Autor: INFO

  • Kresojević: Neće doći do zastoja u odvozu otpada, radijatori će biti topli

    Kresojević: Neće doći do zastoja u odvozu otpada, radijatori će biti topli

    Neće doći do zastoja u odvozu otpada u deponiji u Ramićima od 15. septembra, a građani ne trebaju da brinu ni kada je u pitanju sezona grijanja.

    Kazao je ovo danas Bojan Kresojević, gradski menadžer, na pres konferenciji povodom ova dva goruća pitanja.

    “Zaključili smo da je ovo političko pitanje, ali interes građana mora biti na prvom mjestu”, kaže Kresojević.

    Dalje navodi, da neće dozvoliti da SNSD blokira odvoz otpada u Banjaluci.

    “Ne postoji ni jedan moralni ni zakonski razlog, a ni osnov da preduzeće DEPOT jednostrano otkaže ugovor”, ističe Kresojević.

    Podsjećamo, da je prethodnih dana preduzeće “DEPOT” jednostrano raskinulo ugovor sa “Čistoćom” zbog, kako su oni kazali, prevelikih dugovanja.

    Po pitanju neizvjesne grejne sezone u Banjaluci, Kresojević, je istakao da takođe građani ne moraju da brine.

    “Kamioni ‘Eko-toplane’ od ove sedmice će prolaziti kroz krug ‘Elektrokrajine’ i dovesti drvnu sječku kako bi se ona mogla ložiti i proizvoditi toplotnu energiju”, zaključuje Kresojević.

  • Evropska komisija namjerava da odustane od uvođenja gornje granice cijena ruskog gasa

    Evropska komisija namjerava da odustane od uvođenja gornje granice cijena ruskog gasa

    Evropska komisija namerava da odustane od uvođenja gornje granice cena ruskog gasa.

    Međutim, ne odustaje i od plana o uvođenju poreza na višak profita energetskih kompanija, navodi se u dokumentu koji je procurio u javnost.

    Predlog propisa u koji je Gardijan imao uvid ne sadrži ni ograničenje cene ruskog gasa niti uvoznog gasa, nakon što države članice prošle sedmice nisu mogle da se dogovore o ograničenjima.

    Očekuje se da će EU nametnuti dodatne poreze na visoke profite kompanija za fosilna goriva, uz posebno ograničenje prihoda proizvođača električne energije sa niskim sadržajem ugljenika.

    Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen trebalo bi da objavi evropski plan za suočavanje sa porastom cena električne energije u sredu u godišnjem govoru o stanju Unije.

    Konačni tekst bi mogao da bude promenjen, ali nacrt dokumenta otkriva sumnje EK u vezi sa dobijanjem dovoljno podrške od zemalja članica EU za postavljanje ograničenja cena na ruski gas kao odgovor na ono što naziva ruskim korišćenjem gasa kao oružja.

    Zemlje članice EU koje uvoze velike količine gasa iz Rusije, uključujući Mađarsku, Slovačku i Austriju, izjasnile su se protiv ograničenja cene ruskog gasa jer se plaše da bi Kremlj zaustavio sve tokove gasa, gurnuvši njihove zemlje u recesiju.

    Desetak zemalja, uključujući Francusku i Poljsku, želelo bi da se uvede ograničenje cena za sav uvezeni gas, što vide kao bolji način za obuzdavanje skoka cena.

    Holandija i Danska su oprezne u pogledu bilo kakvog ograničenja cena, dok Nemačka strahuje da bi ograničenje cene ruskog gasa izazvalo podele.

  • Kijev objavio nacrt sporazuma

    Kijev objavio nacrt sporazuma

    Kabinet ukrajinskog lidera Vladimira Zelenskog objavio je nacrt “Kijevskog sporazuma o bezbednosti“, nacrta dokumenta o davanju međunarodnih garancija Kijevu.

