Autor: INFO

  • Stevandić: Internacionalizovati Kočićev zbor

    Stevandić: Internacionalizovati Kočićev zbor

    Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić izjavio je danas Srni da će se nastojati da se kulturna manifestacija “Kočićev zbor” internacionalizuje.

    “Nastojaćemo da nešto uradimo na internacionalizaciji ovog zbora da tio ne ostane samo naša manifestacija, nego da u narednim godinama dođe mnogo gostiju iz inostranstva gdje živi srpska dijaspora, a zašto ne i strani državljani”, rekao je Stevandić.

    On je napomenuo da je gost Ujedinjene Srpske u Stričićima na Manjači na 57. “Kočićevom zboru” danas bio američki glumac iz Čikaga Adrijano Ciskato, koji je glumio u više od 40 filmova raznih produkcija.

    Stevandić je dodao da je američki glumac oduševljen saborovanjem, da će prenijeti svoje utiske u Čikago i da je dao video prikaz za mnoge američke portale i domaće televizije.

  • Rusija dostavila SB UN dokaze o ukrajinskom granatiranju nuklearke

    Rusija dostavila SB UN dokaze o ukrajinskom granatiranju nuklearke

    Rusija je članicama Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) dostavila prezentaciju Ministarstva odbrane o granatiranju nuklearne elektrane Zaporožje od strane ukrajinskih snaga 25. avgusta, saopštila je na Tviteru stalna misija Rusije pri UN.

    Kako se navodi, nivo radijacije u energetskim blokovima je pod kontrolom i u granicama normale, prenosi RIA Novosti.

    Zaporoška nuklearna elektrana je najveća nuklearka u Evropi po broju blokova i kapacitetu.

    Od marta je pod kontrolom ruske vojske, a dvije strane optužuju se uzajamno za grantiranje područja nuklearke.

  • Njemačka priprema nacionalizaciju “Gasprom Germanije“

    Njemačka priprema nacionalizaciju “Gasprom Germanije“

    Njemačka vlada osnovala je holding kompaniju koja će sprovesti moguću nacionalizaciju energetske firme “Gasprom Germania”, koju je ruski “Gasprom” napustio u aprilu, piše njemački list “Velt am zontag” pozivajući se na vladin dokument.

    Njemački energetski regulator u aprilu je najavio da će upravljati firmom “Gasprom Germanija” – trgovinom, skladištenjem i prenosom, u interesu Njemačke i Evrope.

  • Dogovor da Švedska i Finska uđu u NATO napravljen ranije?

    Dogovor da Švedska i Finska uđu u NATO napravljen ranije?

    Dogovor da Švedska i Finska uđu u NATO učinjen je mnogo pre početka specijalne vojne operacije u Ukrajini, tvrde Rusi.Helsinki i Stokholm pokušavaju da sakriju ulogu zakulisnih pregovora s Vašingtonom u njihovoj odluci da Švedska i Finska stupe u NATO, koja je doneta mnogo pre početka specijalne vojne operacije Rusije u Ukrajini, ocenjuje Ministarstvo inostranih poslova Rusije.U saopštenju ruskog ministarstva se skreće pažnja na tekst objavljen u švedskom listu „Dagens njuheter“ 22. avgusta, u kojem autor objašnjava da je odluka rukovodstva Finske i Švedske da stupe u NATO rezultat zakulisnih dogovora sa SAD, postignutim još pre početka specijalne vojne operacije Rusije u Ukrajini.

    “Novinar zaključuje da je perspektiva stupanja Švedske i Finske u NATO razrađivana na najvišem političkom nivou još na jesen 2021. godine tokom susreta predstavnika dveju država s Amerikancima”, ukazuje Ministarstvo inostranih poslova Rusije.

    Ministarstvo navodi da novinar posebnu pažnju skreće na značajne promene u retorici finskog predsednika Saulija Ninistea, koji je na osnovu bliske komunikacije s predstavnicima SAD odjednom počeo da govori o „naivnosti“ finske politike u oblasti odbrane i bezbednosti i da pokazuje svoje simpatije prema NATO-u.

    Autor izvodi pretpostavku da su već tada Amerikanci, pozivajući se na ‘verodostojne obaveštajne podatke o predstojećoj ruskoj invaziji na Ukrajinu’, uporno ubeđivali Finsku i Švedsku da ‘prihvate ruku pomoći koju im pruža NATO’.

