VRBAS Media

Autor: INFO

  • “Srbi, računajte na Rusiju”

    “Srbi, računajte na Rusiju”

    Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je da Srbija može da se osloni na Rusiju u pogledu situacije na Kosovu i Metohiji.

    On je istakao da će dve zemlje nastaviti da koordiniraju stavove po ovom pitanju. “Ljudi u Srbiji znaju da uvek mogu da se oslone na Rusiju. Bez obzira na ozbiljne izazove za našu zemlju u kontekstu konfrontacije sa NATO-om, koja nam je nametnuta. Nastavljamo da učestvujemo u rešavanju aktuelnih međunarodnih kriza, uključujući i na Kosovu”, navodi se u tekstu objavljenom u časopisu Internešenel Afers (International Affairs), a prenosi agencija TASS. Kako je rekao Bocan-Harčenko, Rusija će nastaviti blisku saradnju sa Beogradom u odbrani zakonskih prava Srbije u vezi sa Kosovom i Metohijom.

    Prema rečima diplomate, ključni instrument Moskve po ovom pitanju je činjenica da je Rusija stalna članica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija.

    “Naravno, uz razumevanje da inicijativa uvek dolazi iz Beograda”, rekao je Bocan-Harčenko.

    On je poručio da Rusija deli stav po ovom pitanju sa njenim kineskim partnerima, jer Peking takođe insistira na striktnom poštovanju normi međunarodnog prava i zadržavanju teme KiM na dnevnom redu Saveta bezbednosti UN.

    Ruski diplomata je podsetio na reči predsednika Vladimira Putina da je stav Rusije po pitanju KiM nepromenjen.

    “Pozivamo na trajno obostrano prihvatljivo rešenje između Beograda i Prištine na osnovu međunarodnog prava i rezolucije 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija”, rekao je Bocan-Harčenko.

    Dodao je da ovakvo rešenje treba da zadovolji interese Beograda i srpskog naroda i da ga odobri Savet bezbednosti UN.

    Ruski ambasador je istakao da Rusija brige i probleme Srbije shvata kao svoje, jer ne popušta povodom stava o sankcijama i odbija da se pridruži zapadnim ograničenjima prema Rusiji.

    “Zapad koristi nemire na Kosovu kao sredstvo pritiska na predsednika Aleksandra Vučića kako bi ga saterao u ćošak i naterao da se pridruži antiruskim sankcijama”, ocenio je Bocan-Harčenko.

    Dodao je da je saradnja Rusije sa Srbijom usmerena na jačanje borbene sposobnosti te zemlje, obezbeđivanje njene socio-ekonomske stabilnosti i jačanje njenog suvereniteta.

  • Bajden obećao: Nastavićemo isporuke oružja

    Predsednik SAD je na sastanku sa Volodimirom Zelenskim u Beloj kući izjavio, da će Vašington nastaviti da isporučuje vojnu pomoć Kijevu.

    “Nameravamo da nastavimo sa jačanjem mogućnosti Ukrajine u sferi samoodbrane, između ostalog, i isporukama PVO sistema. To je razlog zašto nameravamo da Ukrajini isporučujemo baterije protivvazdušnih sistema ‘Patriot’, kao i da obezbedimo obuku ukrajinskih vojnika kako bi mogli pravilno da ih koriste“, rekao je Bajden.

    On je dodao, da Vašington namerava da i dalje uvodi sankcije protiv Rusije zbog sprovođenja specijalne vojne operacije u Ukrajini. Osim toga, Bajden je naveo, da SAD podržavaju težnju Kijeva ka pravednom miru, ne precizirajući šta se tačno pod tim podrazumeva.Ranije je Pentagon objavio da je odobren novi paket američke vojne pomoći Ukrajini, vredan 1,85 milijardi dolara, koji obuhvata jednu bateriju protivvazdušnih raketnih sistema “patriot“, rakete “harm“, municiju za višecevne bacače raketa “hajmars“ i drugo naoružanje. Kako je izjavio državni sekretar SAD Entoni Blinken, uključujući i ovaj paket vojne pomoći, SAD su ukupno dale 21,9 milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini.

