VRBAS Media

Autor: INFO

  • Brdo kod Kranja: Lideri pozvali EU da dodjeli kandidatski status BiH

    Brdo kod Kranja: Lideri pozvali EU da dodjeli kandidatski status BiH

    Iako je bilo planirano usvajanje deklaracije, lideri zemalja regiona na Samitu Brdo kod Kranja usvojili su tek nekoliko zaključaka, između ostalog i onaj kojim se poziva Evropska unija da BiH dodjeli kandidatski status.

    Naime, prvobitna deklaracija kao prijedlg Zorana Milanovića, predsjednika Hrvatske i Boruta Pahora, predsjednika Slovenije povučena je jer Željko Komšić i Šefik Džaferović, članovi Predsjedništva BiH nisu htjeli pristati da se u njoj nađe termin “legitimno predstavljanje”.

    Sam Milanović je rekao da se odustalo od deklaracije koju su pripremli ali da su doneseni zaključci, koji su kako je rekao ” ista stvar”.

    U samom dokumentu koji je povučen trebalo je stajati da je legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim nivoima vlasti u BiH ključno za stabilnost države, kao i iskrena prednost svih političkih lidera procesa izbornih reformi u punoj saglasnosti s EU standardima.

    “Samo doticanje tog pojma u smislu jednaka prava za sve konstitutivne narode nije prošlo. Nekima to naprosto smeta, upošte spominjanje tog pojma smeta. Legitimno ili ne, to moramo znati. Sa sličnim problemom sam se suočio na samtiu NATO-a u Briselu, kada sam se morao danima boriti prijetiti blokadama zajedničkog komunikea, prije nego što je ušao samo spomen dejtonskog paketa”, rekao je Milanović.

    I sam Pahor izrazio je žaljenje što nije usvojena deklaracija ali da je bitno da je potvrđeno da je ponovno proširenje EU bitno kao hitno rješenje za stabilnost regije.

    “Pozivamo da se osigura BiH status kandidata do kraja 2022. godine. Posvećenost dijalogu je jedini način da se prevaziđu bilo kakve razlike ili nerazumijevanja u našem odnosu”, rekao je Pahor.

    I Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH rekao je da su na sastanku usvojeni zaključci koji govore o tome da Brisel treba da posmatra Zapadni Balkan kao jedinstvenu geostratešku zonu i da zemlje regiona u jednom paketu treba da postanu punopravne članice.

    On je, kako prenosi RTRS istakao da Brisel treba da izdvoji daleko više sredstava za ovaj region te da Džaferović i Komšić nisu prihvatili formulaciju u kojoj se govori o važnosti legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda na svim nivoima vlasti u BiH, odnosno da nisu pristali na formulaciju u kojoj se govori o BiH s dva entiteta i tri konstitutivna naroda

  • Darko Mladić: Tim ljekara ide u Hag, Ratko ima vodu u plućima i slabo srce

    Darko Mladić: Tim ljekara ide u Hag, Ratko ima vodu u plućima i slabo srce

    Sin generala Ratka Mladića, Darko, rekao je za ATV da od petka nema novih informacija o zdravstvenom stanju njegovog oca, jer se s njim nisu čuli tokom vikenda.

    “To nas sad prilično zabrinjava. To je zato što ili ne može da govori uopšte ili pošto je vikend. Oni imaju manje ljudi tamo, pa nije imao ko da uspostavi vezu i da mu donese telefon da bi mogao da se čuje s nama, zato što je on sada vezan za krevet i mora neko da mu prinese slušalicu”, rekao je Mladić za ATV.

    Ratko Mladić je u pritvorsku bolnicu premješten u četvrtak, dodao je sin Darko i objasnio da njegov otac ima vodu u plućima i da mu je slabo srce.

    “Mi smo dobili neke nalaze koji su djelimični, nisu potpuni i iz tih nalaza se vidi da je ozbiljno stanje, ali ako je odgovarajuće liječen da bi trebalo da bude sve u redu. Mi nemamo kompletnu sliku, ali nadam se da će u toku dana da nam pošalju te snimke i parametre koji nedostaju”, rekao je Darko Mladić.

    On je objasnio da se trenutno ne bave mogućnošću da njegov otac dobije liječenje negdje drugo.

