Autor: INFO

  • Borelj: Vjerujem da je moguće riješiti i pitanje tablica

    Borelj: Vjerujem da je moguće riješiti i pitanje tablica

    Visoki predstavnik za spoljnu i bezbjednosnu politiku EU Žozep Borelj izrazio je uvjerenje da je moguće ijrešiti i otvoreni problem oko tablica između Beograda i Prištine.

    Žozep Borelj je u intervjuu za austrijski javni servis ORF naglasio da je mir u ovom regionu veoma krhak, ali da je sporazum o slobodi putovanja pozitivan korak.

    • Mi djelujemo u modusu sprečavanja kriza. Kriza je mogla da izbije 1. septembra da nismo postigli dogovor o prelasku “granica”. To je dobra novost – naveo je Borelj.

    Ukazao je da je i dalje otvoren problem u vezi sa tablicama.

    • Uvjeren sam da možemo i to riješiti – poručio je Borelj.
  • Amerika i Rusija u trci ko je veći prijatelj BiH

    Amerika i Rusija u trci ko je veći prijatelj BiH

    Američki ambasador u Bosni i Hercegovini Majkl Marfi je prije dva dana dao prvi veliki intervju o situaciji u našoj državi i utjecajima na takvo stanje.

    Poručio je da “BiH neće ostaviti Rusiji” na šta su reagovali iz Ambasade Rusije u Sarajevu.

    – Htjeli bismo da skrenemo pažnju na samo jednu, ali vrlo znčajnu stvar koja prikazuje rupe u logici rasuđivanja. Gospodin ambasador elokventno govori o poštivanju suvereniteta Bosne i Hercegovine i odmah bez oklijevanja izjavljuje da Sjedinjene Države ‘neće prepustiti BiH Rusiji’. Kao da Bosna i Hercegovina nema svoj suverenitet, kao da je slabo dijete koje treba štititi – naveli su Iz Ruske ambasade.

    Inače, Murfi je u intervjuu govorio o odnosima SAD-a i BiH prilikom čega je naglasio privrženost i podršku.

    – Želim podsjetiti na ono što je rekao sekretar Blinken (Anthony) u svom svjedočenju pred Kongresom. Mi ne odlazimo, nećemo nestati, održat ćemo svoje međunarodno prisustvo ovdje, i naše međunarodno vojno prisustvo. SAD i EU neće ostaviti BiH Rusiji – rekao je on tada.

    U odnosu na to, Rusija je ponovila svoj stav da BiH ne trebaju “tutori”.

    – Polazimo od toga da su građani zemlje – Bošnjaci, Srbi, Hrvati, ostali – jaki i samopouzdani ljudi koji su prošli kroz teška iskušenja i stoga su sposobni da se brane, kao i da pregovaraju. Bez lažnih ‘visokih predstavnika’, bez uvredljivog vanjskog tutorstva brojnih ‘posebnih predstavnika – napisali su.

    Osim toga, okomili su se posebno i na SAD navodima da prošlost i sadašnjost potvrđuje kako Amerika nije u stanju nikoga štititi.

    – Rasuđivanja gospodina ambasadora jasno pokazuju nesklad između riječi i djela Vašingtona. Cijeli svijet je vidio kako je on nedavno ‘branio’ Afganistan, a ranije – Irak, Libiju, Jugoslaviju. Sada Sjedinjene Države aktivno ‘brane’ Evropu, polako ali sigurno, rekli bismo profinjeno, dovodeći je u stanje ne samo političke, već i ekonomske nemoći. Sve to samo potvrđuje da SAD, čiji je temelj napola rascijepljen, a pukotine se produbljuju, organski ne prihvata države sa stvarnim suverenitetom, sposobne da se zauzmu za sebe. Ustvari, Vašington samo potvrđuje poznatu izreku – Bože, sačuvaj me od ‘dokazanih’ prijatelja – napisali su.

    Navode i kako Rusija takođe imam svoje nacionalne interese koje brani.

