VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kadirov poziva na korištenje nuklearnog oružja “male snage”

    Kadirov poziva na korištenje nuklearnog oružja “male snage”

    Ramzan Kadirov, čečenski predsjednik i saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, rekao je u subotu da bi Moskva trebala razmotriti korištenje nuklearnog oružja male snage u Ukrajini.

    U poruci na aplikaciji Telegram, Kadirov je napisao: “Po mom ličnom mišljenju, treba preduzeti oštrije mjere, jednake proglašenju vanrednog stanja u graničnim područjima i korištenju nuklearnog oružja male snage.”

    Kadirov je govorio dan nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin najavio aneksiju četiri ukrajinske regije, uključujući Donjeck, koji uključuje Liman, i stavio ih pod ruski nuklearni kišobran, rekavši: “Moskva će braniti teritorije koje je kontrolisala svom snagom i sredstvima.”

    Drugi visoki Putinovi saveznici, uključujući bivšeg predsjednika Dmitrija Medvedeva, naznačili su da će Rusija možda morati pribjeći nuklearnom oružju, ali Kadirovljev poziv bio je najhitniji i najizraženiji.

    Moćni vladar čečenske regije odani je zagovornik brzog rješavanja krize u Ukrajini, budući da su čečenske snage činile dio prethodnice ruske vojske u Ukrajini.

  • MUP RS: Nije otvoreno sedam biračkih mjesta

    MUP RS: Nije otvoreno sedam biračkih mjesta

    Štab Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske “Izbori 2022“ prati i preduzima mjere i radnje u cilju održavanja povoljne bezbjednosne situacije u Republici Srpskoj na dan opštih izbora u BiH.

    “Proces glasanja se odvija mirno, bez incidenata”, saopšteno je iz MUP-a.

    Kako se dodaje, zbog održavanja opštih izbora, lokacije za izdavanje ličnih dokumenata MUP-a Republike Srpske (referati ličnih karata, prebivališta, boravišta i JMB, uključujući akviziciju) rade danas do 19 časova.

    Sedam biračkih mjesta, kako ističu, nije otvoreno.

    “Riječ je o po jednom biračkom mjestu na području policijskih uprava Prijedor, Zvornik i Banjaluka i četiri biračka mjesta na području PU Bijeljina”, navode iz MUP-a.

    Iz MUP-a podsjećaju da je, u cilju preduzimanja bezbjednosnih mjera i radnji povodom održavanja opštih izbora na području BiH, donesena naredba o zabrani prevoza eksplozivnih materija u drumskom saobraćaju danas od ponoći do sutra u šest časova.

    “Ministarstvo u sjedištu, policijske uprave i policijske stanice za navedeni dan neće izdavati odobrenja za prevoz eksplozivnih materija. U istom vremenskom intervalu na području Republike Srpske zabranjen je i saobraćaj za teretna motorna vozila preko 3,5 tone ukupne mase”, zaključuje se u saopštenju.

  • Počelo glasanje; Građani BiH danas biraju 518 funkcionera

    Počelo glasanje; Građani BiH danas biraju 518 funkcionera

    U Bosni i Hercegovini se danas održavaju opšti izbori na kojima se direktno bira čak 518 članova organa vlasti. Biračka mjesta će biti otvorena od sedam do 19 sati.

    Kao i do sada, da bi mogao glasati, birač na biračkom mjestu mora pokazati jedan od važećih dokumenata BiH, a to su lična karta, vozačka dozvola ili pasoš.

    Građani BiH biraju tri člana Predsjedništva BiH (dva u FBiH jednog iz Srpske), 42 poslanika u Predstavnički dom BiH, od kojih je 14 iz RS; predsjednika i dva potpredsjednika Srpske; 98 poslanika u Parlament FBiH, 83 poslanika u Narodnu skupštinu Srpske, te poslanike u skupštine 10 kantona u FBiH.

    Kandidati
    Dakle, osim listića za predsjednika RS i člana Predsjedništva BiH, glasači u Srpskoj dobiće još dva – jedan za Narodnu skupštinu i drugi za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

    Ovjereno je i na glasačkim listićima se nalaze imena 7.258 kandidata, po organima vlasti: Predsjedništvo BiH 10 kandidata, Predstavnički dom BiH 752 kandidata, Predstavnički dom Parlamenta FBiH 1.230 kandidata, Narodna skupštinu RS 1.429 kandidata, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske 31 kandidat, te skupštine kantona u Federaciji 3.806 kandidata.

    U centralnom biračkom spisku je 3.368.666 birača, od kojih je broj redovnih birača 3.277.490.

