Autor: INFO

  • Selaković u Njujorku predočio poziciju Beograda o pitanju KiM

    Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković predočio je kolegama u Njujorku poziciju Beograda o pitanju Kosova i Metohije i pojasnio vrijednosti na kojima Srbija gradi borbu za očuvanje svog teritorijalnog integriteta i suvereniteta.
    Selaković je na marginama 77. zasjedanja Generalne skupštine UN imao duže bilateralne sastanke sa ministrima spoljnih poslova Sijera Leonea, Maldiva, Alžira, Uzbekistana, Venecuele, Eritreje i Јordana, ali i seriju kraćih susreta sa kolegama iz El Salvadora, Rumunije, Iraka, Sjeverne Makedonije, Danske, Egipta, Indonezije, Kipra, Libije, Ruande, Tanzanije, Indije i Malezije.

    Sagovornike je upoznao i sa ekonomskim rezultatima Srbije i uspješno sprovedenim reformskim procesima u proteklih desetak godina, kao i sa željom da unapređuje bilateralne odnose sa državama širom svijeta, na osnovama obostranog uvažavanja i razumijevanja, kao i poštovanja temeljnih principa međunarodno-pravnog poretka, saopšteno je iz Ministarstva spoljnih poslova.

  • Vučić: Ključni meseci pred nama

    Vučić: Ključni meseci pred nama

    Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, rekao je u obraćanju javnosti iz Njujorka da će pred Ujedinjenim nacijama govoriti o pet tačaka, ističući da su ključni naredni mjeseci.

    “Doneli smo odluku da govorimo na engleskom jeziku i rešavamo detalje… Bićemo spremni za to. Napravili su da govori Volodimir Zelenski, a onda govornik iz Konga i ja. Biće interesantno i obratiće pažnju pošto ću govoriti posle šefa države Ukrajine, mali je razmak”, rekao je Vučić, prenijeli su srbijanski mediji.

    Rekao je da je suština u sadržaju i da će to biti ono što muči Srbiju. Prema njegovim riječima, govor će biti raspoređen u pet tačaka.

    “Tako smo uvek radili i tako smo sačuvali slobodarski duh naše zemlje. Pred nama je ključnih šest meseci i tu će postojati oni koji su preživeli jedva, oni koji su preživeli i oni koji su preživeli kao najjači “, dodao je Vučić, govoreći o tome o čemu će pričati na zasjedanju Generalne skupštine UN.

    Vučić se osvrnuo na to koliko je bitno to obraćanje.

    “Ovo je najveća zastupljenost u ne znam koliko poslednjih godina ili decenija… Ja nisam u ofanzivi, to su neki drugi, na nama je da učinimo šta možemo za svoju zemlju”, rekao je Vučić i istakao da on radi svoj posao, da ga građani za to plaćaju.

    Vučić je rekao da može svašta da se uradi, a da je juče ujutro imao sastanak sa kongresmenkom Klaudijom Teni.

    Upitan o novom sporazumu Beograda i Prištine o kojem je pisao “Albanian Post”, Vučić je rekao “da kada je Miroslav Lajčak bio tu, nije želeo da primi papir koji je pročitao, ali da je jasno da objavljivanje papira nije došlo sa srpske strane”.

    “Da kažem da li je sve tačno što je objavljeno, ne mogu, nisam zapamtio sve što je pisalo na te četiri stranice. Znao sam da ne treba da uzmem taj papir”, naveo je Vučić.

    Dodao je da ne postoji šansa da puste Kosovo u Ujedinjene nacije.

    “I prihvatili i ne prihvatili, biće problema. Ako prihvatimo, recimo, nikada nećete moći da ih izbacite iz UN. Ako ne prihvatimo, kako Hrvati kažu, bićemo izolovani. Sve ima svoje posledice. Vrlo je komplikovano vreme pred nama i mnogo važnih odluka ćemo morati da donosimo”, kazao je Vučić.

    Istakao je da ne mogu da prihvate da Kosovo bude dio Ujedinjenih nacija.

    “Nastavićemo da radimo svoj posao, a Albanci će nastaviti da rade svoj posao. Teška je naša pozicija. Naš stav je da se borimo za našu zemlju, znamo našu poziciju”, rekao je Vučić.

