VRBAS Media

Autor: INFO

  • Gdje su stranke u Srpskoj najviše trošile novac u kampanji

    Gdje su stranke u Srpskoj najviše trošile novac u kampanji

    Osam parlamentarnih političkih partija iz Republike Srpske – SNSD, SDS, PDP, Socijalistička partija, Ujedinjena Srpska, DEMOS, DNS i SPS potrošili su više od 4,2 miliona KM na troškove propagande u predizbornoj kampanji na proteklim opštim izborima u BiH.

    Zanimljivo je da su najviše novca za propagandu stranke ulagale u štampane i elektronske medije, te internet.

    Bilo je i onih koji u propagandu nisu uložili nijednu marku, a opet su na kraju postale parlamentarne i napravile bolji rezultat od onih koji su u kampanju uložili stotine hiljada maraka, a bilo je i onih koji uprkos uloženom novcu na kraju nisu dobili nijednog poslanika.

    “Uložili” nula maraka
    Prema podacima iz postizbornih finansijskih izvještaja političkih stranaka i nezavisnih kandidata dostavljenih CIK, lista „Za pravdu i red“ Nebojše Vukanovića u predizbornoj kampanji nije uložila niti jednu marku! Uprkos tome, postali su parlamentarna stranka osvojivši četiri poslanička mandata u parlamentu Srpske, kao i jedan u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    Ukupni prihodi liste „Za pravdu i red“ u ovoj godini su iznosili oko 40.000 KM, a rashodi 44.574 KM od čega je sve potrošeno na režijsko-administrativne troškove.

    S druge stranke, stranka Narodni demokratski pokret (NDP), čiji je predsjednik Dragan Čavić, na troškove propagande u predizbornoj kampanji dala 55.082 KM, od čega za troškove štampanja plakata i plakatiranja 8.999 KM. Uprkos tome, Čavić je na izborima dobio tek oko 1.200 glasova i nije ušao u parlament, niti je neko od članova njegove partije osvojio poslanički mandat. Zanimljivo je da je ova stranka prijavila da je u ovoj godini ostvarila 36.832 KM prihoda, dok je istovremeno imala 191.777 KM rashoda!

    Prema podacima CIK BiH, SNSD, SDS, PDP, Socijalistička partija, Ujedinjena Srpska, DEMOS, DNS i SPS su na proteklim izborima za troškove štampanja plakata i plakatiranje potrošilo oko 850.000 KM, što je petina utrošenog novca za potrebe propagande.

    Bilbordi, mediji i internet

    Najviše novca potrošila je najveća stranka – SNSD, koja je za troškove propagande izdvojila ukupno 1,5 miliona KM, od čega za štampanje plakata i plakatiranje 431.694 KM, oglašavanja u štampanim i elektronskim medijima 530.155 KM, internet oglašavanja 250.352 KM, organizaciju i održavanja predizbornih skupova 151.186 KM, štampanje, a za umnožavanje i slanje predizbornog materijala biračima 131.631 KM. Ostali troškovi propagande iznosili su 49.833 KM.

    FOTO: SRNAFOTO: SRNA
    Ukupni prihodi SNSD u ovoj godini iznosili su 1,8 miliona KM, a rashodi čak 2,6 miliona KM. Najveća partija u Srpskoj je prijavila CIK BiH da je od prihoda iz budžeta u ovoj godini dobila blizu milion KM, dok je na ime članarina, te priloga fizičkih lica i članova stranke prikupila oko 860.000 KM.

    Na propagandi za izbore nije štedjela ni PDP, koja je treća parlamentarna stranka po broju osvojenih poslaničkih mjesta u Narodnoj skupštini Republike Srpske, a imala je i svog kandidata u trci za predsjednika Srpske.

    PDP je na troškove propagande spiskala čak 726.962 KM, od čega na štampanje plakata i plakatiranja 204.899 KM, oglašavanja u štampanim i elektronskim medijima 338.156 KM, dok je za internet oglašavanja dala 48.903 KM. Troškovi organizacije i održavanja predizbornih skupova iznosili su 71.759 KM, štampanje, umnožavanje i slanje predizbornog materijala biračima 533 KM, dok su ostali troškovi propagande iznosili 62.712 KM. Ukupni prihodi ove stranke u ovoj godini iznosili su oko pola miliona KM, a rashodi više od milion maraka.

