VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vučić iz Budimpešte poslao ozbiljno upozorenje, strah od predstojeće zime raste

    Vučić iz Budimpešte poslao ozbiljno upozorenje, strah od predstojeće zime raste

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je u Budimpešti, gdje se ranije danas sastao sa premijerom Mađarske Viktorom Orbanom i austrijskim kancelarom Karlom Nehamerom, da je na trilateralnom sastanku dogovoreno kako će i na koji način tri zemlje da se izbore sa migracijama.

    Mnogo tehničkih detalja treba da se razradi, i to će naredne tri nedjelje naši timovi da rade. Takođe smo pričali i o drugim važnim pitanjima, iščekujući narastajući volumen sukoba u Ukrajini. Vjerujem da ćemo biti pod još većim ekonomskim i energetskim pritiskom. Ali, mi moramo da radimo, kukanje nas neće spasiti – rekao je Vučić novinarima u Budimpešti.

    Vučić kaže da će se u četvrtak u Pragu sresti sa Ursulom fon der Lajen, i da će tema razgovora biti predstojeća zima.

    – Danas smo pričali o bezbroj važnih tema, bili su tu i Peter Sijarto i Siniša Mali. Mnogo je važno da se govori i o finansijama, da vidimo kako da riješimo probleme u budućnosti. Kad jedna Mađarska ima osnovnu kamatnu stopu od 13 odsto, sve vam je jasno. Mi moramo da čuvamo svoju stabilnost. Ljudi za sada nemaju preveliki razlog za brigu, ali mnogo teža vremena tek dolaze – istakao je predsjednik.

    On je rekao da sve ono što smo stekli i zaradili, možemo izgubiti za šest mjeseci zbog neodgovornosti lidera u svijetu.

    – Ključna borba biće da vidimo šta je to što možemo. Kako da sačuvamo nisku cijenu struje i gasa, ne samo za domaćinstva već i za kompanije. Kako da oni ne izgube svoje mjesto u proizvodnom lancu. Tu najjači opstaju, mali igrači nemaju šanse. Uskoro će u regionu doći do zatvaranja šoping molova, ne isplati se ljudima više da plaćaju rentu – kaže Vučić.

    Predsjednik kaže da nam je do 31. marta ostalo nešto više od šest mjeseci, i da je sada potrebno donijeti odluku o početku grijne sezone.

    Odgovarajući na pitanja novinara, predsjednik Vučić je rekao da su danas tema razgovora bile važne investicije koje treba da obuhvate cijeli Balkan.

    – Vi znate da mi dobijamo naftu preko Hrvatske. I vi znate da tu nije bilo problema, i pored često teških odnosa sa Zagrebom. Problem je u novembru, kada više ne budemo mogli da uvozimo ruski gas. Moraćemo samo Kirkuk. I Maduro je nudio naftu, ali ovdje kod nas će reći, ne treba nam ovaj kvalitet nafte, već onaj, i tako dalje… Svi ćemo 31. marta analizirati ko je šta izgubio, ali će glavno pitanje biti ko će preživjeti sljedeću jesen i zimu. Zapamtite to – rekao je on.

    Vučić dodaje da će mali i slabi propasti već do marta, a da će oni malo jači dočekati sljedeću zimu.

    – Oni koji misle da će brzo savladati i poraziti Rusiju se varaju, kao što ne vjerujem da će Rusi brzo savladati Ukrajinu, koja ima široku podršku NATO. Dakle, pričali smo o važnim stvarima, i u tim projektima će učestvovati više zemalja. Mi smo pričali, recimo, o uvezivanju energetskih sistema naših zemalja. Spremni smo da platimo da bismo mogli da računamo na dio električne energije iz NE Pakš 1 i Pakš 2 – otkrio je predsjednik.

    On je rekao da je ovo najelegantnije rješenje, ali da će razmišljati i o radu sa malim modularnim nuklearnim elektranama, piše Blic.

  • Vučić jasno odgovorio ambasadoru Ukrajine: “Tražim da mi se objasni”

    Vučić jasno odgovorio ambasadoru Ukrajine: “Tražim da mi se objasni”

    Predsednik Srbije Aleksnadar Vučić je rekao da ako strane diplomate misle da je vreme da bahato vrše pritisak na našu zemlju izabrali su pogrešan trenutak.

