Direktor “Šuma Republike Srpske” Slaven Gojković izjavio je da sezona grijanja u Banjaluci neće doći u pitanje kada je riječ o obezbjeđivanju drvnog sortimenta, nakon što je banjalučko preduzeće “Eko-toplane” danas saopštilo da im je ugrožena sezona grijanja.
Iz “Eko toplana” su naveli da najveće količine energenta nabavljaju od strateškog partnera “Šume Republike Srpske” koje su im do sada od ugovorenih 54.000 metara kubnih drvnog sortimenta, isporučile 47 odsto ugovorom predviđene količine.
Gojković je rekao da je šumskim gazdinstvima naloženo da obezbijede dovoljnu količinu odgovarajućeg energenta.
“Mi sada vršimo pritisak prema našim šumskim gazdinstvima da što prije izvrše svoje obaveze. Energente moramo obezbijediti i uradićemo to i kada je riječ o Banjaluci, ali i o ostalim lokalnim zajednicama”, rekao je Gojković.
Autor: INFO
-
Šume Srpske – Sezona grijanja u Banjaluci neće biti upitna
-
Predsjednik Slovenije poručio u Prištini: Sporazum o ZSO mora biti primijenjen
Predsjednik Slovenije Borut Pahor izjavio je u Prištini da sporazum o zajednici srpskih opština mora da bude primijenjen.
Pahor je, na zajedničkoj konferenciji za novinare sa predsjednikom privremenih institucija samouprave na Kosovu i Metohiji Vjosom Osmani, naglasio da prethodno postignut dogovor treba primijeniti dok ne bude drugih alternativa koje predlažu strane.“Postoji sporazum Prištine i Beograda za stvaranje zajednice opština sa srpskom većinom. Rekao sam Osmani da pronađe rješenje za postizanje ovog sporazuma. Ne znam da li postoje alternative, ali sve dok nema predloga strana važi prethodno postignut dogovor”, naglasio je Pahor.
Pahorova posjeta Prištini organizovana je u okviru priprema samita “Brdo-Brioni” koji će idućeg ponedjeljka, 12. septembra, biti održan u Sloveniji.
-
Zakazan datum referenduma
Partija Jedinstvena Rusija predlaže za 4. novembar organizovanje referenduma o pripajanju Rusiji ukrajinskih teritorija pod kontrolom ruskih snaga.
“Donjeck, Lugansk i brojni drugi ruski gradovi konačno će ponovo naći svoju matičnu luku. I ruski svet danas podeljen formalnim granicama će ponovo naći svoju celovitost”, rekao je sekretar Generalnog saveta Jedinstvene Rusije Andrej Turčak, navodi se u saopštenju partije objavljenom danas.
Rusija 4. novembra slavi Dan nacionalnog jedinstva.
“Bilo bi zgodno organizovanje tih referenduma u Donbasu i oslobođenim teritorijama 4. novembra”, rekao je Turčak a prenosi ruska novinska agencija Ria Novosti.
On pominje ukrajinske oblasti Donjeck i Lugansk na istoku čiju nezavisnost je Moskva priznala neposredno pre početka ofanzive u Ukrajini 24. februara, kao i regione Herson i Zaporožje čiji je veliki deo pod kontrolom ruske vojske.
“Pripremaćemo se za taj konkretan datum”, rekao je jedan od zvaničnika vlasti koje je Moskva postavila u Ukrajini Kiril Stremousov, prenose ruske agencije.
Ruske okupacione snage u Ukrajini mesecima govore o referendumu o pripajanju tih teritorija Rusiji, međutim uprava Hersona je saopštila u ponedeljak da je to glasanje trenutno neizvesno zbog kontraofanzive koju vode ukrajinske snage u toj oblasti.
Rusija je već u martu 2014. godine organizovala referendum na Krimu, ukrajinskom poluostrvu pripojenom posle tog glasanja kome je prethodila intervencija ruskih specijalnih snaga.