    Treća partija po visini potrošenog novca na propagandu, ali ne i po broju osvojenih poslaničkih mandata, jeste Ujedinjena Srpska. Ova stranka, koja je na izborima osvojila četiri poslanička mandata za NSRS i jedan za Parlamentarnu skupštinu BiH, na troškove propagande je dala 480.552 KM.

    FOTO: UJEDINJENA SRPSKAFOTO: UJEDINJENA SRPSKA
    Ujedinjenu Srpsku je tako oglašavanje u štampanim i elektronskim medijima izašlo 235.188 KM, dok su za ostale troškove propagande dali 245.364 KM. Ukupni prihodi ove stranke u ovoj godini su iznosili 769.019 KM, a rashodi 830.778 KM.

    Nije se štedjelo
    Odmah iza US po iznosu koji su dali u predizbornoj kampanji je DNS. Ova stranka je prijavila CIK BiH da je na troškove propagande spiskala 387.991 KM, od čega na štampanja plakata i plakatiranja 21.007 KM. Najviše novca dali su na oglašavanje u štampanim i elektronskim medijima, ukupno 296.008 KM, dok su na internet oglašavanja potrošili 32.744 KM. Troškovi organizacije i održavanja predizbornih skupova iznosili su 26.514 KM, a štampanje, umnožavanje i slanje predizbornog materijala biračima 7.090 KM, dok su na ostali troškovi propagande iznosili 4.628 KM.

    Treba podsjetiti da je ova stranka na prethodnim izborima imala svoje kandidate u trci za predsjednika Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH, ali nijedan od njih nije prošao. DNS je na izborima osvojio četiri poslanička mandata u parlamentu Srpske, ali ih je jedan poslanik napustio i prije nego što je zvanično preuzeo mandat. Ukupni prihodi ove stranke u ovoj godini iznosili su 515.318 KM, a rashodi 935.759 KM.

    Iako najveća opoziciona partija koja je imala kandidata za srpskog člana Predsjedništva BiH, SDS je po visini utrošenog novca za propagandu tek na petom mjestu. Ova stranka, koja je na izborima osvojila ukupno 13 poslaničkih mandata za NSRS i dva za Parlamentarnu skupštinu BiH i druga je po snazi partija u Srpskoj, na troškove propagande potrošila je ukupno 363.014 KM. Od tog iznosa je na štampanje plakata i plakatiranje potrošeno 69.393 KM, dok su za oglašavanje u štampanim i elektronskim medijima dali 149.389 KM.

    Troškovi internet oglašavanja iznosili su 33.835 KM, dok su za organizaciju i održavanju predizbornih skupova dali 39.502 KM, a za štampanje, umnožavanje i slanje predizbornog materijala biračima 33.719 KM. Ostali troškovi propagande iznosili su 37.176 KM. Ukupni prihodi ove stranke u ovoj godini iznosili su 699.561 KM, a rashodi 869.088 KM.

    Partija Petra Đokića – SP, koja je četvrta partija po snazi u Srpskoj, u predizbornoj kampanji je potrošila 356.080 KM za propagandu.

    FOTO: SPFOTO: SP
    Za štampanje plakata i plakatiranje dali su 83.623 KM, dok su na troškove oglašavanja u štampanim i elektronskim medijima spiskali 183.970 KM. Troškovi štampanja, umnožavanja i slanja predizbornog materijala biračima SP su koštali 40.768 KM, a ostali troškovi propagande 47.718 KM. Ukupni prihodi stranke u ovoj godini iznosili su 559.228 KM, a rashodi 643.392 KM.

    I SPS, koja je na izborima osvojila tri poslanička mandata za NSRS, dok je njen kandidat izgubio u trci za predsjednika Srpske, nije štedjela u predizbornoj kampanji. Stranka je u kampanji ukupno potrošila 232.141 KM, od čega su za štampanje plakata i plakatiranja dali 20.405 KM. Troškovi oglašavanja u štampanim i elektronskim medijima ovu stranku su koštali 132.123 KM, a internet oglašavanje 17.550 KM. SPS je za organizaciju i održavanje predizbornih skupova potrošila 6.930 KM, dok je za troškove štampanja, umnožavanja i slanja predizbornog materijala biračima dala 55.133 KM. Ukupni prihodi ove stranke u ovoj godini su iznosili 158.056 KM, a rashodi 297.709 KM.

