Autor: INFO

  • Višković naglasio važnost rasta nataliteta u Srpskoj

    Višković naglasio važnost rasta nataliteta u Srpskoj

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da bi mjera podrške nezaposlenom roditelju četvoro i više djece u Republici Srpskoj, u skladu s kojom će roditelj koji odluči da brine o djeci imati pravo na mjesečnu platu od najmanje 750 KM, trebalo da podstakne novo rađanje u Srpskoj.

    Želja je da se rodi stanovnik više, te da podstaknemo mlade roditelje koji imaju dvoje ili troje djece, da dođu na četvoro, rekao je Višković tokom poslaničke rasprave na petoj posebnoj sjednici Narodne skupštine o Prijedlogu zakona o podršci nezaposlenom roditelju četvoro i više djece u Republici Srpskoj.

    On je rekao da na planu ostvarivanja ovog prava neće biti dozvoljene zloupotrebe, te da je namjera da navedeno primanje raste u skladu sa rastom standarda, BDP-a i prosječne plate u Srpskoj.

    – Kada odvojite za ovakvu mjeru više od 70 miliona KM, onda zaista očekujete njene efekte. Ovo treba biti mjera oko koje ćemo se svi okupiti. Nije nešto što treba da nas dijeli – rekao je Višković.

    On je najavio da će Vlada raditi i na drugim mjerama koje će podsticati rađanje u Srpskoj, a neće podrazumijevati novčana davanja.

    Poslanik Socijalističke partije Srđan Todorović naveo je da je zakonska podrška nezaposlenom roditelju četvoro i više djece u Republici Srpskoj afirmativna mjera koju treba pozdraviti, te raditi na njenom unapređivanju kroz obezbjeđivanje dodatnih sredstava.

    Poslanik PDP Diana Čekić rekla je da će ova stranka glasati za ovaj akt, te je napomenula da bi ga u budućem vremenu trebalo primijeniti i na porodice sa troje i više djece.

    – To je važno jer Srpska svake godine ostaje bez velikog broja djece – rekla je Čekićeva.

  • Vučić obilazi jedinice između Kraljeva i Raške

    Vučić obilazi jedinice između Kraljeva i Raške

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi jedinice između Kraljeva i Raške.

    Unarednim satima, Vučić, ministar odbrane Miloš Vučević, Marko Đurić i direktor Kancelarije za KiM Petar Petković razgovaraće sa predstavnicima Srba sa sjevera Kosova u kasarni u Raškoj.

    U narednim satima, Vučić, ministar odbrane Miloš Vučević, Marko Đurić i direktor Kancelarije za KiM Petar Petković razgovaraće sa predstavnicima Srba sa sjevera Kosova u kasarni u Raškoj, saznaje Blic.

    Očekuje se da razgovori traju do ranih jutarnjih sati.

  • Američki ambasador o jučerašnjem incidentu

    Američki ambasador o jučerašnjem incidentu

    Američki ambasador u Srbiji Kristofer Hil rekao je večeras da je važno za srpsku zajednicu na Kosovu i Metohiji da može da vidi Njegovu svetost patrijarha srpskog Profirija i izrazio nadu da se zabrana ulaska poglavaru Srpske pravoslavne crkve neće ponoviti.

    Mislim da je to nešto osnovno za religijske slobode tamo. Mislim da nećete naći nikoga u međunarodnoj zajednici ko se protivi njegovom pravu da uđe na Kosovo i da se sastane sa vjernicima. To je naš stav i nadam se da se ovo neće ponoviti, rekao je Hil za portal Nova.rs komentarišući zabranu srpskom patrijarhu da posjeti Kosovo i Metohiju.Policajci samoproglašenog Kosova nisu juče dozvolili patrijarhu Porfiriju da uđe na Kosovo i Metohiju.

  • Kina će prestići Ameriku do 2035. godine

    Kina će prestići Ameriku do 2035. godine

    Predviđa se da će Kina prestići SAD kao najveća svjetska ekonomija do 2035. godine.

    Takođe se očekuje da će Indija postati druga najveća svjetska ekonomija do 2075. godine. Dve zemlje slediće SAD na trećem mestu, prema dugoročnoj perspektivi Goldman Saksa, prenosi Investitor.

    “Očekujemo da će se težina globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) još više pomeriti prema Aziji u narednih 30 godina”, napisali su ekonomisti Goldman Saksa Kevin Dali i Tadas Gedminas u izveštaju na 45 stranica.

    U 2050. godini predviđa se da će pet najvećih svetskih ekonomija biti Kina, SAD, Indija, Indonezija i Nemačka.