    Kako se navodi, dokument su predstavili šef kabineta predsednika Ukrajine Andrej Ermak i bivši generalni sekretar NATO-a Anders fon Rasmusen.

    U pripremi nacrta dokumenta učestvovali su zapadni stručnjaci, uključujući bivše i aktuelne političare i naučnike, preneo je Sputnjik.

    Uprkos ranije iznetim predlozima, ukrajinski dokument ne predviđa ni neutralni status Kijeva, i učešće Rusije kao garanta bezbednosti zemlje.

    “Bezbednosne garancije treba da budu potvrdne i jasno formulisane, one će opisivati niz obaveza koje preuzme grupa garanta zajedno sa Ukrajinom. One treba da budu obavezujuće za izvršavanje na osnovu bilateralnih sporazuma, ali objedinjeni u okviru zajedničkog dokumenta o strateškom partnerstvu pod nazivom Kijevski sporazum o bezbednosti“, navodi se u dokumentu.

    Kako je precizirano, sporazum može objediniti “glavnu grupu zemalja-saveznica i Ukrajinu“.

    “Ta grupa zemalja mogla bi da uključuje SAD, Veliku Britaniju, Kanadu, Poljsku, Italiju, Nemačku, Francusku, Australiju, Tursku, kao i zemlje Severne Evrope i baltičke zemlje, zemlje Centralne i Istočne Evrope“, navodi se u dokumentu.

    Ukrajinski nacrt bezbednosnih garancija predviđa strane investicije u vojno-industrijsku bazu Ukrajine, masovnu predaju oružja i obaveštajnih podataka.

    “Najveća bezbednosna garancija za Ukrajinu je njena sposobnost da se brani. Za to su potrebna dugoročna stabilna ulaganja u odbrambeno-industrijsku bazu Ukrajine, velika isporuka naoružanja i obaveštajna podrška od saveznika, intenzivne misije obuke i zajedničke vojne vežbe pod pokroviteljstvom EU i NATO“, precizirano je u dokumentu.

    Takođe, nacrt dokumenta predviđa obuke i vojne vežbe u Ukrajini uz angažovanje stranih instruktora i savetnika.

    “Koristeći nacionalne i multinacionalne vojne vežbe zemalja EU i NATO, ukrajinske Oružane snage će proći obuku po standardima NATO-a i u razmerama neophodnim za formiranje efikasnih snaga za odbranu svoje teritorije i rezervnih snaga“, ističe se u tekstu nacrta.

    “Bezbednosne garancije ne zamenjuju težnju Ukrajine da se pridruži NATO-u. Ta težnja je sadržana u ukrajinskom Ustavu i predstavlja suverenu odluku Ukrajine. Takođe Ukrajina stremi članstvu u EU. Članstvo u NATO-u i EU značajno će ojačati bezbednost Ukrajine u dugoročnoj perspektivi. Garancije, koje su danas skicirane, ni na koji način ne podrivaju taj cilj“, navodi se u dokumentu.

    Zemlje koje potpišu ukrajinske bezbednosne garancije biće dužne da pruže Ukrajini vojnu pomoć u slučaju agresije protiv nje, navodi se u nacrtu dokumenta.

    Nacrt bezbednosnih garancija takođe predviđa moguće učešće Japana i Južne Koreje koje mogu da podrže garancije koje nisu vojnog karaktera, zasnovane na sankcijama.

    “Paket garancija može uključivati regionalne bezbednosne sporazume u Crnom moru sa Turskom i drugim obalnim državama poput Rumunije i Bugarske“, ističe se u tekstu.

  • Ujedinjena Srpska poziva građane na druženje u Banjaluci

    Ujedinjena Srpska poziva građane na druženje u Banjaluci

    Ujedinjena Srpska će u srijedu, 14.09.2022. godine u Banjaluci, na Tgu Krajine, sa početkom u 17 časova organizovati druženje kandidata sa građanima.