    Najmanje novca u predizbornoj kampanji potrošio je DEMOS – 141.309 KM. Od tog novca stranka je za štampanje plakata i plakatiranja dala 26.545 KM, dok je za troškove oglašavanja u štampanim i elektronskim medijima spiskala 91.455 KM. Troškovi internet oglašavanja iznosili su 23.309 KM. Ukupni priihodi stranke u ovoj godini iznosili su 243.283 KM, a rashodi 272.651 KM.

  • U SAD prijete promrzline, očekuje se najhladniji Božić za 40 godina

    U SAD prijete promrzline, očekuje se najhladniji Božić za 40 godina

    Hiljade letova otkazano je u SAD nakon što su prognostičari upozorili na “potencijalno štetne uticaje u centralnim i istočnim” dijelovima zemlje, koji će dovesti do velikih poremećaja u putovanjima i komunalnim uslugama tokom sezone praznika.

    Govoreći o potencijalnoj “ciklon bombi”, predsjednik SAD Džozef Bajden rekao je u Bijeloj kući da to nije kao snježni dan kada ste bili dijete.

    “Ovo je ozbiljna stvar”, upozorava Bajden, prenosi Guardian.

    Ciklon bombe nastaje kada atmosferski pritisak vrlo brzo opadne u jakoj oluji. Prognostičari su očekivali da će se to dogoditi u blizini Velikih jezera, pojačavajući vjetrove i stvarajući mećave.

    Oko 200 miliona ljudi u 48 država upozoreno je na ekstremne vremenske uslove, rekao je Bob Oravec, prognostičar Nacionalne meteorološke službe (NVS) u Koledž Parku u Merilendu.

    Najmanje 4.400 letova je otkazano, navodi Reuters, što je poremetilo planove za odmor širom zemlje.

    NVS navodi da će “snažna zimska oluja proizvesti široko rasprostranjene remetilačke i potencijalno štetne uticaje širom centralnih i istočnih dijelova Sjedinjenih Država”.

    Predviđa se da će “rekordna hladnoća i hladnoća opasna po život nad Velikim ravnicama do petka zahvatiti istočnu polovinu nacije”, uz “značajnu kišu koja je moguća u dijelovima zapadnog Oregona i države Vašington” od četvrtka uveče.

    Temperature u padu koje izazivaju haos širom SAD i Kanade mogu dovesti do promrzlina na goloj koži za samo pet do 10 minuta, upozoravaju stručnjaci, prenosi BBC.

    Nacionalna meteorološka služba (NVS) saopštila je da su temperature od -45 stepeni i više moguće do kraja ove nedjelje u nekim dijelovima zemlje.

    Oni su upozorili da će čak i u glavnim oblastima metroa, kao što je grad Des Moines, Ajova, promrzline predstavljati veliku opasnost.

    Promrzline nastaju kada je protok krvi smanjen, često u ekstremitetima kao što su nos i obrazi ili prsti na rukama i nogama. Nedostatak tople krvi može dovesti do zamrzavanja tkiva i pucanja, a u nekim slučajevima i amputacije.

    Gradonačelnik Portlanda Ted Viler proglasio je vanredno stanje.

    Kris Vos, direktor za upravljanje vanrednim situacijama u okrugu Multnomah, rekao je da je njegova najveća briga nagli pad temperature koji se očekuje u regionu gdje je niža od -4 stepena neuobičajena. Uz hladnoću vjetra, oni koji žive na ulici mogli bi da dožive temperature koje su ispod nule, rekao je Vos.

    “Mislim da u mojih sedam i po godina života na sjeverozapadu Pacifika, a posebno ovde u mojoj lokalnoj oblasti, ne sjećam se konkretnog slučaja kada bih mogao da se sjetim ovako niske temperature… Ovo apsolutno ne treba shvatati olako”, rekao je Vos.

    Prema NVS-u, očekuje se da će “veliki i anomalni olujni sistem” proizvesti “mnoštvo vremenskih opasnosti do početka vikenda”, uključujući “jake snježne padavine, jake vjetrove i opasno niske temperature”.

    “Na čelu impresivnog vremenskog obrasca nalazi se opasna i rekordna hladna vazdušna masa nakon snažnog arktičkog hladnog fronta koji ponire ka jugu”, navodi NSV.