    “Formirali smo tim od dva ljekara, jedan kardiolog i jedan pulmolog, koji treba da idu tamo i da izvrše preglede i da uvide to stanje na licu mjesta, da se vidi da li je to sve tako kako su oni usmeno rekli. Nakon toga vidjećemo da li ima potrebe za novim ljekarima i kakva je situacija. Tako da mi to liječenje van Haga nismo ni tražili u ovom trenutku”, istakao je Mladić i zaključio da će daljnje odluke zavisiti od izvještaja ljekara koji treba da pregledaju generala Mladića.

  • Kojić: Generalu Mladiću što prije omogućiti adekvatno liječenje

    Kojić: Generalu Mladiću što prije omogućiti adekvatno liječenje

    Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srebrenica Branimir Kojić pozvao je Hag da omogući adekvatno liječenje nekadašnjem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske generalu Ratku Mladiću.

    Kojić je rekao Srni da pismo koje su “Majke Srebrenice” poslale predsjednici međunarodnog rezidualnog mehanizma u Hagu za zahtjevom haškom sudu da teško bolesnog generala Mladića ni po koju cijenu ne puste na slobodu predstavlja dokaz da one nemaju trunku realnosti.

    “Likovale su nad sudbinom (bivšeg šefa Kriznog štaba Srpske Autonomne Oblasti Krajina Radoslava Brđanina) i one žele da svaki Srbin doživi njegovu sudbinu”, istakao je Kojić.

    Prema Kojićevim riječima, one se ne oglašavaju kada su u pitanju suđenja u slučaju “Dobrovoljačka”, ali zato pokazuju da mrze svakog Srbina i sve što je srpsko.

    “Niko od njih se nije oglasio kada je (nekadašnji komandant Trećeg korpusa takozvane Armije BiH) Sakib Mahmuljin pobjegao, ne oglašavaju se kako bi rekle da oni koji su osuđeni za mučenje Srba u sarajevskom Aušvicu logoru Silos budu poslati na izdržavanje zatvorske kazne”, rekao je Kojić.

    Kojić je dodao da one ne znaju da li bi se general Ratko Mladić vratio u pritvor i pita zašto zaobilaze činjenicu da se vratio u Hag nakon što je posjetio grob svoje kćerke.

    “Sud u Hagu krši osnovna ljudska prava prema generalu Mladiću, jer on ima pravo na dostojno liječenje, i ukoliko Hag bude slušao žene koje su učestvovale u napadima na srpska sela širom Podrinja, o čemu je svjedočila i Fadila Mujić, onda će samo potvrditi ono o čemu godinama svjedočimo, a to je da je taj sud antisrpski”, rekao je Kojić.

    On je napomenuo da je poznato da su Radoslava Brđanina pustili na slobodu onog trenutka kad su shvatili da neće uspjeti da se izbori i da su time željeli da se operu od odgovornosti.

    “Vjerujemo da im je takav plan za svakog Srbina, ali se nadamo da će u njima proraditi ljudskost i savjest i da će se ponašati odgovorno. Naše misli biće usmjerene ka generalu Mladiću kome želimo što bolje zdravlje. Od suda tražimo da mu obezbijedi najbolji mogući tretman jer u suprotnom će biti najodgovorniji u slučaju da se njegovo zdravstveno stanje još pogorša, poručio je Kojić.

    Nakon što se u medijima pojavila informacija da bi general Ratko Mladić mogao privremeno biti pušten na slobodu zbog liječenja, Udruženje pokret “Majke enklave Srebrenica i Žepa” uputilo je zahtjev sudu u Hagu da teško bolesnog generala ni pod koju cijenu ne puste na slobodu.

  • Hospitalizovan Ratko Mladić

    Hospitalizovan Ratko Mladić

    Bivši glavni komandanti Vojske Republike Srpske hospitalizovan je i “lošeg zdravlja”, rekao je za AFP njegov sin Darko Mladić.

    U kratkom telefonskom razgovoru za AFP u Beogradu, Darko Mladić je potvrdio tu informaciju lokalnim medijima.

    On im je rekao da je bivši general nedjelju dana hospitalizovan zbog krhkog zdravstvenog stanja. Najprije je bio u civilnoj bolnici u Hagu, a od četvrtka je u zatvorskoj zdravstvenoj ustanovi Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MTPI) sa sjedištem u Hagu.

    “Njegovo zdravlje je loše. Ovdje u Srbiji je spreman tim ljekara koji bi mogli da ga vide, ali još ne znamo da li će im biti dozvoljeno. Tražićemo dozvolu od ovih ljekara da ga pregledaju”, rekao je Mladić za AFP.