  • Viktor Orban na novogodišnjoj konferenciji tražio reformu Evropskog parlamenta

    Viktor Orban na novogodišnjoj konferenciji tražio reformu Evropskog parlamenta

    Ruska sveobuhvatna invazija na Ukrajinu “do sada je imala samo gubitnike”, rekao je u srijedu mađarski premijer, navodeći da su “obje strane i Evropa” pretrpjeli udarac od agresije Moskve.

    Skoro trosatna konferencija za novinare, koja se održava svake godine, gotovo je jedina prilika u godini kada Orban odgovara na pitanja međunarodnih medija ili kritičkih mađarskih medija.

    Neliberalni desničarski lider, koji je u aprilu osvojio četvrti mandat zaredom, vodio je česte bitke s Evropskom unijom koja ga optužuje za kršenje demokratskih normi i tolerisanje velike korupcije.

    U srijedu je Orban okrivio Evropski parlament zbog nedavnog otkrića korupcijskog skandala u vezi s gotovinom za usluge koji je navodno uključivao Katar i posudio izraz od bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, rekavši da je vrijeme da se “isuši močvara” u Briselu.

    Skandal je, rekao je Orban, doveo u pitanje vjerodostojnost institucije i dodao da on podržava ukidanje tijela kakvo trenutno postoji. Orban je također pozvao da članove Evropskog parlamenta delegiraju nacionalni parlamenti umjesto da se biraju direktno.

    “Mađari bi željeli da se Evropski parlament raspusti u sadašnjem obliku”, rekao je Orban.

    “Lako je odgovoriti u kojoj je mjeri ugled Evropskog parlamenta u Mađarskoj narušen: Nimalo, jer niži nije mogao biti,” poručio je Orban prenosi Euronews.

  • Tajvan digao lovce nakon što je Kina poslala čak 39 vojnih aviona u ophodnju

    Tajvan digao lovce nakon što je Kina poslala čak 39 vojnih aviona u ophodnju

    Tajvan je podigao borbene avione kako bi upozorio 39 kineskih letjelica koji su ušli u njegovu jugoistočnu zonu protivzračne obrane, saopćilo je u četvrtak ministarstvo obrane.

    Tajvan se žalio na ponovljene misije kineskih zračnih snaga u posljednje dvije godine, često u južnim područjima njegove identifikacijske zone protivzračne obrane.

    Upad u četvrtak uključio je 21 lovca i četiri bombardera H-6, kao i avione za rano upozoravanje, protivpodmorničke i avione za dopunu gorivom, reklo je tajvansko ministarstvo odbrane u izvještaju u kojem se detaljno opisuju kineske aktivnosti.

    Mnogi avioni preletjeli su vodeni put poznat kao kanal Bashi do područja u blizini jugoistočne obale ostrva, prema karti koju je dostavilo ministarstvo. Tri broda kineske mornarice također su otkrivena u blizini Tajvana.

    Tajvan je poslao nespecificiran borbeni avion da upozori kineske snage, dok su raketni sistemi pratili njihov let, reklo je ministarstvo.

  • Putin: Za sukob u Ukrajini Rusija nije krivac, Ukrajinci su naša braća

    Putin: Za sukob u Ukrajini Rusija nije krivac, Ukrajinci su naša braća

    Ruski predsjednik Vladimir Putin smatra da Rusija nije kriva za rat u Ukrajini, dodajući da obje zemlje “dijele tragediju”. Tokom televizijskog obraćanja s visokim vojnim dužnosnicima, ruski predsjednik je rekao da Ukrajince i dalje doživljava kao “bratski narod”.