    – Ali za razliku od zapadnih zemalja, izvježbanih u licemjernoj retorici, mi preferiramo otvoren i drugarski dijalog sa našim partnerima u Bosni i Hercegovini. Naš način vođenja razgovora predviđa mirno, jasno iznošenje argumenata, kao i trezveno, objektivno sagledavanje odgovora. Uopšteno, bilježimo upravo takav pristup. Nažalost, ponekad kao odgovor čujemo histerične, nesuvisle povike demagoga. Neka im Bog sudi – zaključili su, piše Klix.

  • Trivić: Sve spremno za početak nove školske godine

    Trivić: Sve spremno za početak nove školske godine

    Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić izjavila je večeras da je sve spremno za početak nove školske godine i da učenici osnovnih i srednjih škola u četvrtak, 1. septembra počinju sa nastavom.
    “Sve je spremno i što se tiče i objekata i nastavnog kadra, a posebno je bitno to što u preporukama Instituta /za javno zdravstvo/ nema nikakvih organičenja po pitanju redovnog odvijanja nastave”, rekla je Trivićeva za ATV.

    Ona je najavila da će u ovoj školskoj godini biti nekoliko novina, kao što je inoviran nastavni plan i program u osnovnim školama, dok se radilo i na inoviranju djela programa u srednjim školama.

    Trivićeva je navela da su urađene promjene u udžbeničkoj politici, tako da će biti četiri udžbenika manje za učenike nižih razreda, a urađena je i digitalizacija sa 19 na 24 udžbenika.

    Ona je je istakla da će se novine osjetiti i u učionici, s obzirom da se tokom ovog ljeta radilo i na obukama prosvjetnih radnika u smislu interaktivnosti, da bi i učenici bili aktivni učesnici u nastavi.

    Govoreći o investicijama u školstvo, Trivićeva je navela da je u ovoj godini izdvojeno dva miliona KM za rekonstrukciju i adaptaciju školskih objekata sa akcentom na područne škole u ruralnim područjima.

    Ona je dodala da je Vlada Srpske izvdojila 1,5 miliona KM za izgradnju osnovne škole u Istočnoj Ilidži, a prezentovano je i idejno rješenje za izgradnju škole u banjalučkom naselju Paprikovac.

    Trivićeva je podsjetila da je ove godine iznos za besplatne udžbenike povećan sa 4,4 na 6,2 miliona KM, kao i da to pravo imaju učenici od prvog do četvrtog razreda, djeca iz višečlanih porodica i pobjednici na republičkim takmičenjima, podsjetivši da Ministarstvo porodice, omladine i sporta takođe izdvaja određena sredstva za besplatne udžbenike.

    Ona je navela i da je u predhodne tri godine izdvojeno 36 miliona KM za školske objekte, uvođenje digitalizacije, kao i da će avgustovska plata prosvjetarima biti veća za 100 KM.

    “To je šesto povećanje plata prosvjetnim radnicima za tri godine”, istakla je Trivićeva.

    Ona je rekla da će Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, za kojeg je Ustavni sud Srpske odlučio da ne vređa ničiji nacionalni isnteres, početi sa primjenom početkom nove školske godine i da prvi put Srpska dobija državne baletske škole.

    “Baletske škole su u okvirima umjetničkih škola, a umjetničke škole će prerastati samo preregistracijom sadašnjih muzičkih škola”, dodala je Trivićeva.

  • Stoltenberg: Pozdravljam dogovor Beograda i Prištine

    Stoltenberg: Pozdravljam dogovor Beograda i Prištine

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg pozdravio je dogovor između Beograda i Prištine o dokumentima.

    “Pozdravljam dogovor pod okriljem Evropske unije o slobodi kretanja između Kosova i Srbije. Ohrabrujem Aleksandra Vučića i Aljbina Kurtija da riješe preostale nesuglasice kroz politički dijalog. NATO i KFOR će ostati na oprezu”, naveo je Stoltenberg na Twitteru.

    Šef diplomatije EU Žozep Borelj saopštio je u subotu da je postignut dogovor o dokumentima između Beograda i Prištine.

    “Postigli smo sporazum. U sklopu dijaloga pod okriljem EU, Srbija je pristala da ukine dokumente za ulazak/izlazak za nosioce kosovskih ličnih dokumenata, a Kosovo se složilo da ih ne uvodi za nosioce srpskih ličnih karata”, naveo je Borelj na Twitteru.