    Službe MTPI su, na pitanje AFP-a da prokomentariše informaciju, odgovorile da “ne mogu da komentarišu zdravstveno stanje pritvorenika jer je to povjerljiva informacija”.

  • Za tri dana 86 zaraženih u Srpskoj, pet osoba preminulo

    Za tri dana 86 zaraženih u Srpskoj, pet osoba preminulo

    U Republici Srpskoj u posljednja tri dana virus korona potvrđen je kod 86 lica od 300 testiranih, a pet osoba je preminulo, podaci su Instituta za javno zdravstvo Srpske.

    Preminuli su muškarci srednje i starije životne dobi iz Banjaluke, Prijedora, Mrkonjić Grada, Sokoca i Trnova.

    Virus korona potvrđen je kod 38 muškaraca i 48 žena.

    Prema mjestu prebivališta, u petak, 9. septembra, prijavljeno je 13 zaraženih osoba iz Banjaluke, osam iz Bijeljine, šest iz Trebinja, četiri iz foče, po dvije iz Broda, Doboja, Kneževa, Čelinca i Šamca, te po jedna iz Bratunca, Dervente, Kotor Varoša, Laktaša, Mrkonjić Grada, Nevesinja, Prnjavora, Ribnika, Rudog, Sokoca, Teslića i Šipova.

    U subotu i nedjelju, 10. i 11. septembra, prijavljeno je 14 inficiranih osoba iz Banjaluke, po tri iz Bratunca i Šekovića, po dvije iz Bijeljine i Laktaša, te po jedna iz Gradiške, Zvornika, Mrkonjić Grada, Prijedora, Prnjavora, Ribnika, Teslića, Čelinca i Šipova.

    Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 105, od kojih u Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) Republike Srpske 58, a u ostalim bolnicama 47.

    Na respiratoru u UKC-u je pet osoba.

  • Anliza: Bilbordi političkih partija Srpske – sredstvo komunikacije s biračima ili promocija fotošopa

    Anliza: Bilbordi političkih partija Srpske – sredstvo komunikacije s biračima ili promocija fotošopa

    Početak predizborne kampanje obilježila su prepoznatljiva lica i provjereni slogani na stranačkim plakatima širom Republike Srpsle, a isprobani način marketinške komunikacije trajaće tokom čitave kampanje. Što postavlja pitanje koliko su dobri predizborni plakati stranaka iz Republike Srpske? Ko je inovativan, ko je drugačiji a ko je trebao da razmisli možda o nečemu drugom?

    Plakati Draška Stanivukovića se najobolje mogu opisati kao reklama za prenos neke sportske utakmice, ili možda bolje kao reklama za neku kladionicu, koju promoviše igrač koji je daleko od svoje slavne sportske slave. Njegova stranačka kolegica Jelena Trivić svojim je plakatom odmah izazvala pažnju javnosti, doduše ne onakvu kakvu bi ona željela. Preočigledna zloupotreba fotošopa izmjenila je kandidata za predsjednicu Srpske do neprepoznatljivosti, a zajednički plakat sa Mirkom Šarovićem izgleda tmurno i depresivno. S druge plakati i bilbordi SDS izgledaju podjednako neupečatljivo, s tim da je njihov slogan “Živjećeš bolje” privukao dosta pažnje.

    Iz Ujedinjene Srpske ovaj put nisu se toliko fokusirali na svoje kandidate, jer dominiraju pretežno bilbordi bez njih, na kom su nenapadno ubacili nacionalni grb i zastavu što podosta asocira na američke reklame. Prepoznatljiv slogan “Srpska su ljudi” vjerovatno ne izlazi toliko u prvi plan sa dodatkom izbornog pečata na plakatu, ali vjerovatno se željela postići ideja “najsrpskije” stranke.

    Dizajneri DNS-ovih plakata pokupili su inspiraciju holivudske B produkcije sa dinamičnim pozama Nenada Nešića koji i sam ne zna u kom pravcu da ide pa se vodi svojim trećim putem.

    SNSD je ponovo pokušao igrati na kartu nacionalnih emocija, ovog puta u centru pažnje je pametno dizajniran simbol ptice odnosno dlana. Možda su u SNSD svijesni da lica koja su na bilbordima više nemaju toliku snagu, pa su gurnuti u stranu.


