Autor: INFO

  • “Njemački ambasador dolazi da provodi malicioznu politiku nad Srbima”

    “Njemački ambasador dolazi da provodi malicioznu politiku nad Srbima”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik naveo je da odluku o davanju agremana njemačkom ambasadoru u BiH nije mogao da prihvati jer unaprijed zna da on dolazi da provodi malicioznu politiku svoje zemlje nad srpskim narodom.

    Dodik je ukazao da zadiranje u Dejtonski mirovni sporazum i nametanje izmjena Ustava direktno vodi ukidanju Republike Srpske, i da on, kao legitimni predstavnik Republike Srpske u Predsjedništvu BiH, ne može prihvatiti imenovanje ambasadora za kojeg unaprijed zna da dolazi da provodi malicioznu politiku svoje zemlje nad srpskim narodom.

    Dodik je to, između ostalog, naveo u izjavi o proglašenju odluke o davanju agremana njemačkom ambasadoru u BiH veoma štetnom po vitalne interese Republike Srpske.

    Izjava je objavljena na sajtu Narodne skupštine Republike Srpske. O prijedlogu odluke o potvrđivanju ove izjave izjasniće se parlament Srpske.

    Dodik je naveo da su na vanrednoj sjednici Predsjedništva BiH 2. septembra za tu odluku bili članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović, a da je on, kao srpski član Predsjedništva BiH, izabran sa teritorije Republike Srpske, glasao protiv, jer smatra da je destruktivna po vitalne interese Srpske.

    On je obrazložio da je Članom 5 stav 3. Ustava BiH i članom 42. Poslovnika o radu Predsjedništva BiH propisano da je Predsjedništvo BiH nadležno za vođenje spoljne politike zemlje, da se odluke nastoje donijeti konsenzusom, te da član Predsjedništva BiH može određenu odluku proglasiti destruktivnom po vitalni entitetski interes sa teritorije sa koje je izabran.

    “Republika Srpska, koju predstavljam u tročlanom kolektivnom tijelu Ustavom nazvanom Predsjedništvo BiH, bori se za očuvanje i dosljednu primjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma. Na tom putu smo usamljeni”, navodi Dodik.

    On je istakao da je Savezna Republika Njemačka jedna od potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma i da je ta uloga obavezuje na dosljednu primjenu slova Dejtonskog sporazuma i poštovanje Ustava BiH koji proističe iz njega.

    Prema njegovim riječima, spoljna politika Savezne Republike Njemačke, naročito od 2021. godine naovamo, upadljivo je usmjerena na antidejtonsko i antiustavno djelovanje.

    U ambijentu kakav vlada u BiH, Dodik je rekao da takav pristup može samo proizvesti dodatne probleme, a nikada i nikako ponuditi rješenje.

    “Insistiranje na nelegalnom imenovanju Kristijana Šmita, koji nije prošao propisanu proceduru u Savjetu bezbjednosti UN za preuzimanje dužnosti visokog predstavnika u BiH, je dokaz jednog diskriminatornog i anahronog političkog pristupa i miješanja aktuelne političke garniture Savezne Republike Njemačke u ionako složena unutrašnja pitanja u BiH, što samo doprinosi dodatnoj destabilizaciji odnosa i daljem usložnjavanju situacije”, naveo je Dodik.

    On je istakao da je dodatno produbila jaz i kontroverzna rezolucija Bundestaga, za koju se najviše zalagao i lobirao zastupnik Socijaldemokratske stranke Adis Ahmetović, koji u Bundestagu otvoreno zastupa i podržava agendu SDA, kao i da je ogolila otvoreno favorizovanje strana, tj. jednog od konstitutivnih naroda u BiH na štetu druga dva, što je izuzetno opasno.

    “Ova, po stabilnost BiH, opasna rezolucija, čak predviđa i promjenu uređenja u BiH, zagovarajući ukidanje entiteta, a time i osnovu mirnog suživota i legitimnog predstavljanja tri konstitutivna naroda, a to je entitetsko glasanje”, naglasio je Dodik.

