VRBAS Media

Autor: INFO

  • Putin: Vodićemo politiku koja odgovara našim interesima

    Putin: Vodićemo politiku koja odgovara našim interesima

    Rusija će, kao moćna i nezavisna sila na svetskoj sceni voditi samo onu politiku koja odgovara njenim fundamentalnim interesima, poručio je sinoć ruski predsjednik Vladimir Putin u obraćanju povodom Dana državne zastave.

    On je istakao da je želja da se živi po sopstvenoj volji, ne dozvoljavajući spoljni diktat, dio genetskog koda Rusa, prenose RIA Novosti.

    “Rusija je moćna, nezavisna svjetska sila. Mi smo čvrsti u tome da na međunarodnoj areni vodimo samo onu politiku koja odgovara fundamentalnim interesima Otadžbine”, rekao je Putin.

    Naglasio je da je ruska zastava, podignuta prije više od tri vijeka na prvom ruskom ratnom brodu, ostala simbol Rusije u teškim periodima njene istorije – pod Petrom Velikim u fazi formiranja Ruskog carstva, na ratištima Prvog svjetskog rata i u kontradiktornim, teškim vremenima drastičnih promjena 1990-ih.

    “Danas je trobojnica čvrsto ušla u život građana kao sastavni dio ruske državnosti, simbol jedinstva naroda, njegove privrženosti otadžbini, spremnosti da brani nacionalne interese”, dodao je.

    Putin je izrazio uvjerenje da će zastava Rusije zauvijek ostati sveti simbol za sve generacije građana zemlje, “da će ih inspirisati na podvig, radna dostignuća, osvajanje novih visina u nauci, kulturi i sportu i izazivati osjećaj ponosa na svoju otadžbinu”.

  • Zbog rizika od recesije cijena nafte na svjetskom tržištu i dalje pada

    Zbog rizika od recesije cijena nafte na svjetskom tržištu i dalje pada

    Tokom prošle sedmice na svjetskom tržištu bilježi se pad cijena nafte za 1,5 posto.

    To se dešava jer se veliki svjetski trgovci plaše usporavanja najvećih svjetskih privreda, što znači i manje potrošnje i manju potražnju za naftom.

    Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice 1,5 posto, na 96,72 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,45 posto, odnosno na 90,77 dolara.

    Stručnjaci ocjenjuju da je američka privreda u tehničkoj recesiji, dok recesija prijeti i Evropi zbog neizvjesne sezone s energentima poslije uvođenja sankcija Rusiji.

    Tri velike ekonomije, američka, evropska i kineska pokazuju znakove usporavanja, što znači slabiju potražnju za naftom. Također, pretpostavlja se da na slabiju potražnju nafte utječe i snažniji dolar jer automatski znači da je i nafta skuplja za one koji je kupuju u drugim valutama.

    Evropa traži alternativu ruskoj nafti pa su neke zemlje već počele s kupovinom američkih zaliha. Podsjetimo, Evropska unija je Rusiji uvela sankcije i zabranila kupovinu ruske nafte, a novi paket sankcija stupa na snagu 5. septembra.

    Pretpostavke su da će zemlje Evropske unije trebati nadomjestiti čak 1,2 miliona barela dnevno ruske nafte iz nekih drugih izvora.

  • Sanja Vulić: Bakir Izetbegović je jedini koji ne želi mir u BiH

    Sanja Vulić: Bakir Izetbegović je jedini koji ne želi mir u BiH

    Lider SDA Bakir Izetbegović je jedini koji ne želi mir u BiH, a ćutanje dijela međunarodne zajednice na pozive političkog Sarajeva na sukobe i zveckanje oružjem pokazuje koliko su u sprezi sa SDA u “ambiciji ka islamskoj BiH”, smatra poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić.
    “Sve što Izetbegović radi u posljednje vrijeme je njegov vapaj i pokušaj da ponovo osvoji vlast na predstojećim izborima, a svima je poznato koliko je razjedinjeno stanje u SDA i u kolikim su unutarstranačim problemima”, rekla je Vulićeva večeras za ATV.