    Socijalisti i jedni i drugi su očigledno zaboravili da se radi o dve različite partije, te ni sam narod ne može jasno da napravi razliku među njima. Teško da će neko neupućen prepoznati drugačije pozicioniranje crvene boje. Kad već spominjemo crvenu boju, treba nalasiti da i NPS učestvuje na ovim izborima, ali i njih po kreativnosti možete sa socijalistima pomješati.

    DEMOS je pokazao da prevelika sloboda u dizajnu nekad nije najbolja opcija, pogotovo kad završni rezultat ne izgleda najbolje. Dok je (zlo)upotreba fotošopa postala norma dizajna DEMOS je odlučio da koristi MS paint kao osnovni program, što se i promjeti u razbacanim geometrisjkim oblicima.

    Za kraj treba napomenuti da Ivan Begić za jednog nezavisnog kandidata ima i više nego dobar plakat, ali lako je primjetno da iza njega ne stoji neka velika stranka.

  • Poreska uprava Srpske prikupila 2,071 milijardi KM

    Poreska uprava Srpske prikupila 2,071 milijardi KM

    Poreska uprava Republike Srpske za osam mjeseci ove godine na račun javnih prihoda Srpske prikupila je 2,071 milijardu KM, što je za 252,5 miliona KM ili 14 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, izjavio je direktor Uprave Goran Maričić i dodao da je to još jedan pokazatelj stabilne makroekonomske situacije u Srpskoj.

    Maričić ističe da je, prema podacima o naplati javnih prihoda za osam mjeseci ove godine, stabilan rast nastavljen u svim grupama javnih prihoda, pa je naplata direktnih poreza veća za 38 odsto, doprinosa za devet odsto, a ostalih javnih prihoda za pet odsto, dok je ostvaren rast naplate za čak 10 odsto više u odnosu na planirane projekcije za ovaj period godine, piše Srna.

    “Direktni porezi su u periodu januar-avgust ove godine naplaćeni u iznosu od oko 466,5 miliona KM, što je za 128,6 miliona KM više nego u istom periodu prehodne godine. Najveći rast se i dalje bilježi kod poreza na dobit, koji je naplaćen u iznosu od 260,1 miliona KM, što je za 91,1 milion KM, ili 54 odsto, više nego u prvih osam mjeseci prošle godine”, naveo je Maričić.

    On je rekao da rast naplate kod direktnih poreza bilježi i porez na dohodak, koji je naplaćen u iznosu od 174,7 miliona KM, što je za 26 odsto više u odnosu na period januar-avgust prethodne godine.

    Maričić je naveo da je veća naplata ostvarena i kod poreza na nepokretnosti i poreza na upotrebu, držanje i nošenje dobara, i to za tri, odnosno osam odsto.

    “Doprinosi su u osam mjeseci ove godine naplaćeni u iznosu od 1,276 milijardi KM, što je za 109,5 miliona KM više nego u istom periodu 2021. godine, iako je došlo do smanjenja stope doprinosa za Fond zdravstvenog osiguranja sa 12 na 10,2 odsto”, rekao je Maričić.

    On je istakao da je naplata doprinosa za Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Srpske i Fond dječije zaštite veća za po 15 odsto, za Zavod za zapošljavanje za 14 odsto, dok je naplata doprinosa za Fond zdravstvenog osiguranja na istom nivou kao u istom periodu prošle godine.

    “Kod ostalih javnih prihoda, naplata je iznosila 327,8 miliona KM, što je za 14,4 miliona KM više u odnosu na osam mjeseci prethodne godine, uz rast naplate prihoda od kazni i naknada za priređivanje igara na sreću od 23, odnosno 37 odsto, dok je nešto manja naplata zabilježena kod taksa i naknada upravo zbog toga što je došlo do umanjenja ili ukidanja naplate određenih taksi”, precizirao je Maričić.

    Maričić je, kada je riječ samo o avgustu ove godine, istakao da je naplata iznosila 283,1 milion KM, što je za 57,4 miliona KM ili 25 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine.

    “Zabilježen je značajan rast naplate i kod direktnih poreza i doprinosa, ali i kod ostalih javnih prihoda”, dodao je Maričić.

  • Višković: Javni dug Srpske 43 odsto BDP-a

    Višković: Javni dug Srpske 43 odsto BDP-a

    Javni dug Republike Srpske na današnji dan je 43 odsto BDP-a, rekao je Radovan Višković, predsjednik Vlade RS.

    Kako je istakao, u nekim zemljama Evrope je javni dug do 55 odsto BDP-a, što pokazuje da Srpska nije prezadužena.