    Ekstremno vrijeme poklopilo se sa početkom sezone prazničnih putovanja koja je postala jedna od najprometnijih u posljednjih nekoliko decenija, jer se putovanja vraćaju na nivoe od prije pandemije kovida 19.

    Meteorolozi su upozorili da bi snježna mećava mogla da donese najhladniji Božić za 40 godina, prenosi Telegraf.

  • Pik inflacije u BiH prošao, stabilizacija do iduće jeseni

    Pik inflacije u BiH prošao, stabilizacija do iduće jeseni

    Inflacija u Republici Srpskoj slabi drugi mjesec uzastopno, a procjene nadležnih kažu da bi se to moglo zadržati u cijeloj BiH i u prvoj polovini 2023.

    Za struku, ovo su jako dobre vijesti. Za “Nezavisne novine” kažu da je “glavni inflatorni pik” dostigao vrhunac još ljetos te poručuju da postoji šansa da se tržište u potpunosti stabilizuje do jeseni iduće godine.

    Iako podaci Zavoda za statistiku RS kažu da su cijene proizvoda i usluga u novembru porasle za 0,5 odsto u odnosu na oktobar ove godine, godišnji indeks potrošačkih cijena je u padu, o čemu govori podatak da je sa 15,5 odsto, koliko je iznosio u oktobru ove godine, pao na 14,7 odsto tokom prošlog mjeseca.

    Direktor Zavoda za statistiku Darko Milunović kazao je da se u Srpskoj, kao i u zemljama regiona, bilježi visoka inflacija, a da je ona u odnosu na prošlu godinu veća za gotovo 15 odsto i to najviše u oblasti prevoza, usljed visoke cijene goriva.

    “Činjenica koja ohrabruje je da inflacija usporava. Drugi mjesec u nizu ukupna godišnja inflacija je manja od prethodne”, naglasio je Milunović.

    Ekonomista Aleksandar Ljuboja kaže da je inflacija bila na vrhuncu tokom ljeta, kada je najviše bio izražen problem s energentima i sa rastom cijene robe i usluga.

    “Tada se nije moglo uticati fiskalnim i monetarnim alatima na tu situaciju. Čak bih rekao da se možda nije ni htjelo uticati, jer pitanje je nesnalaženja vlasti. Tek u drugom dijelu godine se saznalo šta nam je činiti, odnosno prevashodno povećati referentne kamatne stope, što su nadležni uradili, kao i Centralna evropska banka. Oni su tako jednostavno usisali višak novčanih sredstava koji su štampali prethodnih godina i na neki način su pokušali obuzdati inflaciju i dijelom su u tome uspjeli, iako je to skromno – od 1-2 odsto”, smatra Ljuboja.

    Ipak, on kaže da ovaj problem ne može odmah biti riješen jer se radi o nečemu što je postojalo više godina, a što je kulminiralo geostrateškim promjenama, poput rata u Ukrajini i nedostatka energenata.

    Prema njegovim riječima, sve projekcije govore da će se inflacija dodatno ublažiti, ali da je pitanje koliko će se to odraziti na BiH.

    “Agencije koje se bave inflacijom očekuju njeno smanjenje na 9-10 odsto kada je u pitanju globalna ekonomija. Koliko će to ići kod nas – teško je reći, jer smo mi uvozno orijentisana ekonomija i uvozimo inflaciju sa drugih tržišta. Ali, očekuje se da na jesen sljedeće godine dođe do uspostavljanja neke vrijednosti inflacije koja se može trpjeti i koja će biti rezultat monetarne i fiskalne politike globalno, te nekih promjena kada je u pitanju rast BDP-a i volumena proizvodnje dobara u svijetu i kod nas”, naglašava Ljuboja. Usporavanje inflacije očekuje i Centralna banka BiH, iz koje procjenjuju da će se to nastaviti i u prvoj polovini naredne godine.

    “Usporavanje inflacije očekuje se u prvoj polovini naredne godine, prvenstveno zbog baznog efekta iz 2022. godine te efekta već izmijenjenih i najavljenih monetarnih politika vodećih centralnih banaka”, saopšteno je iz CB BiH.

    “Bitan uticaj na inflaciju u narednoj godini mogu imati cijene električne energije na domaćem tržištu, koje su prema službenim podacima za prvih deset mjeseci 2022. godine čak blago pale u odnosu na 2021”, rečeno je iz CB BiH, iz koje ipak navode da će uprkos očekivanom usporavanju inflacije u 2023. godini, ona i dalje biti znatno iznad višegodišnjeg prosjeka za BiH.