    “Mi to nećemo da dozvolimo ni onima koji su mnogo jači. Mi protiv Ukrajine nismo ništa loše uradili, nismo priznali cepanje delova Ukrajine, ni referendume koje su Rusi sproveli. A ne mogu da se setim da su se 1999. godine pretrgli u pomoći i da su prekidali letove od Kijeva do Rima ili drugih zemalja koje su vršile agresiju na Jugoslaviju. Ja nemam problem sa time, za razliku od onih koji se plaše. Naša situacija je toliko čista, formalno i materijalno pravno, ni oni ni bilo ko drugi ne mogu da vrše pritisak na nas. A ja razumem njihovu poziciju, oni ne mogu da poistovete NATO, Ameriku i Englesku, koji ih brane, sa onima koji su napali njihovu zemlju”, kazao je Vučić.

    On je rekao da Srbija poštuje Povelju UN, i da zato poštuje teritorijalni integritet Ukrajine.

    Predsednik je konstatovao da može da se nađe bezbroj tumačenja, ali činjenice ne mogu da se obrišu.

    “Tražim da mi se objasni u skladu sa kojim međunarodno pravnim aktom je izvršena agresija na SR Jugoslaviju, u skladu sa kojom odlukom SB UN, i u skladu sa čijom odlukom imate pravo da ne priznajete Rezoluciju 1244, koju mi poštujemo. Kao što poštujemo i Povelju UN, i samim tim teritorijalni integritet Ukrajine”, zaključio je predsednik.

    Podsećamo, ambasador Ukrajine u Srbiji Volodimir Tolkač izjavio je danas da je veoma teško pitanje za Ukrajinu da li razume odluku Srbije da ne uvodi sankcije Rusiji.

  • “Rusija je velika sila”

    “Rusija je velika sila”

    Rusija je velika sila koju ne treba ignorisati, dijalog sa njom se nastavlja, izjavila je premijerka Francuske Elizabet Born.

    “Rusija ostaje velika sila koja neće sutra prestati da bude naš komšija i mi je ne možemo ignorisati. Budućnost će se rešavati za pregovaračkim stolom, a ne na bojnom polju. Zato je predsednik Republike odabrao da nastavi dijalog sa predsednikom Rusije”, rekla je Elizabet Born na zasedanju u Narodnoj skupštini koje je bilo posvećeno situaciji u Ukrajini.

    Ranije je predsednik Francuske Emanuel Makron naveo da je Francuska dužna da uradi sve kako bi se Ukrajina i Rusija vratile pregovaračkom stolu, čim obe strane budu spremne za to. On je dodao da je dijalog sa Rusijom, koji se sprovodi sa uvažavanjem, efikasan i omogućava da se dođe do rezultata.

  • Peskov: “Pažljivo pratimo odluku Ukrajine”

    Peskov: “Pažljivo pratimo odluku Ukrajine”

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da Moskva pažljivo prati situaciju oko nastojanja Ukrajine da se pridruži NATO-u.

    Kako prenosi ruska novinska agencija TASS, Peskov je rekao da je želja Ukrajine da se pridruži alijansi jedan od razloga za rusku specijalnu vojnu operaciju.

    “Veoma pažljivo pratimo ovu odluku. I sećamo se da je NATO smer Ukrajine i potvrda budućeg članstva Ukrajine u NATO bio jedan od razloga za specijalnu vojnu operaciju”, rekao je Peskov, piše TASS.

    “Članice NATO-a pokazale su različite reakcije na želju Ukrajine”

    Peskov je rekao novinarima i da su zemlje NATO-a pokazale različite reakcije na želju Ukrajine.

    “Postoje zemlje koje podržavaju ovu opciju ubrzanog pristupa, ima zemalja koje ne. U svakom slučaju, sve se pozivaju na pravilo konsenzusa”, prokomentarisao je situaciju Peskov.

    Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski je prošlog petka potpisao zahtev za ubrzani ulazak Ukrajine u NATO. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg nije odgovorio na direktno pitanje novinara da li je alijansa spremna da razmotri takvu aplikaciju.

  • “Pokušali su da se probiju… nije dugo trajalo”

    “Pokušali su da se probiju… nije dugo trajalo”

    Ruske trupe uništile su dva bataljona Oružanih snaga Ukrajine koja su se probila kod Dudčana sa namerom da zauzmu Novu Kahovku i Kahovsku hidroelektranu.