    Vulićeva je ocijenila da to sigurno nije razlog na pozivanje na sukob, ponovno zveckanje oružjem, ocjenjujući to kao nešto krajnje necivilizovano i što nije u skladu sa demokratijom i principima dejtonske BiH, za koju bi svi trebali da se zalažu.

    Ona je rekla da politički predstavnici Republike Srpske zagovaraju mir, suživot, dijalog, dejtonsku BiH, koja, smatra, očito nije po mjeri Bakira Izetbegovića.

    “Najtužnije je to što dio međunarodne zajednice ćuti, dok političko Sarajevo predvođeno Izetbegovićem ponovo poziva na sukobe među narodima i zvecka oružjem”, kaže Vulićeva.

    Prema njenim riječima, to pokazuje koliko je dio međunarodne zajednice u sprezi sa SDA u onome što se zove ambicija ka islamskoj državi.

    Komentarišući nedavni ispad Kristijana Šmita u javnosti, Vulićeva je rekla da takvo ponašanje niko ne bi smio sebi da dopusti, a pogotovo neko ko bi trebalo da bude diplomata.

    “Drago mi je da je Šmit shvatio da u političkom bošnjačkom Sarajevu nema saveznike i sve ono što su mu govorili – zapravo su lagali. Nikada se iz Agencije za strance BiH nisu oglasili koji je status turiste Šmita u BiH”, rekla je Vulićeva.

    Prema njenim riječima, Šmit je došao u jedno beznađe i to pokazuje činjenica da vapajem poziva na saradnju i političare iz Republike Srpske, te da mu pojedinci iz opozicije “trče u zagrljaj” i sa njim razgovaraju kao sa nekim ko je primjer za budućnost, zaboravljajući da nije potvrđen od Savjeta bezbjednosti UN i da nije nikakav visoki predstavnik, već samo turista.

    Govoreći o srpskom jedinstvu u vezi najvažnijih nacionalnih pitanja, Vulićeva kaže da dio opozicionih lidera, koji bi da sutra vode Republiku Srpsku, nažalost, nema pojma o nacionalnoj osvećenosti, niti ima osjećaj da dio međunarodne zajednice pakuje i priprema islamsku BiH.

    Prema njenim riječima, oni čine sve kako bi Srbe i Hrvate sveli na dio statističke greške i da ih protjeraju sa ovih prostora.

    Ona je rekla da u prilog tome najbolje ide činjenica da su pozvali da se u BiH pojača broj vojnika EUFOR-a.

    Vulićeva je poručila da je vladajuća kolaicija u Republici Srpskoj, predvođena SNSD-om, svjesna šta su nacionalni interesi, te, da nema tog Šmita niti dijela međunarodne zajednice, mogli bi da im bilo šta da ponude, da bi izdali Republiku Srpsku i srpski narod.

    Ona je odbacila tvrdnje opozicije da SNSD ima spreman sporazum sa Sarajevom, ističući da SNSD ima jedino savezništvo sa građanima Republike Srpske, za razliku od PDP-a i SDS-a koji su, itekako, u zagrljaju sa SDA i dijelom međunarodne zajednice.

  • Šta su sve otkrili revizori u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH

    Šta su sve otkrili revizori u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH

    Zapošljavanje osoba na određeno vrijeme bez prethodno objavljenog javnog konkursa, te angažovanje osoba po osnovu ugovora o djelu za poslove koji se već nalaze u opisu poslova radnih mjesta u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH – samo su neke od nepravilnosti na koje su upozorili revizori u izvještaju za prošlu godinu.

    Iako je Kancelarija za reviziju institucija BiH dala pozitivno mišljenje Agenciji za lijekove BiH, revizori su u izvještaju o obavljenoj reviziji za 2021. godinu dali ukupno šest preporuka rukovodstvu ove agencije.

    Sve preporuke su date zbog utvrđenih neusklađenosti aktivnosti, finansijskih transakcija i informacija s relevantnim zakonima i drugim propisima.