    Prema njegovim riječima sukob je “rezultat politike trećih zemalja”, a ne ruske politike. Teorija koja implicira da je širenje NATO-a na istok uzrok.

    Predsjednik Putin je kazao da je Zapad “isprao mozak” postsovjetskim republikama, počevši od Ukrajine.

    “Godinama smo pokušavali graditi dobrosusjedske odnose s Ukrajinom, nudili kredite i jeftinu energiju, ali nije išlo. Nemate nas što optužiti, Ukrajince smo uvijek doživljavali kao bratski narod i još uvijek tako mislim. Ovo što se sada događa je tragedija, ali nismo mi krivi”, kazao je Putin.

    Tokom obraćanja vojni dužnosnici obećali su nastavak takozvane “specijalne vojne operacije” u 2023. godini. Predsjednik Putin je dodao da nema ograničenja u iznosu novca koji je Rusija spremna potrošiti.

    Ministar odbrane Sergej Šojgu predložio je povećanje dobne granice za obvezno služenje ruske vojske. Prema sadašnjem zakonu, Rusi u dobi od 18 do 27 godina mogu biti pozvani na obveznu vojnu službu, Šojgu sada predlaže da se to odnosi na građane od 21 do 30 godina.

    Šojgu je također najavio planove za uspostavu baza u dva lučka grada, Berdjansk i Mariupolj, zauzeta tokom ruske ofanzive.

  • Brojne reakcije na susret gradonačelnika Bijeljine i Šmita

    Brojne reakcije na susret gradonačelnika Bijeljine i Šmita

    Gradonačelnik Bijeljine pokušao je danas da se pravda. Ali bezuspješno. Nije mu uspjelo da se izvuče na narod i njihove interese.

    “Otišao bih na Mjesec da razgovaram na način da rješimo taj problem ljudima koji je star 22-23 godine”, rekao je Ljubiša Petrović, gradonačelnik Bijeljine.

    Rješavaj problem ali ne sa turistom Šmitom, čovjekom koga Republika Srpska ne priznaje, odgovor je iz naselja u koje je Petrović otišao sa Šmitom kako bi, navodno, pokušali da riješe dugogodišnji problem legalizacije objekata. Bolje, kažu, da nisu ni dolazili.

    “Od njega ništa. On ima svoje nekakve vizije, jednostavno se na čovjeku vidi da nas ne voli, da nismo podobni, više je hvalio svog kancelara Kola nego bilo koga ovamo, tako da smo ogorčeni na OHR”, rekao je Jovo Pejanović, stanovnik GTC naselja.

    Kristijan Šmit nije visoki predstavnik. U Bijeljinu i druge gradove može doći kao turista i bilo koji drugi strani državljanin, kaže predsjednik Gradske skupštine.

    “Gradonačelnik ga je srdačno dočekao isto kao i Džaferovića, bošnjačkog člana predsjedništva, mnogo srdačnije nego srpskog člana predsjedništva i to je neki mogu slobodno reći već postao i trend, sve ono što je kontra od zvaničnih vlasti Srpske, Vlade Srpske, organa Srpske, da se ovdje na neki način dočekuje sa lovorikama”, rekao je Aleksandar Đurđević, predsjednik Skupštine grada.

    Sastanak gradonačelnika Bijeljine Ljubiše Petrovića i Kristijana Šmita samo je nastavak politike SDS-a i PDP-a kojom ignorišu zvanične stavove institucija Srpske, kaže narodni poslanik Srđan Mazalica.

    “Nego mu je dao i određeni prostor da se bavi onim pitanjima kojima ne treba da se bavi i kojima se ne bi bavio ni da je legitimno izabran, priznat, punovažan, legitiman i praktično time mu omogućio jedan prostor za djelovanje. Čovjek koji nije ni jednim primjerom pokazao da radi u korist Srpske”, rekao je Srđan Mazalica, poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    Sociolog Dragomir Vuković kaže da je jako loše davati Šmitu na značaju. On smatra da je sastajanje s njim odraz političke nepismenosti.