    Ministarstvo inostranih poslova Rusije konstatuje da sada vlasti Švedske i Finske pokušavaju da sakriju u drugi plan neprijatnu temu o ulozi Vašingtona o prijemu tih zemalja u Severnoatlantsku alijansu.

    “Razume se da ono što se događa odgovara samo onima koji zatežu situaciju u ranije vojno-politički stabilnom regionu”, zaključuje Ministarstvo inostranih poslova Rusije, a prenosi Sputnjik.

  • SAD su poslale dva ratna broda kroz Tajvanski moreuz

    SAD su poslale dva ratna broda kroz Tajvanski moreuz

    Dva ratna broda američke mornarice ušla su u Tajvanski moreuz što je prvi američki pomorski tranzit plovnim putem od kada su američko-kineske tenzije ovog mjeseca porasle zbog posjete Tajvanu predsjednice Predstavničkog doma Nancy Pelosi.

    Krstarice sa navođenim raketama USS Antietam i USS Chancellorsville u nedjelju su putovale “kroz vode u kojima se primjenjuje slobodna plovidba i preletanje na otvorenom moru u skladu s međunarodnim pravom”, navodi se u saopćenju američke 7. flote u Japanu.

    Rečeno je da je tranzit “u toku” i da “do sada nije bilo uplitanja stranih vojnih snaga”.

    “Ovi brodovi prolaze kroz koridor u tjesnacu koji je izvan teritorijalnog mora bilo koje obalne države. Tranzit brodova kroz Tajvanski tjesnac pokazuje predanost Sjedinjenih Država slobodnom i otvorenom Indo-Pacifiku. Vojska Sjedinjene Države leti, plovi i djeluje gdje god to međunarodno pravo dopušta”, navodi se.

  • Tri holandska vojnika upucana u SAD-u u vrijeme dok nisu bili na dužnosti

    Tri holandska vojnika upucana u SAD-u u vrijeme dok nisu bili na dužnosti

    Tri holandska vojnika, koja su bila u Americi na obuci, upucana su i ranjena ispred hotela u Indianopolisu. Do pucnjave je došlo u periodu kada nisu bili na dužnosti.

    Incident se dogodio oko 03:30 sati u subotu po lokalnom vremenu u gradskoj četvrti za zabavu. Policija Indianapolisa kaže da su pronašli trojicu muškaraca sa ranama od vatrenog oružja koje su prebacili u obližnje bolnice.

    Holandsko ministarstvo odbrane saopštilo je da je jedan od muškaraca u kritičnom stanju, a da su druga dvojica pri svijesti. Rečeno je da su sva trojica pripadnici Commando korpusa, jedne od jedinica za specijalne operacije u holandskim oružanim snagama.

    Do pucnjave je došlo u slobodno vrijeme ispred hotela u kojem su odsjeli. Lokalna policija je saopštila da veruje da je došlo do ranije svađe između muškaraca i druge osobe ili grupe.

    U razgovoru za FOX59, policajac Metropolitanske policijske uprave Indianapolisa rekao je: “Trenutno smo voljni da otkrijemo da se to nije dogodilo u hotelu. Vjerujemo da je to bila prethodna svađa na drugoj lokaciji”.

  • Novi žestok sukob frakcija u Libiji, poginule najmanje 23 osobe

    Novi žestok sukob frakcija u Libiji, poginule najmanje 23 osobe

    Novi sukobi između političkih i vojnih frakcija u Libiji eskalirali su u subotu u glavnom gradu države Tripoliju gdje su poginule najmanje 23 osobe, dok je na desetine civila ranjeno.

    Prema pisanju afričkih i arapskih medija, intenzivne borbe izbile su glavnom gradu Libije tokom noći i trajale su i tokom subote. Suparničke frakcije razmjenjivale su jaku vatru, a eksplozije su odjekivale gradom.

    “Ovo je užasno. Moja porodica i ja nismo mogli da spavamo od zbog sukoba. Zvuk je bio suviše zastrašujući. Ostali smo budni u slučaju da moramo brzo otići. To je užasan osjećaj”, rekao je jedan od stanovnika Tripolija.

    Prema pisanju portala Africanews, do sukoba je došlo između pristalica vođe Revolucionarne brigade Tripolija Haithama al-Tajourija i frakcije koju predvodi Abdel-Ghani al-Kikli.
    Al-Tajouri predvodi frakciju koja podržava političara Fatija Bashaghu, osobu koju istok države koji priznaje Tobruk kao svoje sjedište, prihvata kao premijera države.