    Prema podacima CIK BiH, ukupno je određeno 5.903 biračka mjesta, od kojih se 21 biračko mjesto nalazi u u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u 15 država. Rad izborne administracije, proces glasanja i brojanja glasova nadziraće više od 60.000 akreditovanih posmatrača.

    – Najveći broj su posmatrači političkih subjekata koje akredituju opštinske/gradske izborne komisije u Bosni i Hercegovini. Očekujemo da će ih biti akreditovano više od 50.000 – kažu u CIK.

    Troškovi
    Procjena je da će ovi izbori koštati 12.528.000 KM. Od toga su najveći izdaci za naknade članovima i zamjenicima članova biračkih odbora, u iznosu od oko 6.795.000 KM, za nabavku papira i štampanje glasačkih listića 1.500.000 KM, te poštanski troškovi slanja glasačkih paketa u inostranstvo u iznosu od 1.270.000 KM.

    Novine na ovim izborima bitne za javnost, prije svega za birače su:

    1. Uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva izrađeno je 6.090 sigurnosnih ekoloških štambilja, za svako biračko mjesto po jedan. Štambiljom se utvrđuje autentičnost i sigurnosna ispravnost glasačkog listića. Štambilj će se otiskivati na prednjoj strani glasačkog listića, u donjem lijevom uglu, ispod uputstva za glasanje. Pored toga, s desne strane potpisuje se ovlašteno lice, tj. član biračkog odbora zadužen za izdavanje glasačkih listića;

    FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIERFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

    1. Precizirane su odredbe koje se odnose na pomoć drugog lica. Da bi ostvario pravo pomoći drugog lica, birač mora dokazati predsjedniku biračkog odbora dokumentom izdatim od nadležnog organa da je slijep ili fizički nesposoban, dok nepismenost dokazuje upisanim XX ili praznom rubrikom u polju za potpis na identifikacionom dokumentu;
    2. Glasačka kabina/paravan je okrenuta prema biračkom odboru i posmatračima kako bi se spriječila mogućnost slikanja ili zamjene listića.
  • Đukanovićev prijedlog za izlazak Crne Gore iz krize

    Đukanovićev prijedlog za izlazak Crne Gore iz krize

    Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović smatra da je održavanje prevremenih parlamentarnih izbora jedini mogući scenario za izlazak iz aktuelne političke krize u toj zemlji i kaže da postoji mogućnost da se obnovi inicijativa za skraćenje mandata Skupštini.

    Đukanović je u intervjuu za Glas Amerike, čiji je dio objavljen danas na Tviter nalogu tog medija, rekao da je njemu i grupi od najmanje 25 poslanika na raspolaganju obnavljanje inicijative prema parlamentu za skraćenje mandata, prenose podgoričke VIjesti.

    On tvrdi da su neustavne ideje, koje predlaže aktuelna parlamentarna većina, a koje podrazumijevaju da se ponovo razmatra kandidatura Miodraga Lekića za mandatara za sastav nove vlade.

    Đukanović je poručio da će nastaviti sa raznim inicijativama uvijek, kako tvrdi, “strogo vodeći računa o poštovanju Ustava”.

    Komentarišući to što poslanici crnogorskog parlamenta u petak nisu raspravljali o njegovom prijedlogu za skraćenje mandata Skupštini, on je rekao da se nada da to nije konačni stav aktuelnog parlamenta, dodaje portal CdM.

  • Gas potekao kroz Baltik pajp

    Gas potekao kroz Baltik pajp

    Poljski operater gasovoda Gaz-Sistem saopštio je da je prirodni gas danas počeo da teče novim gasovodom Baltik pajp, javlja Anadolu Agency (AA).

    Gas teče iz Norveške, preko Danske, u Poljsku.

    Gaz-Sistem je na Tviteru naveo da je ovo istorijski dan za energetski sektor Poljske.

    Gasovod, koji ima kapacitet od deset milijardi kubnih metara godišnje, važan je element poljske strategije za diverzifikaciju uvoza energije iz Rusije.

    Transport gasa iz Norveške, zajedno sa snabdevanjem preko LNG terminala, ključan je za plan energetske sigurnosti Poljske.

    U aprilu je Poljskoj prekinut pristup ruskom gasu jer je odbila plaćanja u rubljama.

    Projekat je pokrenut u saradnji između Gaz-Sistema i danskog operatera prenosnog sistema gasa i električne energije Energinet.

    Baltik pajp se sastoji od pet glavnih komponenti, uključujući morski cevovod Severnog mora, kopneni cevovod u Danskoj, kompresorsku stanicu u Danskoj, morski cevovod Baltičkog mora i Poljsku na kopnu.

