Autor: INFO

  • Ilić: Stanivuković odluke Skupštine koristi selektivno, šta mu se ne sviđa gurne na stranu

    Ilić: Stanivuković odluke Skupštine koristi selektivno, šta mu se ne sviđa gurne na stranu

    Predsjednik Skupštine grada Banjaluka Mladen Ilić kaže za ATV da razlog zbog kojeg penzionerima nije isplaćena obećana pomoć je taj što je riječ o prijedlogu SNSD-a.

    “Jedna od politika SNSD-a je bila da našim penzionerima pokušamo na neki način olakšati funkcionisanje. Ako uzmemo godinu iza nas gdje smo obezbijedili novac za porodilje, zdravstvene radnike i još određene kategorije, ove godine smo htjeli da penzionerima kroz umanjenje računa za električnu energiju u vidu 100 KM na neki način olakšamo njihovo funkcionisanje. Tako nešto je usvojeno u Skupštini grada u sklopu amandmana i postalo dio budžeta. Obezbijedili smo finansije za tako nešto i smatrali smo da onda kada se završi priča oko Skupštine, usvoji Budžet, da ćemo moći ući u realizaciju nečega ovakvog. Međutim, naišli smo na veliki otpor gradske administracije zbog toga što je nešto ovako predložio SNSD.

    Kao što smo podržali politike za koje smatramo da su dobre, a stigle su od Stanivukovića, isto smo očekivali i da se ispoštuje i ono što mi tražimo, rekao je Ilić za ATV i poručio:

    “Sve odluke Skupštine se koriste selektivno od strane gradonačelnika. One koje mu se dopadaju izvrši ih, a one koje mu se ne dopadaju stavlja ih sa strane”, kaže Ilić.

    On poručuje da je Skupštinska odluka jasna i novac će biti uplaćen na račun Elektrokrajine.

    “Imali smo zahtjeve gradonačelnika da se nešto uradi i kroz Vodovod ili neka druga preduzeća. Mi nemamo povjerenja u njega kada je to u pitanju. Vodovod je preduzeće koje kontroliše Stanivuković i pokazali su veliki broj nespretnosti i nestručnosti”, kaže Ilić i poručuje da će istrajati u ovoj odluci.

    Predsjednik Skupštine grada Banjaluka poručuje da bi bilo smiješno razgovarati o budućim planovima, da se pojedine stvari do sada nisu realizovale.

  • Rusija traži sastanak Savjeta bezbjednosti UN o isporuci oružja Ukrajini

    Rusija traži sastanak Savjeta bezbjednosti UN o isporuci oružja Ukrajini

    Rusija traži da danas bude održan sastanak Savjeta bezbjednosti UN u vezi sa isporukom zapadnog oružja Ukrajini, izjavio je u srijedu stalni ruski predstavnik pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja.

    Ovaj sastanak, ako ga odobri Francuska koja trenutno predsjedava Savjetu bezbjednosti, biće treći sastanak SB UN o situaciji u Ukrajini za tri dana, prenio je TAS S.

    • Mi smo za to da se priča o stvarnim, a ne izmišljenim problemima. A pošto smo danas izgubili vrijeme razgovarajući o još jednoj spekulaciji i fantaziji, predlažemo da sutra razgovaramo o stvarnoj prijetnji međunarodnom miru i bezbjednosti koju stvaraju isporuke oružja i vojnih proizvoda od strane stranih država Ukrajini – rekao je on na sastanku SB UN, koji je juče sazvan na inicijativu SAD i Albanije.
  • Večeras prvo sučeljavanje predsjedničkih kandidata

    Večeras prvo sučeljavanje predsjedničkih kandidata

    RTRS večeras u 20.15 časova emituje prvo direktno sučeljavanje kandidata za predsjednika Republike Srpske.

    Učešće u emisiji potvrdili su kandidat SNSD-a Milorad Dodik i DNS-a Radislav Јovičić.

    Kandidat PDP-a Јelena Trivić još nije odgovorila na poziv upućen 19. avgusta. Rok za konačnu potvrdu učešća ističe danas u 15.00 časova.

