VRBAS Media

Autor: INFO

  • Petković: Nema potrebe za nekakvim novim mjerama NATO-a u BiH

    Petković: Nema potrebe za nekakvim novim mjerama NATO-a u BiH

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković izjavio je da je u BiH mirna vojno-bezbjednosna situacija i da ne vidi potrebu za slanje novih trupa ili nekakve nove Nato mjere, posebno jer BiH nije članica Nato alijanse.

    • Svi treba da radimo na održavanju mira i stabilnosti u BiH. Sve političke opcije u BiH treba da poštuju Dejtonski mirovni sporazum, a samim timi Ustav BiH, koji je dio tog sporazuma – rekao je Petković za sarajevsko Oslobođenje.

    Prema njegovim riječima, situacija bi bila još bolja i mirnija kada bi političko Sarajevo prestalo da koristi Ustavni sud BiH, OHR i Centralnu izbornu komisiju za sprovođenje svog viđenja BiH.

    • To viđenje je unitarizacija postojeće BiH kroz paravan-priču o građanskoj BiH – dodao je Petković.

    On je kao najbitnije istakao da se Republika Srpska zalaže za neutralnu poziciju i u svjetlu ukrajinske krize i uopšte u međunarodnoj politici.

    • Bošnjački kadrovi, pogotovo u Ministarstvu inostranih poslova, vode stranačku politiku SDA, ne poštujući procedure i zakone iz te oblasti – zaključio je Petković.
  • Sjednica Predsjedništva BiH

    Sjednica Predsjedništva BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je da će danas na sjednici Predsjedništva BiH, tražiti da na dnevnom redu bude saglasnost za prelazak gasovoda preko granične linije Srbije i BiH, odnosno Republike Srpske, čime bi se ispunili svi uslovi da Gasprom uđe u tako nešto.

    Dodik je juče u Brčkom rekao da dvije civilizacijski važne stvari za taj kraj – gasovod i auto-put, čekaju upravo saglasnost lokalnih organa i distrikta Brčko, da bi se moglo ići dalje.

  • Hrvati žele da renoviraju Goli otok

    Hrvati žele da renoviraju Goli otok

    Na “Dan sećanja na žrtve totalitarnih režima, Hrvati se dosetili kako najozloglašenije ostrvo u Jugoslaviji treba rehabilitovati.

    Današnje obeleževanje “Sećanja na žrtve totalitarnih režima” nije moglo proći bez žestokog sukoba mišljenja. Naime, hrvatska organizacija “Documenta”, odnosno tamošnji centar za sukobljavanje sa prošlošću, osvrnuo se na urušavanje simbola mučenja političkih zatvorenika – Goli otok, u želji da ovaj zastrašujući spomenik otrgne od urušavanja i apelujući da se što pre preduzmu mere kako bi ostao očuvan:

    “Zabrinjava što se nakon isteka rješenja o preventivnoj zaštiti Golog otoka u 2019. godini nastavlja daljnja devastacija preostalih zgrada. Ponovo smo pozvali Ministarstvo kulture i medija na izdvajanje sredstava za izradu konzervatorske podloge i zaštitu”, saopštili su utorak iz “Documenta”.

    Kao razlog, naveli su, kako oni misle da će rušenjem zastrašujućeg zatvora, deca ostati bez mesta na kom bi mogla da uče o istoriji. Pre svega o stradanju svojih sunarodnika.

    Zamenik nemačkog ambasadora u Hrvatskoj, primetio je da je Goli otok mesto na kom tendeciozno nema informacija o onome što se tamo, zapravo, događalo. “Ovo je mesto dostupno svima, a svedočenja nema nigde”.

    Sa druge strane, javnost i u Hrvatskoj ali i na prostoru ex Jugoslavije je podeljena. Mnogi su mišljenja da bi kazamat trebalo sravniti sa zemljom. “Ko zna sa koliko je krvi ta zemlja popila.” – Kaže tviteras zgranut činjenicom da bi ovaj spomenik i mučilište trebalo obnoviti.

    Goli otok je bio zatvor i surovi radni logor za političke zatvorenike, pre svega pristalice staljinizma nakon raskola Tita i Staljina. Osnovan je 1948. godine kao logor za internirce, u vreme očekivane invazije na Jugoslaviju od strane zemalja Istočnog bloka, predvođenih Sovjetskim Savezom.

    Kroz golgotu ovog ostrva prošlo je tačno 16.101 zatvorenik i zatvorenica. Većina je preživela, ali onih 413 koliko po službenim beleškama je preminulo na zlokobnom mestu, umrlo je u najgorim mukama. Uglavnom od batina, izgladnjivanja i mučenja.