    Preporuke
    Od ukupnog broja datih preporuka, tri preporuke se odnose na nedostatke i slabosti identifikovane i u prethodnim izvještajima, odnosno, kako navode revizori, nije bilo značajnijih promjena u cilju njihovog otklanjanja.

    Riječ je o zapošljavanju i statusu angažovanih osoba, te o javnim nabavkama.

    Kancelarija je Agenciji skrenula pažnju na to da nije donesen Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u skladu sa važećim odlukama Savjeta ministara BiH.

    Pažnju su skrenuli i na to da je Agencija i u 2021. godini nastavila da angažuje osobe na određeno vrijeme bez provođenja konkursa, što nije u skladu sa Zakonom o radu u institucijama BiH.

    – Tokom godine tri lica su angažovana na određeno vrijeme bez provođenja konkursne procedure. Radi se o poslovima referenta specijaliste za informatičke poslove, referenta specijaliste za klinička ispitivanja i tehničkog sekretara direktora. Ugovori o radu s navedenim osobama su zaključivani na period od dva odnosno tri mjeseca uz povremene prekide između angažmana od minimalno pet dana – stoji u izvještaju revizora.

    Dodaje se da Zakon o radu u institucijama BiH predviđa da poslodavac može bez provođenja konkursa primiti u radni odnos zaposlenika na određeno vrijeme, ali da se revizori nisu uvjerili da je zapošljavanje na određeno vrijeme izvršeno zbog hitnosti i nepredviđenog povećanja posla s obzirom na to da se angažovanje osoba obavlja već duži vremenski period.

    – Smatramo da zapošljavanje putem ugovora o radu na određeno vrijeme bez provedene konkursne procedure predstavlja netransparentan način zapošljavanja. Angažovanje osoba na određeno vrijeme na navedeni način Agencija obrazlaže potrebom posla, te ograničenjima u zapošljavanju koje je nametnuo Savjet ministara BiH – navodi se u izvještaju revizora.

    Savjet ministara ignoriše Agenciju
    Dodaje se da je Agencija u aprilu 2021. godine, uz sva potrebna mišljenja, uputila Savjetu ministara BiH zahtjev za zanavljanje četiri radna mjesta, te je u martu 2022. godine, nakon pribavljenih mišljenja nadležnih institucija, takođe, upućen novi zahtjev za zanavljanje 10 radnih mjesta.

    Savjet ministara BiH, međutim, nije odgovorio na zahtjeve Agencije.

    Još jednu nepravilnost na koju su ukazali revizori jesu ugovori o djelu, koji su i u 2021. godini zaključivani za redovne i sistematizovane poslove.

    Revizori upozoravaju da Agencija treba angažman na osnovu ugovora o djelu koristiti isključivo za poslove koji nisu predviđeni sistematizacijom radnih mjesta u Agenciji.

    Agencija je tokom prošle godine angažovala ukupno sedam osoba po osnovu ugovora o djelu, od kojih je jedna osoba angažovana u kontinuitetu tokom cijele godine. Radi se o poslovima održavanja čistoće u kontrolnom laboratoriju, za koje je isplaćena naknada u ukupnom iznosu 8.739 КM. Ostali povremeni angažmani putem ugovora o djelu se odnose na poslove ispitivanja i kontrole lijekova, operativno-tehničke poslove i poslove obuke zaposlenih za koje je isplaćeno ukupno 12.157 КM – navodi se u izvještaju.

    Ističe se da su neto naknade za rad po osnovu ugovora o djelu isplaćivane u iznosima od 200 do 1.600 КM.

    Ugovori o djelu za sistematizovana mjesta
    U izvještaju se navodi da je jedna osoba koja je bila angažovana po ovom osnovu nakon javnog oglasa primljena na mjesto državnog službenika, dok je jedna angažovana kao zaposlenik po osnovu ugovora o radu bez provođenja javnog konkursa.