    A to bi, prema riječima ekonomiste Saše Stevanovića, trebalo da bude oko 10 odsto. On posjeća da je Evropska centralna banka procijenila da će inflacija sa 8,3 odsto, koliko iznosi u ovoj godini u Evropi, iduće godine pasti na 6,3.

    “Svakako je razlog usporavanja inflacije taj bazni efekat, ali isto tako tu su pad cijena sirovina i referentne kamatne stope, zbog toga što se tražnja usporava. To su svakako efekti koji će relaksirati pritisak na cijene”, navodi Stevanović.

    Isto tako, on smatra da cijene električne energije na domaćem tržištu neće prouzrokovati veliki rast cijena.

    “To će se kompenzovati jer svu energiju čine i pad cijena i potrošnja nafte, ali ono što kod nas najviše utiče na inflaciju je rast cijena hrane i prehrambenih proizvoda”, zaključuje Stevanović.

  • Šmit: Dodik me nije zvao ni na skijanje, možemo se naći na Jahorini

    Šmit: Dodik me nije zvao ni na skijanje, možemo se naći na Jahorini

    Suzbijanje korupcije je najvažnije pitanje u Bosni i Hercegovini, rekao je Christian Schmidt. Optimistično je, u emisiji BN TV-a, najavio pokazivanje zuba korumpiranim političarima, sudijama, tužiocima.

    “Građani BiH zaslužili su status zemlje kandidata za Evropsku uniju”, ocijenio je Schmidt, te dodao da je ovo prilika da politički lideri rade u korist ljudi u BiH, na poboljšanju njihovog života.

    “Politika malo kaska za ljudima ovdje i trebalo bi zajedno da krenemo naprijed. Ja se nadam da će nakon izbora u BiH u oba entiteta doći do pomaka”, rekao je.

    Od novih vlasti u BiH očekuje da brzo formiraju vlade, ali i da što prije počnu da rade na rješavanju 14 prioriteta EU. Suzbijanje korupcije je pitanje broj jedan, rekao je visoki predstavnk u BiH i najavio pokazivanje zuba toj pošasti.

    “Imam informacije da ovaj ili onaj političar smatra da telefonskim pozivom ili lijepim riječima može uraditi bilo šta, tome se jasno moraju pokazati zubi, protiv toga se mora boriti. I to je nešto što će se mnogo više suzbijati u narednom periodu”, odlučan je Schmidt.

    Njemačka je stopirala više od 120 miliona eura namijenjenih za finansiranje projekata u Republici Srpskoj. Razlog su – sankcije, ali kaže Schmidt, Nijemci nisu bili sigurni gdje novac odlazi.

    “Taj novac će teći onda kada isti ovi ljudi koji su sada tu, naročito jedan, znamo njegovo ime i – kad on kaže: Hajdemo prestati sa manipulacijama, sad hoćemo zajedno da idemo u pravcu EU. Ja sam čuo nekoliko glasova u tom smjeru i zbog toga sam siguran i vjerujem u to da ćemo sa Evropskom unijom u narednom periodu stvarno nešto napraviti”, kaže Schmidt i dodaje da se to ne događa preko noći, ali “u vazduhu se osjeća odgovornost za Evropu i zbog toga dolazi optimizam”.

    Imao je poruku za hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića.

    “Predsjednik Hrvatske – s njim nemam neke intenzivne kontakte i tu bih ponekad preporučio da se ne miješa toliko ili da se više suzdržava kada je riječ o Bosni i Hercegovini i bh. unutrašnjoj politici. Šutnja je zlato”, naglasio je visoki predstavnik za BN.

    Što se tiče izbornog zakona, Schmidt je najavio izmjene koje bi trebalo da se dogode u narednih šest mjeseci. Najavio je i promjene izbornog procesa koje će biti testirane već na narednim lokalnim izborima.

    “Ne samo ja nego i neki koji znaju su govorili ‘hajdemo uvesti elektronsko glasanje’. Ali to ne može da se uvede za par sedmica, ta tehnika postoji i može se uvesti za dvije godine”, naveo je.

    Kaže da nema nikakav kontakt sa predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom.