    To je izjavio za emisiju “Solovjov uživo” šef administracije Hersonske oblasti Vladimir Saljdo.”Sa severa su uspeli da se probiju na teritoriju oblasti. Tamo se nalazi naselje Dudčani. Krenuli su na Dudčane, da bi kasnije nizvodno išli do Kahovske hidroelektrane…. Proboj nije dugo trajao, kada je avijacija počela da radi i ispostavilo se da je uništeno mnogo ukrajinskih oklopnih vozila, kao i ljudstva… Poražena su praktično dva bataljona koja su dolazila iz pravca Dudčana. Oni su hteli da dođu do Kahovske hidroelektrane”, objasnio je on.

  • Novi udar na Zapad

    Novi udar na Zapad

    Članice saveza Opek+ planiraju značajno smanjivanje proizvodnje nafte kako bi iznova podstakli rast cena koje su počele da padaju.

    Iako se informacija da u haosu energetske neizvesnosti Opek+ pokušava da naudi zapadnim liberalnim demokratijama koje pokušavaju da osiguraju sigurnost snabdevanja i kakvu takvu stabilnost cena na prvi pogled čini vrlo neobičnom, priču o upravo takvim planovima Opek+ grupe zemalja potvrdili su preko svojih izvora najugledniji mediji – Fajnenšel tajms, Blumberg, Rojters…

    Predstavnici Opek+ grupe planiraju da se u sredu sastanu po prvi put uživo nakon marta 2020. godine, a za taj sastanak priprema se predlog smanjivanja proizvodnje za više od milion barela dnevno, što će imati vrlo značajni uticaj i na snabdevanje delova tržišta i, sasvim sigurno, na rast cena.

    Utisak je da se Opek+ beskrupulozno sprema na neprijateljski potez prema zapadnim demokratijama kako bi iskoristili globalni metež i zaradili što više, ali odluka ne iznenađuje previše ako se zna da u toj organizaciji najveći uticaj imaju Saudijska Arabija i Rusija, prenosi Jutarnji list.

    Za Rusiju je logično da priželjkuje dizanje cena ne samo zbog toga jer je u geopolitičkom sukobu sa praktično svim zapadnim liberalnim demokratijama, nego i zato što beleži pad prihoda od izvoza nafte; kupci ruske nafte insistiraju na visokim diskontima, a snaga rublje Rusima umanjuje vrednost deviznih poslova denominiranih u dolarima.

    Saudijska Arabija je pak za zapadne medije pred sastanak, koji tradicionalno treba da se održi u Beču, smislila opravdanje kako želi da smanji proizvodnju ne zbog toga što su pohlepni u napetoj situaciji nego zato što strahuju da bi ruski izvoz mogao drastično da padne do kraja godine zbog zapadnih sankcija, pa žele da sebi ostave prostor za povećanje proizvodnje.

    Otvara se i pitanje hoće li možda evropske sankcije (embargo na rusku naftu) biti kontraproduktivne, ili se radi o tome da Saudijska Arabija mora smisliti neki jednostavni alibi zbog povećavanja pritiska na zapadne ekonomije, pogotovo jer je sasvim moguće da bi mogli da izazovu žestoku reakciju Sjedinjenih Država.

    Iz današnje perspektive gledano, sve ozbiljnijim problemom čini se to što su zapadne demokratije ekstremno izložene odlukama članica Opek+ grupe zemalja, pretežno autokratskih režima, prenosi Jutarnji list.

    Nakon objave namera Opek+ članica, cena nafte zabeležila je trenutni skok tokom trgovine u Aziji.

    Ako Opek+ realizuje planove o smanjivanju proizvodnje nafte za milion barela dnevno, biće to najveće smanjivanje autputa od početka pandemije 2020. godine, kada je došlo do dramatičnog usporavanja globalne ekonomije.

    U slučaju dogovorenog kartelskog smanjivanja autputa nafte, naročito loše piše se Evropi, koja ionako ne kontroliše energetsku budućnost. Za to postoji još jedan razlog. Iako se Sjedinjene Države deklarišu kao saveznica koja će EU pomoći u snabdevanju energentima, namere Amerikanaca nisu takve jer žele da spreče bilo kakve potrese na domaćem tržištu.

    Prema pisanju Blumberga, visoki zvaničnici Bajdenove administracije već su razgovarali s predstavnicima najvećih naftnih industrija u Sjedinjenim Državama, te od njih traže da dobrovoljno smanje prekomorsku prodaju. Ako američka industrija nafte pokuša da hvata visoke profite prodajom u Evropi, Bela kuća će naložiti gomilanje zaliha, a možda i direktno zabraniti izvoz.