-
Grčka traži da NATO i EU osude Tursku zbog spornih izjava
Grčka je poslala pisma NATO-u i Ujedinjenim nacijama, u kojem negoduje zbog “zapaljivih” izjava turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana i u kojem traži od njih da osude ponašanje Ankare, navedeno je danas iz diplomatskih izvora.
Dvije NATO saveznice, ali istorijski neprijatelji, decenijama su u sukobu zbog niza pitanja – od preleta nad Egejskim morem do podijeljenog Kipra, prenosi Rojters.
Evropska unija u ponedjeljak je izrazila zabrinutost zbog izjava Erdoana koji optužuje Grčku za okupaciju demilitarizovanih ostrva u Egejskom moru i izjave da je Turska spremna da “uradi ono što je neophodno” kada dođe vrijeme.
Prema turskoj državnoj novinskoj agenciji Anadolu, Ankara je ove sedmice poslala pisma Evropskoj uniji, NATO-u i Ujedinjenim nacijama objašnjavajući svoje stavove o raznim pitanjima, uključujući to što obe zemlje polažu pravo na vazdušni prostor, teritorijalne vode, kao i status demilitarizacije egejskih ostrva.
Grčki diplomatski izvori danas su istakli da pismo Turske ne odgovara stvarnosti, da su navedeni argumenti neosnovani i da krše međunarodno pravo.
Atina je takođe poslala pisma Ujedinjenim nacijama i NATO-u.
“Stav Turske je destabilizujući faktor za jedinstvo i koheziju Alijanse, koji slabi južni bok vojnog saveza u trenutku krize”, naveo je grčki ministar inostranih poslova Nikos Dendiaza u pismu generalnom sekretaru NATO Jensu Stoltenbergu.
-
Ukrajina pozvala stanovnike oko Zaporožja da se evakuišu
Ukrajina je danas pozvala stanovnike sa područja oko nuklearne elektrane Zaporožje da se evakuišu radi sopstvene bezbjednosti.
Apelujem na stanovnike okruga u blizini Zaporoške nuklearne elektrane…. evakuišite se! Pronađite način da dođete do teritorije koja je pod (ukrajinskom) kontrolom – napisala je potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk na Telegramu, prenio je Rojters.
Dmitro Orlov, prognani gradonačelnik Energodara, koji opslužuje nuklearnu elektranu, naveo je na Telegramu da je grad pod vatrom ruskih snaga i da nema struju.
Moskva i Kijev optužuju jedni druge za granatiranje nuklearne elektrane Zaporožje, najveće nuklearke u Evropi.
-
Ovo su predložene mjere EU za ublažavanje posljedica poskupljenja energenata
Predsjednica Komisije Evropske unije Ursula von der Leyen danas je objavila mjere kojima će se pokušati ublažiti posljedice poskupljenja energenata.
Predstavila je plan Unije za redukciju potrošnje struje, ograničenje cijena struje proizvedene iz obnovljivih izvora energije, mehanizam solidarnosti koji će se finansirati od visokih profita kompanija iz industrije fosilnih goriva te za program pomoći vlasti javnim preduzećima.
Von der Leyen je napomenula da su cijene struje, kako je navela, astronomski visoke te da je tržište znatno nestabilno. Ukazala je da postoji mogućnost da se odredi krajnja cijena za uvoz ruskog plina, zbog čega bi Rusija mogla obustaviti isporuku ovog energenta.
“Moramo sniziti prihode kojima ruski predsjednik Vladimir Putin finansira užasan rat protiv Ukrajine”, poručila je.
Prema njenim riječima, sada se iz Rusije u EU uvozi devet posto plina, dok se prije rata uvozilo 40 posto od ukupne uvezene količine plina. Ukazala je da je sada Norveška postala glavna izvoznica ovog energenta u Uniju.