    Jovo Kapičić, idejni tvorac ovog mesta, do smrti se nije odrekao svog čeda, rezignirano odbijajući činjenicu da je stvorio simbol tiranije. Kroz njegovu vizuru Goli otok je bio ustvari mesto koje je ljudima omogućavalo da se pokaju i postanu bolji ljudi, kako je svojevremeno izjavio za “Code” magazin.

    Mnogi se ne bi složili sa njim. Pre svega žrtve i njihove porodice. Mnogi su i protiv rehabilitacije ovog strašnog kazamata uprkos tome što pobornici obnove kažu da će živeti kao opomena.

  • Prepolovljen izvoz

    Prepolovljen izvoz

    Izvoz ključnih ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda opao je za skoro polovinu od početka ruskog napada u februaru ove godine u odnosu na isti period 2021.

    Izvoz je opao jer su zbog borbi luke bile blokirane, a ogromne količine useva su ostale nepožnjevene ili uništene.

    Poljoprivredni izvoz Ukrajine je pao između 24. februara i 15. avgusta ove godine na 10 miliona tona sa oko 19,5 miliona tona u istom periodu prošle godine, pokazali su podaci Ministarstva poljoprivrede objavljeni kasno sinoć, prenosi Rojters.

    Predviđa se da će žetva žitarica u 2022. pasti na oko 50 miliona tona sa prošlogodišnjih rekordnih 86 miliona tona.

    Prema podacima ministarstva, od 24. februara do 15. avgusta Ukrajina je izvezla 3,8 miliona tona kukuruza, 1,4 miliona tona semena suncokreta, skoro milion tona suncokretovog ulja i oko 640.000 tona pšenice.

    Ova zemlja, čija proizvodnja hrane, prema vladinim podacima, može da prehrani do 400 miliona ljudi, izvozila je i ječam, sojino zrno i ulje, suncokretovu i sojinu sačmu.

    Krajem jula, tri ukrajinske crnomorske luke su deblokirane u skladu sa sporazumom između Moskve i Kijeva, uz posredovanje Ujedinjenih nacija i Turske.

    Ali pored deblokade luka, ukrajinski poljoprivredni izvoz je znatno manji nego pre sukoba, kada je Ukrajina izvozila do šest miliona tona žitarica mesečno.

    Ministarstvo poljoprivrede je saopštilo prošle nedelje da je ukrajinski izvoz žitarica u sezoni 2022/23. do 19. avgusta pao za 51,6 procenata u odnosu na godinu ranije, na 2,99 miliona tona.

    Izvoz žitarica za sezonu 2021/22, koja je završena 30. juna, zabeležio je rast od 8,5 odsto na 48,5 miliona tona, zahvaljujući velikom obimu isporuka pre ruske invazije, dodaje Rojters.

  • NASA objavila zvuk iz svemira: “Čuje se crna rupa”

    NASA objavila zvuk iz svemira: “Čuje se crna rupa”

    NASA je na svom Twitter profilu objavila snimak iz svemira. Snimak predstavlja zvučne valove koji se mreškaju kroz plin i plazmu u klasteru udaljenom 250 miliona svjetlosnih godina od Zemlje.

    “Pogrešna predstava da u svemiru nema zvuka dolazi od činjenice da je većina svemira vakuum, koji ne pruža način da zvučni talasi putuju. Grupa galaksija ima toliko plina da smo uhvatili stvarni zvuk. Ovdje je pojačan i pomiješan s drugim podacima da bi se čula crna rupa”, kazali su iz NASA.

    U zvuk su se prevodili zvučni talasi
    Takozvana sonifikacija razlikovala se od prethodnih napora koji su se sveli na prevođenje astronomskih podataka u zvuk. Ovaj su se put u zvuk prevodili zvučni talasi koje su naučnici zabilježili.

    NASA je objasnila da su ti zvučni talasi potom resintetizovani u zvukove koje čovjek može čuti. Zabilježeni tonovi povišeni su za 57 ili 58 oktava i nisu reprodukovani pomoću violina ili drugih instrumenata, javlja Index.

  • SAD pripremaju novi paket vojne pomoći Ukrajini

    SAD pripremaju novi paket vojne pomoći Ukrajini

    Kako se ratu u Ukrajini ne nazire skori kraj, američka bezbjednosna pomoć se preusmjerava na dugoročnu kampanju koja po svemu sudeći podrazumijeva više američkih vojnika u Evropi i još tri milijarde dolara dodatne američke pomoći za obučavanje i opremanje ukrajinskih snaga, kažu anonimni dobro upućeni izvori u američkoj administraciji.

    U razgovoru sa izvještačem AP izraženo je očekivanje da će Vašington sutra, šest mjeseci od izbijanja sukoba i na dan kada se obilježava 31. godišnjica nezavisnosti Ukrajine, biti objelodanjen novi paket pomoći.