  • Abazović: Od Ðukanovića očekujem da Lekiću da mandat

    Abazović: Od Ðukanovića očekujem da Lekiću da mandat

    Optimista sam da će biti formirana nova Vlada Crne Gore, a od predsjednika Mila Ðukanovića očekujem da Miodragu Lekiću da mandat, izjavio je crnogorski premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović nakon susreta sa zamjenikom pomoćnika američkog državnog sekretara Gabrijelom Eskobarom u Vašingtonu.

    Abazović je za “Glas Amerike” rekao da je uslov za formiranje vlade da njegova stranka URA preuzme sektor odbrane, unutrašnjih poslova, pravde i spoljne politike.

    URA podržava Lekića za mandatara i od njega očekuje da ispuni sve dogovore o formiranju vlade koji budu postignuti, istakao je Abazović.

    Jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić obavijestio je juče crnogorskog predsjednika da je skupštinska većina predložila lidera Demosa i bivšeg diplomatu Lekića za mandatara za sastav nove vlade, nekoliko časova prije isteka zakonskog roka u kome bi Ðukanović trebalo da predloži mandatara.

  • Recesija i manja potražnja smanjuju cijene goriva i u BiH

    Recesija i manja potražnja smanjuju cijene goriva i u BiH

    Zbog straha od moguće recesije, ali i manje potražnje za naftnim derivatima, cijene goriva bi u narednom periodu mogle ići naniže kako na svjetskom tržištu, tako i u BiH, smatraju sagovornici “Nezavisnih”.

    Naime, cijene nafte su juče pale na svjetskom tržištu, i to pod uticajem bojazni od globalne recesije i očekivanog pada potražnje za ovim energentom, kao i brige za isporuke uoči primjene embarga na rusku naftu u EU od decembra.

    Brent nafta ze novembarske ugovore pojeftinila je za 46 centi i barel trenutno košta 90,89 dolara, a barel sirove nafte u SAD jeftiniji je za 65 centi i prodaje se za 84,46 dolara.

    Ekonomista Milenko Stanić objašnjava za “Nezavisne” da velikim stepenom preciznosti i izvjesnosti možemo predvidjeti da će globalna, evropska, ali i ekonomija BiH u narednoj mjeri zbog preduzetih mjera u borbi protiv inflacije ući u stanje recesije.

    “Naredne godine se očekuju opadanje stope privrednog rasta i ulazak u recesiju. Poslije visokih inflatornih stopa i mjera koje preduzimaju vlade dolazi do stanja recesije i pada privredne aktivnosti. Zbog straha od recesije ukupna tražnja pada usljed male dinamike i intenziteta privredne aktivnosti i sigurno je da će i tražnja za energentima da pada. Ukoliko se ovako nešto desi, sigurno je da će cijene nafte i dalje da opadaju na svjetskom tržištu. Naša ekonomija prati globalne trendove s odgođenim dejstvom od mjesec dana i pratiće pad cijena nafte na svjetskom tržištu, ali ne u potpunosti”, pojašnjava Stanić.

    Stručnjak za energetiku Almir Bečarević ističe da ukoliko se nastavi pad vrijednosti nafte na svjetskom tržištu, može se u narednom periodu očekivati dalji pad cijena goriva u Bosni i Hercegovini.

    “Ipak, ne vjerujem da će taj pad biti u nekom velikom procentu i moguće je da će to biti samo privremeno. Što se tiče ostalih energenata, nemam tako optimistične najave. Ovo trenutno što se dešava na svjetskom tržištu nafte je dobro, ali nisam siguran da ćemo i u sezonu grijanja ući s nižim cijenama nafte na svjetskom tržištu, a tako i kod nas”, naglasio je Bečarević.

    S jedne pumpe u Banjaluci su nam rekli da je pala cijena naftnih derivata prethodnih dana.

    “Dizel i benzin su u prethnodnih desetak dana pojeftinili u prosjeku 10-15 feninga. Tako je trenutno dizel 3,15 KM, a benzin košta oko 2,70 KM za jedan litar”, kazao je radnik ove pumpe.