    Sutra u 20 časova i 15 minuta je i prva debata kandidata za srpskog člana Predsjedništva BiH, u kojoj su učešće potvrdili kandidat SNSD Željka Cvijanović i DNS Nenad Nešić, dok kandidat SDS Mirko Šarović još nije odgovorio na poziv RTRS-a.

    Debatne emisije Srpska bira biće realizovane uživo iz Studija 1 u RTV domu u Banjaluci.

    Svi kandidati su obaviješteni o pravilima i mehanizmu koji će omogućiti ravnopravan tretman, te o temama o kojima će diskutovati.

  • Za Šarovića Dodikov veto akt protiv Njemačke, štetan za BiH

    Za Šarovića Dodikov veto akt protiv Njemačke, štetan za BiH

    07/09/2022 17:02 BLportal_VI
    Predsjednik SDS-a Mirko Šarović danas je izjavio da ova stranka neće podržati najavljeno pokretanje vitalnog nacionalnog interesa u Narodnoj skupštini Republike Srpske zbog odobravanja agremana njemačkom ambasadoru u BiH bez konsenzusa u Predsjedništvu BiH.
    Šarović je u Istočnoj Ilidži rekao da SDS još nije odlučio da li će učestvovati na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske povodom izjave srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika o štetnosti po vitalni nacionalni interes Srpske odluke o davanju agremana njemačkom ambasadoru ili će na drugi način izraziti svoj stav po ovom pitanju.
    On je ocijenio da bi eventualno uskraćivanje agremana njemačkom ambasadoru u BiH bio akt protiv Njemačke, koja bi sigurno odgovorila uvođenjem recipročnih mjera BiH.-Recipročne mjere znače problem za sve nas. Doći će u pitanje i vizni režim i radne dozvole za desetine hiljada naših ljudi, mnoge kompanije moraće da prekinu obavljanje svojih radova u Njemačkoj, a više stotina naših kompanija iz drvne, hemijske, tekstilne i mnogih drugih industrija moraće da obustave svoje isporuke – rekao je Šarović na konferenciji za novinare.
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je odluku o davanju agremana njemačkom ambasadoru u BiH, koja je usvojena bez konsenzusa na sjednici Predsjedništva 2. septembra, proglasio veoma štetnom po vitalne interese Republike Srpske i pozvao narodne poslanike da se izjasne.

    U Narodnoj skupštini Republike Srpske primljen je Dodikov zahtjev za sazivanje posebne sjednice parlamenta radi izjašnjavanja o njegovoj izjavi o ovoj odluci.

    Prema Ustavu BiH, Narodna skupština Republike Srpske razmatra izjavu srpskog člana Predsjedništva BiH i, ukoliko je deset dana od dana prosljeđivanja potvrdi dvotrećinskom većinom, osporena odluka Predsjedništva BiH ne stupa na snagu.

  • Osumnjičenik za smrtonosne napade u Kanadi umro nedugo nakon hapšenja

    Nekoliko sati nakon što je priveden, jedan od osumnjičenika za smrtonosne napade nožem u kanadskoj pokrajini Saskatchewan u kojima je ubijeno 10, a ranjeno 18 osoba, umro je u bolnici.

    Kraljevska kanadska konjička policija (RCMP) je potvrdila kako je Myles Sanderson proglašen mrtvim u bolnici nedugo nakon uhićenja u blizini Rostherna.

    Nikakvi drugi detalji o tome kako je Sanderson umro nisu poznati, no lokalni mediji tvrde da je umro od samoranjavanja. Kanadska agencija Global News, pozivajući se na više izvora iz policijskih snaga, izvijestila je da se Sanderson predao policiji i da je živ odveden vozilom hitne pomoći. Ubrzo nakon toga je preminuo od neodređenih ozljeda za koje se vjeruje da ih je sam nanio.

    Sandersonov brat Damien, koji je također osumnjičen za napade, pronađen je mrtav u ponedjeljak s ozljedama za koje policija vjeruje da ih nije sam nanio što sugerira da ga je možda napao Myles.

    Policija je nekoliko sati ranije objavila kako je muškarac osumnjičen za nedjeljne smrtonosne napade nožem u pokrajini Saskatchewan, priveden čime je okončana četverodnevna potraga.

    “Myles Sanderson je lociran i priveden u blizini Rostherna,” objavila je Kraljevska kanadska konjička policija.