    Ideja sekretarke za energetska pitanja Sedinjenih Država, Dženifer Granholm, da naftnim kompanijama bude naloženo održavanje minimalnih rezervi unutar granica Sjedinjenih Država. Granholm je održala virtuelni sastanak s gigantima naftne industrije; Ekson mobajlom, Maraton petrolom, Filipsom 66 i Šelom.

    Na sastanku su učestvovali Brajan Dis, direktor Nacionalnog ekonomskog saveta, kao i stariji savetnik za energiju Stejt Departmenta, Amos Hohštajn.

    Američki cilj je jasan: departman za energiju u javnoj izjavi poručuje kako traže od energetskih kompanija s visokim profitima i rekordno niskim zalihama da snize cene na američkim benzinskim pumpama. Takav pristup američke administracije, koji će imitirati izvoz, dodatno će produbiti energetsku neizvesnost u EU.

    Ono što ne treba zaboraviti jeste činjenica da Sjedinjene Države imaju ogroman uticaj na globalno snabdevanje, iako su ogromni potrošač. Sjedinjene Države same proizvode blizu 20 odsto i svih ostalih naftnih derivata. Promena izvozne politike u zemlji s tolikim tržišnim udelom mogla bi da ima ogroman uticaj na globalna tržišta.

  • Đajić ostaje na čelu UKC-a RS još četiri godine

    Đajić ostaje na čelu UKC-a RS još četiri godine

    Vlada Republike Srpske imenovala je ponovo dosadašnjeg generalnog direktora Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) RS Vladu Đajića na tu funkciju na period od četiri godine.

    To je za “Glas Srpske” potvrdio i sam Đajić, dodajući da je osim njegove, na konkurs koji je raspisan polovinom jula, pristigla još jedna prijava.

    “Iza mene je veoma uspješan period, možda i najuspješniji od kada postoji UKC. Uradili smo mnogo, od finansijske konsolidacije, zapošljavanja 300 ljekara i 800 medicinskih sestara, edukacije zaposlenih širom Evrope i svijeta. Preselili smo hirurgiju, napravili urgentni centar, najbolje hirurške sale, otvorili Kliniku za kardiohirurgiju, rekonstruisali ostale objekte, osnovali prvu Banku humanog mlijeka, nabavili najsavremenije ultrazvučne i druge aparate i počeli gradnju Klinike za onkologiju. Osim toga, napravili smo plan za preseljenje psihijatrije. To su samo neki od projekata koje smo realizovali u mom mandatu”, istakao je Đajić.

    Naglasio je da je sve što je urađeno prepoznala i Vlada Republike Srpske.

    “Još je puno posla pred nama i Vlada je ocijenila da sam ja najbolji kandidat da tu priču nastavim. Pred nama je izgradnja zgrade Medicinskog fakulteta i Srednje medicinske škole, Centra za naučno-istraživački rad i još mnogo toga”, kazao je Đajić.

    Naglasio je da sve što je urađeno i sve ono što će se tek raditi svrstava UKC među svjetske kliničke centre, koji je, kako kaže Đajić, već sada ponos Srpske i jedna od najboljih zdravstvenih ustanova ne samo u Srpskoj, već i u BiH.

  • Đajić u izbornoj noći: Imaćemo novu Gradsku upravu i gradonačelnika

    Više sam nego zadovoljan rezultatima izbora i u Republici Srpskoj i u Banjaluci, rekao je za BL portal Vlado Đajić, predsjednik Gradskog odbora SNSD-a, nakon što je kasno noćas predsjednik stranke Milorad Dodik proglasio i svoju i pobjedu Željke Cvijanović.
    “I Dodik i Željka su pobijedili i to znači da ćemo imati stabilno i napredno društvo. Ostvarićemo naše planove za povećanje plata i penzija i zapošljavanje mladih”, rekao je Đajić.
    On je takođe naglasio da je izuzetno zadovoljan i rezultatima u Banjaluci koji su, kako je rekao, bolji nakon njegovog preuzimanja gradskog odbora. Ujedno je najavio i mogućnost promjene gradske vlasti.
    “Uskoro će doći i do promjene u Gradskoj upravi i promjene gradonačelnika, jer mi više ne možemo da trpimo da grad propada. To se i sada pokazalo i o tome govore i naši rezultati”, rekao je Đajić i poručio da će ubuduće raditi još više.

  • Političari nezadovoljni Šmitom, izmjene napravile pometnju

    Političari nezadovoljni Šmitom, izmjene napravile pometnju

    Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske u izbornoj noći nametnuo je izmjene izbornog zakona, ali i Ustav FBiH koje su dugo gušile političke procese u BiH.
    Sudeći prema prvim reakcijama niko od političkih aktera nije zadovoljan.