    On je naglasio da pokušaji revizionističkog pristupa uperenog protiv dosljedne primjene Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji zagovaraju određene političke strukture potpomognute spoljnim uticajima, traže stalnu pripravnost snaga koje štite uređenje i poredak zasnovan na Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu BiH, ali i pomoć dobronamjernih partnera.

    “Bez obzira na to što procedure oko imenovanja ambasadora još nisu završene, njemačka strana je bez ustezanja postavila ultimatum jednoj suverenoj državi – barem volimo da mislimo da BiH to jeste – i zatražila da se u datom roku Predsjedništvo izjasni o svom stavu”, napomenuo je Dodik.

    Dodik je podsjetio da, prema svim važećim diplomatskim dokumentima i pozitivnoj praksi, zemlja prijema nije dužna obrazložiti svoju odluku.

    Tražiti od Predsjedništva da u zadatom roku od 48 časova dostavi objašnjenje zašto /još uvijek/ nije dat agreman ambasadoru Njemačke, Dodik smatra apsurdom koji ponovo pokazuje kakav rejting i ugled BiH ima u istim onim zemljama koje joj decenijama bacaju prašinu u oči lažnim obećanjima i lažnim uvažavanjem.

    “Nije na odmet istaći da je jedan od sudija Ustavnog suda BiH Njemica, a dobro znamo kakve odluke taj sud donosi. Presude su po pravilu protiv Republike Srpske i srpskog naroda u cjelini”, dodao je Dodik.

    On je istakao da je Savezna Republika Njemačka, nažalost, vodeći predvodnik obustavljanja mnogih, prije svega infrastrukturnih projekata EU u Republici Srpskoj.

    “A sve to samo zbog našeg insistiranja na poštovanju Ustava i Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je osnova za funkcionisanje i opstanak BiH. 

    Cijeneći moć i snagu Njemačke, izražavam nadu da je Njemačka još dobronamjeran partner svih naroda koji žive na ovim prostorima, bez selektivnog pristupa i favorizovanja jednih na štetu drugih, pri čemu su ovi drugi gotovo po pravilu uvijek Srbi”, naveo je Dodik.

    U skladu sa navedenim, Dodik je kao srpski član Predsjedništva BiH naveo da u ovom trenutku nije mogao dati saglasnost na odluku o davanju agremana ambasadoru Savezne Republike Njemačke u BiH, već je dostavlja na odlučivanje Narodnoj skupštini Republike Srpske koja je jedina nadležna instanca u skladu sa zakonskim regulativama i svojim ovlaštenjima za dalje preispitivanje ove odluke.

    “Iz svega navedenog proizilazi da je odluka o davanju agremana ambasadoru Savezne Republike Njemačke u BiH, koja je usvojena bez konsenzusa na vanrednoj sjednici Predsjedništva BiH, održanoj 2. septembra ove godine, veoma štetna po vitalne interese Republike Srpske, te Vas pozivam da ovu izjavu o proglašenju potvrdite dvotrećinskom većinom u roku od deset dana po upućivanju. Potvrđivanjem izjave o proglašenju, na način kao što je navedeno, osporena odluka Predsjedništva BiH neće stupiti na snagu”, obrazložio je Dodik.

    Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske zakazao je za srijedu 14. septembra posebnu skupštinsku sjednicu o Prijedlog odluke o potvrđivanju izjave srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika o proglašenju odluke o davanju agremana ambasadoru Njemačke u BiH veoma štetnom po vitalne interese Republike Srpske.

    Sjednica je zakazana za 12.00 časova.

  • “Naši ultimatumi su dječje zagrijavanje, slijedi potpuna kapitulacija Kijeva”

    “Naši ultimatumi su dječje zagrijavanje, slijedi potpuna kapitulacija Kijeva”

    Trenutačno pregovaračko stajalište Rusije o Ukrajini nije ništa drugo nego “dječje zagrijavanje” prije budućih zahtjeva za potpunom predajom kijevskog režima, napisao je u ponedjeljak na svom Telegram kanalu zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije, Dmitrij Medvedev.

    Skrenuo je pozornost na riječi ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji je najavio da odbija voditi dijalog s onima koji postavljaju ultimatume.