    “Trenutno Srpska ima ugovorene poslove vrijedne četiri milijarde maraka. Između ostalih, to su auto-put Prijedor – Banjaluka, kao i Vukosavlje – Brčko koji su počeli sa gradnjom prije nekoliko dana. Takođe, gradnja auto-puta Rača – Bijeljina zvanično počinje 15. septembra”, naveo je Višković.

    Dodao je da Srpska jedina na Balkanu ima viškove električne energije, te da je ona za domaćinstva jeftinija 35 puta nego na tržištu.

    “Iako smo planirali da se budžetom za 2022. godinu zadužimo 650 miliona KM, mi smo se do sada zadužili 200 miliona KM i to pokazuje odgovornost naše politike”, rekao je Višković.

  • Ministarstvo transporta i komunikacija BiH potrošilo 5.202 odsto više od plana

    Ministarstvo transporta i komunikacija BiH potrošilo 5.202 odsto više od plana

    Iz Razvojno-investicionog programa 2021-2023. godine, koji je usvojio Savjet ministara BiH, od planiranih 1,1 milijardu KM, u prošloj godini potrošeno je 169,36 miliona KM, što predstavlja 89,85 odsto plana. Međutim, pojedine institucije ozbiljno su podbacile, dok su druge potrošile i više od 5.000 odsto od onoga što su planirale.

    Primjera radi, Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine u 2021. godini na razvojno-investicione projekte planiralo je potrošiti 57,8 miliona KM, međutim na kraju je utrošilo “svega” 5,9 miliona ili oko 10 odsto, dok je Ministarstvno transporta i komunikacija BiH od planiranih 238.000 KM potrošilo 12,3 miliona KM ili 5.202 odsto više. Razlog za ovoliko prekoračenje budžeta je taj što je u toku 2021. godine došlo do realizacije projekta izgradnje mosta preko rijeke Save kod Gradiške u iznosu od 11,27 miliona KM, a da to nije planirano.

    Od institucija koje su podbacile kada je riječ o projektima u 2021. godini je i Agencija za javne nabavke, koja je u prošloj godini planirala potrošiti 1,5 miliona KM, a utrošila svega 258.000 KM ili 16 odsto, dok Služba za zajedničke poslove institucija BiH od ukupno planiranih 1,5 miliona KM nije potrošila ni marku.

    Kod realizacije projekata podbacila je i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), koja je u 2021. godini trebalo da potroši milion KM, a potrošila je svega 225.000 KM ili oko 23 odsto.

    S druge strane, plan je značajno prebacilo i Ministarstvo spoljnih poslova BiH, koje je umjesto planiranih 327.000 KM potrošilo 2,2 miliona KM ili 672 odsto više od plana, dok je Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje planirala potrošiti malo više od 40.000 KM, a potrošila je malo više od 200.000 što je 500 posto više od plana.

    “Loše je izvršenje budžeta i to je ključno. Budžet ima fazu pripreme, pa onda sastavljanja i na kraju usvajanja. Neko je isplanirao da će potrošiti neka sredstva, onda je neko odobrio taj novac da se potroši, a on ga ne potroši. To su drastična odstupanja, jer neko planira potrošiti 57 miliona, a potroši 10 puta manje. Suština je u izvršenju, ono je loše, plan je plan ali kad treba realizovati taj plan, dolazi do zastoja”, rekao je za “Nezavisne novine” ekonomista Izudin Kešetović.

    Ono što je problem, a što se može zaključiti iz Informacije o utrošku sredstava u 2021. godini kojima su finansirani projekti uključeni u Program javnih investicija institucija BiH 2021-2023. godine, koju je nedavno usvojio Savjet ministara, je to što su realizovani mnogi projekti koji su naknadno realizovani, odnosno nisu bili uključeni u Program javnih investicija.

    “Iako je Odlukom o načinu i kriterijumima za pripremu, izradu i praćenje realizacije programa javnih investicija propisano da samo onaj projekt koji je uvršten u Program javnih investicija može dobiti sredstva za realizaciju, i dalje se pojavljuju naknadno prijavljeni projekti. Međutim, zabilježen je pozitivan trend pa možemo očekivati da će vremenom prestati da se pojavljuju naknadno prijavljeni projekti. U posmatranom periodu, 13 institucija BiH je naknadno prijavilo svoje projekte, pri čemu se čak 81 posto ukupne vrijednosti naknadno prijavljenih projekata odnosi na Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstvo civilnih poslova”, navodi se u inforamaciji.