    Sanderson je lociran u blizini grada Rostherna u Saskatchewanu. Nakon što je uočen, policija je izdala upozorenje o osobi s nožem koja je putovala u vozilu. Stanovnici područja Wakawe su obaviješteni da potraže skloništa i budu oprezni pri puštanju drugih u svoje domove, te da ne prilaze sumnjivim osobama i ne voze autostopere.

    Više izvora je za Global News kazalo kako je policija upotrijebila ‘tehniku ​​intervencije u potjeri’ – zaletjela se u Sandersonovo vozilo s jedne strane i natjerala ga da izleti s autoceste. Njegovo vozilo je “usmjereno s ceste u obližnji jarak”. Nakon što je priveden u vozilu je pronađen nož.

    Kanadske vlasti od nedjelje su intenzivno tragale za njim i za bratom Damienom koji su osumnjičeni za ubojstvo 10 ljudi i ranjavanje 18 u starosjedilačkom rezervatu u Saskatchewanu. Napadi su bili među najsmrtonosnijima u modernoj povijesti Kanade. Policija je rekla kako se čini da su neke od žrtava bile meta, dok su druge očito bile nasumične.

    Myles je optužen za ubojstvo prvog stupnja, pokušaj ubojstva te provalu i ulazak. Njegov brat Damien također, je bio optužen prije nego što je pronađen mrtav u ponedjeljak. Tijelo mlađeg brata pronađeno je na travnatoj površini blizu jednog od mjesta gdje se dogodio ubod nožem. Nagađa se kako ga je ubio upravo Myles.

    Stariji Sanderson imao je 59 presuda, a u veljači je pušten na slobodu nakon što je više od četiri godine proveo u zatvoru. Povjerenstvo za uvjetni otpust napisalo je da je “mišljenje odbora da neće predstavljati nepotreban rizik za društvo ako budete pušten.”

    Policija ga je tražila od svibnja nakon što se nije sastao sa svojim službenikom za uvjetni otpust.

    Ministar javne sigurnosti Marco Mendicino pozvao je na neovisnu reviziju procjene povjerenstva za uvjetni otpust koja je dovela do Sandersonova oslobađanja.

    “Želim znati razloge te odluke i želim znati jesu li napravljene pogreške”, rekao je Mendicino. “Iznimno sam zabrinut zbog onoga što se ovdje dogodilo.”

  • Turski predsjednik Erdogan doputovao u Hrvatsku

    Turski predsjednik Erdogan doputovao u Hrvatsku

    Predsjednik Republike Turske završio je zvaničnu posjetu Srbiji i doputovao u Zagreb u zvaničnu posjetu Hrvatskoj.

    U okviru balkanske turneje, Erdogan je jučer posjetio Bosnu i Hercegovinu, a danas bio u Srbiji, gdje ga je po završetku posjete na beogradskom aerodromu ispratio njegov srbijanski kolega Aleksandar Vučić.

    Erdogan je u večernjim satima sletio na aerodrom u Zagrebu, gdje su ga dočekali zvaničnici institucija Hrvatske i Turske.

    U brojnoj delegaciji koju Erdogan predvodi u posjeti Hrvatskoj su i njegova supruga Emine Erdogan, šef turske diplomatije Mevlut Cavusoglu, ministar unutrašnjih poslova Suleyman Soylu, ministar kulture i turizma Mehmet Nuri Ersoy, ministar odbrane Hulusi Akar, ministar industrije i tehnologije Mustafa Varank, ministar poljoprivrede i šumarstva Vahit Kirisci, ministar trgovine Mehmet Mus, ministar transporta i infrastrukture Adil Karaismailoglu, zamjenik predsjednika Stranke pravde i razvoja (AK Parti) Numan Kurtulmus, pomoćnik predsjednika i portparol AK Partije Omer Celik, pomoćnik predsjednika AK Partije Efkan Ala, predsjednica Ogranka žena AK Partije Ayse Kesir, šef Uprave za vjerske poslove Turske Ali Erbas, šef Direkcije za komunikacije Fahrettin Altun, glasnogovornik Predsjedništva Turske Ibrahim Kalin, šef Direkcije za odbrambenu industriju Ismail Demir, predsjednik Vijeća za visoko obrazovanje Turske Erol Ozver i brojni drugi zvaničnici i privrednici iz Turske.