  • Lavrov poručio Zapadu: Ne možete zaustaviti formiranje multipolarnosti

    Lavrov poručio Zapadu: Ne možete zaustaviti formiranje multipolarnosti

    Pokušavajući da spriječi formiranje multipolarnosti, Zapad ide protiv objektivnih istorijskih procesa, izjavio ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov u intervjuu za televiziju Zvezda.
    Akcije Zapada mogu usporiti odgovarajući proces, primijetio je šef MIP-a. Međutim, niko ga ne može zaustaviti.

    – Nažalost, naši zapadni partneri, koji su sada u potpunosti predali uzde vlasti Sjedinjenim Državama, dok se Britanija pridružila tamošnjoj radijaciji, pokušavaju da idu protiv objektivnih istorijskih procesa, koji mogu usporiti formiranje multipolarnosti, ali ni na koji način to neće zaustaviti – rekao je Lavrov.

  • Vučić: Izborili smo se za srpsku državnost na KiM

    Sporazum Beograda i Prištine o ličnim kartama je usmeni sporazum, pismeni je postignut 2011. Mi smo se borili da nešto ispravimo i mislim da smo uspjeli, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    “Mi smo se borili da nešto ispravimo i mislim da smo uspeli da nešto ispravimo. Ne možemo se zalagati za Otvoreni Balkan a da zatvarate sve granice. Mislim da je ovo što je postignuto dobro za nas. Mi smo i do sada priznavali njihova dokumenta ali smo im izdavali papir a sada će biti okačen papir disklejmera da to nije nikakvo priznanje ali smo se izborili za državnost na KiM, da dokumenta Republike Srbije važe na KiM posebno Srba sa KiM”, rekao je Vučić.

    Međuti, kako kaže predsjednik Srbije, prištinske vlasti ne odustaju od svojih ciljeva.

    “Aljbin Kurti je danas rekao da do kraja oktobra meseca neće biti više nevažećih tablica, a to govori da on želi dalje sukobe iako oni nemaju dokument na osnovu kojih to mogu da urade. Plašim se da nakon ovog sledi nešto drugo, treće i da nas neko gura u sukobe”, rekao je Vučić.

    Predsjednik Srbije je rekao da ništa nisu potpisivali.

    “Albanci insistiraju na sporazumu iz 2011. godine a da se briše sporazum iz Brisela 2013. godine i da se ne govori o ZSO”, rekao je Vučić.

    Na pitanje da li je tačno da je odbio zahtjev nekoliko zapadnih zemalja da pošalje svoje vojne atašee u inspekciju naoružanja i ljudstva u kasarne Vojske Srbije u Novom Pazaru i Raški, predsjednik Srbije je rekao da je takvih zahtjeva bilo, ali da je on to kao vrhovni komandant oružanih snaga to odbio u skladu sa Ustavom.

    “Tamo mogu da uđu predstavnici nadležnih državnih organa Republike Srbije uz odobrenje vrhovnog komandanta, i nikako drugačije. Nisam bio voljan da im odobrim ulazak u naše garnizone i kasarne. Nije to njihov posao i nemaju šta da traže tamo”, rekao je Vučić.

    Što se tiče posebne sjednice Skupštine o KiM, Vučić kaže da je uvijek spreman, čim se usaglasi vrijeme sa obavezama poslanika Narodne Skupštine.

  • Svečana akademija 57. “Kočićevog zbora”: Kočićevim idealima vrijeme ne prolazi, niti će

    Svečana akademija 57. “Kočićevog zbora”: Kočićevim idealima vrijeme ne prolazi, niti će

    Malo je pisaca koje doživljavamo kao svoje savremenike, prisnije da kažem – koje osjećamo živim ispisnicima našeg trajućeg, ljudskog vijeka. Uz Šantića, Dučića, Zmaja i Ćopića to je na prvom mjestu Petar Kočić. To su pisci koji su ušli u naše narodno predanje. Koji su naša svakidašnja usmena predaja. I opomena.

    Ovim riječima započeo je svoju besjedu Anđelko Anušić, ovogodišnji dobitnik Kočićeve nagrade, koju mu je u Stričićima na svečanoj akademiji 57. “Kočićevog zbora”, uručio Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke i predsjednik organizacionog odbora 57. “Kočićevog zbora”,

    Svečana akademija, podsjećamo, premještena je u rodno selo Petra Kočića iz Banjaluke, gdje se održavala u prethodnim zborovanjima.

