što je zabrinjavajuće jeste da se poslovna situacija i klima komplikuje i da nije više tako lako zaraditi novac kao što je to bilo ranije. U tom smislu postoje dva pravca, jedan predstavljaju oni koji mudro pokušavaju da izbjegnu ili odgode plaćanje nekih poreskih obaveza, dok su drugi oni koji se još nisu prilagodili digitalnom radu i razmjeni informacija koji se svakodnevno unapređuju”, rekao je “Glasu Srpske” ekonomista Zoran Pavlović.

    Podvukao je da se danas preko elektronskog sistema komuniciranja s jedne strane posao olakšava onima koji rade sa elektronskim programima i softverima, a sa druge strane to je komplikovano privrednicima u malim sredinama koji nemaju te vještine dovoljno savladane.

    “Programi koje koriste Poreska uprava RS su napravljeni tako da oni sami daju indikaciju potrebe plaćanja obaveza koje nisu izmirene. Popred toga, inspektori rade kao produžena ruka softvera”, rekao je Pavlović.

    Prinudna naplata
    U izvještaju Poreske uprave RS navedeno je i da su u 2021. godini pokrenuli 73.373 postupaka prinudne naplate na iznos duga od 156,62 miliona KM.

    “Ukupno je lani naplaćeno 91,62 miliona maraka obaveza kroz prinudnu naplatu”, navedeno je u izvještaju Poreske uprave.

  • Mir sa Rusima? Zelenski: “Ne”

    Mir sa Rusima? Zelenski: “Ne”

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da su pregovori sa Moskvom mogući tek nakon povlačenja ruskih snaga sa teritorija koje drže pod kontrolom.

    On je to izjavio danas, posle trilateralnog sastanka sa turskim predsednikom Redžepom Tajipom Erdoganom i generalnim sekretarom UN Antonijom Guterešom.

    “Ljudi koji svakodnevno ubijaju, siluju, gađaju naše gradove krstarećim projektilima ne mogu da žele mir. Prvo bi trebalo da napuste našu teritoriju, pa ćemo videti”, rekao je on. Zelenski je na konferenciji za novinare u Lavovu upozorio da se “ne veruje Rusiji” .

    Podsetimo, Gutereš je pozvao na demilitirazaciju nuklearne elektrane, koja je pod kontrolom Rusije u regionu Zaporožja na jugu Ukrajine, i izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog situacije u njoj i oko nje.

    Rusko ministarstvo spoljnih poslova odbacilo je predlog Gutereša o demilitarizaciji oblasti oko nuklearne elektrane.

  • Mađarska – Lovci dobili znak za uzbunu

    Mađarska – Lovci dobili znak za uzbunu

    Mađarski avioni “gripen”, koji čuvanju baltički vazdušni prostor, primili su danas prvi signal za uzbunu u 2022. godini, saopštio je ministar odbrane.

    Mađarski avioni “gripen”, koji čuvanju baltički vazdušni prostor, primili su danas prvi signal za uzbunu u 2022. godini, saopštio je ministar odbrane.

    On je na svom Fejsbuku naveo da su mađarski lovci, koji sa nekoliko NATO zemalja čuvaju vazdušni prostor iznad Baltika, dobili znak za uzbunu zbog neidentifikovanog aviona, preneo je MTI.

    “U skladu sa međunarodnim protokolom, ‘gripeni’ su identifikovali ruski ‘iljušin-76’ koji se kretao iznad Baltičkog mora, a onda su se vratili u bazu u Siaulajiju na severu Litvanije”, kazao je madjarski ministar.

    Mađarska vojska čuva vazdušni prostor iznad Baltika sa oko 80 vojnika i četiri “gripena” u prethodna četiri meseca, zajedno sa Nemačkom, Češkom i Italijom, a sve pod komandom NATO, preneo je Šalaj-Bobrovicki.

  • Ruski borbeni avioni nakratko ušli na teritoriju Finske

    Ruski borbeni avioni nakratko ušli na teritoriju Finske

    Sumnja se da su dva ruska borbena aviona MiG-31 povrijedila finski zračni prostor u blizini obalnog grada Porvooa u Finskom zaljevu.