  • Vrijednost funte u odnosu na dolar najniža još od 1985., teški problemi za novu britansku premijerku

    Vrijednost funte u odnosu na dolar najniža još od 1985., teški problemi za novu britansku premijerku

    Vrijednost britanske funte u odnosu na dolar najniža je od 1985. godine – jedna funta iznosi 1,15 dolara. Ovo je posljedica reakcije investitora na ekonomske namjere nove premijerke Velike Britanije Liz Truss.

    Truss je jučer, 6. septembra, izabrana za premijerku, i to u trenutku jedne od najtežih ekonomskih kriza u historiji zemlje. Inflacija u ovoj državi iznosi više od 10 posto.

    Znatan pad vrijednosti funte u odnosu na dolar nakratko se desio u martu 2020., nakon što je Velika Britanija konačno istupila iz Evropske unije. No, ovako drastičan pad vrijednosti posljednji put se desio 1985. kada je premijerka bila, također konzervativka Margaret Thatcher.

    Najava nove predsjednice vlade da će sniziti poreze i povećati zaduživanje uzrokovalo je zabrinutost na tržištu duga. Nakon inflacije, i u Velikoj Britaniji sve je izvjesnija recesija.

    Vrijednost dolara u međuvremenu raste. Vrijednost funte u odnosu na američku valutu ove godine je niža za 15 posto. Vrijednost funte u odnosu na evo je niža za jedan posto, objavila je američka televizijska kuća CNBC.

  • Amidžić vjeruje u opoziv Draška Stanivukovića

    Amidžić vjeruje u opoziv Draška Stanivukovića

    Ja stvarno vjerujem u opoziv gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića. Mi dosta vremena provodimo s našim građanima i razgovaramo i to je ono što meni daje sigurnost da je taj opoziv moguć i vjerujem da Banjaluka ne može da stoji još dvije godine.
    Rekao je ovo Srđan Amidžić, odbornik SNSD-a u banjalučkoj Skupštini, u emisiji “Imate riječ sa Milijanom Kos” na Alternativnoj televiziji.

    Odgovarajući na pitanje da, ukoliko do opoziva Stanivukovića dođe, li je moguće da se njegovo ime nađe na listi kandidata za gradonačelnika Amidžić odgovara da je sve moguće.

    “Uvijek istu stvar ponavljam. Kada su završili izbori Igor Radojičić je čestitao Drašku Stanivukoviću. Bila je to kurtoazna čestitka i tamo je pisalo: ‘Težak i odgovoran posao’. Ukoliko dođe do opoziva, a javjerujem da je to moguće, naravno kada bi sjeli i razgovarali i kada ne bi bio neko ko bi imao više šansi da to bolje iznese od mene”.

    Nadovezujući se na riječi da je posao gradonačelnika težak posao Amidžić je istakao da to nije slučaj sa Draškom Stanivukovićem.

    “Njemu nije zato što ne radi ništa, zato što se ne bavi svojim poslom. To je stvarno tako. Gdje god odete vidite da Banjaluka stoji”.

    U razgovoru s urednicom Milijanom Kos, Amidžić je istakao da je Banjaluka danas lošija nego što je bila u prethodnom periodu.

    “Mislim da je apsolutno legitimno da na izborima ljudi imaju pravo da biraju. Mi smo izgubili zato što je Draško osvojio više glasova od Igora. Mislim da su višestruki razlozi za to. Jedan od razloga što su ljudi željeli da vide nešto novo. I to je legitimno. I mi smo dobili nešto novo. Ali niko ne kaže da to nešto novo podrazumijeva bolje. U gradu Banjaluka, ja Vam kažem da je to lošije”, rekao je Amidžić i dodao:

    “Gradonačelnik, s obzirom na reference i ono što je radio u šproteklom periodu, ako se uradi nešto dobro on će to uzeti za sebe, a kada ne ispuni neko obećanje on mora da nađe krivca. On razmišlja o glasovima, on ne razmišlja o tome kako će da uradi neki posao. Ko mu brani da završi put u Priječanima i zašto svega 200 metara. Ako smo odobrili sredstva za put u Debeljacima i ako je rok bio četiri mjeseca, zašto će se to raditi osam mjeseci”.