    Nigerija, Pakistan i Egipat bi takođe mogli da budu među najvećim svetskim ekonomijama do 2075. godine, zahvaljujući brzom rastu stanovništva, ako usvoje “odgovarajuće politike i institucije”, navodi se u izveštaju.

    SAD, nakon što su nadmašile dugoročne projekcije realnog rasta BDP-a u protekloj deceniji, malo je verovatno da će ponoviti ovaj podvig u narednoj deceniji, dodaju analitičari.

    “Potencijalni rast SAD-a ostaje znatno niži od rasta velikih tržišnih ekonomija u razvoju, uključujući Kinu i posebno Indiju”, naveli su Dali i Gedminas.

    “Štaviše, izuzetna snaga američkog dolara u poslednjih nekoliko godina dovela je do toga da se značajno povećao iznad njegove fer vrednosti zasnovane na paritetu kupovne moći, a ovo odstupanje implicira da je veća verovatnoća da će depresirati u narednih 10 godina.”

    Globalni ekonomski rast, koji je već oslabio tokom decenija, dodatno će usporiti do 2075. godine, zbog usporavanja rasta svetskog stanovništva, prema dugoročnim prognozama Goldman Saksa.

    Predviđa se i da će globalna ekonomija rasti u proseku 2,8 odsto godišnje između 2024. i 2029. godine, a nakon toga će postepeno opadati, prema izveštaju Goldman Sachs Research. To se upoređuje sa prosečnim rastom od 3,6 odsto u deceniji pre globalne finansijske krize i 3,2 odsto u 10 godina pre pandemije Covid-19.

    Veliki deo ekonomskog usporavanja je posledica slabijeg rasta svetske populacije. Tokom proteklih 50 godina, rast broja ljudi na planeti opao je sa 2 odsto godišnje na manje od 1 odsto trenutno, a projekcije UN-a pokazuju da će do 2075. pasti na nulu.

    Slabljenje produktivnosti, povezano sa usporavanjem tempa globalizacije i tehnološkog napretka, takođe će doprineti smanjenju rasta globalnog bruto domaćeg proizvoda.

    “Globalizacija se ne odnosi samo na trgovinu robom – ona obuhvata rast u prekograničnom kretanju robe, kapitala, ljudi, tehnologija, podataka i ideja“, rekli su ekonomisti Goldman Saksa u izveštaju.

    “S obzirom na to da je period brze globalizacije sada iza nas, malo je verovatno da će globalna ekonomija povratiti stope rasta produktivnosti postignute tokom decenije 2000-2010. Štaviše, mogućnost potpunog preokreta je ključni rizik za globalne izglede.”

    Sve u svemu, protekcionizam i klimatske promene su dva najveća rizika za dugoročne projekcije ekonomskog rasta, pokazuje izveštaj.

    “Dok je nejednakost prihoda među zemljama opala, nejednakost prihoda unutar zemalja je porasla. Ovo predstavlja veliki izazov za budućnost globalizacije”, rekli su ekonomisti.

    Što se tiče klimatskih promena, u izveštaju se navodi da “nema praktičnog razloga” zašto globalna ekonomija u celini ne može “odvojiti” ekonomski rast od emisije ugljenika.

    “Ali postizanje održivog rasta zahteva ekonomske žrtve i globalno koordiniran odgovor, a oboje će biti politički teško postići“, rekli su Dali i Gedminas.

  • Uhapšen Albanac na jugu Srbije: Pronađena ogromna količina oružja i eksploziva

    Uhapšen Albanac na jugu Srbije: Pronađena ogromna količina oružja i eksploziva

    Pripadnici Bezbjednosno-informativne agencije, UKP i SBPOK Ministarstva unutrašnjih poslova, po nalogu Tužilaštva za organizovani kriminal, u koordinisanoj akciji uhapsili su u Bujanovcu A.B., albanske nacionalnosti, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično djelo terorizam.

    Kod osumnjičenog je, kako javljaju beogradski mediji, nađena veća količina naoružanja, deset pušaka, jedan snajper sa prigušivačem, jedan škorpion sa prigušivačem, kilogram eksploziva, kao i veća količina municije.

    Sumnja se da je oružje nabavljeno ilegalnim kanalima, a da je namjera osumnjičenog bila dalji transport oružja na područje Kosova i Metohije.

    Osumnjičenom je određeno zadržavanje do 48 sati i on će uz krivičnu prijavu biti priveden nadležnom tužilaštvu.