    “Nisam dobio od njega poziv u posljednje vrijeme, ni na skijanje, a ako želi možemo se sastati i na Jahorini”, poručio je visoki predstavnik.

  • Šmit o proslavi 9. januara u Srpskoj: To je neprihvatanje Ustava BiH

    Šmit o proslavi 9. januara u Srpskoj: To je neprihvatanje Ustava BiH

    Odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obavezujuće i moraju se poštovati na cijeloj teritoriji BiH. Dakle, obilježavanje 9. januara kao Dana Republike Srpske pokazuje jasno neprihvatanje Ustava BiH, vladavine prava i otvoreno nepoštivanje odluka i autoriteta Ustavnog suda BiH.
    To je saopštio Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske komentarišući najavljene javne proslave 9. januara u Republici Srpskoj.

    Kako je saopšteno iz OHR, on je podsjetio javnost da se Ustavni sud BiH u nizu svojih odluka bavio proglašavanjem ovog datuma Danom Republike Srpske i neusklađenošću te odluke sa Ustavom BiH i “jasno utvrdio da je 9. januar kao Dan Republike Srpske neustavan”.

    “Ustavni sud BiH je u svojoj odluci istakao da „izbor 9. januara kao datuma za obilježavanje praznika Dana Republike Srpske nema simboliku kolektivnog zajedničkog sjećanja koje može doprinijeti jačanju kolektivnog identiteta kao vrijednostima koje imaju poseban značaj u multietničkom društvu koje se zasniva na uvažavanju i poštivanju različitosti kao osnovnih vrijednosti modernog demokratskog društva. Visoki predstavnik je naglasio da svaki praznik treba proslavljati u skladu s postojećim zakonskim okvirom i treba na inkluzivan način poštovati, bez diskriminacije, sve segmente društva, uključujući i sve konstitutivne narode i sve ostale građane BiH” kaže OHR.

    Prema njihovim riječima, Dejtonski mirovni okvir zahtijeva međusobno poštovanje i razumijevanje.

    “Visoki predstavnik je naglasio i da oba entiteta i Distrikt Brčko imaju multietnički karakter i stoga svi praznici trebaju povezivati, a ne dijelite ljude. To je i u duhu Ustava Republike Srpske kao entiteta Bosne i Hercegovine”, saopštio je.

    Kako kažu, prosperitet BiH treba graditi na saradnji, međusobnom razumijevanju i pomirenju, što zauzvrat zahtijeva uvažavanje pravnih činjenica.

    “Radovan Karadžić i Ratko Mladić su osuđeni ratni zločinci i kreatori genocida. Stoga ih se naziva zločincima, a ne herojima. Tražim od svih javnih zvaničnika da to poštuju i okrenu se ka zajedničkoj budućnosti. Dejtonski mirovni sporazum je postavio temelje za miran razvoj i on se mora poštovati”, rekao je Šmit.

  • Zasijedalo Predsjedništvo PDP, a svi su primjetili da nema Jelene Trivić

    Zasijedalo Predsjedništvo PDP, a svi su primjetili da nema Jelene Trivić

    Predsjedništvo PDP zasijedalo je danas, ali bez Jelene Trivić.

    Na fotografijama koje je na Fejsbuku objavio predsjednik stranke, Branislav Borenović, vidi se da je na sjednicu došao Draško Stanivuković i da je atmosfera bila opuštena.

    Nedostatak Jelene primjetili su i Borenovićevi pratioci i mnogo su, sudeći prema napisanom, bilo razočarani.

    “Bez Jelene ste jedno veliko ništa. Živi bili pa vidjeli”, “Gdje je Jelena”, “Da ne fali neko”, samo je dio komentara.

    – Sjednica Predsjedništva PDP. Definisali smo plan aktivnosti, raspored obilazaka odbora i političke smjernice za naredni period – objavio je Borenović.

    Kako nezvanično saznajemo, razlog nedolaska Trivićeve najvjerovatnije je Stanivuković, koga je javno optužila za “simbiozu” sa Miloradom Dodikom. Ipak, povremeno navrati u prostorije stanke i kao potpredsjednica PDP održava kontakte da najužim rukovodstvom stranke.

    Trivićeva, koja je bila kandidat za predsjednika Republike Srpske, skoro potpuno se povukla iz javnosti. Međutim, poručila je da planira da nastavak političkog djelovanja.