    “Sadašnji ‘ultimatumi‘ su dječje zagrijavanje naspram zahtjevima u budućnosti. I on ih zna: potpuna kapitulacija kijevskog režima pod uvjetima Rusije”, upozorio je Medvedev, prenosi ruski Tass.
    Ranije je Zelenski rekao da u ovom trenutku nije spreman pregovarati s Moskvom.

    “To je moj princip, ne razgovaram s onima koji postavljaju ultimatume”, rekao je u intervjuu za CNN.

    Prema njegovim riječima, Ruska Federacija navodno nema želju pregovarati na konstruktivan način. Zelenski je potvrdno odgovorio i na pitanje hoće li se “boriti do kraja” i dodao da bi sporazum između dviju zemalja mogao biti sklopljen nakon što Rusija napusti ukrajinske teritorije, ne precizirajući na što misli.

  • Gorivo jeftinije 50 feninga

    Gorivo jeftinije 50 feninga

    Komisije za usaglašavanje Zakona o ukidanju akciza danas je na sjednici u Sarajevu jednoglasno usaglasila tekst zakona kojim je predviđeno da se akcize na gorivo smanje 50 feninga u trajanju od pola godine uz mogućnost da taj rok bude produžen još tri mjeseca.
    Sjednici Komisije prisustvovali su Lidija Bradara i Predrag Kožul /HDZ/, Saša Magazinović /SPD/ i Amir Fazlić /SDA/, dok Dušanka Majkić i Dragan Bogdanić /SNSD/ nisu bili pristuni.

    Ranije su Predstavnički dom i Dom naroda usvojili ukidanje akciza na gorivo u različitim verzijama.

    Član Komisije za usaglašavanje Saša Magazinović rekao je da su usaglašavali različite stavove dva doma i jednoglasno usvojili da pojeftinjenje goriva ide na šest mjeseci plus tri mjeseca, a ne samo 30 dana kako je predložio Dom naroda.

    Magazinović je dodao da je današnju sjednicu obilježio nedolazak članova Komisije iz SNSD-a od kojih je jedan član opravdao odsustvo, a drugi, iako je najavio da će doći, nije došao iz “vjerovatno političkih razloga”, ali to Komisiju nije omelo u radu.

    Magazinović je naveo da sada slijedi zakazivanje sjednica i Predstavničkog i Doma naroda koji će, kako se nada, potvrditi ovu odluku.

    “To što je izborna kampanja ne znači da život treba stati i očekujem da će predsjedavajući domova sazvati sjednicu, a ako to ne urade, uradićemo mi poslanici sazivajući vanrednu sjednicu skupljanjem potpisa”, istakao je Magazinović.

    Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je još u martu izglasao ukidanje akciza na šest mjeseci prema prijedlogu poslanika SDP-a kojim je bilo predviđeno da poslije šest mjeseci Savjet ministara može svojom odlukom da produži za dodatna tri mjeseca.

    U Domu naroda usvojena je verzija Zakona o ukidanju akciza sa amandmanima koje je predložila Dušanka Majkić i koji predviđa ukidanje akciza na mjesec dana.

  • “Stručnjaci NATO-a, SAD i EU mogu izvršiti cyber napad na BiH i optužiti Rusiju”

    “Stručnjaci NATO-a, SAD i EU mogu izvršiti cyber napad na BiH i optužiti Rusiju”

    Ambasada Rusije u Bosni i Hercegovini oglasila se danas saopštenjem u kojem naglašava kako su obratili pažnju na zabrinutost zapadnih predstavnika zbog navodne namjere Rusije da izvrši cyber napade na BiH i da utiče na takav način na rezultat predstojećih izbora.

    Radi se, tvrdi ruska ambasada, o još jednoj porciji antiruskih dezinformacija.

    U njihovom saopštenju stoji da je direktor NATO-ovog Centra za komunikacije Janis Sarts izjavio kako: „Oni (dakle Rusija) pokušavaju da iskoriste postojeće slabe tačke za stvaranje nestabilnosti u zemlji i da dovedu u pitanje legitimitet i rezultate izbora“.