Naglasila je da se razmatra mogućnost ograničavanja cijena za sav plin koji se uvozi, osim za tečni plin (LNG), koji se smatra ključnom alternativom za ruski plin. No, nije izgledno da će se ova mjera iskoristiti u doglednoj budućnosti.
“LNG je oskudan i može se preusmjeriti u različite regije. Želimo ostati konkurentni za dobavljače LNG-a, ali i da se pobrinemo da cijene ne budu visoke, već da budu pristojne”, izjavila je von der Leyen.
Kako je objavio Euronews, navedene mjere odražavaju nastojanje da se balansira između intervencije na slobodnom tržištu i garantovanja da će snabdijevanje energentima biti sigurno.
Neke od mjera
Prijedlog za uštedu struje jeste da se ograniči njena upotreba u vrijeme kada je plin najznačajniji za njenu proizvodnju, a cijene potrošnje su više. Kako je kazala predsjednica Evropske komisije, to zahtijeva pametno smanjenje potražnje za strujom. U EU je ranije uspostavljen plan smanjenja potrošnje plina za 15 posto, i to do sljedećeg proljeća.
Još jedan prijedlog jeste i da se ograniči višak prihoda onih koji struju proizvode iz obnovljivih izvora energije, nuklearne energije i uglja, a imaju niže troškove proizvodnje. Von der Leyen je kao razlog za to istakla to što inframarginalni generatori, kako se ovi proizvođači struje još nazivaju, “nisu ni sanjali o ovolikim prihodima, koje i ne mogu tako brzo reinvestirati”.
Poručila je da je došlo vrijeme da i građani, potrošači imaju koristi od niskih troškova za struju proizvedenu iz niskougljičnih izvora energije. Ova mjera mogla bi se primijeniti i na kompanije iz industrije fosilnih goriva.
Ministri država EU će 9. septembra razmatrati mjere za ublažavanje posljedica poskupljenja energenata. Očekuje se da će najviše nesuglasica biti oko toga da li ograničiti cijenu na uvoz ruskog plina. Mađarska je prošle sedmice najavila da će s ruskom energetskom kompanijom Gazprom potpisati ugovor za isporuku dodatnih 5,8 miliona kubnih metara plina dnevno.
Međutim, ako se saglasnost postigne, mjere bi se mogle primjenjivati po hitnoj proceduri. Među ranije odbačenim prijedlozima jeste i taj da se subvencionira cijena plina, jer se smatralo da će se time podstaknuti potrošnja ovog energenta te da će se time dodatno povećati energetska ovisnost o Rusiji, prenosi Euronews.
-
Proizvođači traže veće otkupne cijene mlijeka
Proizvođači mlijeka u Republici Srpskoj traže da otkupna cijena mlijeka bude minimalno 1,20 KM po litri, što je za više od 50 odsto veća cijena od trenutne.
Inače, trenutna otkupna cijena mlijeka u RS zavisno od klase kreće se od 0,53 do 0,80 KM.
“Na sastanku sa proizvođačima tražili smo da cijena bude minimalno 1,20 KM po litri. Trenutno prodajemo od 0,53 do 0,80 KM i to se nama nikako ne isplati. Već pet godina tražimo plavi dizel, a ne dobijamo ga. Nema više ko da proizvodi mlijeko. I po cijeni od 1,20 KM ćemo izgubiti proizvođače”, rekao je za “Nezavisne” Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS.
Dodao je da više nema uvoznog mlijeka, ali ni mesa.
“U maloprodaji je mlijeko i do 2,50 KM, a nama se plaća 0,80 KM, pa vidite koliko se uzima novca. Mlijeko će enormno poskupiti i sirotinja više neće moći da kupuje, nego samo političari koji primaju 8.000 KM platu”, naveo je Usorac.
-
Njemačka pregovara sa Ukrajinom
Ministarka spoljnih poslova Njemačke Analena Berbok odbacila je tvrdnje da Berlin čini premalo da se diplomatskim sredstvima zaustavi rat u Ukrajini.