    Ona i Stanivuković i dalje slove za najozbiljnije kandidate za budućeg predsjednika PDP.

  • Ne nazire se završetak radova parking garaža kod UKC-a

    Ne nazire se završetak radova parking garaža kod UKC-a

    Svi oni koji su se nadali bi krajem ove godine konačno mogli bez nerviranja parkirati ispred Univerzitetsko – kliničkog centra u Banjaluci, te usput u njega ući čisti, bez blata na cipelama, na tako nešto mogu da zaborave.
    Parking garaža kod Univerzitetsko – kliničkog centra (UKC) od 35 miliona maraka neće biti završena ove godine, što znači kako će rok za izgradnju biti po drugi put probijen, piše portal CAPITAL.

    Prvobitni plan je bio da ovaj objekat bude gotov do septembra ove godine, da bi zatim on bio prolongiran do kraja godine.

    Kako nam je potvrđeno, izvođač radova ga neće uspjeti završiti do tada. Sa upravom je dogovorio novi datum.

    “Ugovor je aneksiran, a rok za izgradnju produžen za još šest mjeseci, odnosno do kraja juna naredne godine”, kratko nam je potvrdio vlasnik firme “Marković invest RM”, Rade Marković.

    Dodao je da će do tada svi radovi biti sigurno završeni kao i da su ovaj projekat pratili brojni problemi, od pandemije pa do divljanja cijena građevinskog materijala na tržištu.

    Iako se u javnosti hvali kako je od UKC-a napravio najbolju bolnicu u regionu, direktor Vlado Đajić ne uspijeva da završi projekat koji bi trebao da riješi problem saobraćajnog kolapsa, a koji je trpi velike kritike od trošenja basnoslovnih 35 miliona KM do toga da garaže nisu prioritet.

    Kakve su to detalje dogovorili sa investitorom i da li su predviđeni penali za kašnjenje nismo saznali, jer se direktor na telefon nije javljao.

    Podsjećamo, radovi na garaži su počeli u junu 2020. godine.

    Riječ je o prvoj fazi, koja obuhvata garažu sa 2.500 parking mjesta na četiri etaže, dok će se u drugoj fazi graditi komercijalni sadržaji.

    Dogovoreno je da se plaćanje vrši u 50 jednakih rata, a prema saznanjima CAPITAL-a, ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite redovno servisira svoje obaveze.

    Prema računici iz Uprave UKC-a, kroz naplatu parkinga, garaža bi trebala da se otplati za 17 godina.

  • Banjalučani nezadovoljni idejom za novi režim saobraćaja

    Banjalučani nezadovoljni idejom za novi režim saobraćaja

    Građanima i svim zaintresovanima danas je predstavljen projekat ideje novog režima saobraćaja za centralni dio grada, te iako su se svi složili da je neophodno riješiti gužve u saobraćaju, ovaj pristup je, prema riječima mještana i stručnjaka preuranjen, a prema nekim čak i katastrofalan.
    Naime, na današnjoj stručnoj raspravi predstavljena je ideja uspostavljanja jednosmjernog režima saobraćaja sa tri trake sa biciklističkim stazama od zgrade Vlade RS, kroz Ulicu kralja Petra I Karađorđevića, produžava pored Narodnog pozorišta RS, pa dalje cijelom glavnom ulicom sve do zgrade Ekvatora, zatim Bulevarom cara Dušana, te Kninskom i Vidovdanskom ulicom, Ulicom Prvog krajiškog korpusa, do Ulice Olimpijskih pobjednika, gdje se vraćamo na početnu tačku.

    Ovaj projekat, prema riječima Gradske uprave treba da doprinese rasterećenju saobraćajnih gužvi u centru grada, te da unaprijedi biciklistički saobraćaj.

    “Ova ideja treba ozbiljnu prezentaciju, a ovo danas je bilo katastrofalno”, kazala je jedna mještanka koja je prostorni planer i pejzažni arhitekt.

    Iako je ideja Gradske uprave da se podstakne mobilni urbanizam, dakle više biciklista, zamjerka je postojala u samim biciklističkim trakama.

    Tihomir Dakić, predsjednik Centra za životnu sredinu kazao je da je današnje rješenje dobro samo idejno, dok je praksa druga priča.

    “Nije regulisano pitanje raskrsnica za bicikliste. Vi kada napravite saobraćajnu infrastruru za bicikliste ja je moram koristiti čak i kad nije adekvatna”, poručio je Dakić.