    “Dakle ovako se priznaje postajanje slabih tačaka američkog izbornog sistema, oslonac svjetske demokratije. U stvarnosti, to nisu samo slabe tačke, već zastrašujući arhaizam i antidemokratizam, koji Washington brani s pjenom na usnama. Pokušajte da organizujete posmatranje izbora u Americi od strane OSCE-a, čiji član jesu i SAD – šerif će vas odmah izgurati sa biračkog mjesta i staviti vam lisice na ruke! Slabe tačke zahtijevaju odgovarajući tretman i ispravljanje, a nikako ne njegovanje da se iskoriste kao alibi za mitske „napade“. U stvari, sasvim je sve suprotno – SAD i njihovi saveznici troše ogromnu količinu novca da se umiješaju u izbore u Rusiji”, tvrde iz ambasade.

    Što se tiče cyber napada, navode kako sada svaki pametni učenik može izvršiti kompjuterski napad, pažljivo ga prikrivajući.

    “A ne sumnjamo se da Centar za komunikacije NATO-a, Ambasada SAD ili Delegacija EU u Sarajevu imaju stručnjaka koji će izvršiti napad na BiH kao i da označe ovaj napad kao da je proizveden u Rusiji”, tvrdnja je koja stoji u zaključku saopštenja.

  • Murphy: Suci i tužitelji idu linijom manjeg otpora, “velike ribe” bez kazne

    Murphy: Suci i tužitelji idu linijom manjeg otpora, “velike ribe” bez kazne

    Michael Murphy, ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini, objavio je novi blog koji je posvećen stanju pravosudnog sistema u našoj zemlji. Poručuje: “Pravedno i nezavisno pravosuđe ključno je za svaki demokratski sistem vlasti”.

    Blog prenosimo u cijelosti:

    Povjerenje građana u sposobnost pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine da se bori protiv korupcije na najnižoj je razini do sada. Percepcija javnosti o razini odgovornosti javnih dužnosnika, sudske nepristranosti i ponašanju sudaca i tužitelja također se značajno pogoršala u posljednjih godinu dana.

    Neki tužitelji i sudije čak priznaju kako su oni dio problema, vjeruju kako je njihova profesija vrlo podložna podmićivanju i vide sistem kao kompromitiran političkim uticajem i korupcijom.

    Ukratko, pravosudni sistem BiH ne funkcioniše, a to znaju i građani i pravosuđe.

    Ove izjave potkrijepljene su podacima sadržanim u najnovijem Indeksu efikasnostipravosuđa BiH za 2021. godinu (JEI-BiH), istraživanju koje svake godine provode Sjedinjenje Američke Države, u partnerstvu s Visokim sudskim i tužilačkim vijećem (VSTV) koje je osmišljeno u cilju praćenja i procjene efikasnosti.

    Kako bi se postigla prihvatljiva razina poštivanja vladavine prava, potrebne su značajne promjene i zbog toga Sjedinjene Američke Države i drugi prijatelji BiH financiraju programe u pravosudnom sektoru. Ali, naše financiranje nije neograničeno. Moramo vidjeti napredak, kao i predanost VSTV, sudaca i tužitelja reformama. To znači da pravosuđe mora procesuirati korumpirane aktere. Međutim, prije nego što to bude u stanju učiniti, mora pomesti pred svojim vratima.

    Nisam zadovoljan. Doista, nitko ne bi trebao biti zadovoljan kada su najkorumpiraniji slobodni i kada su oni na vlasti nedodirljivi nauštrb običnih građana.

    Pravedno i nezavisno pravosuđe ključno je za svaki demokratski sistem vlasti. Njime se osigurava odgovornost, jednakost i pristup pravdi za sve. Poštovanje vladavine prava vraća povjerenje građana u to da se sva prava poštuju i štite. Također ih osposobljava da daju pozitivan doprinos ekonomiji i društvu.

    Posljedice
    Korumpirani čelnici često ignoriraju pitanja koja su bh. građanima najvažnija – kvalitetna radna mjesta, kvalitetne škole, pouzdana zdravstvena zaštita i vladavina prava. To je pravi razlog zašto ljudi napuštaju ovu prekrasnu zemlju.