    Tri dana ovogodišnjeg Kočićevog zbora nazvani su simbolično danima istine, slobode i otadžbine. O ovim Kočićevim idealima govorio je i Anušić.

    “Ideale Slobode, Istine, Pravde i Otadžbine koje je Kočić zasvagda etički visoko postavio i tematizovao na estetski način, kao polje smisla, ljepote i dostojanstva čovjekovog bivstva – tim idealima vrijeme ne prolazi. Niti će. Naprotiv”, rekao je Anđelko Anušić.


    On je naglasio da smo u društvu sa knjigama Petra Kočića uvijek tamo gdje vazda treba da budemo: u svojoj kući, na svome gruntu, sa živima i mrtvima na okupu; uspravni i bodri kao one jelike i omorike u njegovim pjesmam u prozi; pri starostavnoj svojoj riječi, a u neprestanom razgovoru, kako sa sobom samima o vječnim ljudskim zapitanostima, jednako tako i sa svojim precima i savremenicima, razgovoru sa najčistijem književnom jeziku u nas.

    “Danas kad se sjećamo Petra Kočića i njegovog nezalaznog životnog djela, kada ga se opominjemo o Uspeniju Presvete Bogorodice, u ovaj blagodarni dan koji je težak dva milenijuma i jedno stoljeće, dužni smo prizvati u pamćenje jednu bitnu Petrašinovu podsjetnicu: ‘Naš narod je hrabar, zna strašno prolijevati krv za drugoga, samo nažalost, nije nikada znao za sebe ništa učiniti.’ Pa učinimo, konačno, nešto i za sebe! Zaustavimo, makar, naše kulturno stradanje koje je u toku”, završne su riječi Anušićeve besjede.

    Podsjećamo, žiri koji je odlučivao o Kočićevoj nagradi radio je u sastavu Jovanka Stojčinović Nikolić i Predrag Bjelošević, članovi, te Duško Pevulja, predsjednik.

    U ime žirija dio obrazloženja je pročitao Duško Pevulja, a Anušić se prisutnima, pomenutom besjedom, obratio pri kraju svečane akademije, koja je počela intoniranjem himni “Moja Republika” i “Bože pravde”. Himne je izveo Kamerni hor “Kerubini” Konfucijevog instituta Univerziteta u Banjaluci pod dirigentskom palicom Dušana V. Uroševića. Pomenuti hor izveo je i kompozicije Vlade Miloševića “Pjesme sa Zmijanja” i “Slobodi” na Kočićeve riječi i zmijanjsku kajdu, a u toku programa čule su se i kompozicije “Bosanski pastorale” Milana Prebande u izvođenju Marije Pilipović na flauti, te “Kapris” Nikola Paganinija u izvođenju Milana Stojanovića na klarinetu.

    Besjedu svečane akademije pod nazivom “Kočić i sloboda” napisao je Borivoje Milošević, profesor na Odsjeku za istoriju Filozofskog fakulteta u Banjaluci, a novina ovogodišnjeg Kočićevog zbora je ta da sam besjednik nije govorio.

    Njegovu besjedu pročitala je glumica Jelena Jandrić.

    “Generaciji Srba Krajišnika stasalih između 1900. i 1918. godine ideal oslobođenja bio je prvi i najpreči od svih ideala. Narod Zmijanja, Kočićevog rodnog kraja, dugo izolovan od stranih uticaja, uporno je čuvao svoje stare tradicije, težnju za slobodom, te je snažno držao do ponosa, nacionalne časti i vjere u budućnost. U takvom podneblju rastao je Petar Kočić, upijajući u sebe još kao dijete predanja o narodnim junacima i njihovim podvizima koja su u njemu raspaljivala duboku ljubav ka slobodi”, početak je besjede profesora Miloševića.

    On je dodao da je za Petrom Kočićem kao za zastavom išla njegova generacija, a potom i ona druga, mlađa, koja je dala Gavrila Principa.