    Iz jedne benzinske pumpe u Sarajevu su rekli da su u prethodnih nekoliko dana blago snižene cijene naftnih derivata.

    “Tako su za nekoliko feninga pojeftinili i dizel i benzin. Cijena za litar dizela je trenutno 3,26 KM, a za jedan litar benzina 2,71 KM”, naveo je radnik ove benzinske pumpe.

    U Tuzli su cijene naftnih derivata nešto više, pa je tako za litar dizela potrebno izdvoiti 3,31 KM, dok benzin košta 2,96 KM.

    “Cijene se prethodnih dana nisu mijenjale, ali prije 10-15 dana je došlo do blagog pojeftinjenja naftnih derivata za nekoliko feninga”, kazala je radnica jedne pumpe u Tuzli.

  • Najmanje dvije žrtve zemljotresa u Meksiku, više objekata oštećeno

    Najmanje dvije žrtve zemljotresa u Meksiku, više objekata oštećeno

    Najmanje dvije osobe su poginule u zemljotresu magnitude 7,6 stepeni po Rihteru koji je pogodio zapadni Meksiko, više objekata je oštećeno, a u mnogim područjima nema struje.

    Dvije osobe poginule su u pacifičkoj luci Manzaniljo, rekli su zvaničnici. Jedna osoba je stradala kada se na nju srušila fasada robne kuće, a druga kada se srušio krov tržnog centra.

    Takođe, pričinjena je šteta na nekoliko bolnica u zapadnoj državi Mičoakan. Vlada je saopštila da je jedna osoba zadobila povrede od razbijenog stakla na prozorima na jednoj od bolnica.

    Zemljotres je sinoć pogodio područje nedaleko od zapadne obale Meksika u graničnoj oblasti dvije države Mičoakan i Kolima, saopštio je američki Zavod za geološka istraživanja (USGS).

    USGS je ranije saopštio da je potres bio magnitude 7,5 stepeni, što je kasnije korigovano, sa epicentrom u moru kod mjesta La Plasita de Morelos na zapadu Meksika, u državi Mičoakan.

    Epicentar je bio relativno plitak na samo 15 kilometara dubine što uvećava razornu moć potresa.

    Zgrade u Meksiko Sitiju zatresle su se od potresa, a stanovnici su istrčali na ulice.

    Američki Centar za upozorenje na cunami izdao je upozorenje za priobalne oblasti da je moguće formiranje velikog talasa visine od jednog do tri metra.

  • Evropska politička zajednica postaje realnost

    Evropska politička zajednica postaje realnost

    Češka će tokom samita evropskih lidera početkom oktobra u okviru svog predsjedavanja EU pozvati i zemlje koje je Emanuel Makron, predsjednik Francuske, prije nekoliko mjeseci pozvao da budu dio evropske političke zajednice.

    Ovo će biti prvi put da će lideri zemalja članica EU i lideri ostalih evropskih zemalja održati zajednički samit, što znači da je Makronova ideja dobila širu podršku u okviru EU.

    Makron je predložio da EU i zemlje Evrope koje nisu članice bloka, a žele da postanu dio EU, formiraju evropsku političku zajednicu kao format koji bi doveo do zbližavanja ovih zemalja prije formalnog članstva.

    Kada je Makron predložio ovu ideju, činilo se da bi ovaj novi format mogao biti zamjena za punopravno članstvo ovih zemalja, što je izazvalo određenu skepsu u Njemačkoj, koja se u posljednje vrijeme zalaže za punopravno članstvo u EU svih zemalja, uključujući i zapadni Balkan.

    Makron već duže vrijeme predlaže da se prvo izvrši reforma unutar EU, kako bi se olakšalo njeno funkcionisanje, a da se tek onda pokrene razgovor o proširenju EU.

    Međutim i Olaf Šolc, njemački kancelar, prije nekoliko dana je pozitivno govorio o evropskoj političkoj zajednici, što može da znači da su Francuska i Njemačka, dvije najuticajnije zemlje EU, iza kulisa postigle dogovor.

    Da je do dogovora došlo, može da sugeriše i Šolcova izjava od prije nekoliko dana u Pragu, da bi proširenje EU na zemlje zapadnog Balkana moglo da sačeka reformu unutar EU.