    Stabilnost u BiH zahtijeva povjerenje javnosti u institucije zadužene za provedbu njezinih zakona, posebice pravosudne institucije. Provedba zakona ne odnosi se na političku pripadnost, osobne interese ili odmazdu. Nezavisno pravosuđe mora biti oslobođeno nedopuštenog utjecaja kako bi BiH imala vladavinu prava – što znači da apsolutno nitko nije iznad zakona i da su pred njim svi jednaki.

    Ipak, mnogi suci i tužitelji idu linijom manjeg otpora, autocenzurišući svoj rad i odlučujući se za procesuiranje jednostavnijih slučajeva kako bi izbjegli kontroverzan rad jer sistem nagrađuje količinu, a ne kvalitetu. To rezultira gotovo potpunim nekažnjavanjem korumpiranih ljudi na vlasti, takozvanih “velikih riba” koje su uključene u korupciju na visokom nivou i organizirani kriminal.

    Tužitelji imaju ogromne ovlasti da podnesu kaznenu prijavu protiv onih koji krše zakon. Ovdje želim biti jasan: neki tužitelji u BiH bili su odvažni i hrabri u procesuiranju korupcije. Treba pohvaliti njihove napore. Cijenimo pojedince s visokim osobnim integritetom i osjećajem moralne odgovornosti da ispune svoju dužnost tužitelja. Oni razumiju da je njima, kao javnim dužnosnicima, povjerena važna uloga u borbi protiv korupcije. Američka vlada čvrsto stoji iza tih pojedinaca.

    Međutim, VSTV, predsjednici sudova i glavni tužitelji isuviše rijetko su pružali bilo kakvu podršku ili zaštitu onima koji odlučno procesuiraju moćne javne dužnosnike koji zloupotrebljavaju zakon zbog osobne i političke koristi.

    Korak u pravom smjeru
    Na inicijativu opozicionih stranaka iz oba entiteta, a unatoč otporu SNSD i HDZ BiH, Parlament BiH je, u maju 2020., prvi put u istoriji, formirao Istražnu komisiju za pravosuđe. Komisija je ispitala brojne svjedoke, prije svega suce i tužitelje, koji su svojim riječima potvrdili nalaze američkog istraživanja JEI-BiH.

    U izvještaju Komisije, objavljenom u junu 2022, utvrđene su slabosti koje su izravno uticale na efikasnost pravosudnog sistema: politički utjecaj i korupcija. Izvještaj je posebno vrijedan jer su ga jednoglasno usvojili članovi Komisije iz svih političkih subjekata.

    Podrška građanima BiH u stvaranju svjetlije budućnosti
    Američka vlada predana je saradnji sa sucima i tužiteljima koji se bore za pravosuđe koje podrazumijeva poštenje, jednakost i transparentnost i predani su zaustavljanju i procesuiranju korumpiranih aktera. Nastojimo poboljšati efikasnost, transparentnost i reakciju pravosudnih institucija u rješavanju slučajeva korupcije i privrednog kriminala te izgraditi njihovu sposobnost da se odupru neprimjerenim vanjskim utjecajima. To činimo za građane – a to bi trebalo da rade i lokalni dužnosnici.

    VSTV i pravosuđe trebalo bi da odmah poduzmu korake na promjeni sistema ocjenjivanja efikasnosti sudaca i tužitelja, kako bi ih se potaknulo da rade na slučajevima korupcije visoke razine. Kriterije napredovanja u karijeri moraju učiniti transparentnima i objektivnima.

    VSTV mora iskorijeniti korupciju u vlastitim redovima. Oni koji predvode borbu protiv korupcije postoje širom pravosudnog sistema, ali je njihova efikasnost umanjena zbog neprimjerenog političkog uplitanja.

    Naposljetku, izvršna vlast mora osigurati odgovarajuća sredstva za procesuiranje slučajeva korupcije na visokoj razini i poboljšati koordinaciju između agencija za provedbu zakona kako bi se ubrzao proces.

    Ljudi ove zemlje zaslužuju pravosudni sistem koji funkcioniše za sve, a ne samo za nekolicinu.

