VRBAS Media

Autor: INFO

  • U Srpskoj 62 novozaraženih, dvoje preminulo

    U Srpskoj 62 novozaraženih, dvoje preminulo

    Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, u posljednja 24 časa u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, Univerzitetskoj bolnici u Foči i u bolnicama Sv. Vračevi u Bijeljini i Sv. apostol Luka u Doboju izvršeno je testiranje 163 laboratorijska uzorka, a virus korona potvrđen je kod 62 osobe.

    Radi se o 32 muškaraca i 30 žena, od kojih je 10 mlađe, 34 srednje i 18 starije životne dobi.

    Prema mjestu prebivališta, 32 osobe su iz Banjaluke, 10 iz Bijeljine, pet iz Rudog, po tri iz Foče i Čajniča, po dvije iz Srpca i Trebinja i po jedna iz Višegrada, Doboja, Zvornika, Novog Goražda i Ugljevika.

    U posljednja 24 časa, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske prijavljena su dva smrtna slučaja. Radi se o muškarcima, starije životne dobi, iz Laktaša i Prijedora.

    Do sada su u Republici Srpskoj potvrđena 118.393 slučaja virusa korona, a preminulo je ukupno 6.515 osoba kod kojih je potvrđen test na virus korona.

    U Republici Srpskoj, testirano je ukupno 439.490 osoba.

    Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 90, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 47, a u ostalim bolnicama 43. Na respiratoru je pet osoba (u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske četiri i jedna u Bolnici Doboj).

  • Preminuo Radoslav Brđanin

    Preminuo Radoslav Brđanin

    Bivši šef Kriznog štaba Srpske Autonomne Oblasti Krajina Radoslav Brđanin preminuo je na Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, potvrđeno je za “Nezavisne” iz ove ustanove.

    Brđanin je osuđen na 30 godina u Haškom tribunalu, a nakon 23 godine provedene u zatvoru stigao je u Banjaluku zbog teškog zdravstvenog stanja.

    Brđaninu je, podsjetimo, u nekoliko navrata predsjednik suda Karmel Ađijus odbio zahtjeve za puštanje na prijevremenu slobodu iako je Brđanin formalno ispunio uslove.

    Nakon presude Haškog tribunala Brđanin je kaznu služio u Danskoj, odakle je prebačen u pritvor Haškog mehanizma za međunarodne krivične sudove iz zatvora u Danskoj 14. septembra prošle godine.

    Razlog za njegovo prebacivanje je bio taj što je Danska obavijestila sud u Hagu da je prema svim njihovim zakonima Brđanin ispunio uslove da ga puste na slobodu i da više nemaju pravo da ga drže u zatvoru. Tada su poručili da on više u Danskoj ne može da izdržava kaznu jer bi time prekršili njegova ljudska prava.

    On je u Ševeningenu trebalo da ostane sve dok uprava Mehanizma za krivične sudove u Hagu ne napravi sporazum sa nekom drugom zemljom u koju će biti prebačen na izdržavanje ostatka kazne ili da ga puste na slobodu.

    Brđanin je prvi ministar građevinarstva, saobraćaja i komunalnih djelatnosti Republike Srpske i potpredsjednik Vlade Republike Srpske.

    Po uvođenju višepartijskog političkog sistema postao je član SDS-a. Izabran je 1991. za potpredsjednika Skupštine zajednica opštine SAO Krajine, a iste godine izabran je za poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    Nakon rata, Brđanin je bio predsjednik Narodne stranke Republike Srpske sve do njegovog hapšenja u julu 1999. godine i odvođenja u Hag pod optužbom da je odgovoran za zločine u Krajini.

  • Ugrožena sezona grijanja u Banjaluci

    Ugrožena sezona grijanja u Banjaluci

    Preduzeće Eko toplane Banjaluka, koje grije više od 60.000 građana, nema dovoljno drvnog sortimenta, čime je ugrožena sezona grijanja u ovom gradu. Kako tvrde iz ovog preduzeća situacija je sve nepovoljnija, jer se isporuka energenta ne odvija prema ugovornim odredbama.
    “Zbog nepoštivanja ugovornih obaveza od strane našeg strateškog partnera Šuma Srpske, pod znakom pitanja je predstojeća sezona grijanja, odnosno, prema sadašnjem stanju, Eko toplane Banjaluka nemaju dovoljnu količinu energenta za uspješnu realizaciju grijne sezone. Apelujemo na donosioce odluka za prioritetnom isporukom drvnog sortimenta, te da se rukovode javnim interesom i potrebom da se najveći grad u Republici Srpskoj snabdije potrebnim količinama energenta za predstojeću sezonu, kako ne bismo došli u situaciju da Banjalučani u 2023. godinu uđu hladnih radijatora”, saopšteno je iz Eko toplana.