    “Kočićev list ‘Otadžbina’ predstavlja jedinstvenu pojavu u istoriji srpske štampe. Otadžbina je lepršala, od ruke do ruke, i objavljivala i prijateljima i neprijateljima, da se još jedna svježa i odmorna grupa mladih, oduševljnih ljudi srčano zalijeće u borbu za dobro i sreću naše potištene zemlje, naših pogaženih građanskih i političkih prava i sloboda”, istaknuto je u besjedi Borivoja Miloševića.

    U danu otadžbine 57. Kočićevog zbora, profesor Milošević podsjeća kako je Petar Kočić u listu ‘Otadžbina’ upozoravao na značaj obrazovanja.

    “Bez kulture, bez prosvjete nema ni opstanka i napretka nijednom narodu na zemlji, a jedan narod to postati može jedino pomoću škole, (…). Jedino škole učiniće, da se osnažimo, da se podignemo, pa da ne samo odolimo najezdi tuđinaca, već i da ljepšu svoju budućnost zasnujemo”, riječi su Petra Kočića na koje je upućeno u besjedi profesora Miloševića.

    Program svečane akademije vodio je glumac Velimir Blanić koji je takođe s vremena na vrijeme podsjećao na Kočićeve rečenice zapisane u časopisu “Otadžbina”.

    “Blago onom narodu, čiji su građani odani Otadžbini! On je silan i moćan; u njega je jedna duša, te radi svom snagom svojom, samoživost mu nimalo ne smeta”, interpretirao je Blanić britke misli Petra Kočića.

    Tokom svečane akademije 57. Kočićevog zbora u Gradskom šatoru “Kod Jablana” u Stričićima, prisutnima su se, ovim redom, pozdravnim govorima obratili Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke i predsjednik organizacionog odbora 57. “Kočićevog zbora”, Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH i Željka Cvijanović, predsjednica Republike Srpske.

    Svečana akademija završena je kompozicijom “Zemlja” u izvođenju vokala Milkice Marjanović, a uz pratnju Adrijana Bašića na gitari i Kamernog hora “Kerubini”.

    Prije svečane akademije, u devet časova u hramu Uspenja presvete Bogorodice u Stričićima služena je liturgija, a u 11 časova položeni su vijenci na spomenik poginulim borcima Odbrambeno-oslobodilačkog rata.

    Posljednjeg dana manifestacije “Kočićev zbor” biće organizovane i sportske igre. Na zborištu će biti organizovano nadmetanje u narodnim vještinama i sportovima, a planiran je i drugi dio bodljavine bakova i uručenje nagrade “Jablan”.

    Petru Kočiću u čast u subotu uveče u Vijećnici Kulturnog centra Banski dvor održano je i književno veče na kojoj su učestvovali književnici: Anđelko Anušić, Predrag Bjelošević, Vidak Maslovarić, Duško M. Petrović, Milko Grbović, Laura Barna, Majo Danilović, Ranko Pavlović, Živko Vujić, Miladin Berić, Đorđe Vuković, Jelena Glišić i Uglješa Kesić.

    Stanivuković: Kakvo bi danas bilo Kočićevo “Ideš li rode”
    “Pomaže Bog, braćo i sestre, kako ide po narodnom običaju nazdravljam za sve nas. Ovo je zbor i valja nazdraviti za zdravlje, kao onomad naš narod kada se okupljao kada je ovo zborovanje i kada su ostala zborovanja i počinjala. Pedesetsedmu godinu zaredom slavimo Petra Kočića, našeg književnika, tribuna i čovjeka koji nas je sve okupio i okuplja sve ove godine. Pitam se kakvo bi danas bilo ono čuveno Kočićevo pitanje ‘Ideš li rode’, i koliko vremena treba proći da damo jasan i glasan odgovor na ovo pitanje – da idemo, složno, pravedno, jedinstveno. Otadžbina je ona nit, ona veza koja nas sve spaja, koja spaja nas prošle, sadašnje i buduće i naša je obaveza da je čuvamo”, kazao je gradonačelnik Banjaluke i predsjednik organizacionog odbora 57. “Kočićevog zbora” Draško Stanivuković, između ostalog, u svom obraćanju, ljubazno pozdravivši sve prisutne, uključujući i svoje političke protivnike.