    Želim biti savršeno jasan: Vlada SAD biće uz građane koji se bore za poštivanje vladavine prava, i uz hrabre pojedince koji istinski pokušavaju poboljšati kvalitet života svih ljudi u Bosni i Hercegovini.

  • Putin: “Ekonomski blickrig protiv Rusije nije uspio”

    Putin: “Ekonomski blickrig protiv Rusije nije uspio”

    Rusija se suočava sa finansijskom i tehnološkom agresijom, ali ekonomski blickrig protiv zemlje nije uspeo, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin

    “Želim još jednom da naglasim da se Rusija samouvereno nosi sa spoljnim pritiscima, odnosno sa finansijskom i tehnološkom agresijom nekih zemalja. Taktika ekonomskog blickriga, naleta na koji su računali, nije proradila, to je već očigledno svima, pa i njima”, istakao je ruski lider na sastanku o ekonomskim pitanjima.

    Putin je dodao i da su postupci neprijateljskih zapadnih zemalja protiv Rusije neprofesionalni, impulsivni i nepredvidivi, prenosi Sputnjik.

    “Vidimo da su postupci naših, najblaže rečeno, zlonamernika u poslednje vreme u velikoj meri nepredvidivi i impulsivni. Očigledno su neprofesionalni i zbog toga impulsivni, što znači da treba još više da radimo prema svojoj logici i zadržimo inicijativu”, objasnio je on.

    On je dodao da dinamika ključnih ekonomskih pokazatelja sugeriše da se ruska ekonomija postepeno stabilizuje.

    “Mesečna dinamika ključnih pokazatelja takođe ukazuje na to da se ekonomija postepeno stabilizuje i kreće trajektorijom rasta”, precizirao je Putin.

    On je primetio da se preduzeća vraćaju u normalan ritam rada.

    Ruski lider smatra da bezuslovni prioritet Rusije treba da budu usmerenost na razvoj i realizacija nacionalnih projekata u interesima građana.

    On je dodao da je istovremeno neophodno formirati sve uslove za restrukturiranje ekonomije u cilju realizacije velikih tehnoloških projekata i razvoja infrastrukture u regionima.

    Putin je takođe ocenio da je proces dedolarizacije neizbežan.

    Prema njegovim rečima, budžet Rusije je u boljem stanju, nego što je to slučaj u mnogim zemljama G20 i BRIKS.

    “Operativno usvajanje opštih antikriznih mera, ostvarena stabilnost, otpornost ruske ekonomije na spoljne izazove, umnogome su rezultat naše odgovorne makroekonomske politike tokom prethodnih godina, zato je i stanje ruskog budžeta trenutno značajno bolje nego u ekonomijama većine zemalja G20 i kod naših prijatelja u zemljama BRIKS-a”, zaključio je Putin.

  • Predaja?

    Nakon velike kontraofanzive na istoku Ukrajine, vojska je saopštila da je došlo do pomaka i na jugu, kod Hersona.

    Ukrajina je tamo pre nekoliko nedelja pokrenula kontraofanzivu, koja ide veoma sporo i sa mnogo žrtava na obe strane.

    Natalija Humenjuk, portparolka južne komande ukrajinske vojske, rekla je da neki ruski vojnici pokušavaju da pregovaraju o predaji ukrajinskim snagama u blizini Hersona.

    Više detalja nije poznato, a ne zna se ni o koliko vojnika je riječ.

  • Stejt department: Srpske javne finansije transparentne

    Stejt department: Srpske javne finansije transparentne

    Srbija je na spisku zemalja čija je transparentnost u vođenju i upravljanju javnim finansijama ocenjena pozitivno.

    Odnosno, prepoznaje se kao zemlja čiji građani znaju kako se troši javni novac, ocenjeno je u ovogodišnjem Izveštaju o fiskalnoj transparentnosti Stejt departmenta.

    Državni sekretarijat SAD-a svake godine od 2008. ocenjuje fiskalnu transparentnost zemalja širom sveta a kao parametre za ocenu efikasnosti u javnom informisanju o finansijskim pitanjima zemlje uzimaju se dostupnost javnih budžetskih dokumenata, njihova sadržajnost i pouzdanost, objavljivanje podataka o javnom dugu, transparentnost procesa dodele ugovora i dozvola za eksploataciju prirodnih bogatstava.

