Ukrajinska državna nuklearna kompanija Energoatom saopštila je da ruske snage planiraju da isključe funkcionalne blokove u nuklearnoj elektrani Zaporožje kao i da ih “skinu” sa električne mreže.
Energoatom je u saopštenju naveo da veruje da se Rusija, koja kontroliše elektranu na jugu Ukrajine, sprema da tamo izvede “provokaciju velikih razmera”.
Sama Moskva optužila je Kijev da priprema “provokaciju” na tom mestu.
Sekretar Saveta za bezbednost Rusije Nikolaj Patrušev izjavio je danas da će Vašington, London i njihovi “poslušnici” snositi punu odgovornost za moguću katastrofu u nuklearki Zaporožje.
Patrušev je u Taškentu, na godišnjem sastanku sekretara saveta za bezbednost članica Šangajske organizacije za saradnju, rekao da ukrajinske snage, uz podsticaje Amerikanaca, bez prestanka napadaju vitalnu infrastrukturu Zaporoške nuklearke, prenosi RIA Novosti.
“Ako dođe do tehnogene katastrofe, njene posledice će se osetiti u svim delovima sveta. Pri tome će Vašington, London i njihovi poslušnici snositi punu odgovornost za to”, istakao je Patrušev.
Prema njegovim rečima, Zapad ne prestaje da se priprema za otvoreni oružani sukob sa Rusijom. Ukrajinska nuklearna elektrana Zaporožje nalazi se od marta pod kontrolom ruskih snaga, a Moskva trvdi da ukrajinske snage granatiraju područje na kojem se nalazi nuklearka.
Priznanje ukrajnskog predsednika da je znao za upozorenja američkih obaveštajaca da se Rusija sprema da napadne Ukrajinu, izazvalo je bes javnosti.
Naime, mnogi u Ukrajini su se razbesneli priznanjem koje je Volodimir Zelenski izneo ove nedelje u intervjuu za Vašington post, da je žrtvovao živote zarad vođenja ekonomije.
Pre toga, ocenjuje Vašington post, on je Ukrajincima bio besprekorni nacionalni heroj, ali sada je to priznanje “probušilo balon”, izazvavši kaskadu javnih kritika bez presedana od početka rata.
Greška Zelenskog je u tome što je za američki list priznao da je pre izbijanja neprijateljstava sa Rusijom, umanjivao značaj američkih upozorenja o nadolazećem napadu iz straha da će Ukrajinci masovno pobeći iz zemlje.
“Da smo to tada saopštili… onda bih gubio sedam milijardi dolara mesečno od prošlog oktobra”, rekao je on u tom intervjuu. Zelenski je još tvrdio I da je ova obmana sopstvenog naroda sprečila Rusiju da zauzme zemlju za tri dana.
Ispostavilo se da je samo nekoliko dana nakon što mu je director CIA-e rekao da SAD imaju pouzdane podatke da će Rusija napasti Ukrajinu, Zelenski obećao Ukrajincima mirnu godinu, navodeći da će ljudi praviti roštilj tokom majskih praznika, kao i uvek.
Kako prenosi Raša tudej, Ukrajinci su sada ljuti na predsednika, koji, kako oni misle, ne veruje da njegov narod može da podnese istinu. Takođe smatraju i da je Ukrajina prihvatila američka upozorenja – bolje bi se pripremila za predstojeći sukob.
“On nije želeo da stavi zemlju na ratni budžet jer se u suštini bojao da ne izgubi vlast”, smatra ukrajinski novinar Bogdan Butkevič.
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio da ne veruje u vojnu pobedu Zapada u Ukrajini, dodajući i da sankcije već počinju da padaju u vodu.
On je u intervjuu za nemačke medije rekao i da smrtonosni sukob u Ukrajini ima potencijal da demonstrativno stavi tačku na zapadnu hegemoniju, globalno. Evropa će, kako ocenjuje, kada se završi oružani sukob u Ukrajini, iz toga izaći znatno slabija, u političkom smislu.
Orban takođe tvrdi i da je Zapad nesposoban da pobedi u vojnom smislu, a ni ekonomski jer su, kako kaže, sankcije uvedene Moskvi besmislene jer nisu postigle svoj cilj – da oslabe Putina i njegov režim. “A da stvar bude još gora, sve im se to vratilo kao boomerang”, dodao je Orban.