    “BIA I MUP na taj način presjekli su lanac krijumčarenja oružja na KiM kojim je vlast u Prištini željela da naoruža ekstremiste”, prenosi Telegraf.rs.

  • Usvojen Zakon o podršci nezaposlenom roditelju četvoro i više djece

    Usvojen Zakon o podršci nezaposlenom roditelju četvoro i više djece

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je večeras po hitnom postupku Zakon o podršci nezaposlenom roditelju četvoro i više djece u Republici Srpskoj i izmjene više zakona kojima se omogućava ostvarivanje prava ove kategorije stanovništva.

    Zakon o podršci nezaposlenom roditelju četvoro i više djece predviđa da roditelj koji odluči da brine o djeci ima pravo da prima platu od najmanje 750 KM mjesečno.

    Predstavnica Ministarstva porodice, omladine i sporta Јelena Kurtinović precizirala je da da se ovim zakonom uspostavlja pravo na novčanu naknadu jednom od nezaposlenih roditelja četvoro i više djece od kojih je jedno maloljetno, u mjesečnom iznosu od neto 750 KM, sa plaćenim porezima i doprinosima, što će mu omogućiti da ispuni i uslove za penziju.

    Ona je navela da je bitna novina zakonskog rješenja i uplata doprinosa za zdravstveno i penzijsko-invalidsko osiguranje, što je značajan benefit i proširenje prava za nezaposlenog roditelja četvoro i više djece, a primjena zakona predviđena je od 1. januara 2023. godine.

    Parlament Srpske usvojio je po hitnom postupku i Zakon o dopunama Zakona o doprinosima, Zakon o dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, te Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju.

    Prethodno je Narodna skupština Republike Srpske, na petoj posebnoj sjednici, usvojila set zakona o povećanju plata u javnom sektoru.

    Od 1. januara za pet odsto biće povećane plate zaposlenima u prosvjeti, zdravstvu, kulturi, MUP-u, pravosuđu, javnim službama, čija je plata sada manja od 1.200 KM. Povećanje će biti primjenjivano od januarske plate.

    U budžetu je za ovu namjenu izdvojeno 16,5 miliona KM.

    Posebna sjednica Narodne skupštine biće nastavljena sutra u 10.00 časova, uz prenos na RTRS plusu i našem portalu.

    U nastavku posebne sjednice pred poslanicima će se naći i Prijedlog zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, po hitnom postupku.

    VIJESTI IZ ISTE RUBRIKE

  • Putin potpisao: Zabranjene isporuke nafte

    Putin potpisao: Zabranjene isporuke nafte

    Predsednik Rusije Putin potpisao je danas dekret kojim se zabranjuju isporuke ruske nafte državama koje se uvele ograničenje cene za naftu i naftne derivate.Dekret stupa na snagu od 1. februara do 1. jula naredne godine. U dokumentu, koji je objavljen na portalu pravnih informacija, navodi se da se zabranjuju isporuke ruske nafte ako je u ugovorima direktno ili indirektno precizirano ograničenje cene.

    Zabrana isporuke nafte stupa na snagu 1. februara 2023. i važi do 1. jula naredne godine, a datum zabrane isporuke naftnih derivata odrediće ruska vlada, najavljuje se u dokumentu.

    Kako se navodi, Putin može da daje posebnu dozvolu za isporuke nafte i naftnih derivata bez obzira na ograničenje cene, ističe se u uredbi.

    Ograničenje cene ruske nafte od 60 dolara po barelu o kojem su se dogovorile EU, G7 i Australija stupilo je na snagu 5. decembra, kao i embargo na uvoz ruske nafte u EU, uz nekoliko izuzetaka.

    Odluka o ograničenju cene ruske nafte od 60 dolara po barelu omogućava da se ona prodaje trećim zemljama uz korišćenje tankera zemalja G7 i EU, njihovih osiguravajućih firmi i kreditnih institucija, ali samo ako se nafta prodaje ispod cene od 60 dolara po barelu.

  • Njemački epidemiolozi proglasili kraj pandemije koronavirusa

    Njemački epidemiolozi proglasili kraj pandemije koronavirusa

    Najistaknutiji njemački epidemiolozi su saglasni u jednom: Pandemiji koronavirusa u ovoj zemlji došao je kraj.

    Epidemiolog Christian Drosten smatra da je pandemija COVID-a u Njemačkoj i definitivno okončana.
    “Ove zime s virusom SARS-CoV-2 doživljavamo prvi endemski val. Po mom mišljenju, pandemija je završena”, rekao je Drosten za berlinski list Tagesspiegel, a prenosi Deutsche Welle.