    Upitao je ko je gradonačelnika tjerao da zaposli 215 novih radnika u svom mandatu?

    “Sa 8. avgustom – 158 u Gradskoj upravi, 37 u Vodovodu i 20 u Akvani, koja je, uzgred budi rečeno, blokirana. I kada sam to sabrao, to je otprilike šest miliona maraka na godišnjem nivou. Ne za sve radnike, samo za ove radnike koji su primljeni. Kako to ne kaže?”, upitao je Amidžić.

    Kako kaže, u ovom slučaju, nepotizam je u drugom planu, jer su ugrožene plate drugim radnicima u 11. i 12. mjesecu.

    “Mi smo definisali budžet za plate i vi, samo u ovoj godini, od tih 158, primite 98 radnika. Za te radnike nema plata. Ugrozite postojeće radnike i primite nove radnike za koje nemate obezbijeđena sredstva. Je li za to kriva skupštinska većina?”, naglasio je odbornik u Skupštini Grada Banjaluka.

    U emisiji “Imate riječ sa Milijanom Kos” Amidžić je govorio i o brojnim drugim problemima s kojima se Banjaluka suočava.

    “Više od šest mjeseci govorim da pasarela na Starčevici, gdje prelaze djeca, je neuslovna i da imate elektro kablove koji vise i postavlja se pitanje kada će pasti i napraviti neki problem. I sad oni kažu, to je tender. Pa kako prije niste imali razumijevanja za tendere? Kad je u pitanju fontana koja nema građevinsku dozvolu, pravi se 14 – 15 – 16 mjeseci. Prethodna administracija je brže napravila Zeleni most, nego što su oni završili fontanu u parku ‘Mladen Stojanović'”, rekao je Amidžić.

    Na konstataciju urednice Milijane Kos, da prethodna administracija neke mostove i nije završila, Amidžić je odgovorio:

    “Naravno. Grad je živ organizam i ne možete sve da stignete. Ali hoću da ponovim – mi uradimo 15 kružnih raskrsnica, vi uradite jednu, mi uradimo tri mosta, vi ne uradite nijedan, mi uradimo dvije sportske dvorane, vi ne uradite nijednu. Prilikom čega je 330 i nešto, više i ne znam koliko miliona, konvertibilnih maraka budžeta je utrošeno. Gdje su ti novci?”, upitao je odbornik SNSD-a.

    Kaže, ubijeđen je da će rezultati oktobarskih opštih izbora pokazati nezadovoljstvo naroda aktuelnom gradskom administracijom.

    “Naš narod ne može da oprosti kada osjeti da je izigran. Vi osjetite da ljudi govore da su izigrani. Sa druge strane, ljudi ne vole kada udarate na nešto što je njihov komoditet i sigurnost”, istakao je gost Alternativne televizije.

    Komentarišući to da se njegovo ime nije našlo ni na jednoj listi na narednim opštim izborima, Amidžić kaže da to nije nikakva novina jer se odlučio da bude odbornik u Skupštini Grada Banjaluka.

    “Prije svega ja želim da me doživljavaju po onom mom osnovnom zanimanju a to je da sam profesor na Univerzitetu u Banjaluci, odnosno Ekonomskom fakultetu. To što ja nisam na listi nije novina. Ja sam se odlučio da budem odbornik u gradu Banjaluka i, ako mogu da podsjetim, 2018. godine kada su takođe bili opšti izbori ja nisam bio na listi jer sam tada bio zamjenik gradonačelnika i bio sam tome apsolutno posvećen”, rekao je Amidžić.

    “Ne razumijem zašto bi uvijek isti ljudi bili na lisatama. Zar nije normalno da unutar jedne političke partije imate mogućnost da se pojavljuju neki novi. Što bi meni bilo mjesto rezervisano?”, rekao je Amidžić.

    Naglasio je da strah da neće osvojiti dovoljan broj glasova nije uopšte razlog zašto nije na listi.

    “Na kraju krajeva, čovjek treba da se provjeri i ako ne ostvari rezultat, onda treba da vidi da taj posao nije za njega”, rekao je.

    Rekao je da bi bila ludost kada ne bi prihvatili neki dobar prijedlog iz opozicije.