    Tim novcem će se finansirati nabavke dronova, oružja i druge vojne opreme koja se, po svemu sudeći, neće koristiti u ratnim operacijama još godinu ili dvije, kažu sagovornici AP i ističu da bi struktura američke pomoći u okviru inicijative za Ukrajinu, mogla bi da se promijeni preko noći, ali ne značajno.

    Za razliku od većine prethodnih paketa američke vojne pomoći, novi paket je u velikoj mjeri usmjeren na srednjoročne i dugoročne odbrambene planove Ukrajine, kažu američki zvaničnici upoznati sa ovim pitanjem.

    Ranije isporuke, od kojih je većina obavljena u okviru predsjedničkih naredbi i ukaza, bile su fokusirane na hitne, neposredne potrebe Ukrajine za oružjem i municijom i uključivale su korišćenje zaliha i rezervi koje Pentagon već ima na raspolaganju i može da ih isporuči u kratkom roku.

  • NASA otkriva “mračne oblasti” koje će posjetiti astronauti na Mjesecu

    NASA otkriva “mračne oblasti” koje će posjetiti astronauti na Mjesecu

    ​Ako sve prođe kako treba, za samo nekoliko kratkih godina ljudi će se vratiti na Mesec prvi put poslije više od pola vijeka.

    Dok se NASA sprema da pošalje timove ljudi na lunarni južni pol do decembra 2024. godine, jedno od velikih pitanja je: gdje će, tačno, ovi astronauti sletjeti?

    “Izbor regiona znači da smo jedan veliki korak bliže vraćanju ljudi na Mjesec, po prvi put od Apola”, istakao je Mark Kiraših iz Odjeljenja za razvoj kampanje Artemis u Nasi.

    Veličina svake lokacije je površine 15 puta 15 kilometara, a one se nalaze unutar šest stepeni geografske širine južnog pola na Mjesecu, gdje su različite geografske karakteristike.

    “Svaka regija ima najmanje deset potencijalnih lokacija za slijetanje. Kada je NASA birala zone za slijetanje, naučnici i inženjeri oslonili su se na podatke koje je prikupio Lunar Recconnaissance Orbiter, bespilotna letjelica koja kruži oko Mjeseca”, istakao je Džejkob Bričer, glavni naučnik za istraživanja NASE.

    Podaci izbora regija sakupljani su decenijama, a proučavani su parametri kao što su vrijeme lansiranja, sigurno slijetanje, nagib terena, lakoća komunikacije sa Zemljom.

    “Svaki od regiona za slijetanje takođe pruža pristup sunčevoj svjetlosti tokom šest i po zemaljskih dana koliko će astronauti biti na Mjesecu. Ovo je od vitalnog značaja za neprekidno snabdijevanje solarnom energijom i minimalne temperaturne fluktuacije”, istakao je Džejkob Bričer.

    Krateri koji su trenutno u funkciji su Faustini, Šeklton, De Gerlaš, Amundsen, Nobile, Havort, Malapert i Lajbnic.

    Dalje sužavanje regiona za slijetanje i lokacija unutar njih zavisiće od datuma lansiranja. Odabrani datumi će odrediti putanje leta i uslove životne sredine, što će neke regione učiniti povoljnijim od drugih.

    U međuvremenu, Artemis tri se priprema za lansiranje 29. avgusta, na putu oko Mjeseca i nazad. Ova misija je bez posade, ali ima lutke za testiranje na brodu, radi prikupljanja podataka o fizičkim efektima budućih astronauta na svom epskom putovanju, prenosi RTS.

    NASA planira da pošalje astronaute na Mjesec pomoću sistema “Starship” koji je razvila kompanija “Spejs iks”.

  • Glečeri se tope zabrinjavajućom brzinom

    Glečeri se tope zabrinjavajućom brzinom

    ​Klimatske promjene sve više ugrožavaju glečere. Novi podaci iz Švajcarske su zabrinjavajući. I italijanski glaciolozi pokušavaju da alarmiraju javnost.

    Švajcarski glečeri su u periodu između 1931. i 2016. izgubili oko 50 odsto svoje veličine.

    To se može pročitati u jednoj novoj studiji naučnika s ciriškog univerziteta ETH i Švajcarske državne istraživačke ustanove za šume, snijeg i predjele.

    Studija je objavljena u stručnom magazinu “Kriosfera”.

    Stručnjaci su uporedili više od 20.000 arhivskih snimaka s aktuelnim mjerenjima. “Ako znamo površinu nekog glečera u dva vremenska trenutka, onda mi preko toga možemo da izračunamo razliku u veličini”, objašnjava glavni autor studije Erik Šit Manerfelt.