    “Ne mislim ja da je problem u Šmitu, mislim da je problem u nama i mislim da ljudi koji su na javlnim funkcijama, koji su izabrani od građana , bi trebali da vode računa o odlukama institucija i to je po meni elementarna politička pismenost i obaveza”, rekao je Dragomir Vuković, analitičar.

    Gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović i Kristijan Šmit juče su u bijeljinskom naselju Pet jezera razgovarali sa ljudima koji treba da legalizuju objekte u kojima godinama žive. Očekivano, to je naišlo na brojne negativne reakcije koje, izgleda, opozicionare ne pogađaju niti u tome vide bilo kakav problem jer su se sa Šmitom i ranije sastajali i čak poručivali da u tome ništa nije sporno.

  • Zapad ne dozvoljava Rusiji i Kini mješanje na Kosovo

    Zapad ne dozvoljava Rusiji i Kini mješanje na Kosovo

    Dijalog Beograda i Prištine u vezi sa najnovijim, modifikovanim francusko-njemačkim ili evropskim prijedlogom za rješenje kosovskog pitanja nikako da počne.

    To je, prije svega, zbog situacije na sjeveru KiM, ali i činjenice da prethodni sporazumi dvije strane (Briselski i Vašingtonski) nisu u potpunosti zaživjeli.

    Razlog za to su i garanti tih sporazuma – EU i SAD koji nisu do kraja iskoristili svoj autoritet kako bi natjerali obje strane da ispoštuju potpisano. Zbog toga se razmišlja o novoj sili koja bi imala dovoljno uticaja i na Beograd i Prištinu da se konačno sprovede dogovoreno i kao najrealnija opcija spominje se – Turska.

    Do sada su u vezi sa Kosovom potpisana dva “istorijska” sporazuma, ali je vrijeme pokazalo da su zaslužili sve sem tog epiteta i da im se prije smiješi zaborav umjesto “hola slavnih”.

    Kada je u Briselu 19. aprila 2013. godine potpisan Briselski sporazum, garant njegovog sprovođenja bila je EU. To nijednu od strana nije mnogo daleko odvelo, jer najveća tačka ovog dokumenta, Zajednica srpskih opština ni deceniju poslije nije formirana.

    Dva sporazuma, realizacija sporna
    Sedam godina kasnije, 4. aprila 2020. usred Bijele kuće potpisan je Vašingtonski sporazum, a njegov garant je bila Amerika, odnosno tadašnji predsjednik SAD Donald Tramp. Iako je najmoćnija zemlja stala iza njega, na ovaj ugovor sada svi žmire i, čini se, trude se da ga ni ne spomenu.

    Šta će biti sa francusko-njemačkim sporazumom? Ko će garantovati njegovo sprovođenje, ako se Beograd i Priština dogovore oko rješenja kojim se raspetljava kosovski čvor?

    Ima li prostora da to bude neka istočna zemlja, možda ona koja Kosovo vidi kao dio Srbije? Ili će prije biti ona koja ima dobre odnose i sa jednom i sa drugom stranom?

    Kad se sagledaju ti kriterijum pravo niotkuda u prvi plan izbija Turska kao istočna sila koja je članica NATO i pritom ima dobre odnose i sa Rusijom i Kinom, a već se pokazala kao dobar posrednik u mirovnim pregovorima pošto je izdejstvovala sporazum o izvozu žita iz Ukrajine uprkos ruskoj blokadi ukrajinskih luka na Crnom moru.

    Ne treba zaboraviti da je Ankara odbila da uvede sankcije Rusiji, privlačeći novac i imovinu ruskih oligarha i turista i tako udvostručila uvoz ruske nafte pod embargom.

    Turska se nametnula i kao nezaobilazan faktor širom istočne Evrope i središnje Azije u vezi sa distribucijom i jeftinijim uvozom energije što znači i prodor u rusku sferu uticaja i interesa.