Ističe i da se zaboravlja činjenica da “veliki deo sveta nije stao uz SAD i EU po pitanju Ukrajine, pomenuvši da Kina, Indija, Brazil, Južna Afrika, arapski svet i Afrika uopšte ne špodržavaju zapadnu politiku po pitanju ukrajinskog konflikta, prenosi Raša tudej.
Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, u posljednja 24 časa u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, Univerzitetskoj bolnici u Foči i u bolnicama Sv. Vračevi u Bijeljini i Sv. apostol Luka u Doboju izvršeno je testiranje 196 laboratorijskih uzoraka, a virus korona potvrđen je kod 106 osoba.
Radi se o 39 muškarca i 67 žena, od kojih je 18 mlađe, 50 srednje i 38 starije životne dobi.
Prema mjestu prebivališta, 40 osoba je iz Banjaluke, 22 iz Bijeljine, po šest iz Bratunca, Srpca i Ugljevika, pet iz Zvornika, četiri iz Prnjavora, po dvije iz Gradiške, Doboja, Laktaša, Lopara, Teslića i Šekovića, po jedna iz Dervente, Modriče, Pelagićeva, Prijedora i Čelinca.
U posljednja 24 časa, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske prijavljena su dva smrtna slučaja. Radi se o muškarcu i ženi, starije životne dobi, iz Sokoca i Prijedora.
Do sada su u Republici Srpskoj potvrđena 117.224 slučaja virusa korona, a preminule su ukupno 6.462 osobe kod kojih je potvrđen test na virus korona.
U Republici Srpskoj, testirano je ukupno 436.482 osobe.
Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 181, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 71, a u ostalim bolnicama 110. Na respiratoru su četiri osobe (Univerzitetski klinički centar Republike Srpske).
Ukoliko cijena barela nafte na svjetskom tržištu do kraja ove godine ostane ispod 100 dolara, kao što je trenutno slučaj, potrošači u BiH mogli bi očekivati pojeftinjenje gasa od 1. oktobra.
To smatraju stručnjaci iz oblasti energetike, koji za “Nezavisne novine” pojašnjavaju da se ovako optimističnoj prognozi mora pristupiti sa oprezom, jer će sve zavisiti od više faktora, prvenstveno od cijene nafte, pa do količine isporuke sa ruske strane, koja je u posljednjih nekoliko mjeseci značajno smanjena.
Ali, kada je u pitanju gas iz Rusije, cijene obaraju rekorde. Prije nekoliko dana cijena u Evropi dostigla je 2.450 dolara za 1.000 kubika. Pored toga, iz “Gazproma” stiže i najava da bi uz ovakav trend, cijena energenta na zimu mogla prekoračiti čak 4.000 dolara za 1.000 kubika. Takođe, saopštili su i da je izvoz gasa u zemlje van Zajednice nezavisnih država za sedam mjeseci ove godine, pao za čak 34,7 odsto. Pored toga, treba podsjetiti i da gasovod “Sjeverni tok 1” radi sa samo 20 odsto kapaciteta, a da je isporuka smanjena i preko Ukrajine.
Upravo zbog smanjene isporuke i činjenice da je cijena barela nafte ispod 100 dolara, Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, smatra da će cijena ruskog gasa imati pad u posljednjem kvartalu 2022. godine.
“U slučaju da ove cijene nafte ostanu do kraja godine, možemo očekivati značajniji pad ruske cijene prirodnog gasa, i to u procentu od 10-20 odsto”, poručuje Bečarević i dodaje da će to biti dobre vijesti za potrošače u BiH.
“Ova cijena nafte koja je ispod 100 dolara, nesumnjivo će doprinijeti da za vrlo mali procenat, koji je neznatan, od 1. oktobra budu niže cijene gasa. To će zavisiti i od kursa dolara, ali bitno je da prema sadašnjim cijenama nafte, ruska cijena prirodnog gasa nema projekcije za dalji rast, a sve će se dalje gledati prema barelu nafte”, kaže Bečarević i pojašnjava da se u BiH ne treba gledati na cijene koje su na berzi.
“Ponavljam hiljaditi put. Naša regija nikakve veze nema sa cijenama gasa na berzama, jer još imamo zaključene ugovore na bazi naftne formule. Ta formula bi omogućila, ako cijene nafte ostanu do kraja godine ispod 100 dolara, jedno značajnije smanjenje cijene gasa od 1. januara”, naglašava Bečarević.