    Banjalučani će imati priliku upoznati i razgovarati sa kandidatima, ali i izmjeriti šećer u krvi i krvni pritisak.

    Iz Ujedinjene Srpske sapoštavaju da su svi dobrodošli na druženje i da očekuju veliki broj posjetilaca.

  • “Uskoro osma država povlači priznanje Kosova”

    “Uskoro osma država povlači priznanje Kosova”

    Poslanici Skupštine Srbije razmatraju danas na posebnoj sednici parlamenta Izvještaj o pregovaračkom procesu sa privremenim institucijama samouprave u Prištini od 15. juna 2021. do 1. septembra 2022. godine.

    Izvještaj predstavlja predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, o kome će se izjašnjavati poslanici. Sjednica je počela minutom ćutanja za preminulog poslanika i potpredsjednika Skupštine Srbije Božidara Delića.

    Na samom početku bilo je negodovanja, i to oko mjesta za sedenje pojedinih poslanika, među kojima je bio i poslanik Aleksandar Jovanović Ćuta.

    Njemu je Orlić rekao da nije u redu da se na dašnašnjoj sjednici raspravlja o tome gdje će ko da sjedi, nakon čega je Jovanović ostao da stoji ispred skupštinskih klupa.

    “Nikada priznanje nezavisnosti”
    – Kada je nešto za naciju bolno, onda tome mora da se pristupa odgovorno i zajednički. Neophodno je da se prevaziđu partijske i druge razlike. Narodna skupština je pravo i jedino mjesto gdje se razgovor o jednom ovakvom pitanju može voditi dubinski – rekao je Vučić, dodavši da prema posljednjim procjenama na Kosovu i Metohiji živi 100.000 Srba.

    Kako je kazao, neophodno je “da budemo realni, a ne da se bavimo fantazmagorijama”..

    – Moramo i sopstvene mitove da prilagodimo, razumjevajući koliki je njihov značaj u stvaranju cjelokupnog duha srpskog naroda, ali isto tako da izbjegnemo opasnosti – naveo je Vučić.

    Kao je kazao, na Kosovu, “tamo na zajedničkom, treba da pronađemo život za Srbe i ništa manje za Albance”.

    – To je težak zadatak koji moramo da završimo da bismo preživjeli i opstali kao država i narod. Sve drugo vodi ka još jednom povlačenju, gubitku i novoj dozi pustih snova, koje niko neće moći da ostvari. U politici je važno da ljudima ponudimo što je realno i moguće – naveo je Vučić, dodavši da su šanse “da odemo u ambis prilično jednostavne i pogrešnom politikom, ako bi se služili, gotovo izvjesne”.

    Dodao je da Srbija nikada neće priznati nezavisnost Kosova, ni posredno ni neposredno.

    Osim Vučića, sjednici prisustvuju i direktor Kancelarije za KiM, kao i predstavnici Srba sa Kosova. Jedina tačka dnevnog reda je ovaj izvještaj.

    Predsjednik Skupštine Srbije Vladimir Orlić rekao je za RTS da će ova sjednica trajati dva dana, i naveo da će Vučić govoriti o svim problemima sa kojima se Srbija suočava i izazovima koji predstoje.

    On je naveo da će posebnoj sjednici prisustvuju i članovi diplomatskog kora, ali i drugi predstavnici koje odrede parlamentarne stranke, prenosi Blic.

  • Dodik poslanicima pobrojao razloge zbog kojih je protiv agremana njemačkom ambasadoru

    Spoljna politika Savezne Republike Njemačke, posebno od 2021. godine, upadljivo je usmjerena na antidejtonsko i antiustavno djelovanje. U ambijentu koji vlada u BiH, ovakav pristup može samo stvoriti dodatne probleme, a nikako ponuditi rješenje.

    To je srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, naveo u obrazloženju svoje odluke da glasa protiv davanja agremana novom njemačkom ambasadoru u BiH Tomasu Fičenu.