  • Gas prestao da curi: To može da znači samo dve stvari

    Gas prestao da curi: To može da znači samo dve stvari

    Iz gasovoda Severni tok 2 gas više ne curi, nakon što je zbog curenja tokom nedelje izbačeno na tone metana u Baltičko more.

    “Pritisak vode je manje-više zatvorio gasovod, tako da gas koji je unutra ne može da izađe”, izjavio je Frans presu portparol Severnog toka 2.

    Prema njegovim rečima to može znači dve stvari, preneo je Rojters.

    “Ili je gasovod potpuno prazan ili su pritisak gasa u gasovodu i vode spolja dostigli ravnotežu”, istakao je Lisek.

    Za curenja na gasovodima Severni tok 1 i Severni tok 2 Rusija je okrivila Zapad, dok države članice EU veruju da je reč o sabotaži, navela je agencija.

    Švedska obalska straža prijavila je 29. septembra curenje gasa u Baltičkom moru iznad gasovoda Severni tok.

  • Preko 100 mrtvih u stampedu

    Preko 100 mrtvih u stampedu

    Barem 129 osoba poginulo je tokom stampeda na fudbalskoj utakmici u Indoneziji.

    Stampedo se dogodio nakon što se policija sukobila sa navijačima i krenula da koristi suzavac.

    Pored toga, oko 180 osoba je povređeno u meču u kojem je Persebaja Surabaja pobedila Aremu u Indoneziji.

    Ministar odbrane Indonezije izjavio je da je broj gledalaca na stadionu bio veći od kapaciteta za 4.000, a predsednik zemlje Joko Vidodo je naredio obustavu svih fudbalskih utakmica dok se istraga ne završi.

    Navijači su utrčali na teren nakon poslednjeg sudijskog zvižduka i policija je krenula da ih zaustavi, usput koristeći suzavac zbog čega je nastao stampedo.

    “Zavladala je anarhija. Oni su krenuli da napadaju policajce, oštetili su automobile. Želimo da naglasimo da nisu svi bili anarhični, samo njih 3.000 koji su uleteli na teren”, rekao je Niko Afinta, ministar policije u Zapadnoj Javi u Indoneziji.

    On je dodao da su među poginulima i dva policajca.

    Utakmici je navodno prisustvovalo 42.000 ljudi, dok je kapacitet stadiona 38.000, a predsednik Vidodo je ovaj incident nazvao “poslednjom fudbalskom tragedijom u zemlji”.

  • Liman je ključni grad

    Liman je ključni grad

    Guverner ukrajinske oblasti Luganjsk Serhij Gajdaj, izjavio je danas da je ponovno zauzimanje Limana u susednoj Donjeckoj oblasti jedan od ključnih faktora za vraćanje izgubljene teritorije.

    “Oslobađanje ovog grada u Donjeckoj oblasti je jedan od ključnih faktora za dalje oslobađanje Luganjske oblasti”, napisao je Gajdaj na kanalu Telegram, prenosi Rojters. Pokrajine Luganjsk i Donjeck, Ukrajinci smatraju delom regiona Donbas na istoku Ukrajine, gde se mesecima vode teške borbe izmedju ruskih i ukrajinskih snaga.

  • “Putina je briga za Kosovo, već samo traži opravdanje za to što je učinio”

    “Putina je briga za Kosovo, već samo traži opravdanje za to što je učinio”

    Američki ambasador je naveo i da je njegov posao da se potrudi da srpska vlada razume kakav je stav Vašingtona, ali i da shvati stavove Beograda.

    Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji Kristofer Hil istakao je da se situacija na Kosovu pre 23 godine kada je NATO bombardovao tadašnju SR Jugoslaviju ne može uporediti sa “ruskom agresijom na Ukrajinu”.

    Hil je, na pitanje kako od Srbije može da se traži da se odrekne Kosova, a zatim da se od Ukrajine ne traži da se odrekne svojih teritorija, rekao da SAD ne vide analogiju između te dve situacije.

    „Mi ne smatramo da je situacija na Kosovu, koja je nastala pre 23 godine, u bilo kojoj meri slična oružanoj agresiji i kopnenoj invaziji Rusije, ciljanim napadima na stambene zgrade u kojima žive civili, mi ne vidimo analogiju između dve situacije“, objasnio je Hil.

    Hil se osvrnuo i na Putinov stav o Kosovu.

    “Ja mislim da njega apsolutno nije briga za Kosovo, samo se trudi da na neki način legitimizuje šta je uradio svojim susedima”, kaže Hil.

    On je dodao da Amerika i Srbija ovih dana imaju mnogo tema za razgovor.