    Nakon ove zime otpornost i imunitet stanovništva će biti toliko veliki da će se virus teško moći održati i pojaviti tijekom ljeta.


    Šef virologije u berlinskom Charitéu je, kao jedino ograničenje, naveo pojavu novih varijanti virusa i dodao da ni to više ne očekuje.

    Christian Karagiannidis, predsjednik njemačkog Društva za intenzivnu medicinu, također je za Redaktionsnetzwerk Deutschland izjavio da je malo vjerovatno da bi se opasna varijanta virusa korone mogla ponovo proširiti u u zemlji.

    Institut Robert Koch je u svom sedmičnom izvještaju uoči Božića istaknuo da drugi patogeni, kao što su gripa, odnosno virusi gripe i respiratorni sincicijski virus (RSV), koji izaziva respiratorne infekcije, sada dominiraju zaraznim bolestima.

    Međutim, brojne mjere zaštite od korone, koje su u Njemačkoj propisane zakonom i dalje su na snazi.

    Dok pokrajinske vlade mogu same odlučiti je li obavezno nošenje maski u regionalnim prijevoznim sredstvima poput regionalnih vlakova i autobusa, FFP2 maske su do početka aprila naredne godine obavezne za međugradske vozove i autobuse koji saobraćaju po cijeloj Njemačkoj, kao i u liječničkim ordinacijama, klinikama i staračkim domovima.

  • Javnom sektoru još pet odsto veće plate

    Javnom sektoru još pet odsto veće plate

    Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske usvojili su danas set zakona o izmjenama zakona o platama kojim će od naredne godine biti povećane plate za pet odsto svim zaposlenim u javnom sektoru kojima je plata manja od prosječne koja iznosi 1.211 KM.

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je u završnoj riječi o usvojenom setu zakona o izmjenama zakona o platama u javnom sektoru, da je Srpska tokom godine usmjeravala prihode prema stanovništvu da bi bili suzbijeni negativni efekti inflacije.

    Ona je istakla da su tokom godine u više navrata povećavane plate, te da se to vršilo i kroz poreske olakšice poslodavcima.

    “Prosječna plata u Republici Srpskoj u novembru veća je za 20,6 odsto u odnosu na novembar 2021. godine. To je zvanični statistički podatak”, istakla je Vidovićeva.

    Ona je rekla da je Vlada Srpske stanovništvu podijelila 625 miliona KM za plate, penzije, socijalna i boračka davanja.

    Vidovićeva je rekla da inflacija u Republici Srpskoj u novembru iznosi 14,7 odsto i manja je nego u Federaciji BiH.

    Ona je istakla da će penzije u Srpskoj u narednoj godini biti povećane od 13 do 14 odsto.

    Vidovićeva je rekla da je javni dug Republike Srpske pet milijardi i 64 miliona KM i iznosi 36,1 odsto BDP-a.

    “Republika Srpska nije prezadužena”, rekla je Vidovićeva.

    Po hitnom postupku poslanici su usvojili Zakon o izmjenama Zakona o platama zaposlenih lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva Srpske, Zakon o platama zaposlenih u javnim službama Srpske, Zakon o platama zaposlenih u oblasti visokog obrazovanja i studentskog standarda Srpske, te Zakon o platama zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima u Srpskoj.

    Usvojeni su i Zakon o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u oblasti kulture Srpske, Zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u organima uprave Srpske, Zakon o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova Srpske, te Zakon o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u institucijama pravosuđa Republike Srpske.

  • Koji dani će biti neradni u Republici Srpskoj

    Koji dani će biti neradni u Republici Srpskoj

    Povodom Nove godine, a u skladu sa Zakonom o praznicima Republike Srpske, 1. i 2. januar 2023. godine biće neradni dani u Republici Srpskoj.

    U skladu sa Zakonom o Danu Republike Srpske i Odlukom o načinu obilježavanja i praznovanja Dana Republike Srpske neradni dan će biti i 9. januar,  saopšteno je iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS.

    Ističu da u dane praznika Republike ne rade republički organi i organizacije, organi jedinice lokalne samouprave, preduzeća, ustanove i druge organizacije i lica koja profesionalno obavljaju uslužne i proizvodne djelatnosti.

    Kako dodaju iz Ministarstva, u Republici Srpskoj neradni će biti i 6. i 7. januar, kada vjernici pravoslavne vjeroispovijesti obilježavaju Badnji dan i Božić, te oni tih dana imaju pravo na plaćeni izostanak sa radnog mjesta.