    Drugi su istakli, da iako je ideja jačanja biciklističkog saobraćaja pohvalna, realnost u Banjaluci to ne održava, prenose Nezavisne.

    “Grad trenutno ni nema dovoljno biciklista za rađenje biciklističkih traka u ovom smislu” poručio je jedan Banjalučanin.

    Jedan od gorućih problema grada, prema riječima mladih učesnika današnje rasprave jeste pitanje javnog prevoza bez čijeg regulisanja nema rješenja ovog problema.

    “Nemamo jedinstven gradski saobraćajni prevoz, linije nisu povezane i prerano prestaju da voze” kazao je mladi Banjalučanin.

    Sudeći po današnjoj raspravi, građani su voljni koristiti javni prevoz, a neki ga čak i preferiraju, naročito starosjedioci, ali ne u stanju u kom je trenutno.

    Gužve u saobraćaju se mogu rješiti, prema riječima nekih stručnjaka, povećanjem cijene parkinga, s obzirom da je veliki broj automobila koji su parkiranu u jezgru grada.

    Većina učesnika današnje rasprave se složilo da ovo ideja lijepo zvuči ali da je teško izvodljiva i dosta preuranjena.

    Predsjednici ZEV-ova zgrada koja se nalaze u ovom području sa imali dosta kritika, ističući da oni moraju biti uključeni u rasprave koje se odnose na saobraćaj u ovom dijelu grada.

    Predstavnici grada i izrađivači prezentacije su naveli je ovo tek prvi korak.

    “Svjesni smo problema u gradu i upravo zato želimo da čujemo mišljenje građana, pa i da čujemo kritike kako bi došli do najboljeg mogućeg rješenje”, kazali su oni.

    Prednosti ovog projekta, prema njihovim riječima bi bila povećana pristupačnost centru grada nemotornim vozilima, novih tri kilometra biciklističke staze, socijalno prihvatljivo okruženje i otvaranje novih biciklističkih pravaca, dok su negativni aspekti izmještanje putnika javnog prevoza iz centra i nemogućnost zatvaranja glavne ulice za društvena dešavanja.

  • Španija: Stariji od 14 godina mogu promijeniti pol

    Španija: Stariji od 14 godina mogu promijeniti pol

    Španski poslanici glasali su danas za zakon koji će transrodnim osobama starijim od 14 godina dozvoliti promjenu pola bez potrebe za psihološkom ili drugom medicinskom procjenom, iako bi za djecu od 14 do 16 godina i dalje bila potrebna saglasnost roditelja ili staratelja.

    Španski zakon, koji su oštro kritikovale konzervativna opozicija i neke feministkinje, usvojen je u Donjem domu parlamenta sa 188 glasova, dok je 150 poslanika bilo protiv, a sedam uzdržanih, prenosi Rojters.

    Da bi zakon bio usvojen mora da bude odobren i u Senatu.

    Glasanje o zakonu je izazvao nesuglasice unutar vladajuće koalicije, između krajnje ljevičarske stranke Unidas Podemos, koja je bila predlagač i Socijalističke partije koju predvodi premijer Pedro Sančez, koja je na kraju poslije dosta premišljanja ipak podržala zakon.

    Škotski parlament je takođe danas odobrio zakon koji olakšava promjenu pola, uključujući smanjenje minimalne starosne granice za promjenu pola sa 18 na 16 godina.

  • Stevandić odbrusio Šmitu: Možeš odlučivati o praznicima u Njemačkoj

    Stevandić odbrusio Šmitu: Možeš odlučivati o praznicima u Njemačkoj

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je večeras Srni da će se o opservacijama Kristijana Šmita, visokog predstavnika u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, poput one koja se odnosi na 9. januar – Dan Republike Srpske, moći komentarisati onda kada pribavi legitimaciju od Savjeta bezbjednosti UN.
    “U svim drugim varijantama, on neka odlučuje o praznicima u NJemačkoj. Imaće veći uticaj da odlučuje o praznicima tamo nego ovdje”, rekao je Stevandić.
    Obilježavanje 9. januara, Dana Republike Srpske, Šmit smatra kao “jasno neprihvatanje Ustava BiH, vladavine prava i otvoreno nepoštovanje odluka i autoriteta Ustavnog suda BiH”.