    S druge strane, Abdel-Ghani al-Kikli i grupa okupljena oko njega podržava Abdul Hamida Dbeibaha kao premijera države i vođu vlade koja je priznata na međunarodnoj sceni.
    Upravo je Bashagha prije dva dana uputio pismu Dbeibahu gdje ga je pozvao da potpiše mir i mirno preda vlast.

    “Ovo je iskren i patriotski poziv. Nadamo se da ćete odgovoriti u interesu države”, stoji u pismu vođe frakcije s istoka države.

  • BiH ima više birača nego stanovnika

    BiH ima više birača nego stanovnika

    I pored činjenice da Bosna i Hercegovina iz godine u godinu ima manje stanovnika, na biračkom spisku nalazi se sve više birača, što je svakako u skladu sa zakonom, ali ne održava ni približno realno stanje na terenu.

    Na juče održanoj sjednici Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine zaključila je centralni birački spisak za predstojeće opšte izbore, na kojem se nalazi 3.368.666 birača ili 13.237 više nego što ih je bilo na izborima 2018. godine.

    “Novi birački spisak za izbore u ovoj godini zvuči kao naučna fantastika i sasvim sigurno ni približno ne odgovara stanju na terenu. BiH u ovom trenutku ima manje od tri miliona stanovnika, a sam podatak da unatoč masovnim odlascima građana od 2020. godine imamo više birača nego 2018. godine zvuči zapanjujuće”, rekla je za “Nezavisne novine” Tanja Topić, politička analitičarka.

    Ona kaže da je CIK radio na prečišćavanju spiskova kada su objavljene cifre od nekoliko hiljada umrlih koji su bili na spisku, ali da očigledno dosadašnji načini čišćenja nisu efikasni.

    “To je krupan zalogaj i dobrim dijelom preko ovakvih spiskova oni koji su na vlasti kontrolišu do krajnosti kontaminiran izborni proces. To je dobar bazen za izborne krađe i prevare i izborni proces se u potpunosti mora resetovati, naša svijest radikalno izmijeniti, a sređivanje biračkih spiskova samo je kap u moru”, istakla je Topićeva.

    Osim većeg broja birača, u odnosu na 2018. godinu veći je i broj političkih subjekata prijavljenih za opšte izbore. CIK je još ranije za učešće na izborima ovjerio 90 političkih partija, 38 koalicija i 17 nezavisnih kandidata, odnosno ukupno 145 političkih subjekata, što je za 17 više nego na izborima 2018. godine i recimo čak 89 više nego što je to bilo na izborima 2006. godine.

    Za razliku od Topićeve, koja kaže da birački spisak ne odražava pravo stanje na terenu, Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a, kaže da je birački spisak utvrđen u skladu sa zakonom.

    “Svi punoljetni građani BiH imaju pravo na ličnu kartu bez obzira na to da li žive u BiH ili ne i oni automatski ulaze u registar građana. Na biračkom spisku se nalaze stotine hiljada ljudi koji ne žive u BiH, ali imaju aktivno biračko pravo i zbog toga imamo situaciju da u mnogim opštinama i gradovima ima više birača nego stanovnika i niko ne može lišiti građane prava da budu birani ili da biraju”, rekao je Šehić.

    On naglašava da se može razmišljati da li oni koji ne žive u BiH treba da glasaju, posebno na lokalnim izborima, ali da prema sada važećem zakonu birački spisak je takav kakav jeste, iako svi znamo da u BiH ne živi toliki broj stanovnika.

    Po prijavama SNSD-a, PDP-u kazna od 5.500 KM
    Po prijavi SNSD-a, CIK BiH izrekao je dvije kazne PDP-u s ukupno 5.500 KM.

    Naime, SNSD je u svojoj prijavi CIK-u naveo da je Jelena Trivić, potpredsjednica PDP-a i kandidat za predsjednika RS, na Facebooku objavila sponzorisanu objavu sa skupa u Istočnoj Ilidži, zbog čega je izrečena kazna od 2.500 KM.

    Takođe, CIK je reagovao po još jednoj prijavi SNSD-a koja se odnosi na Trivićevu i PDP, i utvrdio da je ona platila objavu na Facebooku, zbog čega je izrekao kaznu od 3.000 KM.