    Putem ugovora o djelu, u Agenciji su na dan 31. decembar 2021. godine bile angažovane ukupno tri osobe. Revizori upozoravaju da poslovi za čije obavljanje su angažovane osobe na osnovu ugovora o djelu su sistematizovani i redovni poslovi iz nadležnosti Agencije.

    – Agencija obrazlaže ovakav način angažovanja lica potrebom posla iz nadležnosti Agencije, kao i neodobrenog dodatnog zapošljavanja od strane nadležnih institucija kao što je već navedeno – navode revizori.

    Ističu da su postupcima revizije konstatovali da određeni broj osoba, pored poslova radnog mjesta na koja su raspoređeni rješenjem o rasporedu, po nalogu direktora obavlja i druge poslove (npr. referent specijalista za informatičke poslove obavlja poslove materijalnog knjigovodstva, tehnički sekretar direktora obavlja poslove u vezi javnih nabavki, pravne poslove i slično), dijelom zbog ograničenog zapošljavanja od strane Savjeta ministara BiH, a dijelom zbog nedostataka važećeg Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji kojim određeni poslovi nisu sistematizovani na adekvatan način, a neophodni su za funkcionisanje Agencije.

    Još nije usvojena lista esencijalnih lijekova
    Revizori upozoravaju da i pored više urgencija za davanje mišljenja, koje je Agencija za lijekove upućivala Ministarstvu finansija i trezora BiH i Savjetu ministara BiH o važnosti donošenja Odluke o listi esencijalnih lijekova u BiH, ona još uvijek nije donesena.

    U toku je procedura davanja mišljenja nadležnih institucija na Prijedlog liste esencijalnih lijekova koje je Agencija sačinila krajem 2021. godine.

    – Usvajanje liste esencijalnih lijekova, pored zakonske obaveze, ima i veliku važnost za cjelokupan zdravstveni i socijalni sistem u BiH. Posljedica neusvajanja navedenog akta je nejednaka dostupnost građanima BiH minimuma lijekova koji se propisuju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, kao i minimum lijekova u bolničko zdravstvenoj zaštiti – navodi se u izvještaju revizora.

  • Poruka Vučića, patrijarha Porfirija i episkopa Irineja

    Poruka Vučića, patrijarha Porfirija i episkopa Irineja

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije i Njegovo preosvešenstvo episkop bački Irinej izrazili su nadu da će Srbija i srpski narod imati snage da odole svim pritiscima.

    Izrazili smo nadu da ćemo imati snage da sačuvamo srpsko ime i prezime na Kosovu i Metohiji, kao i srpsku državnost, napisao je Vučić na “Instagramu” nakon sastanka sa patrijarhom Porfirijem i episkopom bačkim.

    Vučić je naveo da je patrijarha i episkopa upoznao o toku razgovora koje je imao u Briselu.

  • Evo koliko su građani Srpske u vrijeme krize dali za gorivo

    Evo koliko su građani Srpske u vrijeme krize dali za gorivo

    Promet u trgovini na malo naftom i naftnim derivatima u Srpskoj u prvoj polovini ove godine iznosio je skoro 534,72 miliona KM.

    Uistom periodu lani prometovano je skoro 368,68 miliona KM nafte i naftnih derivata u trgovini na malo, podaci su Zavoda za statistiku Srpske.

    Od početka marta do kraja juna građani RS su na gorivo potrošili više od 391,8 miliona KM, što je 124,6 miliona KM više nego u istom periodu prošle godine. Ova razlika je u najvećoj mjeri rezultat poskupljenja goriva tokom krize, a ne nekog drastičnijeg povećanja potrošnje.

    Mada, naftaši ističu da se, bez obzira na korekcije cijena, potrošnja ne mijenja, a ni u Grupaciji za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori RS se ne žale na prodaju goriva.

    – Potrošnja je i dalje u porastu. Kupovina je u ovom periodu veća zbog sezone, kao i vraćanje privrednih aktivnosti u redovne režime rada, ako se posmatra period u vrijeme korone. U svakom slučaju, potrošnja goriva je veća, bez obzira na kretanje cijena – ističe za Srpskainfo predsjednik ove grupacije Dragan Trišić.