    Ministar finansija Siniša Mali ocenio je izveštaj kao rezultat svih do sada sprovedenih reformi u javnim finansijama.

    “To su odlične vesti i pokazuju nam da uspešno vođenje javnih finansija ne znači samo dobro upravljanje novcem građana, već taj proces mora biti i apsolutno transparentan jer građani moraju znati na šta se troši njihov novac i učestvovati u tome mehanizmima za to predviđenim”, rekao je Mali nakon objavljivanja Izveštaja.

    Kako je navedeno u Izveštaju, gotovo polovina posmatranih zemalja nije ispunila zahtevane kriterijume, odnosno 69 zemalja od ukupno 141 je u ovim procesima ocenjeno nedovoljno transparentno, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

    Prema rečima Malog, ovo nije samo jedan u nizu finansijskih izveštaja bez daljih efekata, već su ovo i parametri na osnovu kojih investitori biraju u koje će zemlje ulagati.

    “Ovakvi izveštaju crtaju investicione mape kapitalu, a u 21. veku privući novac u svoju zemlju je najvažnija borba. Mi smo na dobrom putu i moramo održati nivo direktnih stranih investicija na visokom nivou kako bismo što bezbolnije prebrodili godine koje stižu”, rekao je Mali.

    On je zaključio da su za Srbiju od izuzetne važnosti ovakve povratne informacije kojima se potvrđuje da u svetu ne ostaje neprimećen naš napor i istinska posvećenost reformama koje privodimo kraju.

  • Vučić: “Nije bilo tenzija, razlike su velike; Zahvalan sam Milanoviću”

    Vučić: “Nije bilo tenzija, razlike su velike; Zahvalan sam Milanoviću”

    Nakon završenog samita Procesa Brdo–Brioni koji se održava na Brdu kod Kranja, predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se javnosti.

    Na pitanje da li je bilo tenzija, Vučić je rekao da nije.

    “Nije bilo tenzija, razlike nisu tenzije. Razgovori su tekli normalno, nije bilo nikakvih tenzija. Naš stav se razlikuje po pitanju Kosova od stava ostalih zemalja, izuzev srpskih predstavnika u BiH”, izjavio je Vučić.

    “Govorili smo i o 6 tačaka s naglaskom da EU pomogne ako može Zapadnom Balkanu u teškoj energetskoj situaciji u kojoj smo svi”, rekao je predsednik dodavši da je na čelu zemlje koja je na evropskom putu, ali u kojoj nikad nije bilo više protivljenja ulasku u EU, kojoj su inače puna usta međunarodnog prava kad je reč o Ukrajini, ali ne i Srbiji i situaciji sa Kosovom.

    “Osnovna je tačka reafirmacija ubrzanog evropskog puta celog regiona. Ono što je vizna liberalizacija celog regiona i davanje kandidatskog statusa BiH. Imali smo mnogo razlika, suprotnih stavova”, rekao je Vučić.

    “Svi mogu da polože cvet u Jasenovcu, samo ja ne. Meni su zabranili da položim jedan običan svet. Ali zahvalan sam predsedniku Milanoviću jer je danas podržao evropski put Srbije”, rekao je Vučić.

    “Da danas imate referendum u Srbiji za EU, naš narod bi rekao ne. Drugačiji je pristup u Evropi kada se govori o teritorijalnom integritetu Ukrajine i integritetu Srbije”, rekao je. “Kod nas je sekularnost na visokom nivou. Ne znam kako je kod vas u Hrvatskoj, ali kod nas je crkva odvojena od države. Oni mogu da donose odluke, ali država u to nije umešana. Ja znam da vi jedva čekate da dođem u Jasenovac da možete da me pitate šta god poželite”, kaže Vučić.

    O odnosima među liderima i atmosferi je ponovio da nije bilo nikakvih tenzija i da je atmosfera čak bila bolja nego prošle godine.

    “Ja sam se rukovao sa obojicom, postoje različiti stavovi, ali bila je normalna atmosfera… Bila je bolja atmosfera nego prošle godine, iako mi se čini da je situacija teža nego prošle godine”, rekao je.