    Iz preduzeća tvrde da je situacija teža nego ikad, iako je još u martu ove godine održan sastanak predstavnika Eko toplana i Šuma Srpske sa predstavnicima Ministarstva energetike i rudarstva i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, na kojem su sa ciljem zaštite krajnjih potrošača predstavnici Vlade RS apelovali na sve koji snose odgovornost u vezi sa snabdijevanjem grada toplotnom energijom, da se uključe i doprinesu stabilnosti i sigurnosti funkcionisanja sistema daljinskog grijanja.

    “Ova godina posebno je izazovna, s obzirom na svjetsku energetsku krizu uzrokovanu krizom u Ukrajini, a koja potresa cijeli svijet, pa se tako odražava i na Republiku Srpsku. Naročito je potrebno imati u vidu činjenicu da se za funkcionisanje toplifikacionog sistema Banjaluke koristi obnovljivi izvor energije, drvni sortiment, koji je domaći proizvod i čija nabavka – iako praćena rastom cijena proizvodnih usluga, kao što su sječa, transport i mljevenje, a u vezi su sa rastom cijena naftnih derivata, kao i rastom cijena ostalih inputa – ne bi trebalo da bude upitna, jer Republika Srpska raspolaže dovoljnim količinama ovog resursa”, dodali su iz Eko toplana.

    Kako su rekli imaju problem da svojim korisnicima garantuju nesmetanu isporuku toplotne energije tokom predstojeće zime, zbog spoljnih faktora, s obzirom na to da je nabavka drvnog sortimenta složen proces koji iziskuje saradnju svih koji su uključeni u lanac obezbjeđivanja i nabavke energenta.

    “Da je stanje alarmantno, potvđuje i činjenica da su od ugovorenih količina za dosadašnji period, od 54.000 metara kubnih, Šume Srpske isporučile svega 25.735 kubika, što je 47 odsto od ukupne količine ugovorima i dinamičkim planom predviđene za ovaj period”, saopštili su iz preduzeća.

    Od početka obavljanja komunalne djelatnosti 2018. godine, Eko toplane najveće količine energenta nabavljaju od najvažnijeg, strateškog partnera Šuma Republike Srpske. Prošle godine, cijena metra kubnog sa troškovima prevoza i mljevenja iznosila je 120KM, dok je ove godine, u skladu sa rastom cijena na međunarodnom tržištu, cijena finalnog proizvoda po metru kubnom 150KM. Međutim, i ova cijena se mijenja, s obzirom na to da na našu adresu stižu obavještenja o dodatnim poskupljenjima od strane pojedinih šumskih gazdinstava, poput Čemernice i Kotor Varoša.

    “Do sada isporučene količine su ispod svakog minimuma koji može da garantuje da se sezona grijanja u Banjaluci može realizovati. Od strane Eko toplana ispunjeni su svi zahtjevi propisani od strane prodavca. Ipak, bez obzira na naše razumijevanje i strpljenje, od strane Šuma Srpske izostaje poštivanje ugovornih obaveza. Najznačajniji primjer kršenja ugovora je od strane ŠG Banjaluka koje prema ugovornim odredbama treba da isporuči Eko toplanama 30 odsto od ukupne količine energenta ugovorenog sa Šumama Srpske, a koje je od do sada potrebnih 18.100 kubnih metara isporučilo 4.230 m3, što je svega 23 odsto od ugovorenih količina za dosadašnji period. Sa druge strane, ŠG Prijedor nam je vratilo avansne uplate i nije isporučilo niti jedan kubni metar drvnog sortimenta za predstojeću sezonu grijanja”, tvrde iz preduzeća.

    Osim navedenih problema, kako kažu, suočeni su i sa problemima prilikom utovara.