    Stanivuković je govoreći o otadžbini u danu otadžbine “Kočićevog zbora”, prisutne podsjetio šta su o istoj mislili kako Kočić, tako i Ljubivoje Ršumović, Aleksa Šantić i Đura Jakšić. Njegova poruka je da bi uvijek trebalo da idemo prema naprijed i da na tom putu, kao narod, ne smijemo iznevjeriti Petra Kočića.

    Dodik: Od Kočića možemo naučiti mnogo
    Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, govor je počeo pozdravljajući Draška Stanivukovića, predsjednika organizacionog odbora 57. “Kočićevog zbora”, zahvalivši na organizaciji, kako je rekao, divne manifestacije.


    “Razmišljajući o otadžbini i kako je o njoj pisao i govorio Petar Kočić, razmišljajući kako se borio, pomišljam da smo u istoj situaciji kao on koji se morao boriti na satiričan način kroz književnost, vatrenim govorima i izuzetnim zalaganjima kroz politiku. Od Kočića možemo naučiti mnogo. Naše okolnosti su gotovo nemoguće za preživljavanje. Od nas se traži da se odreknemo Kočića u cjelini, da ne budemo privrženi običajima, krsnoj slavi, sopstvenom identitetu i svemu onome što nas obilježava, a ne bi trebalo da smeta nikome drugome. Kočić je tu da nam pomogne da ostanemo istrajni. Iz ove priče idemo ili ne idemo. Mogu samo da kažem da Republika Srpska ide ka svojoj nezavisnosti. U ovom trenutku to nije moguće, ali prestanemo li misliti i govoriti o tome, taj cilj ni u budućnosti neće biti moguć”, kazao je u svom govoru Dodik.

    Cvijanović: Kočić svoj život i djelo uložio u temelje Srpske
    “Okupili smo se u Stričićima oko lika i djela Petra Kočića. Malo je književnika koji mogu da okupe toliko ljudi kao Petar Kočić, možda zbog toga što je on bio mnogo više od književnika, što je bio narodni tribun i glas tog naroda. Kočić je bio spreman da podnese žrtvu za slobodu svog naroda. To je i uradio ne dočekavši 40. rođendan. Petar Kočić je svoj život i djelo uložio i u temelje Republike Srpske. Zbog toga ne možemo dozvoliti da nam neki novi Kalaj kroji sudbinu”, istakla je u svom govoru Željka Cvijanović, predsjednica Republike Srpske.

  • Najmoćnija raketa ikad treba da vrati čovjeka na Mjesec

    Najmoćnija raketa ikad treba da vrati čovjeka na Mjesec

    Pola vijeka nakon povratka posljednjeg astronauta misije “Apolo 17” s Mjeseca, najmoćnija raketa koja je ikada napustila Zemljinu atmosferu sutra će biti lansirana sa Floride, što je ključni korak da se ljudi 2025. godine ponovo vrate na prirodni satelit svoje planete.

    Planirano je da misija “Artemis 1”, koju čini kapsula za svemirsko istraživanje “orajon” koju će u svemir odneti 98 metara dugačka i 2.600 tona teška SLS megaraketa, sutra u 14.33 (8.33 po lokalnom vremenu) poleti sa lansirnog kompleksa u Kejp Kanevaralu.

    Osim spektakularnog poletanja koje će uživo pratiti stotine hiljada ljudi, a desetine i stotine miliona preko malih ekrana, američka agencija za istraživanje svemira (NASA) željna je da pokaže napredak koji je napravila u vraćanju čovjeka na Mjesec i kasnije dalje istraživanje dubokog svemira.

    “Dugo čekamo na ovaj dan. Sve je spremno”, istakao je Nasin administrator Robert Kabana nakon uspješne provjere svih sistema, piše Guardian, a prenosi RTS.

    Ukoliko polijetanje prođe kako treba, misija će trajati 42 dana, preletjeće 2,1 milion kilometara, obići će oko Mjeseca i obaviće dva “niska” preleta 100 kilometara iznad površine Mjeseca.

    Tokom prve misije kapsula “orajon” neće imati ljudsku posadu. Umjesto toga, nalaziće se lutke kako bi se testirala nova svemirska odela i nivoi radijacije. Cilj misije “Artemis 1” jeste da se isproba nova SLS raketa, kapsula i obave sve pripreme za buduće misije.