    “Naša poređenja između 1931. i 2016. jasno pokazuju da je u tom periodu došlo do značajnog gubitka leda”, objašnjava njegov kolega Danijel Farinoti.

    Od 2016. se topljenje leda dodatno ubrzava, sudeći po podacima Glamosa, mreže za mjerenje glečera. Prema tim podacima, volumen je u proteklih šest godina smanjen za dodatnih 12 procenata.

    No, nisu svi glečeri podjednako pogođeni.

    “U kojoj mjeri će se glečer smanjiti zavisi uglavnom od tri faktora: najprije od nadmorske visine na kojoj se nalaze, od toga koliko je ravna površina na kojoj se nalazi kraj nekog glečera i od toga u kojoj mjeri je glečer pokriven šutom”, tvrde u ETH.

    U dvadesetim i osamdesetim godinama prošlog vijeka masa nekih glečera dijelom je čak i porasla.

    “Čak i ako se dogodilo da je u kraćim periodima zabilježen porast mase, svejedno je važno da pripazimo na kompletnu situaciju”, naglašava Farinoti.

    I glečeri u Italiji su u posljednje vrijeme izgubili znatan dio površine, prenosi DW.

    “Glečer Indren se samo u prošloj godini povukao za 40 metara, a u protekle dvije za više od 60 metara”, piše list “La Republika” pozivajući se na navode Italijanskog glaciološkog odbora.

    Topljenje glečera takvih razmjera, tvrdi se, nije zabilježeno u proteklih 50 godina.

  • U centru Bijeljine pronađeno tijelo muškarca

    U centru Bijeljine pronađeno tijelo muškarca

    U centru Bijeljine, u Ulici Gavrila Principa, danas je pronađeno tijelo nepoznatog muškarca.

    Kako za NoviGlas ističu očevici, tijelo je pronađeno u prostoru iza nekadašnje ćevabdžinice “Semberka”.

    “Neugodan miris širio se barem tri mjeseca, niko nije znao o čemu je riječ. Danas je otkriveno tijelo, na teren su izašli i mrtvozornik i policija”, rekao je jedan od očevidaca.

    Iz PU Bijeljina je rečeno da je ekipa na terenu, i da će više informacija biti poznato naknadno.

    Kako se nezvanično saznaje, riječ je o beskućniku koji je tu spavao.

  • Kijev ima novi plan? Nema više američkih raketa

    Kijev ima novi plan? Nema više američkih raketa

    Vrsta naoružanja koje je Pentagon odlučio da pošalje Ukrajini otkriva američku nameru da pripremi Ukrajince za borbu sa ruskim trupama na manjim udaljenostima.

    To ukazuje da Kijev i njegovi saveznici, posle nedelja teških artiljerijskih duela, vide priliku da zauzmu okupirane teritorije, piše Vašington post.

    Ukrajinski zvaničnici otvoreno govore o ofanzivi na strateški lučki grad Herson, ali je pitanje da li je njihova vojska spremna za takvu operaciju.

    Skoro 800 miliona dolara nove vojne pomoći koju su SAD najavile u petak uključuje slanje 40 oklopnih vozila MRAP otpornih na bombe opremljenih valjcima koji mogu da detoniraju mine, kao i lakih haubica koje su lakše pokretane od topova koje su Sjedinjene Države ranije poslale.

    MRAP je kultno vozilo američkih snaga u ratovima u Iraku i Avganistanu, podseća Vašington post.

    Amerikanci šalju i bestrzajne puške dometa od nekoliko stotina metara i lansiraju rakete dometa do tri kilometra, što je na mnogim mestima mnogo bliže od trenutnog rastojanja između ukrajinskih i ruskih jedinica.

    Iz ovoga analitičari zaključuju da se Ukrajinci spremaju da napadnu utvrđene ruske položaje, često zaštićene minskim poljima.

    Poslednjih meseci Vašington je u Ukrajinu slao uglavnom rakete dugog dometa i višecevne raketne bacače HIMARS, ali to nije promenilo liniju fronta.

    Ukrajinske trupe su u junu oslobodile oblast oko Hersona i od tada nisu mnogo napredovale.

    Našli su se na ravnici, izloženi ruskoj artiljeriji i izviđačkim snagama koje su vršile racije da ispitaju ukrajinsku odbranu.

    Drugi analitičari smatraju da izbor naoružanja koje SAD šalje Ukrajini nije motivisan planovima za ofanzivu, već nevoljnošću SAD da pošalju skupo i napredno oružje.

    Umesto toga, oni bi radije poslali borbena vozila spremna za klanicu kao što su Humvees i MRAP i oružje poput TOV-ova.