    “Naime, dešava se da naši eksterni saradnici, prevoznici, izađu po nalogu na teren, međutim oblovina je u nekim slučajevima na nepristupačnom terenu, odosno na zemljanim putevima gdje kamioni nemaju pristup, tako da se dešava da, iz objektivnih razloga utovar nije moguć, ali nam ostaju dodatni troškovi prevoza praznih kamiona. Još jednom zahtijevamo od nadležnih da se proces nabavke energenta shvati kao ozbiljan problem i da mu se i pristupi na takav način, jer je u pitanju rješavanje problema od javnog interesa i značaja – funkcionisanje toplifikacionog sistema koji snabdijeva grijanjem trećinu populacije grada Banjaluka”, zaključili su iz Eko toplana.

  • Masovni ubica iz Kanade i dalje na slobodi, njegov brat pronađen mrtav

    U toku je potraga za jednim od dvojice braće osumnjičenih za masovno ubistvo 10 ljudi i ranjavanje 18 na više lokacija u Saskatchewanu u Kanadi.

    Istražitelji Kraljevske kanadske konjičke policije rekli su da je, iako je bilo izvještaja da je osumnjičeni Myles Sanderson možda primijećen u James Smith Cree Nationu u utorak, daljnjom istragom utvrđeno da on nije u zajednici.
    Policija je savjetovala onima koji su se nalazili u blizini da potraže sklonište i da se ne približavaju napadaču.

    “Budući da je lokacija Mylesa Sandersona i dalje nepoznata, uzbuna za hitne slučajeve je aktivna za cijelu pokrajinu i mi nastavljamo pozivati javnost da poduzme odgovarajuće mjere opreza”, tvitao je policijski ured Saskatchewana u utorak.

    Potencijalno viđenje dolazi dva dana nakon nasilja koje se proteglo na 13 lokacija zločina u starosjedilačkoj zajednici i obližnjem ruralnom selu.


    Manje od tri sata nakon što je prijavljen prvi napad, vlasti su identificirale osumnjičene kao Myles Sandersona (30) i njegovog brata Damiena.

    U ponedjeljak ujutro, Damien Sanderson, 31, pronađen je mrtav u James Smith Cree Nationu na “površini s velikom travom” u blizini kuće, rekla je policija.

    Vjeruje se da nije sam sebi nanio ozljede, rekla je pomoćnica komesara Kraljevske kanadske konjičke policije Rhonda Blackmore, dodajući da će tačan uzrok smrti biti utvrđen.

  • “Ukrajinsko žito završilo u EU, ne kod siromašnih”

    “Ukrajinsko žito završilo u EU, ne kod siromašnih”

    Gotovo celokupna količina žita koja je izvezena iz Ukrajine završila je u zemljama EU, a ne u zemljama u razvoju ili siromašnim državama.

    To je izjavio predsednik Rusije Vladimir Putin na Istočnom ekonomskom forumu koji se održava u Vladivostoku.

    “Zapadne nacije su lagale kada su tvrdile da je Ukrajini potreban pomorski pristup kako bi ublažila rastuće cene hrane i rizik od gladi u siromašnim zemljama”, rekao je ruski predsednik Vladimir Putin, prenosi Raša Tudej (RT).

    On je napomenuo da je Rusija, zajedno sa Turskom, učinila sve da ukrajinsko žito bude izvezeno, prenosi Sputnjik.

    “Rezultat: Ako izuzmemo Tursku kao zemlju posrednika, onda se sve, skoro sve žito koje se izvozi iz Ukrajine, šalje ne u zemlje u razvoju i najsiromašnije zemlje, već u zemlje EU. U okviru Svetskog programa za hranu UN, koji i predviđa pružanje pomoći onima državama kojima je to najpotrebnije, bila su natovarena samo dva broda. Ističem, dva od 87. U njima je bilo izvezeno 60.000 tona hrane od dva miliona tona. Samo tri odsto je bilo poslato u zemlje u razvoju“, rekao je Putin.

    “Možda bi trebalo ograničiti izvoz pšenice iz Ukrajine. O tome ću se posavetovati sa Redžepom Tajipom Erdoganom”, dodao je on.

    Kako je istakao, najsiromašnije zemlje gube pristup osnovnim namirnicama jer ih razvijene zemlje kupuju, njihova kupovina u velikim količinama izaziva rast cena, rekao je ruski predsednik

    Po njegovim rečima, 345 miliona ljudi već pati od nedostatka hrane, što je 2,5 puta više u poređenju sa 2019. godinom.