    Za pola ove godine, na gorivo smo najviše potrošili u junu – 108,24 miliona KM, dok smo u istom mjesecu lani potrošili oko 74,37 miliona KM.

    U Zavodu za statistiku kažu da se istraživanje prometa u distributivnoj trgovini sprovodi na bazi reprezentativnog uzorka preduzeća na osnovu pretežne djelatnosti preduzeća, a u skladu s Klasifikacijom djelatnosti.

    – Procijenjeni promet je reprezentativan samo na nivou Republike Srpske, a Republički zavod za statistiku Srpske ne raspolaže podacima o količinama prodate robe – kažu za Srpskainfo u ovom zavodu.

    Prema zvaničnoj statistici, promet na malo hranom, pićem i duvanskim proizvodima u Srpskoj od početka marta do kraja juna ove godine ukupno je iznosio više od 427,45 miliona, a u istom periodu lani skoro 350,59 miliona KM. Kad je riječ o ovoj godini, najveći promet zabilježen je u junu – 110,9 miliona KM.

  • Sudar dva vozila, poginuo Prijedorčanin

    Sudar dva vozila, poginuo Prijedorčanin

    Prijedorčanin S.P. poginuo je večeras u saobraćajnoj nesreći na magistralnom putu Prijedor – Sanski Most u mjestu Žegar, potvrdila je Srni portparol Policijske uprave Prijedor Zvezdana Alendarević.

    U saobraćajnoj nesreći, koja se dogodila oko 19.20 časova, učestvovala su dva vozila kojima su upravljali S.P. i D.Ć. iz Prijedora.

    Iz Auto-moto saveza Republike Srpske saopšteno je da je saobraćaj na dionici magistralnog puta Prijedor – Oštra Luka obustavljen zbog saobraćajne nesreće.

  • Suša i poskupljenja gase proizvodnju mlijeka

    Suša i poskupljenja gase proizvodnju mlijeka

    Obim proizvodnje mlijeka na području općine Sanski Most smanjen je za oko 20 posto zbog brojnih problema s kojima se suočavaju ovdašnji poljoprivrednici, a usljed suše i poskupljenja proizvodnje farmeri se sve češće odlučuju na smanjenje broja grla ili zatvaranje svojih farmi.

    Ovo je istaknuto na sjednici Skupštine Saveza lokalnih udruženja poljoprivrednika općine Sanski Most, te je istaknuto kako država mora pronaći način kako da pomogne poljoprivrednicima da prevaziđu trenutne poteškoće.

    “U protekloj godini smo imali rast proizvodnje mlijeka, a već sada su evidentni pokazatelji da se proizvodnja smanjuje. Razlog tome su stalna poskupljenja goriva, đubriva i repromaterijala, sada je i suša prepolovila proizvodnju stočne hrane, pa se farmeri suočavaju s ogromnim poteškoćama. Neki već zatvaraju svoje firme, drugi smanjuju broj stoke i situacija nikako nije dobra”, kaže Husein Selimović, predsjednik pomenutog saveza.

    Enes Tatarević, jedan od većih poljoprivrednih proizvođača na području općine Sanski Most, kaže kako su problemi u agraru višestruki.

    “Imali smo situaciju da je otkupna cijena mlijeka tek neznatno povećana i nikako ne može kompenzirati ostala poskupljenja u proizvodnji. Problem je što je suša uništila kukuruz, prinosi će biti prepolovljeni, a farmeri su prinuđeni da krenu sa silažom prije vremena. Pored kukuruza, uništena je i trava, imali smo samo prvi otkos, kasnije je sve izgorjelo”, kaže Tatarević.

    Prema njegovim riječima, poseban problem su divlje svinje koje svake godine dokrajče ono što nije suša, pa se već bilježe brojni upadi čopora ovih životinja na poljoprivredne parcele.

    Selimović smatra kako država mora pronaći način kako da podrži poljoprivredne proizvođače kako ne bi došlo do zatvaranja farmi.