“Pregovaramo iza kulisa”, kazala je Berbok u njemačkom Bundestagu.
Ona je naglasila da su Ujedinjene nacije u ovakvim trenucima jedini ključ za pomeranje u pravcu mira.
“To je diplomatija koja djeluje”, podvukla je Berbok.
Ona je kazala da se Rusija sprovodi napad na Ukrajinu na različitim nivoima, između ostalog, i lažnim vestima i propagandom.
“Nemojte nasedati na to”, poručila je ona.
Kazala je da će oni, koji se s pravom brinu zbog računa za struju, dobiti pomoć kroz socijalne pakete rasterećenja.
“Živimo, na sreću, u slobodnoj zemlji i svako može da demonstrira protiv čega želi. Ali nemojte dozvoliti da ruski režim napadne našu snagu, a to je jedinstvo”, poručila je Berbok.
Ona smatra više nego ciničnim ako se ljudi koji se u Nemačkoj brinu zbog računa za struju, zloupotrebljavaju protiv ljudi u Africi koji ne znaju kako da prehrane decu, ili Ukrajinaca.
-
Šolc odbio: Sami su krivi
Nemački kancelar Olaf Šolc je odbacio poljske zahteve za isplatu štete koju je Njemačka napravila toj zemlji tokom Drugog svetskog rata.
“Kao i sve vlade pre mene mogu da podsetim da je pitanje ratnih reparacija međunarodno pravno finalno rešeno”, rekao je socijaldemokratski političar u intervjuu za Frankfurter algemajne cajtung, prenosi RTS.Lider vladajućih poljskih konzervativaca Jaroslav Kačinjski izjavio je nedavno da će Poljska zvanično podneti zahtev da joj Nemačka plati odštetu za žrtve, materijalnu štetu i zločine okupacionih vlasti tokom Drugog svetskog rata, u iznosu od 1,32 milijarde dolara.
“Donjeta je odluka da se zvanično traže reparacije od Njemačke, da dobijemo odštetu za sve ono što je Njemačka ili nemački narod učinio Poljskoj od 1939. do 1945. godine. U međunarodnim odnosima su stvari takve da, ako jedna država nanese drugoj velike štete, kasnije nakon vojnog poraza mora da se razračuna. Nema nikakvog povoda da Poljska bude isključena iz tog principa”, kazao je Kačinjski.
On je upozorio da neće biti nimalo lako doći do reparacija od Nemačke i da to može da traje dugo, ali je izrazio nadu da će se zainteresovati i druge države, konkretno Izrael, pošto Poljska traži odštetu i za smrt 5,2 miliona svojih državljana, medju kojima su većina bili Jevreji.
Njemačka navodi da je pitanje ratne odštete Poljskoj pravno zatvoreno jer je sama Poljska to pitanje zatvorila dva puta, bilateralnim ugovorom o priznavanju poratnih granica na Odri i Nisi iz 1970. godine, i prilikom pregovora o ujedinjenju dve Njemačke 1990. godine, kada Varšava nije postavila pitanje odštete iako je već bila nezavisna od Moskve.
-
Sastanak Si Đinpinga i Putina
Kineski i ruski predsednik Si Đinping i Vladimir Putin sastaće se na marginama samita u Uzbekistanu sledeće nedelje.
To je novinarima u sredu izjavio ruski ambasador u Pekingu Andrej Denisov, a prenela ruska državna agencija Tas.
Očekivani sastanak na samitu Šangajske organizacije za saradnju (SCO) biće prvi susret u četiri oka dvojice lidera, koji su uspostavili bliske odnose od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru, preneo je CNN.
Ovo će takođe biti prvi put da Si napušta Kinu od ranih dana pandemije koronavirusa.
Samit SCO održaće se u Samarkandu od 15. do 16. septembra.