    Raketa SLS sa četiri RS-25 motora proizvodi nevjerovatnih 39 meganjutna potiska, 15 odsto više od rakete “saturn 5”, što je čini najmoćnijom raketom ikada lansiranom u svemir.

    Naredna misija “Artemis 2” zakazana je za maj 2024. godine, a nosiće četiri astronauta do Mjeseca i nazad, ali neće sletjeti na njega.

    Konačno, 2025. godine Nasa planira da na površinu Mjeseca spusti dva astronauta, uključujući i prvu ženu, dok će dva astronauta ostati u orbiti Mjeseca u komandnom modulu.

    To će ujedno biti i prvi put nakon misije “Apolo 17”, decembra 1972. godine, da čovjek kroči na Mjesec.

    “Ovo sada je generacija ‘Artemis’, a mi smo bili generacija ‘Apolo’. Sada je potreban novi tip astronaut”, kaže Bil Nelson, jedan od čelnika Nase, osvrćući se na simobličnost imena programa – Artemida je sestra bliznakinja Apolona.

  • Indija pregovara sa Rusijom

    Indija pregovara sa Rusijom

    Indija je trenutno u pregovorima sa Rusijom o obnavljanju isporuke gasa u okviru dugoročnog ugovora o uvozu između ruskog Gasproma i indijskog GAIL-a.

    To je rekao predsednik GAIL-a Manodž Džajn, piše Rojters, a prenosi Raša Tudej (RT).GAIL, najveći distributer gasa i operater gasovoda u Indiji, nije mogao da primi prethodno dogovoreni uvoz od maja i zbog toga je bio primoran da klijentima prekine snabdevanje.

    “Postoje neka neposredna pitanja koja pokušavamo da rešimo kako na nivou kompanije, tako i na nivou G2G [od vlade do vlade]”, rekao je on na godišnjem sastanku akcionara u petak.

    Džajn je istakao da su količine u okviru sporazuma sa Gaspromom, koje iznose oko petinu ukupnog portfelja gasa GAIL-a u inostranstvu, pogođene sukobom Rusije i Ukrajine.

    “Dakle, sve u svemu, to ne utiče na nas značajno. Jedini uticaj je od deset do 15 odsto”, rekao je Džajn i dodao da dodavanje domaćeg gasa smanjuje uticaj na lokalno snabdevanje na oko 7-8 odsto.

  • Talibani postigli dogovor s Rusijom, Afganistan dobija gas i naftu

    Talibani postigli dogovor s Rusijom, Afganistan dobija gas i naftu

    Predstavnici Afganistana i Ruske Federacije dogovorili su sporazume o kupovini nafte i gasa, a dogovor bi uskoro trebao biti i parafiran, saopštilo je Ministarstvo trgovine i industrije Afganistana.

    Prema riječima ministra trgovine Nooruddin Azizija, strane su postigle dogovor o transferu nafte iz Rusije u Afganistan, a cijeli proces bio je jako izazovan zbog sankcija koje su nametnute kako Afganistanu tako i Rusiji.
    “Neki od naših tehničkih timova još uvijek su u Rusiji i rade na detaljima kao što su transferi novca. S obzirom na to da je većina ruskih i afganistanskih banaka pod sankcijama, transakcije će se odvijati preko treće zemlje”, rekao je Azizi, piše afganistanski TOLONews.


    Inače, prema podacima Afganistanske trgovinsko-investicione komore, obim godišnje trgovine između Moskve i Kabula porastao je na 170 miliona dolara.

    Upravo je ministar industrije ranije izjavio kako Afganistan želi iz Rusije uvesti naftu i gas u zamjenu za druge proizvode.

    “Osim toga, imamo, naprimjer sušeno voće, grožđice i ljekovito bilje. Afganistan je kroz historiju isporučivao velike količine grožđica Rusiji. U Rusiju možemo isporučiti stotine tona takvih proizvoda. Na primjer, cijene ljekovitog bilja su sada vrlo visoke, a Rusija treba takve sirovine za lijekove. I možemo ih koristiti u razmjeni”, predstavio je ranije talibanski političar svoje zamisli.