    Šolc se u tom govoru ponovo založio za proširenje EU na zemlje zapadnog Balkana, ali i zemlje istočnog susjedstva, međutim jasno je to doveo u vezu s potrebom reforme EU. Kako smo već pisali, Šolc je u Pragu rekao da su zemlje kandidatkinje obavezne da ispune kriterijume za pristupanje EU, da će ih EU podržati, ali da EU prvo mora biti osposobljena da primi nove članice.

    “Tamo gdje nam danas treba jednoglasna odluka, sa svakim novim proširenjem raste rizik da jedna zemlja spriječi sve ostale da ostvare napredak. Svako ko to ne vidi, negira evropsku realnost. Zato sam predložio da u zajedničkoj spoljnoj politici, ali i u drugim oblastima kao što je poreska politika, postepeno idemo ka principu odlučivanja većine”, rekao je Šolc. Važno je takođe napomenuti da je Šolcov prijedlog o poreskoj politici ustupak Češkoj i Poljskoj, koje se opiru reformi EU, ali se zalažu za poresku reformu, jer smatraju da će to ići njima u korist. Ovaj važan ustupak je poziv ovim zemljama da prihvate potrebu da EU treba da se reformiše.

    Šolc ističe da nereformisana EU ne može funkcionisati ako dođe do proširenja, što je takođe upozorenje zemljama centralne Evrope, koje su veliki pobornici primanja novih članica u EU.

    “Komisija sa 30 ili 36 komesara došla bi do krajnjih granica mogućnosti da normalno funkcioniše. Ako ostanemo pri tome da svaki komesar bude zadužen za jednu oblast, onda se ozbiljno približavamo kafkijanskim apsurdima”, rekao je Šolc.

    Ukoliko je ova analiza tačna, to znači da je proširenje uslovljeno reformom unutar EU, a to onda otvara prostor da sve zemlje, i one koje su za hitno proširenje i one koje su prema tome skeptične, prihvate uspostavljanje evropske političke zajednice kao međukorak do punopravnog članstva, koje bi nastupilo nakon reforme EU.

    Kako je saopšteno od strane češkog predsjedavanja EU, Češka planira da pozove predstavnike Izraela, Ujedinjenog Kraljevstva i država zapadnog Balkana.

    Naglašeno je da Vlada Češke i Šarl Mišel, predsjednik Evropskog savjeta, upravo finaliziraju spisak svih učesnica.

    Očekuje se da će se članovi šire evropske političke zajednice sastati u Praškom zamku dan ranije, a očekuje se da će se ova platforma redovno sastajati u budućnosti.

  • Višković: Rusija principijelno brani poziciju Srpske

    Višković: Rusija principijelno brani poziciju Srpske

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da je Republici Srpskoj dragocjena podrška Rusije koja principijelno brani poziciju Srpske u UN, Savjetu bezbjednosti i Savjetu za sprovođenje mira /PIK/ i da je pitanje šta bi danas bilo sa Srpskom i kojim bi se putem kretala da nije bilo ruskog veta na neke odluke.

    Višković je ocijenio da će susret srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i ruskog predsjednika Vladimira Putina biti kontinuitet njihovih sastanaka i kuriozitet, te da će donijeti veliku i ekonomsku i političku korist.

    “Koji je to državnik u deset mjeseci imao tri puta sastanak sa Putinom? I to nešto govori”, rekao je Višković sinoć za RTRS.

    On je naveo da će jedna od glavnih tema sastanka biti energetika, jer zahvaljujući Rusiji Srpska danas plaća cijenu gasa oko 425 evra za 1.000 metara kubnih.

    “Srpska nije veliki potrošač gasa, ali ono što imamo želimo da obezbijedimo na pravi način, prije svega našim građanima u Zvorniku i Istočnom Sarajevu. Od 250 miliona metara kubnih gasa koliko potroši BiH, 200 ide na Federaciju BiH, ali njihovi političari na sav glas zagovaraju sankcije Rusiji, smatrajući da im je ona neprijatelj”, istakao je Višković.

    Prema njegovim riječima, od neprijatelja se ne može dobiti gas.