    Poznato je da turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan uživa veliko poštovanje i u Beogradu i u Prištini i pritom ne skriva ambicije Turske da širi svoju zonu uticaja na Zapadni Balkan.

    Sve su to argumenti koji kandiduju Tursku kao eventualnog garanta potencijalno novog sporazuma Beograda i Prištine.

    Uloga Turske podređena SAD?
    Profesor Centra za geopolitiku Univerziteta Kembridž Timoti Les ističe za Blic da je Turska jedina istočna zemlja kojoj bi Zapad mogao da dozvoli da igra ulogu u obezbjeđivanju Kosova u budućnosti.

    FOTO: GORAN SRDANOV/RAS SRBIJAFOTO: GORAN SRDANOV/RAS SRBIJA
    – Sa jedne strane, ona je članica NATO, a sa druge, u dobrim odnosima je i sa Beogradom i sa Prištinom – podvukao je Les.

    Međutim, kako dodaje, to ne bi išlo tako glatko.

    – Ono što smo vidjeli posljednjih godina, zapadne sile bi nesumnjivo insistirale na tome da je uloga Turske podređena ulozi SAD i Evropljana, i ograničena na to da ih oslobodi od potrebe da posvećuju dodatne vojne resurse Balkanu umjesto da igraju bilo kakvu nezavisnu lidersku ulogu – kaže Les.

    Zapad rasterećuje naoružanje na Balkanu?
    I predsjednik Foruma za strateške studije (FORST) dr Neven Cvetićanin naglašava za Blic da bi Turska mogla da odigra značajnu ulogu u eventualnom sporazumu Beograda i Prištine.

    – Turska ima dobre odnose i sa Beogradom i Prištinom i sa SAD i Rusijom, a pritom se jedino njena od tri mirovne linije između Rusije i Ukrajine pokazala uspješnom. S tim što je veliko pitanje koliko je Zapad spreman da Turskoj prepusti značajnu ulogu na Zapadnom Balkanu – pita se Cvetićanin.

    On vjeruje da bi se našlo neko “srednje rješenje”.

    – Mislim da bi Zapad ustupio mjesto Turskoj na Zapadnom Balkanu, prije svega, u smislu rasterećenja svog naoružanja pošto je opterećen ratom u Ukrajini. Ne vjerujem da bi Zapad dozvolio Turskoj nezavisnu ulogu na Zapadnom Balkanu – apostrofira Cvetićanin.

    Kako kaže, zbog toga ne bi bilo nerealno očekivati rekonfiguraciju KFOR na Kosovu u skladu sa povjerenjem KFOR.

    – Mislim da se u vezi sa budućim sporazumom otvaraju dva potpitanja. Prvo se tiče pravne procedure sporazuma odnosno da li će se stari sporazumi implementirati u taj novi sporazum i uskladiti sa rezolucijom 1244. Drugo je bezbjednosno pitanje. Ko je na terenu u mogućnosti da garantuje sporazum? Mislim da su trenutno to tri sile: Turska, Španija i Italija – zaključuje Cvetićanin.

    Tri verzije jednog plana
    Šolc – Makron prijedlog isplivao je u javnost nakon što je situacija na Kosovu destabilizovana odlukom kosovskog premijera Aljbina Kurtija da traži preregistraciju vozila iz Srbije. Srbi sa sjevera Kosova uzvratili su barikadama, a varnice su ugušene šatl diplomatijom SAD i EU.

    To je bio okidač da francuski predsjednik Emanuel Makron i njemački kancelar Olaf Šolc pošalju svoje specijalne savjetnike Emanuela Bona i Jens Plotnera u misiju spašavanja dijaloga. Ubrzo je stigla i vijest da nisu sjedili skrštenih ruku, i da je iz Pariza i Berlina poslat prijedlog za rješenje nesuglasica.