    Na pitanje da kaže konkretan primjer odgovorio je:

    “Besplatni udžbenici od 5. do 9. razreda su prijedlog koji smo mi prihvatili. Da mi nismo to podržali, besplatnih udžbenika ne bi bilo”, rekao je Amidžić.

    Međutim, kada je u pitanju gradska administracija, tvrdi on, to nije slučaj.

    “Ono što nije dobro da kada nas dijelite na takav način, da se dogovorimo na početku budžetske godine – uzmite 4 miliona i definišite podršku građanima kojima želite da date. A imamo li mi pravo na 4 miliona, i ovi preko puta kažu ‘da’. I mi kažemo, mi ćemo sva četiri miliona dati penzionerima, a vi dajte za šta god želite. Jednoglasno usvojite budžet i sad nećete da isplatite tu podršku penzionerima zato što je to bio prijedlog SNSD-a. Je li to normalno?”, upitao je Amidžić.

  • Koliko će Njemcima gas da potraje?

    Koliko će Njemcima gas da potraje?

    Kako se bliži sezona grejanja, tako se pitanja množe: Ako Njemačka više ne može da računa na ruski gas, šta još može da učini?

    Da li će biti dovoljno zaliha za zimu? Koliko sve to može da košta? I šta će biti posle?

    Čini se da su skeptici koji su predviđali potpuni prekid snabdevanja gasom putem Severnog toka 1 bili u pravu. Izjave iz Kremlja sve jasnije pokazuju da zvanična Moskva isporuke svog gasa povezuje s ukidanjem sankcija.

    Nešto gasa još uvek stiže u Nemačku preko ukrajinskog gasovoda – donedavno je to bila količina od oko 40 gigavat-sati dnevno, dok je poslednji put preko Severnog toga 1 bilo isporučeno oko 350 gigavat-sati. Poređenja radi, oko 2.800 gigavat-sati dnevno dolazi iz Norveške, Belgije i Holandije. Rezervoari gasa u Nemačkoj su protekle nedelje napunjeni s 1.350 gigavat-sati.

    Najvažnije pitanje koje se sada postavlja glasi: da li će bez gasa iz Rusije biti dovoljno tog energenta da se preživi sledeća zima, bez potrebe za proglašavanjem nestašice, što bi moglo da donese restrikcije za privatna domaćinstva?

    Spremni za zimu – uz visoku cenu

    Ukratko: šanse su dobre – iako je cena visoka. Nemačka skladišta trenutno su popunjena sa 86,1 odsto, što je znatno iznad proseka u poslednjih šest godina. Nivo skladištenja predviđen uredbom Ministarstva privrede od 1. oktobra, već je dosegnut. To je bilo moguće jer Nemačka plaća visoke cene prilikom kupovine, a beleži i uštede, i to ne samo u privredi, već i u drugim oblastima, objasnio je Klaus Miler, šef nemačke Agencije za mreže koja je zadužena za energetiku.

    Ipak, eksperti ocenjuju da je bez isporuka iz Rusije, teško ispuniti cilj da se do 1. novembra skladišta popune na 95 odsto. Ukoliko bi se rezervoari popunili na 90 odsto, što znači oko 220 teravat-sati, i uz pretpostavku da je mesečna potrošnja gasa kao protekle zime, ta količina uskladištenog gasa bila bi dovoljna za skoro dva meseca – bez ikakvog uvoza. U ovom trenutku se, inače, dnevno uvozi tri teravat-sata gasa.

    Plutajući terminali za tečni prirodni gas (LNG) koji su trenutno u izgradnji mogli bi da obezbede dodatni uvoz. Miler očekuje da će ove zime čak tri terminala biti u funkciji. “A sledeće godine bi šest do sedam terminala u Nemačkoj omogućilo značajan uvoz“, rekao je Miler, ali istovremeno i naglasio da je LNG-gas “skup“.

    Velika neizvesnost

    Čini se, dakle, da je snabdevanje gasom za ovu zimu obezbeđeno – uz dodatne velike izdatke. Ipak, još uvek vlada velika neizvesnosti za zimu 2023/24. Pritom su odlučujuća tri faktora, od kojih se na neke ne može uticati.