    “U posljednjih nekoliko godina izražen je trend odlaska ljudi, a posebno mladih sa sela. Ukoliko se nešto ne učini, bojim se da za nekoliko godina uopšte nećemo imati poljoprivrednu proizvodnju”, kaže Selimović.

    Prema riječima Muhameda Kamerića, vlasnika mljekare “Milksan” iz Sanskog Mosta, otkup sirovog mlijeka umanjen je za oko 20 posto, zbog čega su bili primorani na redukciju dijela svojih proizvoda.

    “To se prije svega odnosi na pakovano mlijeko, čije smo količine umanjili jer nismo željeli da trpe naši drugi proizvodi. Kako će se situacija odvijati u narednom periodu, nezahvalno je prognozirati, ali imamo situaciju da neki naši kooperanti najavljuju zatvaranje svojih gazdinstava i odlazak u inostranstvo”, kazao je Kamerić.

    Inače, Sanski Most je sa oko sedam miliona litara mlijeka na godišnjem nivou drugi proizvođač na području Unsko-sanskog kantona, odmah poslije Cazina.

  • Malinari nezadovoljni otkupnom cijenom

    Malinari nezadovoljni otkupnom cijenom

    Proizvođači malina na području Unsko-sanskog kantona nezadovoljni su cijenom koju im nude ovdašnji otkupljivači, a koja se kreće od pet do šest maraka po jednom kilogramu.

    Prema riječima Emira Mahmutovića, predsjednika Udruženja proizvođača jagodičastog voća USK, to je mnogo manje u odnosu na cijenu koja im je prvobitno ponuđena, a iznosila je 10 maraka po kilogramu.

    “Ranije je dogovorena ova cijena i dogovor je bio da otkupna cijena prati onu u Srbiji. Međutim, oni su uzeli malinu, a sada nas uslovljavaju i nude mnogo manju cijenu nego što je u Srbiji. To je za nas neprihvatljivo, jer su troškovi proizvodnje višestruko povećani i ova cijena nije isplativa”, kaže Mahmutović.

    Dodaje kako su dugotrajne suše značajno umanjile prinose, a procjene su kako će biti proizvedeno oko 30 posto manje u odnosu na planirano. “Prave kiše nije bilo oko dva mjeseca, a tačne gubitke ćemo procijeniti kasnije, jer nam predstoji još branje polke, koja kasnije dospijeva. Otkupljivači, odgovorno tvrdim, sve uspiju plasirati na tržištu po dobroj cijeni, a žele sada ekstraprofit preko naših leđa”, navodi Mahmutović.

    On se nada kako će otkupljivači promijeniti svoj stav, a ukoliko se to ne dogodi, najavljuje kako će se svim sredstvima boriti za svoja prava.

    Inače, proizvodnja malina na području Unsko-sanskog kantona doživljava posljednjih godina revitalizaciju, pa se ponovo obnavljaju malinjaci uništeni u proteklih nekoliko godina. Ono što je pozitivno jeste da je i ova kultura uvrrštena u sistem poticaja na području Unsko-sanskog kantona, pa proizvođači mogu očekivati pomoć i sa te strane.

    Na području USK prije nekoliko godina, za vrijeme ekspanzije ove kulture, bilo je više od dvadeset hektara pod malinama, dok su sada procjene da se proizvodnja odvija na oko desetak hektara.

  • BiH čeka solarni bum

    BiH čeka solarni bum

    Jedan od najvažnijih elemenata energetske tranzicije koji planira Evropska komisija je zamjena fosilnih pogona za proizvodnju električne energije obnovljivim izvorima.

    Osim toga, jedan segment na koji se ne obraća dovoljna pažnja u javnosti je decentralizacija proizvodnje električne energije, odnosno postavljanje malih pogona u privatnim domaćinstvima.

    Jedan od vidova samostalne proizvodnje električne energije su solarni paneli, koje građani mogu ugrađivati na krovovima svojih porodičnih domova. Osim toga, i mnoga mala preduzeća pogodna su da se na krovovima hala postave solarni paneli.