    Zvanični primjerak tog plana do sada nije objavljen, a nezvanično su procurile dvije verzije ovog prijedloga: od 13 i 9 tačaka, a javno je rečeno da je i treća verzija na stolu.

    Prva verzija, koja navodno ima četiri stranice, obuhvata period od 10 godina i predviđa ulazak Kosova u UN bez protivljenja Srbije. Srbija zauzvrat dobija ubrzan ulazak u EU i značajnu finansijsku pomoć.

    Druga je praktično je kopija ugovora dvije Njemačke koji je potpisan 1972. godine, nema eksplicitnih odredbi nezavisnosti i samostalnosti dvije strane, ali sadrži one o nepovrepovredivost međusobnih granica i poštovanju teritorijalnog integriteta. Predviđa otvaranje stalnih misija koji će biti osnovana u sjedištu Vlade.

    Treća, najnovija verzija, ima 10 tačaka, ne spominje međusobno priznanje, ali spominje jednaka prava za Srbiju i Kosovo, nepovredivost granica, poštovanje teritorijalnog integriteta, zaštitu nacionalnih manjina, poseban status za SPC, kao i to da jedna i druga strana neće blokirati jedni druge u međunarodnim organizacijama. Vučić je upravo za nju rekao da ne sadrži ono što je Srbija tražila, piše Blic.

  • BiH postaje zadnja granica odbrane od šverca cigareta u EU

    BiH postaje zadnja granica odbrane od šverca cigareta u EU

    Nakon ulaska Hrvatske u Šengen zonu, Bosna i Hercegovina postaće zadnja granica odbrane od šverca cigareta i u vezi s tim pitanjem moraće se intenzivirati saradnja sa regionom, a nadležne institucije kao što su SIPA, Granična policija, UIO i entitetske inspekcije imaće priliku da budu ravnopravan partner zemljama EU u borbi protiv crnog tržišta cigareta.

    O švercu cigareta nedavno je bilo govora i u Zagrebu, gdje je održana panel-rasprava na temu najnovijih trendova u borbi protiv nezakonitih aktivnosti i nelegalne trgovine duvanskih proizvoda kao i očekivanja na tom području, s akcentom na ulazak Hrvatske u Šengen.

    Na panelu su učestvovali Carinska uprava, Hrvatsko udruženje poslodavaca, zatim Ministarstvo unutrašnjih poslova, Kriminalistička policija te predstavnici carinskih službi Slovenije i Mađarske.

    Na panelu je zaključeno da se u Evropskoj uniji bilježi rast potrošnje ilegalnih cigareta, dok, konkretno u Hrvatskoj, taj udio nastavlja padati i smanjio se na šest odsto, međutim udio potrošnje ilegalnog rezanog duvana i dalje je relativno visok. Takođe, istaknuto je da je Hrvatska napravila puno u suzbijanju nelegalne trgovine duvanskim proizvodima, a neke od najvažnijih mjera su povećanje nadzora, koje je rezultiralo pozitivnim rezultatima u rastu zapljena, kao i smanjenje količine dozvoljenog unosa duvanskih proizvoda iz država koje nisu članice EU, kao što je, na primjer, Bosna i Hercegovina.

    Naglašeno je da je ključno nastaviti s napretkom domaćeg regulatornog okruženja koje mora imati na umu činjenicu da Hrvatska graniči sa državama u kojima su cijene duvanskih proizvoda značajno niže, što znači da kontinuirano postoji podsticaj za uspostavljanje nelegalnih tokova prema Hrvatskoj, a nakon ulaska Hrvatske u Šengen, preko Hrvatske prema ostatku tržišta EU.