    Političari iz Sarajeva su poručili da je Šmit dao više prostora HDZ kroz povećanje broja delegata u Dom naroda, odnosno dizanjem praga na 11 potrebnih glasova za donošenje odluke u Klubu jednog naroda, prenosi Kliks.

    S druge strane iz HDZ takođe nisu zadovoljni te ove izmjene nazivaju kozemtičkim.

    Šta je Šmit uradio
    – Dom naroda sada će imati 80 delegata, umjesto dosadašnjih 56. Klubovi konstitutivnih naroda sada će imati po 23, umjesto po 17 delegata.

    – Prvi put će i Ostalih iz svih kantona biti predstavljeni u Domu naroda jer se broj delegata u Klubu Ostalih sa 7 povećava na 11. Na ovaj način Šmit je pokušao “riješiti” pitanje iz presude “Ljubić”.

    – Dati su rokovi i sada kantonalne skupštine ni po Ustavu FBiH neće moći blokirati delegiranje delegata u Dom naroda. Ukoliko to budu radili, CIK će popuniti nedostajuće delegate.

    Za izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH takođe je dat rok, pa će za nominovanje kandidata prvo biti potrebno 11 glasova u svakom klubu. Ukoliko se to ne dogodi onda će u narednom krugu u roku od nešto više od mjesec dana biti potrebno sedam glasova, a nakon 55 dana biće potrebna svega četiri glasa.

    Skraćen je, odnosno ograničen set pitanja koja definišu šta je to vitalni nacionalni interes, čime se sprječava neograničena zloupotreba vitalnog interesa.

    Ustavni sud FBiH će birati članove Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interes aiz reda sudija tog suda

    Odluka o izmjeni Izbornog zakona BiH
    Izmjenom izbornog zakona više nije stranka, kao što je HDZ u prošlom mandatu, neće moći blokirati formiranje vlade u FBiH. Kako? Šmitovom izmjenom kroz povećanje broja delegata u Dom naroda FBiH sa 17 na 23 u svakom klubu konstitutivnih naroda te povećanjem broja delegata u klubu Ostalih sa 7 na 11, sada je za imenovanje, odnosno predlaganje predsjednika i potpredsjednika entiteta potrebno 11 ruku, odnosno polovina glasova u svakom klubu naroda.

    Ukoliko klubovi u roku od 30 dana ne predlože kandidate za predsjednika i potpredsjednike FBiH, onda će za predlaganje kandidata biti potrebno sedam ruku u svakom klubu.

    Ukoliko i to ne bud edovoljno, onda je nakon 50 dana dovoljno da četiri delegata u svakom klubu predlože kandidate. Time je faktički onemogućeno da bilo ko blokira formiranje vlasti u FBiH.

    Predstavnički dom ima rok od 30 dana da glasa o predloženim listama. Nakon izglasavanja lista se dostavlja na glasanje i Domu naroda.

    Kada je riječ o broju delegata iz kantona Šmit je istakao slijedeće:

    Za svaki kanton, broj stanovnika iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda Ostalih se dijeli brojevima 1, 3, 5, 7, itd. sve dok je to potrebno za raspodjelu. Brojevi koji se dobiju kao rezultat ovih dijeljenja predstavljaju količnike svakog konstitutivnog naroda i Ostalih u svakom kantonu. Svi količnici konstitutivnih naroda i količnici Ostalih se redaju zasebno po veličini tako što se najveći količnik svakog konstitutivnog naroda i Ostalih stavlja na prvo mjesto. Svakom konstitutivnom narodu i grupi Ostalih se daje jedno mjesto u svakom kantonu koji ima najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu, s tim da će se u slučaju da kanton nema jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu primijeniti član 10.16 ovog Zakona. Najveći količnik za svaki konstitutivni narod i za Ostale u svakom kantonu se briše sa liste količnika tog konstitutivnog naroda odnosno sa liste količnika Ostalih. Preostala mjesta se daju konstitutivnim narodima i Ostalim, jedno po jedno, od najvećeg prema najmanjem prema preostalim količnicima na listi.

    Ukoliko neka kantonalna skupština ne imenuje delegate u predviđenom roku, onda će Dom naroda iz skupština određenog kantona popuniti CIK svojom odlukom.