    “Kako će vam neko biti neprijatelj ako vam u najtežem momentu daje energent kojim ćete se grijati od koga radi vaša privreda, to je meni neobjašnjivo, iako razumijem – to nije njihovo mišljenje, oni izgovaraju mišljenje nekih drugih centara moći”, rekao je Višković.

    On je naglasio da se u Republici Srpskoj radi odgovorno i ponaša odgovorno prema građanima.

    “Ja samo mogu da žalim što nismo sa Gaspromom ostvarili sve one sporazume, potpisao sam sa /šefom Gasproma Aleksejom/ Milerom i mapu puta za izgradnju gasovoda kroz Srpsku i dvije gasne elektrane. Nažalost, ne možemo do ovog momenta da riješimo pitanje konekcije, odnosno prelaza kod Bijeljine, Pavlovića mosta, prelaska državne granice iz Srbije u Srpsku”, rekao je Višković.

    Prema njegovim riječima, da je to riješeno prije godinu ili dvije, danas bi bio izgrađen gasovod i bar jedna od te dvije gasne elektrane.

    “Ne samo što bismo proizvodili električnu energiju, nego bismo puno veće količine gasa kao energenta koristili, samim tim obećanje ruske strane je bilo da bi i cijene za nas u tom momentu padale u odnosu na potrošnju. Benefiti za Srpsku bi bili ogromni, a ta ista gasna elektrana omogućila bi paru i za grijanje Banjaluke”, rekao je Višković, ističući da za to nije bilo razumijevanja iz Sarajeva iako bi i oni imali samo koristi od toga.

    On je naglasio da za danas zakazani sastanak potvrđuje, kao i stalne izjave najviših ruskih zvaničnika, da je Republika Srpska prijateljska prema Rusiji.

    “Da li bi ona bila to, da smo mi uveli sankcije, kao što nas ubjeđuje opozicija u Banjaluci?”, upitao je Višković.

    On je istakao i da posjeta demantuje laži i spinove opozicije, koja zagađuje političku javnost pričom da je Srpska za sankcije, a da to vlast krije. “Da li bi Putin primio Dodika da smo pristali da BiH uvede sankcije Rusiji?”, upitao je Višković i konstatovao da je riječ o lažima, spinovima i poltronskoj politici opozicije s ciljem dodvoravanja nekim centrima moći.

    On je istakao da je siguran da bi opozicija, da je na vlasti, uvela sankcije, te da to i ne kriju, o čemu svjedoče njihove izjave.

    “Apsolutno sve ovo što se dešava i te njihove spinove, sutrašnji sastanak u suštini demantuje”, rekao je Višković i ponovio da Dodik nikada nije dao svoju saglasnost za to, te da ga između ostalog, i zbog toga, sutra Putin prima.

    Višković je ukazao da će na međunarodnom planu preslaganje globalnih dešavanja u narednih deset godina ići ubrzano i svijet nije i neće više biti kakav je bio.

    “U suštini dvije trećine ljudske populacije, i geografski, je protiv sankcija Rusiji, jedna trećina ili manjina na čelu sa EU je krenula na taj put, evo, već vrijeme pokazuje da su na pogrešnom putu i pitanje je koju će cijenu da plate”, rekao je Višković.

    On je podsjetio da sve više zemalja i običnih građana vide da ovo što se čini prema Rusiji nije ispravan put i osuđuju sankcije svojih zemalja, navodeći kao primjer proteste u Češkoj.

    Višković je ukazao da su Rusi ekonomski profitirali iz ovih sankcija, nisu pretrpjeli nikakve gubitke, a rublja je danas skoro najjača u posljednjih 50 godina, jer sa manjom prodajom svojih energenata imaju veću dobit i svako ko nešto zna o ekonomiji to vidi.

    “Evropa je suviše neozbiljno po meni ušla u sav taj posao i siguran sam da će platiti veliki ceh u zimskom perodu zbog istorijskog maksimuma cijene energenata”, rekao je Višković.

  • Erdoan: Putin spreman da okonča sukob u Ukrajini što je prije moguće

    Erdoan: Putin spreman da okonča sukob u Ukrajini što je prije moguće

    Ruski predsjednik Vladimir Putin spreman je da okonča sukob u Ukrajini što je prije moguće, rekao je turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan mreži PBS.