    “Nemamo mogućnost da sankcionišemo kandidate, iako su lično odgovorni za povredu i tu mogućnost ćemo imati samo u vrijeme izborne kampanje. To su sve zapravo nove uočene manjkavosti”, rekla je Irena Hadžiabdić, član CIK BiH.

    CIK je sa 1.500 KM kaznio i SPS jer je njen kandidat Duško Miletić takođe plaćao objave na Facebooku, iako kampanja još nije počela.

  • Nemaju novca ni za zakup internet domene

    Nemaju novca ni za zakup internet domene

    Neriješen status Komisije za odlučivanje o sukobu interesa, nedostatak novca i neadekvatni uslovi za rad, samo su dio problema u radu ove komisije, a kakvo je stanje možda najbolje oslikava činjenica da iako imaju izrađen sajt, nemaju para da zakupe domenu.

    U izvještaju o radu Komisije za odlučivanje o sukobu interesa, koji će se naći u ponedjeljak na sjednici Doma naroda parlamenta BiH, navodi se da su održali svega tri sjednice, na kojima su razmotrili 50 tačaka dnevnog reda, a brojni problemi s kojima su se suočavali onemogućili su njeno normalno funkcionisanje.

    U 2021. godini pokrenuto je 11 postupaka i izrečeno šest sankcija, s tim da kod tri utvrđena sukoba interesa nije izrečena sankcija, jer te osobe nisu više funkcioneri, i to Zaim Backović, Asja Nikšić i Sead Jusić, dok su sankcije izrečene za Nenada Nešića, poslanika DNS-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH, Dragana Čovića, predsjedavajućeg Doma naroda parlamenta BiH, i Mufida Memiju, člana Upravnog odobra BHRT-a.

    “Za utvrđivanje sukoba interesa potrebno je pribaviti dokaze i taj postupak traje prilično dugo, dok sve institucije ne odgovore”, rekla je Mira Pekić, predsjedavajuća Komisije za odlučivanje o sukobu interesa, za “Nezavisne novine”.

    Ona kaže da Komisija radi i odluke donosi u skladu sa zakonom te da je postojeći zakon manjkav, jer su članovi Komisije parlamentarci i na određeni način i oni su u sukobu inetresa jer treba da odlučuju o svojim kolegama.

    “To treba da bude profesionalno tijelo sastavljeno od uglednih pravnika”, istakla je Pekićeva.

    Kako navodi Pekićeva, jedan od problema su i simbolične kazne s obzirom na to da se onaj ko je u sukobu interesa može kazniti do 50 odsto od plate na određen broj mjeseci.

    “Problem je i što Komisija dobija samo finansijske izvještaje, a imovinski kartoni se nalaze u CIK-u i tu postoji raskorak. Bilo bi dobro da ta institucija odnosno Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije objedini finansijske izvještaje i imovinske kartone”, istakla je Pekićeva.

    Inače, Komisija za odlučivanje o sukobu interesa praktično radi pri Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, tačnije pri toj Agenciji osnovana je Kancelarija Komisije za odlučivanje o sukobu interesa, koja obavlja stručne i administrativne poslove.

    “Neriješen status Komisije i nepostojanje finansijskih sredstava za njen rad i dalje predstavljaju veliki problem. Komisija nije u stanju da organizuje obuke koje imaju za cilj preventivno djelovanje, ne može da održava svoju veb-stranicu, koja je uspostavljena zahvaljujući finansijskoj podršci Regionalne škole za javnu upravu, jer nema sredstava za zakup domene”, navedeno je u izvještaju o radu Komisije za odlučivanje o sukobu interesa za 2021. godinu.

    Jedan od uočenih nedostataka kada je riječ o sukobu interesa je i taj što je izvršenje novčane sankcije nemoguće izvršiti nakon što mandat istekne izabranim zvaničnicima i nosiocima izvršnih funkcija i savjetnika.

  • Kamionom uletio u masu ljudi na uličnoj zabavi u Holandiji, ima mrtvih

    Kamionom uletio u masu ljudi na uličnoj zabavi u Holandiji, ima mrtvih

    Nekoliko ljudi je poginulo danas u saobraćajnoj nesreći kada je kamion uletio u masu ljudi na uličnoj zabavi u holandskom gradu Nijeuv Bejerland, javlja Rojters.

    Nema informacija o tačnom broju žrtava i povrijeđenih, a policija je saopštila da ispituje incident.

    Incident se dogodio večeras oko 19.00, na oko 30 kilometara južno od Roterdama, prenio je Rojters.