Ipak, pošto ugovori sa “Gazpromom” važe do kraja godine, BiH na stolu ima i novi ugovor, koji podrazumijeva promjenu cjenovne formule.
“Da li će doći do promjene cjenovne formule, a samim tim ne do pada, nego sigurno do rasta cijene gasa, to ćemo vidjeti u narednom periodu. Ali bez obzira na sve, ne smijemo isključiti da bismo sa sezonom grijanja mogli ući u turbulencije na naftnom tržištu”, ističe Bečarević.
Nihad Harbaš, stručnjak za ovu oblast, kaže za “Nezavisne” da prirodni gas više nije samo strateško, već nažalost, i političko pitanje. On podsjeća na tvrdnje nadležnih u BiH da cijene gasa neće mnogo skočiti, ali da se na kraju ipak to desilo. I on smatra da može doći do pojeftinjenja gasa ukoliko ruski “Gazprom” nađe način da veće količine prebaci na evropsko tržište. Međutim, mišljenja je da će prije doći do poskupljenja nego do pojeftinjenja.
“Mislimo da će doći do blagog poskupljenja, ali ne naravno onoliko koliko u EU, što predstavlja problem za bh. građane i privredu. Ali, bitno je reći da bi snabdjevenost trebala ostati stabilna”, navodi Harbaš, koji kaže da BiH nedostaje Zakon o prirodnom gasu na državnom nivou, koji bi omogućio da i drugi snabdjevači dođu na ovo tržište, što bi svakako uticalo na cijenu gasa.
“BiH nedostaju mjere koje nadležni treba da donesu. Treba da definišu gdje ćemo napraviti skladišta, šta će se desiti ako dođe do poskupljenja, ko će prvi ostati bez gasa ako to bude pod moranjem i šta su alternative i po kojim cijenama se one mogu nabaviti (poput mazuta npr.)”, zaključuje Harbaš.
Iz preduzeća “Gas-Res”, koje distribuiše gas za tržište Srpske, poručuju za “Nezavisne novine” da pretpostavku o cijeni prirodnog gasa u IV kvartalu mogu dati tek krajem septembra, ali i oni očekuju da će ipak doći do poskupljenja.
“Očekujemo da bi moglo doći do blagog povećanja cijene prirodnog gasa u odnosu na treći kvartal”, kazali su iz “Gas-Resa”.
Republika Srpska ne može pristati da granični prelazi Svilaj i Gradiška ne dobiju istovremeno kategorizaciju za prevoz tereta, rekao je “Nezavisnim” Vojin Mitrović, ministar transporta i komunikacija (MKT) BiH.
Što se tiče Sarajeva, podsjećamo da su nam iz Ministarstva bezbjednosti (MB) BiH odgovorili da se zalažu za to da novi granični prelaz u Gradišci, nakon stavljanja u funkciju novog mosta na rijeci Savi, dobije status međunarodnog prelaza I kategorije sa svim inspekcijskim službama, dok bi postojeći granični prelaz Gradiška – Stara Gradiška, dobio kategoriju graničnog prelaza za međunarodni saobraćaj putnika.
Iz njihovog odgovora može se vidjeti da oni žele da se kategorizacija za teretni saobraćaj ovog prelaza obavi nakon puštanja mosta u funkciju, odnosno završetka pristupne ceste, dok Mitrović smatra da bi ovo pitanje trebalo riješiti sa Svilajem, koji, napomene radi, privremenu kategorizaciju prelaza za teretni saobraćaj gubi krajem godine, zbog čega kategorizaciju žele produžiti.
Mitrović za “Nezavisne novine” kaže da će skinuti tu tačku sa dnevnog reda ako se pojavi na sjednici Savjeta ministara BiH, ako se istovremeno ne izvrše kategorizacije oba prelaza.
“Mi želimo da kategorizaciju dobiju i Svilaj i Gradiška i nadamo se da će to biti riješeno. Mi u MKT ne možemo uticati na ono što je nadležnost MB-a, ali ako bude na dnevnom redu bez prelaza Gradiška, ja ću sigurno biti protiv toga”, rekao je Mitrović komentarišući izjave zvaničnog Zagreba i Sarajeva da će na vrijeme biti riješeno pitanje graničnog prelaza Gradiška, bez kojeg neće moći biti otvorena dionica od novoizgrađenog mosta na Savi kod Gradiške do Novog Varoša, odnosno spoja ka auto-putu Zagreb – Beograd.