    U deklaraciju nije ušao zahtev hrvatskog predsednika MIlanovića, izjavio je srpski predsednik. Kako je Vučić rekao, to bi i Srbija podržala. Međutim, Vučić je objasnio da se nisu saglasili Komšić i Džaferović i da zbog toga nije ušao taj zahtev.

    O odnosima Srbije i Slovenije
    “Odlični su nam odnosi, s obzirom na to da su oni priznali nezavisnost Kosova. Rekao sam im samo zašto nas oni pitaju oko sankcija Rusiji, zašto bi mi uvodili sankcije Rusiji koja nije priznala Kosovo, a Slovenija jeste. Osim toga, odlični su nam odnosi, svake godine napreduje rast”, objasnio je.

    Govorio je i o dijalogu Beograda i Prištine.

    “Niko ne želi novi sukob na Balkanu. Jedna stvar koji mnogi potcenjuju je ono što Putinu hoće da izmaknu stolicu, jer on kaže – ako ste vi mogli da napravite presedan, možemo i mi. Nije lako, ali hoćemo da sačuvamo mir i stabilnost”, kazao je predsednik Srbije.

    Predsednik Hrvatske Zoran Milanović i predsednik Slovenije Borut Pahor dočekali su predsednika Vučića.

    Stigli su i članovi Predsedništva BiH Šefik Džaferović, Milorad Dodik i Željko Komšić. Odmah posle njih došao je i predsednik Crne Gore Milo Đukanović.

    Samitu prisustvuje i predsednica tzv. Kosova Vjosa Osmani.


    Inicijativa Proces Brdo–Brioni pokrenuta je 2010. godine kada su tadašnji slovenački premijer Borut Pahor i hrvatska prenikerka Jadranka Kosor, nakon potpisivanja sporazuma o arbitraži između dve zemlje, želeli da daju primer liderima Zapadnog Balkana i podstaknu ih na rešavanje bilateralnih pitanja i ubrzanje na evropskom putu.

    Od 2013. godine sastanci u Procesu Brdo–Brioni se održavaju svake godine, a skupu lidera regiona pridruživali su se i specijalni gosti, među kojima su bili nekadašnja nemačka kancelarka Angela Merkel, raniji predsednik Austrije Hajnc Fišer, predsednik Nemačke Frank-Valter Štajnmajer, predsednik Poljske Andžej Duda, njegov italijanski kolega Serđo Matarela, aktuelni predsednik SAD, tada u funkciji potpredsednika Džozef Bajden, te i predstavnici evropskih institucija.

    Pahor je 3. septembra boravio u Beogradu, gde je sa predsednikom Srbije razgovarao o Samitu i o “svim značajnim pitanjima za uspeh te konferencije za dva cilja koja su bila u prom planu u prethodnih 11 godina, a to su evropska perspektiva Zapadnog Balkana i drugo mir, stabilnost i razvoj regiona”.

    Predsednik Slovenije je tada rekao da smatra da postoji mogućnost se svi lideri u regionu slože i da se Srbiji, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji još brže otvore vrata i da se završe pristupni pregovori i da postanu članice EU i da se ti pregovori ubrzaju.

    Pahor je naveo, kada je reč o Samitu Brdo–Brioni i situaciji u regionu, da su uslovi sada lošiji nego prošle godine kada su se sastali i dodao da se još prošle godine oslikavalo lošije raspoloženje.

  • Kremlj: Rusija će ostvariti ciljeve

    Kremlj: Rusija će ostvariti ciljeve

    Kremlj je saopštio da će “Rusija ostvariti ciljeve specijalne vojne operacije u Ukrajini”, prenosi Rojters.

    Ovo je rekao portparol Kremlja Dimitrij Peskov komentarišući situaciju na ratištu, gde su tokom vikenda zabeleženi značajni ukrajinski pomaci u oblasti Harkova.

    On je rekao da Kremlj ne planira da pregovara sa Ukrajinom. “

    Ne vidimo perspektive za razgovore, niti osnovu za njih”, rekao je Peskov.