    Američki ambasador je naveo i da je njegov posao da se potrudi da srpska vlada razume kakav je stav Vašingtona, ali i da shvati stavove Beograda. On je dodao da razume stav Srbije po pitanju sankcija Rusiji, jer je Srbija energetski zavisna od Rusije.

    „Naravno da Srbija ima alternativne izvore energije. Pitanje je samo koliko brzo se mogu staviti u funkciju. Može se reći da Srbija previše zavisi od ruskih energenata. Poslednjih meseci smo uvideli da Rusija nije posebno pouzdan izvor energije i Rusi kombinuju politiku i isporuku energenata. Srbiji je preko potrebno da diverzifikuje svoje izvore energije i mi bismo želeli da budemo deo tog procesa“, istakao je Hil za Novu.

    On je dodao da je problem sa energentima u tome što je potrebno vreme da se bilo koji sistem, bilo da se radi o solarnoj energiji, hidroenergiji, energiji vetra ili prirodni gas satavi u pogon.

    “Srbija mora da bude oprezna sa korišćenjem energije predstojeće zime“, rekao je on.

    Hil je naveo i da će Srbiji pomoći da iskoristi potencijale svojih izvora energije i da se nada da će Rusija jednog dana biti pouzdan snabdevač prirodnog gasa, jer ga trenutno koristi da ucenjuje druge zemlje.

    Upitan o tome kako vidi dešavanja na Severnom toku i prekid snabdevanja gasom, Hil navodi da SAD nisu odgovorne za ovakvu vrstu neodgovornih postupaka.

    “Teško je danas reći ko je za to odgovoran, ali budite uvereni da SAD nisu umešane u to”, naveo je Hil.

    Kada je u pitanju odnos Srbije prema ratu u Ukrajini, ambasador SAD kaže da “nema dileme da Srbija pokušava da uskladi svoju politiku za Zapadom i da je jasno iznela svoje stavove o ruskoj agresiji u Ukrajini”.

  • Dodik: Izjava Turkovićeve dokaz da se raspala spoljna politika BiH

    Dodik: Izjava Turkovićeve dokaz da se raspala spoljna politika BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da je izjava ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Bisere Turković u vezi sa referendumom o priključenju Rusiji četiri oblasti u Ukrajini dokaz da se spoljna politika BiH raspala.

    “Spoljna politika BiH se isključivo vodi u Presjedništvu BiH. Ja kao član ovog tijela nisam obaviješten ni o kakvom sastanku na kojem su zauzezi ti stavovi. Da bi došli do stava BiH mora da se prođu određene procedure, koje nisu poštovane. Nastavlja se sa starom praksom jednostranog saopštavanja stavova”, izjavio je Dodik u Banjaluci.

    On je naglasio da Predsjedništvo BiH ne može da funkcioniše, da zauzme stav, jer su u Sarajevu navikli da ovo tijelo samo “aminuje” njihove stavove.

    Dodik je naveo da to nije stav BiH, nego još jedan dokaz kršenja zakona i Ustava BiH i ustavnih ovlašćenja.

    “To je u sferi krivične odgovornosti, ali ne vrijedi da bilo koga u Sarajevu tužite po sistemu kadija te tuži kadija ti sudi. Oni samo presuđuju nama, godinama vode istrage, a njih ekspresno oslobađaju kao /šefa Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH Osman Mehmedagić/ Osmicu koji je imao lažnu diplomu i lažno se predstavljao”, istakao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, kada imate pod svojom kontrolom sudove kao što to imaju u Sarajevu, ne treba da se brinete za obim krivičnog djela koji činite, ako ste musliman u Sarajevu.

    “Ako ste Srbin, morate da strepite svakodnevno šta će on učiniti. Tako je i u ovom slučaju, ne vrijedi juriti pravdu u bilo kojoj pravosudnoj instituciji”, naveo je Dodik.

    On smatra da referendum kao princip odlučivanja niko ne može da ospori i u slučaju referenduma u oblastima u Ukrajini BiH nije zauzela stav.

    “Naš stav je da je pravo naroda na opredjeljenje u svim sredinama gdje postoji kvalifikacija koje je dala Povelja UN i koja kvalifikuje narode kao nosioce suvereniteta sve do prava na referendum o otcjepljenju”, istakao je Dodik.

    On je rekao da to ne može niko da ospori, a da su drugo svakodnevne geopolitičke igre Rusije i Zapada.

    “I čim se na Zapadu o tome progovori, zna se po starom sistemu da će isti stav zauzeti i u Sarajevu”, rekao je Dodik i naglasio da je referendum nešto na šta i Srpska računa u budućnosti na kojem će odlučiti o svom statusu, te da vjeruje da će to “biti skoro”.