Na optužbe iz Ministarstva bezbjednosti BiH da je on taj koji blokira, a ne stranke iz Sarajeva, Mitrović kaže da MKT nema nadležnost nad ovim pitanjima.
“MKT ni na koji način ne može blokirati Svilaj. Nadležnost kategorizacije i samih graničnih prelaza je u MB i prema tome apsolutno mi nemamo ingerencija nad tim prelazima. Ne vidim kako mi uopšte možemo da blokiramo. Nama je zaista krajni cilj da ubrzamo protok robe i putnika i da oni koji saobraćaju i vrše usluge prevoza robe i putnika budu zadovoljni, da na graničnim prelazima što kraće ostaju”, rekao je Mitrović.
Što se tiče pisanja “Nezavisnih novina”, koje su dobile uvjeravanja iz Zagreba da će granični prelaz biti otvoren istovremeno kad bude otvorena i trasa od mosta ka postojećem auto-putu Zagreb – Beograd, Mitrović kaže da ostaje skeptičan da će se to na kraju i desiti.
“Treba posmatrati objektivne okolnosti, a to je javni konkurs, to su tenderi i ostalo što može dovesti do odgađanja. Iskreno, ja sam skeptičan, ali zaista se nadam da je informacija koju ste objavili tačna i da to može biti do završetka trase. Juče sam razgovarao s vlasnikom ‘Integrala’ i on mi je rekao da će do kraja sljedeće godine trasa biti završena da bi se omogućilo spajanje mosta i izlaska na Okučane. Ali što se tiče samog graničnog prelaza, iskreno sumnjam da to može biti završeno do tog trenutka”, rekao je Mitrović.
On je, takođe, dodao da BiH nema instrumente u rukama kojima bi mogla ubrzati radove na hrvatskoj strani.
“Ono što bismo mi eventualno mogli jeste uputiti diplomatskim putem molbu da se potrude da to urade. Možemo se nadati i da je interes i hrvatske strane da se riješe gužve koje se stvaraju na postojećem prelazu”, rekao je on.
Podsjećamo, “Nezavisne novine” su juče objavile da će most na Savi kod Gradiške biti pušten u saobraćaj početkom 2024. godine, čim bude završena pristupna saobraćajnica od mosta ka auto-putu Zagreb – Beograd na hrvatskoj strani.
Ovu potvrdu dobili smo nezvanično od predstavnika EU, ali i zvanično od strane predstavnika Hrvatske, od kojih najviše zavisi kada će saobraćajnica biti otvorena, s obzirom na to da ona ne može biti stavljena u funkciju bez rješenja pitanja graničnog prelaza, između Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Srpske i Hrvatske. Most na Savi završen je prije nepuna dva mjeseca, a trenutno se gradi prva dionica od oko šest kilometara, koja će most spojiti s Novim Varošom, kod Okučana. Većinu radova na hrvatskoj strani od oko 100 miliona evra finansira EU, dok je EU BiH, odnosno RS dala grant od 6,3 miliona maraka za našu polovinu mosta, čija je ukupna vrijednost oko 15 miliona evra.
Dva ruska sela evakusana su u četvrtak nakon što je izbio požar u skladištu municije blizu granice s Ukrajinom, saopštile su lokalne vlasti.
Požar dolazi nekoliko dana nakon eksplozija u vojnoj bazi i skladištu municije na Krimu, ukrajinskom poluotoku koji je pripojila Moskva, što je Rusija nazvala činom “sabotaže” od strane Kijeva.
“Zapalilo se skladište municije u blizini sela Timonovo, manje od 50 kilometara od ukrajinske granice u pokrajini Belgorod”, rekao je guverner regije Vjačeslav Gladkov u izjavi.
Nema izvještaja o žrtvama, ali su stanovnici Timonova i obližnjeg sela Soloti “premješteni na sigurnu udaljenost”, rekao je, dodajući da vlasti istražuju uzrok požara.
Video objavljen na društvenim mrežama prikazuje ogromnu vatrenu kuglu koja izvija gusti stup crnog dima, javio je The Moscow Times.