    Kada je riječ o utrošku sredstava, od 169,36 miliona KM 65 odsto se odnosilo na investicije u socio-ekonomski razvoj, a oko 35 odsto na investicije u izgradnju administrativno-tehničkih kapaciteta.

  • Banjalučki aerodrom pristiže tuzlanski

    Banjalučki aerodrom pristiže tuzlanski

    Sa 44.637 putnika, koliko ih je u julu evidentirano na banjalučkom aerodromu, Mahovljani pristižu konkurenciju u Tuzli, odakle je, u istom mjesecu, poletjelo ili sletjelo 50.027 osoba.

    Prema podacima nadležnih, taj jaz je i u prvom polugodištu bio dosta manji nego u ranijim godinama. Recimo, 2019. godine na tuzlanskom aerodromu zabilježeno je 593.050 putnika, a na banjalučkom 149.996.

    Godinu kasnije blokade izazvane virusom korona smanjile su promet na svim aerodromima u BiH, pa tako i na ova dva, te je zabilježeno 228.899 putnika na tuzlanskom, a 43.904 na banjalučkom.

    Prošle godine došlo je do postepene stabilizacije i u Tuzli je bilo 306.047, a u Banjaluci 139.886, dok se ove, 2022. godine, razlika dodatno smanjila.

    Očekivano, najveći promet bilježi sarajevski aerodrom, gdje je prošle godine bilo 767.134, a najmanji u Mostaru, gdje su u 2021. godine bila svega 1.942 putnika.

    Banjalučanin Srđan Danilović bio je pozitivno iznenađen kada je nedavno s banjalučkog aerodroma ispraćao sestru, koja je letjela za Bazel.

    “Toliko ljudi u Mahovljanima nisam vidio. Prostorija, gdje se nalaze šalteri, bila je doslovno puna. U aerodromskoj zgradi i oko nje, po slobodnoj procjeni, bilo je nekoliko stotina ljudi. Ispred šaltera, te lokacije gdje se rade granične provjere, formirali su se dugi redovi. Za sto u aerodromskom kafiću smo kum, sestra i ja čekali 20 minuta, ako ne i pola sata”, ističe Danilović.

    Dodaje da je ovakva slika s banjalučkog aerodroma svakako optimistična i nada se da će putnika biti i ubuduće, te da će Banjaluka biti povezana sa što više evropskih gradova. Međutim…

    “Mislim da je već sada vrijeme da se radi na ulaganju u ovaj aerodrom, odnosno da se kapaciteti proširuju. Ako se razmišlja o dodatnom povećanju broja letova i putnika, to će biti neminovnost”, rekao je Danilović za “Nezavisne novine”.

    U Turističkoj organizaciji Banjaluka zadovoljni su razvojem situacije koja se odnosi na povećan broj putnika na banjalučkom aerodromu.

    “Mi smo decenijama bili oslonjeni na regionalno tržište, gdje spadaju Srbija, Hrvatska i Slovenija, a koje i sad čini više od 60 odsto turističkih dolazaka. Očekujemo da će letovi koji su uspostavljeni s banjalučkog aerodroma uticati na porast broja gostiju i iz drugih zemalja, prije svega zapadnoevropskih”, kaže Mladen Šukalo, samostalni stručni saradnik u Turističkoj organizaciji Banjaluka.

    On dodaje da na njihov info-centar stalno dolaze gosti koji upravo koriste banjalučki aerodrom kako bi stigli u Banjaluku.

    “Nadamo se da će broj destinacija s kojima smo povezani preko banjalučkog aerodroma iz godine u godinu biti sve veći”, ističe Šukalo za “Nezavisne novine”.

    Uz napomenu da je 2021. godine zbog pandemije saobraćaj normalizovan tek od juna, iz “Aerodroma Republike Srpske” ističu da su u prvih sedam mjeseci te godine imali 40.727 prevezenih putnika.

    “U prvih sedam mjeseci 2022. godine imali smo 171.235 prevezenih putnika”, navode iz “Aerodroma Republike Srpske”.

    Iz Banjaluke je trenutno moguće letjeti za Brisel, Geteborg, Memingen, Beč, Milano Bergamo, Stokholm Arlanda, Nirnberg, Dortmund, Bazel Mulhaus, Malmo, Stokholm Skavsta, Hamburg, Tivat, Beograd, Hurgadu i Antaliju.