  • Putin: Sankcije Zapada ugrožavaju čitav svijet

    Putin: Sankcije Zapada ugrožavaju čitav svijet

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da su sankcije Zapada kratkovide i da ugrožavaju čitav svijet, koji se sve više okreće Aziji.

    Putin je na Istočnom ekonomnskom forumu u Vladivostoku rekao da je Zapad potkopao globalnu ekonomiju “agresivnim” pokušajem da nametne dominaciju u čitavom svijetu.

    On je naglasio da je Moskva učinila sve što je mogla da omogući da Ukrajina izvozi žitarice, ali da će se problemi na globalnom tržištu hrane pogoršati i da je na pomolu humanitarna katastrofa.

    Komentarišući sporazum Moskve i Pekinga o isporukama prirodnog gasa, Putin je rekao da će Kina plaćati “Gaspromu” polovinu računa u rubljama, a drugu polovinu u juanima.

    Ruski predsjednik je ocijenio u govoru da se ruska ekonomija dobro drži pred, kako je rekao, finansijskom i tehnološkom agresijom sa Zapada, ali je priznao da postoje određene teškoće u nekim industrijskim granama i regionima.

    Putin je rekao da su sa teškoćama suočeni oni koji su zavisni od isporuka iz Evrope.

    Ruski predsjednik je ponovio da je nemoguće izolovati Rusiju i da će Moskva imati dodatne mogućnosti za ulazak na tržište Irana i ostalih zemalja Bliskog istoka.

  • Otkrivena astronomska cifra Abeovog sprovoda

    Otkrivena astronomska cifra Abeovog sprovoda

    Državni pogreb ubijenog bivšeg japanskog premijera Šinza Abea koštaće 12 miliona dolara (1,7 milijardi jena), prema glasnogovorniku vlade.

    Vlada je ranije rekla da će otkriti troškove pogreba nakon događaja, ali u utorak je glavni sekretar japanskog kabineta Hirokazu Macuno objavio da je procijenjeni iznos državnog pogreba oko 12 miliona dolara što je značajno povećanje u odnosu na početnu procjenu od 250 miliona jena (otprilike 1,76 miliona dolara) koju je vlada namijenila i odobrila u avgustu.

    U međuvremenu, građanske grupe i opozicioni političari u Japanu izražavaju zabrinutost zbog korištenja novca poreskih obveznika za troškove državnog sprovoda za Abea.

    Jun Azumi, jedan od čelnika glavne opozicione Ustavno-demokratske stranke Japana, kritikovao je vladu i rekao da je ukupni iznos troškova Abeova državnog sprovoda “nabujao” više od šest puta od prvobitno navedene brojke.

    Državni sprovod trebao bi se održati 27. septembra u tokijskoj Nipon Budokan, zatvorenoj areni koja se nalazi u Čijodi u Tokiju. Privatni sprovod već je održan.

  • Tras zvala Zelenskog: Možete računati

    Tras zvala Zelenskog: Možete računati

    Nova britanska premijerka Liz Tras je nedugo nakon imenovanja telefonom razgovarala s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i obećala “punu podršku” toj napadnutoj zemlji.

    Zelenski je prvi državnik kojeg je Tras nazvala nakon što je postala premijerka Velike Britanije. Ukrajinskom predsjedniku Tras je rekla da se “Ukrajina može osloniti na dugoročnu podršku Ujedinjenog Kraljevstva”, saopšteno je iz Dauning strita, prenosi Index.

    “Dvoje lidera je razgovaralo o potrebi jačanja globalne bezbjednosti i mjera koje je potrebno preduzeti kako bi se ukinula sredstva kojima Putin finansira svoj rat. Lideri su osudili Putinove pokušaje korištenja energije kao oružja, a premijerka Tras rekla je kako je ključno da ruska ucjena ne odvrati Zapad od podrške Ukrajini”, navodi se u saopštenju.

  • Makron i Šolc zajedno “čiste” region

    Makron i Šolc zajedno “čiste” region

    EU i SAD posljednjih sedmica značajno su pojačale pritisak da se problemi na zapadnom Balkanu riješe, a posljednji korak u tom smjeru je odluka Emanuela Makrona, predsjednika Francuske, i Olafa Šolca, kancelara Njemačke, da uz Miroslava Lajčaka, specijalnog izaslanika EU, na zapadni Balkan pošalju svoje specijalne izaslanike.