    Velika nepoznanica je kakvo će vreme biti od novembra, kada počinje sezona grejanja, jer to ima veliki uticaj na potrošnju gasa. Prema podacima Nemačke meteorološke službe, prosečna temperatura prošle zime bila je znatno viša nego prethodne godine, što se odrazilo i na potrošnju gasa. Statistika Agencije mreže pokazuje da su Nemci u januaru potrošili oko deset odsto manje gasa nego prethodne godine – verovatno i zato što su se trudili da uštede očekujući rast cena.

    Nemačka vlada, međutim, želi mnogo više: u poređenju s prethodnim godinama, 20 odsto potrošnje gasa sada bi trebalo da uštede i privatna domaćinstva. Prema rečima šefa Agencije Milera, trenutno se raspravlja o privremenom smanjenju troškova grejanja, odnosno o uredbi koja bi to regulisala za stanodavce. Dobavljači bi takođe mogli da podstaknu štednju gasa bonusima i premijama.

    Potraga za partnerima – i solidarnost

    Ako dakle Rusija trajno ispada iz igre kao isporučilac gasa, onda drugi partneri dobijaju na značaju. Čini se da su Norveška, koja je sada najveći snabdevač Njemačke gasom, kao i Holandija, dosegle granice svojih mogućnosti. Nemačka i Evropska unija uporno rade na pronalaženju novih isporučilaca i zato Katar, Alžir i SAD koji imaju svoje LNG-terminale postaju posebno važni.

    S obzirom na duboku povezanost tržišta gasa u Evropi, solidarnost među zemljama EU takođe igra važnu ulogu. Ali pojedine države najavljuju da će, kada se situacija pogorša, uvesti mere izolacije kako bi dale prioritet brizi o sopstvenom stanovništvu. To bi moglo da se spreči bilateralnim sporazumima o solidarnosti, koji i predviđa Uredba EU pod nazivom “Sigurnost snabdevanja“ (Security of Supply).

    Do sada je, međutim, sklopljeno samo nekoliko takvih sporazuma – Njemačka ih je potpisala sa Danskom i Austrijom, a ove nedelje je s Francuskom potpisan memorandum o načelnom razumjevanju. Pariz je obećao Njemačkoj isporuku gasa, ako to bude neophodno potrebno. Gasni priključci u tu svrhu bili bi instalirani u sledećih nekoliko sedmica.

    Na tržištu gasa se, dakle, mnogo toga događa, ali situacija sa snabdevanjem ostaje neizvesna. Ono što je sigurno jeste da će gasna kriza u Njemačkoj potrajati i iduće godine – i da će Nemačka morati duboko da zavuče ruku u džep kako bi je rešila.

  • Poljska se sprema za rat sa Rusima

    Poljska se sprema za rat sa Rusima

    Ministarstvo odbrane Poljske reformiše oružane snage u okviru pripreme za verovatni sukob sa Rusijom.

    To je izjavio zamenik ministra odbrane Marcin Ocepa, a prenelo poljsko izdanje dziennik.pl.

    “Postoji ozbiljan rizik od rata sa Rusijom u periodu od narednih tri do deset godina. Moramo iskoristiti to vreme za maksimalnu reformu naoružanja poljske vojske”, rekao je on. Prema njegovim rečima, vojni resor Poljske “sprovodi najambiciozniji program naoružanja u istoriji”. Planirana je kupovina tenkova, samohodnih haubica, višecevnih bacača raketa i dronova.

    Takođe, Varšava se sprema da poveća brojnost vojske do 300 hiljada vojnika u toku decenije.

    Istovremeno, zamenik ministra je istakao da bez obzirna na “rekordno naduvani budžet” za odbranu za sledeću godinu, državnih sredstava za ispunjenje svih planova svejedeno neće biti dovoljno.

    Ranije su poljske vlasti saopštile da planiraju da brojno stanje vojnika povećaju na 400 hiljada. U poslednje vreme aktivno kupuju borbene i transportne avione, tenkove, jurišne bespilotne letelice, protivtenkovsko i protivraketno naoružanje.

    Prema rečima ruskog ambasadora u Varšavi Sergeja Andrejeva, Rusija ne namerava da napadne Poljsku i nema nikakvih razloga da ugrožava njenu bezbednost.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ranije je isticao da poljske vlasti zauzimaju prema Rusiji “besni stav na ivici ludila”.