    Dodikov veto sutra u 12 časova naći će se na dnevnom redu posebne sjenice Narodne skupštine, a da bi bio potvrđen, potrebna mu je dvotrećinska većina poslanika. Sudeći prema najavama, to se neće desiti.

    Dodik dalje navodi da je insistiranje na nelegalnom imenovanju Kristijana Šmita, koji nije prošao propisanu proceduru u Savjetu bezbjednosti UN za preuzimanje dužnosti visokog predstavnika u BiH, dokaz diskriminatorskog i anahronog političkog pristupa i miješanja aktuelne političke garniture Njemačke u ionako složena unutrašnja pitanjima u BiH, što samo doprinosi dodatnoj destabilizaciji odnosa i dodatnom usložnjavanju situacije.

    – Kontroverzna rezolucija Bundestaga, za koju se najviše zalagao i lobirao zastupnik Socijaldemokratske stranke, Adis Ahmetović, koji u Bundestagu otvoreno zastupa i podržava agendu SDA, dodatno je produbio jaz i ogolila otvoreno favorizovanje strana, tj. jednog od konstitutivnih naroda u BiH na štetu druga dva, što je izuzetno opasno. Ova – po stabilnost BiH – opasna rezolucija, čak predviđa i promjenu sistema u BiH, zalažući se ukidanje entiteta, a time i osnovu mirnog suživota i legitimnog predstavljanja tri konstitutivna naroda, a to je entitetsko glasanje. Zadiranje u Dejtonski mirovni sporazum i nametanje izmjena Ustava direktno vodi ukidanju Republike Srpske, a ja, kao legitimni predstavnik Republike Srpske u Predsjedništvu BiH, ne mogu da prihvatim imenovanje ambasadora za kojeg unaprijed znam da dolazi da sprovodi malicioznu nad srpskim narodom – kaže Dodik.


    Podsjeća da je Njemačka jedna od potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma i da je ta uloga obavezuje da dosljedno primjenjuje slovo Dejtonskog mirovnog sporazuma, te da poštuje Ustav BiH koji iz njega proizlazi.

    – Republika Srpska, koju predstavljam u tročlanom kolektivnom tijelu koje se po Ustavu zove Predsjedništvo BiH, bori se za očuvanje i dosljednu primjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma. Na tom putu smo usamljeni. Pokušaji revizionističkog pristupa usmjerenog protiv dosljedne primjene Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji zagovaraju određene političke strukture potpomognute spoljnim uticajima, traže stalnu pripravnost snaga koje štite poredak zasnovan na Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu BiH, ali i pomoć dobronamernih partnera – navodi srpski član Predsjedništva BiH.

    Kako kaže, bez obzira što procedure oko imenovanja ambasadora još nisu završene, njemačka strana je bez ustezanja postavila ultimatum suverenoj državi – „bar volimo da mislimo da BiH to jeste“ – i zatražila da se u datom roku Predsjedništvo izjasni o svom stavu.

    – Podsjećam, prema svim važećim diplomatskim dokumentima i pozitivnoj praksi, zemlja prijema nije dužna da obrazlaže svoju odluku. Tražiti od Predsjedništva da u ostavljenom roku od 48 časova dostavi objašnjenje zašto (još uvijek) nije dat agreman ambasadoru Njemačke, zaista je apsurd koji ponovo pokazuje kakav rejting i ugled BiH ima u istim onim zemljama koje joj decenijama bacaju prašinu u oči lažnim obećanjima i lažnim uvažavanjem – navodi Dodik.

    Kako kaže, nije naodmet istaći da je jedan od sudija Ustavnog suda BiH Nijemac, a da „dobro znamo kakve odluke donosi taj sud“. Po pravilu, kaže Dodik, presude su protiv Republike Srpske i srpskog naroda u cjelini.