    U okviru programa EU4AGRI Evropske komisije u maju je instalirana jedna od najvećih solarnih elektrana u BiH.

    Kako kažu u Delegaciji EU, uz pomoć EU, kompanija “Madi” iz Tešnja je postavila solarne panele na površini od 5.500 kvadratnih metara, koji će toj kompaniji omogućiti da zadovolji oko 15 odsto svoje ukupne potrošnje.

    “Elektroprivreda RS” (ERS) je nedavno raspisala konkurs na koji se mogu prijaviti domaćinstva u RS da im se na krovove instaliraju paneli koje bi građani 10 godina otplaćivali kroz račune za struju. Ukupno planirana instalacija panela na krovovima je do 50.000 domaćinstava.

    ERS je već započeo pilot projekat kojem je cilj instalirati solarne panele na male objekte građana, uz garantovani otkup električne energije. Ovog mjeseca postavljeni su prvi solarni paneli, čije postavljanje subvencioniše ERS.

    Kako kažu u tom preduzeću, efikasnost solarnih panela i isplativost ovog sistema biće testirani na 10 domaćinstava u narednih godinu dana, kako bi se utvrdilo kako elektrane snage do desetak kilovata utiču na distributivnu mrežu.

    I u “Elektroprivredi BiH” su ove godine objavili poziv zainteresovanim građanima da otkupe mini-elektrane koje struju dobijaju iz solarnih, hidro ili vjetro potencijala koje su već u pogonu ili u razvoju.

    U BiH je već instalirano nekoliko vjetroparkova i solarnih elektrana, a u planu je izgradnja još takvih objekata. Ovih dana se na području opštine Ravno na jugu Hercegovine planira investicija od oko 200 miliona evra za izgradnju vjetorparkova i solarnih elektrana.

    Matan Žarić, direktor “Elektroprenosa BiH”, kaže da je jedan od prioriteta tog preduzeća zaduženog za visokonaponsku mrežu da izgradi nekoliko novih trasa na području Hercegovine, s obzirom na to da je to područje pogodno za vjetro i solarne elektrane.

    “Mnogo građana na tom području želi da izgradi solarne elektrane i slične objekte. Ranije o tome nitko nije razmišljao, ali u zadnje vrijeme svatko želi da gradi solarne elektrane i moramo razmišljati kako evakuirati tu energiju”, rekao je Žarić za “Nezavisne novine”.

    Imajući u vidu da za tri godine počinje naplaćivanje prekogranične takse na emisiju ugljen-dioksida u proizvodnji električne energije, BiH mora uložiti značajna sredstva kako bi što više proizvedene energije bilo preusmjereno sa termoelektrana na obnovljive izvore. Evropska komisija, Evropska banka za obnovu i razvoj, Razvojni program UN-a i brojne komercijalne banke nude programe za energetsku efikasnost, uz koje građani mogu dobiti povoljne kredite i grantove ako namjeravaju proizvoditi zelenu električnu energiju ili planiraju investirati u energetsku efikasnost.

    BiH, koja je jedna od svega nekoliko zemalja u Evropi koje proizvode više električne energije nego što je potroše, biće u nepovoljnoj situaciji ako pri izvozu struje u Evropu bude morala plaćati penale na ispuštanje ugljen-dioksida.

    Podaci Evropske komisije pokazuju da je BiH jedan od najopterećenijih proizvođača energije emisijom ugljika jer ima stare i neefikasne termoelektrane koje Evropa želi zamijeniti zelenim energetskim objektima.

    U Evropskoj komisiji kažu da su 2020. godine solarni kapaciteti u EU povećani za 18 gigavata.

    “Solarna energija je jeftina, čista, modularna i fleksibilna. Troškovi solarne energije smanjeni su za 82 odsto u proteklih 10 godina, što ovaj vid proizvodnje električne enerije čini najkompetitivnijim u mnogim dijelovima EU”, kažu oni.