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine će donijeti poseban akt kojim će propisati način popune mjesta dodijeljenih jednom od konstitutivnih naroda ili grupi Ostalih koja ostanu upražnjena nakon provođenja postupka predviđenog u stavovima (1) i (2) ovog člana i popuniće nedostajući broj delegata iz reda konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih.

    Šmitovi amandmani na Ustav Federacije BiH
    Prvi amandman koji je Šmit uvrstio kao sastavni dio Ustava FBiH je obaveza na međusobnu saradnju, koordinaciju i dogovor između kantona i Federacije BiH. To se prije svega može odnositi na popunjavanje Doma naroda te bi odbijanje kantona da imenuju delegate u Dom naroda predstavljalo i kršenje Ustav FBiH.

    Novi amandman je i povećanje broja delegata sa 56 na 80.

    Sastavni dio Ustava FBiH je i definicija: “Delegate Doma naroda biraju kantonalne skupštine proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva. Oni se biraju iz reda njihovih predstavnika, ako drugačije nije predviđeno zakonom. Domu naroda biće najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat, jedan Srbin i jedan delegat iz reda Ostalih iz svakog kantona koji ima najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu.

    Dakle sada je i delegat iz reda Ostalih iz svakog kantona ustavna obaveza.

    Skupštine kantona biraju svoje delegate u Dom naroda u roku od trideset (30) dana od dana ovjere rezultata izbora.

    Izuzetno važna promjena se odnosi na rokove za donošenje zakona.

    Svaki dom treba da odbije ili usvoji potrebne zakone u roku od 45 dana nakon njihovog usvajanja u drugom domu. Ukoliko se rok ne ispoštuje, zakon će biti uvršten u dnevni red doma na sjednici koja će se održati nakon isteka roka od 45 dana, a najkasnije 30 dana nakon isteka tog roka.

    Ovo bi trebalo značajno ubrzati proces rada Parlamenta FBiH jer je do sada bio slučaj da pojedini zakoni budu u ladicama rukovodstva nekog doma i godinama čekaju na usvajanje ili odbijanje.

    Šmit je ograničio i pitanje vitalnog nacionalnog interesa
    Naime, dosadašnjim članovima u Ustavu FBiH 2/3 kluba nekog od konstitutivnih naroda moglo je pokrenuti pitanja vitalnog nacionalnog interesa za bilo koje pitanje, jer je u Ustavu FBiH pored jasnih odredbi šta je to vitalni interes, postojala i ona opća koja je glasila da je vitalni interes: …” i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Domu naroda”.

    Šmit je sada izbrisao tu odredbu te se više ne može zloupotrebljavati.
    Ipak, u narednom amandmanu je naglašeno da ukoliko dvije trećine svakog kluba izglasaju da je neki zakon, akt ili propis od vitalnog interesa na osnovu gore definisanih vitalnih interesa, Dom naroda će taj zakon ili akt razmatrati kao pitanje od vitalnog interesa.

    Za izbor delegata u Dom naroda koristi se popis iz 2013. godine
    Prva tumačenja su da će ove izmjene i dalje garantovati vlast HDZ-u, ali je i dalje sve na izbornim rezultatima i suština je što HDZ ima najviše glasova od svih hrvatskih stranaka i ima najbolju startnu poziciju u svim pregovorima. Odluka je nametnuta i biće objavljena u Službenom listu.

  • Šarović podnosi ostavku?

    Šarović podnosi ostavku?

    Željka Cvijanović ubjedljivo je slavila u trci za srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Kandidat SNSD-a za srpskog člana Predsjedništva BiH osvojila najviše 275.175 glasova ili 52,87 odsto, preliminarni su i nepotpuni podaci koje je objavila Centralna izborna komisija BiH nakon obrađenih 1.911 ili 85,35 odsto u Republici Srpskoj.

    Nakon poraza, oglasio se i kandidat SDS-a za člana Predsjedništva, Mirko Šarović.

    Govorio je i o ostavci na mjestu predsjednika stranke.

    “Mi smo demokratska stranka, imamo dovoljno vremena, da vidimo kojim putem ćemo nastaviti. Ne vidim bilo šta sporno, nije to pitanje ovdje danas u fokusu na bilo koji način. Ovo je izborna noć. Nezadovoljni smo rezultatom za ovaj nivo, očekivali smo pobjedu za člana Predsjedništva. Slijedi nam dosta posla, uključujući dalje perspektive stranke i nas pojedinačno. To zavisi i od implementacije rezultata, od izvršne vlasti. Biće vremena za to, nećemo čekati dugo”, rekao je Šarović.