    – Savezna Republika Njemačka je, nažalost, predvodnik obustavljanja mnogih, prije svega infrastrukturnih projekata EU u Republici Srpskoj. A sve to samo zbog našeg insistiranja na poštivanju Ustava i Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je osnova funkcionisanja i opstanka Bosne i Hercegovine. Cijeneći moć i snagu Njemačke, izražavam nadu da je Njemačka još uvijek dobronamerni partner svim narodima koji žive na ovim prostorima, bez selektivnog pristupa i favorizovanja jednih na štetu drugih, pri čemu su ovi „drugi“ gotovo po pravilu uvijek Srbi. U skladu sa navedenim, kao srpski član Predsjedništva BiH, u ovom trenutku nisam mogao dati saglasnost na Odluku o davanju agremana ambasadoru Savezne Republike Njemačke u BiH, te istu dostavljam na odlučivanje Narodnoj skupštini Republike Srpske, koja je jedina nadležna instanca u skladu sa zakonskim regulativama i svojim ovlaštenjima za dalje preispitivanje ove odluke – zaključuje Dodik obrazlažući zbog čega smatra da je odluka Predsjedništva o davanju agremana ambasadoru veoma štetna po vitalni interes Republike Srpske.

  • U Srpskoj 69 novozaraženih, dvoje preminulo

    U Srpskoj 69 novozaraženih, dvoje preminulo

    U pоsljеdnja 24 čаsа u Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskој bоlnici u Fоči i u bоlnicаmа Sv. Vrаčеvi u Biјеljini i Sv. аpоstоl Lukа u Dоbојu izvršеnо је tеstirаnjе 179 lаbоrаtоriјskih uzоrkа, а virus kоrоnа pоtvrđеn je kоd 69 оsоba, dok su od posljedica zaraze preminule dvije osobe.

    Kada je riječ o zaraženima, rаdi sе о 30 muškаrаcа i 39 žеnа, оd kојih је 11 mlаđе, 34 srеdnjе i 24 stаriје živоtnе dоbi.

    Prеmа mјеstu prеbivаlištа, 25 оsоbа је iz Bаnjа Lukе, 19 iz Biјеljinе, pо pеt iz Dеrvеntе, Dоbоја i Prnjаvоrа, tri iz Tеslićа, pо јеdnа iz Bilеćе, Brоdа, Zvоrnikа, Mоdričе, Оštrе Lukе, Pеlаgićеvа i Srpcа.

    U pоsljеdnjа 24 čаsa, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе priјаvljеnа su dvа smrtnа slučаја. Rаdi sе о muškаrcimа stаriје živоtnе dоbi iz Bаnjа Lukе i Tеslićа.

    Dо sаdа je u Rеpublici Srpskој pоtvrđеnо 118.649 slučajеvа virusа kоrоnа, а prеminulе su ukupnо 6.524 оsоbе kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

    U Rеpublici Srpskој, tеstirаnе su ukupnо 440.253 оsоbе.

    Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 99, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 51, а u оstаlim bоlnicаmа 48. Nа rеspirаtоru је pеt оsоbа (Univеrzitеtski klinički cеntаr Rеpublikе Srpskе).

  • Srbija obezbjedila zamjenu za rusku naftu

    Srbija obezbjedila zamjenu za rusku naftu

    Ministarka Zorana MIhajlović izjavila je danas da je Srbija obezbedila zamenu za rusku naftu koju od 1. novembra nećemo moći da uvozimo zbog sankcija EU Rusiji.

    “Mi od 1. novembra nećemo više uvoziti rusku naftu, ali ćemo imati, pre svega, Kirkuk naftu, imaćemo našu naftu, jer NIS ima 20 odsto srpske nafte, i ostalo će biti iranska ili neka druga nafta”, izjavila je ona za Tanjug.

    Ona je dodala da je prošle godine u strukturi našeg uvoza bilo samo 25 odsto ruske nafte, 20 odsto je činila nafta proizvedena u Srbiji, a ostatak je bila iračka Kirkuk nafta.