    Na pitanje kada vidi kraj sukoba Erdoan je rekao da će tu biti najvažniji stav Rusije.

    On je dodao da je u Uzbekistanu razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i da je ruski lider pokazao da je spreman da okonča sukob što je prije moguće, prenio je TASS.

    Erdogan je rekao da je situacija sada problematična, ali da misli da će biti preduzeti veoma značajni koraci naprijed.

    “Mi želimo da vidimo kraj sukoba i uspostavljanje mira”, rekao je Erdoan.

    On kaže i da ne gubi nadu da će organizovati sastanak Putina i ukrajinskog lidera Vladimira Zelenskog.

  • Erdogan: EU nas drži na čekanju 52 godine, a onda se pitaju što se sastajemo s drugim državama

    Erdogan: EU nas drži na čekanju 52 godine, a onda se pitaju što se sastajemo s drugim državama

    Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan u intervjuu za PBS osvrnuo se na rat u Ukrajini, ali i na nedavno održani sastanak Šangajske organizacije za saradnju na kojem je učestvovala i Turska.

    Na pitanje da li trenutno, uzevši u obzir kontraofanzivu Ukrajinaca, ova država ima prednost u ratu, turski predsjednik je odgovorio kako se u ovom ratu ne može svrstavati niti na jednu stranu.

    “Kao vođa, nisam zadovoljan što razmatram ovo pitanje. Sve što želimo jeste da okončamo ovaj rat. Ljudi umiru, a na kraju dana niko neće pobijediti. U Uzbekistanu sam se sastao s predsjednikom Putinom i imali smo veoma opsežne razgovore. Zapravo, dokazao mi je da je voljan da ovo okonča što je prije moguće. To je bio moj utisak. Mislim da ćemo napraviti značajan korak naprijed”, rekao je Erdogan.

    Nakon toga, Erdogan se osvrnuo i na pitanje da li je u interesu ruskog naroda i ubijanje stotina civila u Ukrajini.

    “Ne ginu samo Ukrajinci, već ima žrtava i na ruskoj strani. Činjenica jeste da su izvršili invaziju, ali prije izbijanja ovog sukoba dogodilo se mnogo stvari. UN mora donijeti zaključke što je prije moguće, nakon toga moći ćemo iznijeti svoj stav”, naglasio je.

    Tokom razgovora, Erdogan je govorio i o tome da li će Švedskoj i Finskoj dozvoliti ulazak u NATO te da li ove države imaju namjeru ispuniti turske zahtjeve.

    “Švedska je bila kolijevka terorizma, a teroristi su se infiltrirali sve do parlamenta. U Stockholmu vidimo da oni stalno demonstriraju. Finsk, s druge strane nije kao Švedska. Oni su smireniji i imaju kontrolu nad razvojem događaja”, rekao je turski predsjednik.

    Na kraju, Erdogan je komentirao i posjetu turske delegacije Šangajskoj organizaciji za saradnju što je izazvalo velike kritike Brisela.

    “Evropska unija nas zadržava 52 godine, ne dozvoljava nam se da se približimo, a onda se pitaju zašto se sastajemo s jednima ili drugima”, zaključio je Erdogan, prenose RIA Novosti.

  • U Moskvi sastanak Dodika i Putina

    U Moskvi sastanak Dodika i Putina

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik danas će se u Moskvi sastati sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

    O predstojećem sastanku sa ruskim predsjednikom, Dodik je sinoć u Moskvi razgovarao sa ambasadorom BiH u Rusiji Željkom Samardžijom i šefom Predstavništva Republike Srpske Duškom Perovićem.

    U ekskluzivnom intervjuu za Rusku gazetu, srpski član Predsjedništva BiH je rekao da je Ruska Federacija najvažniji diplomatski saveznik Republike Srpske, koji štiti interese srpskog entiteta u međunarodnoj političkoj areni i u okviru ključnih organizacija, posebno u Ujedinjenim nacijama.

    Kako je Dodik ranije najavio, glavna tema sastanka s Putinom biće energetika i ponašanje predstavnika Zapada.