    “Realno je očekivati da će kontrole protoka ljudi i robe sigurno biti još jače nakon što Hrvatska postane dio Šengena i sigurno je da će sprovoditi procedure na koje se obavezala, a one podrazumijevaju detaljnije preglede. U tom smislu, ilegalna trgovina duvanskim proizvodima biće otežana, i što se tiče BiH, možemo očekivati da nastavi sa koordinisanim akcijama entitetskih MUP-ova, SIPA, UIO i Granične policije koje su se pokazale veoma uspješnim.

    Isto tako, treba očekivati koordinaciju naših institucija sa regionom i to treba jačati, jer, na primjer, u Crnoj Gori imamo vrlo uspješan niz akcija koje su svakako uticale na smanjenje crnog tržišta”, rekao je Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske (SWOT).

    Što se tiče panela održanog u Hrvatskoj, na njemu je naglašeno i da nivo ilegalnih duvanskih proizvoda nije problem samo za industriju i trgovce, već sa sobom nosi i značajne ekonomske i društvene implikacije.

    “Pristupanje zajedničkom graničnom prostoru donosi novi izazov poput promjene u načinu prodaje i dostave ilegalnih proizvoda, ali kao članica Šengena moramo biti jako aktivni u procesu donošenja novih regulativa poput nove direktive o oporezivanju duvanskih proizvoda. Naime, bilo kakvo naglo značajnije podizanje minimalne akcize na te proizvode u Hrvatskoj može ozbiljno uticati na povećanje nelegalne trgovine s obzirom na to da graničimo sa državama koje imaju značajnije niže cijene duvanskih proizvoda”, rekla je Irena Veber, direktorka Hrvatskog udruženja poslodavaca.

    I Mario Demirović, direktor Carinske uprave, rekao je da posljedice nezakonitih aktivnosti u švercu duvana i duvanskih proizvoda nisu samo u gubitku prihoda, već i visok rizik za zdravlje potrošača.

    “U 2021. godini Carinska uprava zaplijenila je više od 18 miliona različitih marki i vrsta cigareta, te preko 90 tona duvanskih prerađevina, a u 2022. godini više od tri i po miliona cigareta i 72 tona duvana. Iz trendova koje pratimo vidljivo je da se u zadnjih pet godina bilježi snažan intenzitet suzbijanja krijumčarenja cigareta”, rekao je Demirović dodajući da je izrazito povećana otkrivačka djelatnost carinske službe na vanjskim granicama EU.

  • Ranjen Dmitrij Rogozin

    Rukovodilac grupe vojnih savjetnika “Carski vukovi” i bivši predsjednik Roskosmosa Dmitrij Rogozin ranjen je prilikom granatiranja Donjecka od ukrajinske vojske, saopštio je Rogozinov pomoćnik.

    Rogozin je, kako se navodi, ranjen u kičmu, hospitalizovan je i nema opasnosti po život, prenosi Srna.

    “Na periferiji Donjecka granatiran je hotel u kojem je posljednjih mjeseci živjela grupa vojnih savjetnika na čelu sa Dmitrijem Rogozinom”, dodao je njegov pomoćnik.

    Ranjena su i lica koja su bila u njegovoj pratnji, prenosi Tas.

    Ukrajinska vojska sinoć je napala na Leninski rejon Donjecka, i tom prilikom dva lica su poginula, a ima i ranjenih.

  • Šta socijalni partneri u Srpskoj očekuju od nove Vlade RS

    Šta socijalni partneri u Srpskoj očekuju od nove Vlade RS

    Redovne i veće penzije, zadržavanje radnih mjesta i povećanje plata, veća osnovica za borački dodatak, ali i unapređenje privrede ključni su prioriteti koje su socijalni partneri u Srpskoj stavili pred novu izvršnu vlast.

    Pandemija virusa korona više ne drma domaće tržište, ali prema svim predviđanjima neće nedostajati problema u 2023. godini, za koju kažu da bi mogla biti jedna od najturbulentnijih.

    Upravo zato poslodavci traže da nova vlada krene “spremati svoje dvorište”, kako bi doprinijela smanjenju trzavica koje mogu dodatno ugroziti privredni ambijent.