Požar u četvrtak dolazi usred niza eksplozija na ruskim vojnim postrojenjima u blizini Ukrajine. Ranije ovog mjeseca, bomba je eksplodirala u blizini vojnog aerodroma Saki na Krimu, ubivši jednu osobu i ranivši nekoliko drugih.
Nekoliko dana kasnije, eksplozije su odjeknule u skladištu municije na Krimu. U drugom slučaju, Moskva je priznala da je došlo do čina “sabotaže”.
Najmanje četiri eksplozije odjeknule su u oblasti nedaleko od velikog ruskog vojnog aerodroma Belbek, sjeverno od Sevastopolja, na poluostrvu Krim, rekla su tri lokalna izvora.
Guverner Sevastopolja Mihail Razvožajev saop'io je da su ruske protuzračne snage oborile ukrajinski dron.
On je napisao na “Telegramu” da nije nanesena šteta.
Kim Yo Jong iz Sjeverne Koreje, moćna sestra vođe Kim Jong-una, rekla je u petak da južnokorejski predsjednik treba “začepiti usta” nakon što je ponovio da je njegova zemlja voljna pružiti ekonomsku pomoć u zamjenu za nuklearno razoružanje.
Njezini komentari označavaju prvi put da je visoki dužnosnik Sjeverne Koreje izravno komentirao ono što je južnokorejski predsjednik Yoon Suk-yeol nazvao “odvažnim” planom – koji je prvi put predložen u maju i o kojem je ponovno govorio u srijedu na konferenciji za novinare kojom je obilježio svojih prvih 100 dana na dužnosti.
“Bilo bi povoljnije za njegov imidž da začepi usta, umjesto da priča gluposti jer nije imao ništa bolje za reći”, rekla je Kim Yo Jong u izjavi koju je objavila državna novinska agencija KCNA, nazivajući Yoona “stvarno jednostavnim i još uvijek djetinjastim ” jer misli da bi mogao trgovati gospodarskom saradnjom za čast Sjevera i nuklearno oružje.
“Nitko ne mijenja svoju sudbinu za kukuruzni kolač”, dodala je.
Južnokorejski ministar za ujedinjenje, koji se bavi odnosima sa Sjeverom, nazvao je Kimove komentare “vrlo nepoštivajućim i nepristojnim”.
Iako je Yoon rekao da je spreman pružiti postupnu ekonomsku pomoć Sjevernoj Koreji ako prekine razvoj nuklearnog oružja i započne denuklearizaciju, također se založio za povećanje južnokorejskog vojnog odvraćanja od Sjeverne Koreje. Južna Koreja je nastavila dugo obustavljene zajedničke vježbe sa Sjedinjenim Državama, uključujući velike terenske vježbe koje bi trebale započeti sljedeće sedmice.
U srijedu je glasnogovornik američkog State Departmenta rekao da Washington podržava Yoonovu politiku, ali Kim je rekao da zajedničke vježbe pokazuju da su razgovori saveznika o diplomatiji neiskreni.
“Jasno dajemo do znanja da nećemo sjediti oči u oči s njim”, rekla je o Yoonu.
Kim Yo Jong posljednjih je godina postala glasna kritičarka Južne Koreje, a neki je stručnjaci smatraju “lošom policajkom” na prigušenije izjave njezina brata.
Izjava od petka njezin je najoštriji lični napad na Yoon do sada, ali ovaj je mjesec također objavila tiradu prožetu vulgarnošću u kojoj je okrivila Jug za izbijanje COVID-19 na Sjeveru i zaprijetila “smrtonosnom odmazdom” ako se to još jednom dogodi.
Stručnjaci kažu da je najnoviji gospodarski plan Juga sličan prijedlozima prethodnih čelnika, uključujući one tijekom samita između tadašnjeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i Kim Jong-una.
“Yoonova inicijativa dodaje se dugom popisu neuspjelih ponuda koje uključuju južnokorejska obećanja da će pružiti gospodarske koristi Sjevernoj Koreji… To su bile iste pretpostavke koje su stajale iza niza neuspjelih pokušaja da se ubrzaju pregovori o denuklearizaciji”, rekao je Scott Snyder, viši saradnik u think tanku Council on Foreign Relations.
Sjeverna Koreja je u srijedu testirala dvije krstareće rakete u more, što je bilo prvo takvo testiranje u dva mjeseca. Došlo je nakon što je zemlja prošle sedmice proglasila pobjedu nad koronavirusom.