    Kako su javili evropski mediji, prva stanica ovog trojca će biti dijalog između Beograda i Prištine, što EU, zajedno sa SAD, želi da sprovede u što kraćem roku.

    Kako nam je rekao diplomatski izvor, već nakon ove posjete očekuje se i jači angažman u BiH, koju i EU i SAD vide kao potencijalno veći problem od pitanja Kosova. Saznajemo da je Zapad nezadovoljan sporošću implementacije dogovora bh. političkih lidera sa predstavnicima EU u Briselu 12. jula i očekuje da se odmah nakon izbora riješe preostala neriješena pitanja.

    Marija Đorić, univerzitetska profesorka u Beogradu i politikološkinja, za “Nezavisne novine” ocjenjuje da EU želi ponovo da preuzme inicijativu od SAD, kad je u pitanju rješavanje problema u vlastitom dvorištu, kako oni vide zapadni Balkan. Đorićeva se takođe slaže s tim da je nakon Kosova sljedeća na redu BiH.

    “Nemačka i Francuska šalju svoje specijalne izaslanike na zapadni Balkan, kako bi pojačale uticaj EU na Balkanu, jer se čini da je trenutno kormilo u rukama SAD, što se posebno vidi u kontekstu podržavanja ideje ‘Otvorenog Balkana’. Mislim da će u ovom trenutku pažnja biti usmerena prvenstveno na razrešavanje kosovskog čvora, a da će sledeći zadatak biti BiH, kao neuralgična tačka zapadnog Balkana”, smatra ona.

    Podsjećanja radi, Makron i Šolc poslali su zajedničko pismo Aleksandru Vučiću, predsjedniku Srbije, u kojem su apelovali na njega i na Aljbina Kurtija, predsjednika Kosova, da postignu dogovor koji će omogućiti postizanje sveobuhvatnog sporazuma. Vjeruje se da je sljedeći korak sličan potez prema BiH, odnosno urgiranje da se odmah nakon izbora implementira sporazum iz Brisela.

    Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, tvrdi da su se Šolc i Makron odlučili na ovaj potez, jer su shvatili da prostor zapadnog Balkana ostaje zakovan u rukama političara koji reforme vide kao nužno zlo koje im se nameće.

    “Oni igraju na kartu stabilokratije, što je očigledno bila pogrešna strategija EU. Posebno je značajna promjena u potezu francuskog predsjednika, koji je omekšao neke rigidne stavove kad je riječ o proširenju. EU se, rekla bih, otrijeznila nakon ruske invazije na Ukrajinu i primorana je da se više angažuje na ovom prostoru ukoliko ne želi da ga zauvijek izgubi”, istakla je Topićeva za “Nezavisne novine”.

    Ona tvrdi da su balkanski političari neiskreni prema zvaničnicima EU i ne žele istinski da sprovedu reforme.

    “Oni ne razumiju i ne žive evropske vrijednosti, one su za njih puka prozapadnjačka tlapnja, ali imaju još toliko pristojnosti, mada ne svi, da to ne kažu javno i glasno. Oni pak među građanima šire ideju prema kojoj se EU nalazi pred raspadom i propašću i time dodatno podupiru antievropsko raspoloženje. Međutim, ne odriču se evropskih fondova i materijalne koristi od procesa”, smatra Topićeva.

    Zapadni mediji ovih dana takođe mnogo pišu o zapadnom Balkanu i ističu da je rat u Ukrajini potpuno promijenio zapadnu računicu prema zapadnom Balkanu, ali i istočnom susjedstvu.

  • Rafael Grosi (IAEA): Ne mogu da utvrdim ko je granatirao Zaporožje

    Rafael Grosi (IAEA): Ne mogu da utvrdim ko je granatirao Zaporožje

    Direktor Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA) Rafael Grosi izjavio je da nije u stanju da utvrdi ko je granatirao zaporošku nuklearnu elektranu.

    “Ne mogu to da utvrdim. Nemamo sredstava za to. Kao što znate, morali biste da nadgledate vojnu operaciju u regionu…što ne samo da je van mandata IAEA, već bi zahtevalo i ogroman potencijal”, rekao je Grosi za “Si-En-En”.

    On je ocenio da je situacija u postrojenju i dalje veoma zabrinjava i upozorio da se “igramo vatrom”.

    Grosi je nakon toga na sednici Saveta bezbednosti UN rekao da je zaporoška nuklearna elektrana oštećena u napadima, prenosi Sputnjik.