    “Kada je počeo rat, od kraja marta ruska nafta je bila prilično jeftina i NIS je više uvozio nju, tako da je u strukturi bilo 55 odsto ruske nafte. Oni već rade na tome, tu ne vidimo neki problem, prave se dogovori i ugovori, tako da ćemo mi svakako koristiti nerusku naftu, onako kako je predviđeno šestim paketom”, navela je Mihajlovićeva.

    Dodala je da za sada neće biti problema sa preradom nafte zbog činjnice da Rusi imaju većinsko vlasništvo nad NIS-om i Rafinerijom nafte u Pančevu, niti sa transportom sirove nafte naftovodom JANAF kroz Hrvatsku.

  • Šeranić: Novi Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju donosi veća prava osiguranika

    Šeranić: Novi Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju donosi veća prava osiguranika

    Razlog za donošenje ovog zakona je potreba za unapređenjem sistema zdravstvenog osiguranja u Republici Srpskoj.

    Parlament Srpske sutra bi trebalo da razmatra Prijedlog zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju.

    Predloženim tekstom Zakona u značajnoj mjeri uređen je širi obim prava osiguranih lica prilikom ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja.

    • Јedna od novina koja je predviđena i koja će zaživjeti nakon usvajanja svih potrebnih normativnih akata, a koju regulišu upravo Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju, jeste da će roditelji djece do 15 godina moći biti u pratnji djeteta koje se nalazi na bolničkom liječenju, dok je sada starosna granica djeteta šest godina – poručio je ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić, gostujući u Јutarnjem programu naše televizije.

    Nacrtom Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, između ostalog, preciznije je definisana i oblast lijekova, vantjelesne oplodnje kao i brojne druge oblasti, čime se pacijentima obezbjeđuju još veća prava i bolja zdravstvena zaštita.

    Šeranić je naveo da su novim Zakonom predviđena, prije svega, veća prava za građane, ali i brojne druge novine kojima će se znatno unaprijediti zdravstveni sistem Republike Srpske.

    Istakao je da je riječ o naprednijem zakonu kojeg su svi podržali i na stručnoj raspravi, jer predstavlja veliki iskorak budući da je adekvatno odgovorio na sve potrebe i nove izazove obaveznog zdravstvenog osiguranja Srpske.

    Podsjećamo, važeći Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju Republike Srpske donesen je još prije više od 20 godina, što je dodatni razlog da Republike Srpska konačno dobije novi Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju koji je prilagođen potrebama i građana i struke i savremenog zdravstvenog sistema.

  • Dodik: Sada se vidi ispravnost srpske politike, koja zarad EU nije dala svoju policiju

    Dodik: Sada se vidi ispravnost srpske politike, koja zarad EU nije dala svoju policiju

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je potpuno jasno da jedino Republika Srpska ima kapacitet samoodrživosti u BiH i da se sada vidi koliko je bilo ispravno što prije deset i više godina Srpska nije dozvolila da zbog priče o ulasku u EU izgubi svoju policiju.

    “Svijet se nalazi u potpunom neredu. Živimo novu realnost, gdje se Zapad nalazi u liderskom deficitu, a globalni poredak se kreće ka multipolarnosti, koju predvode Rusija, Kina i mnogi drugi”, istakao je Dodik.

    On je rekao da je Evropska unija nekada predstavljala najbolje mjesto za život, a sada se vidi da se i to promijenilo.

    “Pitanje je da li će EU uspjeti da riješi svoju sistemsku krizu”, naveo je Dodik na “Instagramu”.

    Sada se vidi, dodao je on, koliko je bilo ispravno što prije deset i više godina nismo dozvolili da zbog priče o ulasku u EU izgubimo našu policiju, koja je bedem u odbrani Republike Srpske.

    “Nama je Republika Srpska na prvom mjestu i potpuno je jasno da jedino Srpska ima kapacitet samoodrživosti u BiH”, naglasio je Dodik.