    “Kada kažemo da očekujemo da Vlada počne spremati svoje dvorište, tu mislimo na kontrolu rada javnih preduzeća, unapređenje zdravstva, školstva, da se napravi strategija razvoja privrede, da se ojača Ministarstvo privrede, kako bismo regulisali privredu na način da više ne dijelimo novac koji nismo zaradili”, poručio je Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, koji na pitanje šta će biti ukoliko se ne ispuni dogovoreno, odgovara:

    “Ako ne bude kako smo dogovarali, onda ćemo se svađati”, naveo je Trivić.

    Jačanje privrede značiće i jačanje radnih mjesta u Srpskoj, a radnik je ključ svega, stav je Saveza sindikata RS, iz koga su svjesni da je pred Vladom izazovan period i da u tom smislu izvršna vlast mora ispuniti zahtjeve.

    “Stabilnost u Republici Srpskoj je zadržavanje radnih mjesta, a to možemo uraditi ako se konstantno budu povećavale plate, kako najniža, tako i ostale, prvenstveno u privredi jer su tamo plate najmanje. Preko 50 odsto radnika prima platu do 1.000 KM, od nje ne možete obezbijediti ni prehranu u potrošačkoj korpi i to je dokaz koliko su plate male”, pojašnjava Goran Stanković, generalni sekretar Saveza sindikata, i dodaje da sindikat zbog toga traži da se uredi sistem plata u Srpskoj.

    “Da najniža plata bude uslov za ostale plate, te da budu definisani polazni, odnosno najniži koeficijenti za sve stručne spreme u skladu sa sistematizacijom radnih mjesta. Tako neko ko je KV radnik ne može imati platu 600 KM, već 800-900 KM, a onom ko ima srednju stručnu spremu da ide najmanja plata 1.000 KM, itd. Sada imamo situaciju da svi radnici mogu da primaju najnižu platu i da to bude zakonito”, ističe Stanković u razgovoru za “Nezavisne novine”.

    Sindikalci takođe očekuju i reformu Inspektorata RS i Poreske uprave, kako bi se pooštrile kontrole u slučajevima kada se krše prava radnika.

    Podsjećamo, kada su u pitanju plate, nadležni u Srpskoj najavili su da će već od januara 2023. godine one biti povećane za pet odsto. Ova najava obradovala je i penzionere, jer je istovremeno poručeno da će penzije biti povećane za 15 odsto. Iz Udruženja penzionera RS očekuju da će to biti uređeno odmah za januarsku penziju, koja se, podsjetimo, isplaćuje u februaru.

    “Očekujemo da to bude tako s obzirom na ova poskupljenja, odnosno inflaciju i rast prosječne plate. Podsjetiću vas da je prosječna plata od novembra prošle godine veća za 12,5 odsto. Premijer je obećao to redovno usklađivanje”, kaže Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera RS.

    On za “Nezavisne” pojašnjava da sa premijerom Viškovićem postoji i dogovor ukoliko povećanje ne bude na nivou od 15 odsto.

    “Očekujemo da bi Vlada RS u tom slučaju dodala i nešto vanredno kako bismo došli na taj željeni okvir. A ako ne bude divljanja cijena, mi smo se dogovorili sa premijerom da dođe i do vanrednog povećanja penzija u toku iduće godine”, naglasio je Trifunović.

    I borci žele bolji položaj… Prvi čovjek BORS Radan Ostojić podsjetio je da traže uvođenje mjesečnog dodatka za sve borce čija bi osnovica bila 5 KM.

    “Tu je i povećanje ličnih i porodičnih invalidnina čija bi osnovica za obračun trebalo da bude 80% od prosječne cijene rada, zapošljavanje djece poginulih boraca i pomoć licima optuženim za navodno počinjene ratne zločine, te porodicama osuđenih lica za navodno počinjene ratne zločine”, naveo je Ostojić.