    Sumnja da se kršenje dogodilo rano jutros, a avioni su letjeli prema zapadu, rekao je šef komunikacija ministarstva odbrane Kristian Vakkuri, dodajući da su avionic bili u finskom zračnom prostoru dvije minute.

    “Dubina sumnjivog upada u finski zračni prostor bila je jedan kilometar”, rekao je Vakkuri, ali nije želio pojasniti jesu li avioni ispraćeni.

    Finske zračne snage poslale su “operativnu letačku misiju” i identifikovale avione MiG-31, a granična straža pokrenula je istragu o prekršaju.

  • “OHR i funkciju visokog predstavnika treba ukinuti”

    “OHR i funkciju visokog predstavnika treba ukinuti”

    Nastup bijesa CSU političara Kristijana Šmita pokazuje da OHR treba ukinuti, piše Maksimilijan Pop u njemačkom listu “Špigl” u komentaru pod imenom “Poput kolonijalnog gospodara”.

    Pop u svom komentaru ističe da ovaj haotičan nastup još jednom u prvi plan povlači pitanje da li je Šmit dorastao ovom poslu koji zahtijeva vrhunske diplomate.

    “Međutim, problem je i mnogo dublji jer u stvarnosti treba ukinuti funkciju visokog predstavnika. Nedemokratska je i neokolonijalna i predstvlja nipodaštavanje za ljude u BiH”, smatra komentator “Špigla”.

    On navodi da EU treba pod hitno dati ponude zemljama Balkana ili će od svega profitirati Moskva.

    U komentaru se podsjeća da je Šmit tri decenije zastupao CSU u Bundestagu i da za to vrijeme na sebe nije skrenuo pažnju diplomatskim umijećem.

    Kao ministar poljoprivrede glasao je suprotno uputstvima njemačke Savezne vlade za odobrenje pesticida glifosata u EU.

    Nakon napuštanja Bundestaga 2021. godine, Šmit je navodno želio da postane rukovodilac “Hans Zajdel” fondacije koja je bliska njegovoj stranci, što mu nije uspjelo, te ga je, kako se navodi u “Špiglu”, umjesto te pozicije Vlada poslala u BiH.

    Pop podsjeća da je OHR formiran krajem rata u BiH 1995. godine i podređen je savjetu od 50 država i organizacija kako bi nadgledao sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. U postratnim godinama je OHR pod rukovodstvom prvog visokog predstavnika i bivešeg švedskom ministra Karla Bilta pomogao da se izgrade državne institucuje u BiH.

    Pop ističe da je OHR u međuvremenu postao anahron.

    Prema njegovim riječima, visokog predstavnika ne biraju građani BiH nego ga postavlja međunarodna zajednica, ali, bez obzira na tu činjenicu, formalno ima velika ovlaštenja da može nametati zakone i uticati na državne poslove. “Noje Ciriher cajtung” uporedila je visokog predstavnika sa imperijalističkim institucijama 19. vijeka.

    U komentaru se podsjeća da su njemački kancelar Olaf Šolc i ministar inostranih poslova Analena Berbok bili ove godine u posjeti Balkanu i da su oboje ukazali na značaj regiona za evropsku stabilnost, ali je istina, zapravo, da se Berlin i Brisel ne interesuju za zemlje nasljedice bivše Jugoslavije i Albaniju. Pregovori EU sa zemljama Balkana godinama tapkaju u mjestu.

    Pop napominje da mnoge zemlje EU nisu spremne da prihvate novu članicu Unije. Političari u Beogradu, Sarajevu i Skoplju pretpostavljaju i koji su razlozi, zbog kojih pojedini, poput predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, manje ili više flertuju s Moskvom.

    Rusija i Kina se ekonomski i politički šire po Balkanu, a EU je odgovorna za geopolitički vakuum na svom južnom krilu.

    Zbog toga je, smatra Pop, veoma bitno da EU balkanskim zemljama pruži konkretne ponude. Ne mora to odmah biti punopravno članstvo, ali može pristup evropskom tržištu kako je to skicirala tink-tenk organizacija Evropska inicijativa za stabilnost na jednom od svih papira.

    Za BiH i druge zemlje Balkana je neophodna perspektiva. Ono što im ne treba, svakako jesu lekcije nekadaših poslanika Bundestaga, zaključuje se u komentaru “Špigla”