VRBAS Media

Autor: INFO

  • Za Bugarsku ne važi embargo za uvoz ruske nafte, a Srbija kažnjena

    Za Bugarsku ne važi embargo za uvoz ruske nafte, a Srbija kažnjena

    Države članice Europske unije izglasale su juče osmi paket sankcija protiv Rusije.

    Paket sankcija je ovaj put usmeren i na ograničavanje cene nafte koju Rusija izvozi u treće zemlje izvan EU.

    Iako na insistiranje Hrvatske to obuhvata i Srbiju, jer neće moći više da uvozi rusku naftu preko Janafa, ovaj paket ne obuhvata Bugarsku.

    Ova odluka je doneta jer u Bugarskoj ruski Lukoil ima glavnu rafineriju.

    Ovime je EU pokazala licemerje jer postoje dvostruki aršini kada je u pitanju uvoz nafte a što je pokazano na primeru Srbije i Bugarske, pišu Novosti.

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je šokiran odlukom Hrvatske da stopira uvoz ruske nafte u Srbiju preko Janafa.

    Kako saznajemo, očekuje se žestok odgovor predsednika Srbije na ovu odluku.

  • Očekuje se oštar odgovor Vučića na odluku Hrvatske

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je šokiran odlukom Hrvatske da stopira uvoz ruske nafte u Srbiju preko Janafa.Kako saznajemo, Vučić je šokiran ovom odlukom, da se Bugarska, gde ruski Lukoil ima dominantan uticaj na tržištu stavi u povlašćeni položaj , a da se Srbija kažnjava na brutalan način, zbog insistiranja Hrvatske i jos nekoliko članica, čime se EU pokazala kao nepouzdan partner.

    Kako saznajemo, očekuje se žestok odgovor predsednika Srbije.

  • Hrvatska stopirala uvoz ruske nafte u Srbiju preko Janafa

    Hrvatska stopirala uvoz ruske nafte u Srbiju preko Janafa

    Zemlje članice EU glasale su juče za osmi paket sankcija Rusiji, ovoga puta usmerenih na ograničavanje cene nafte koju Rusija izvozi u treće zemlje van EU.

    Na insistiranje Hrvatske na čelu sa premijerom te zemlje Andrejem Plenkovićem taj paket obuhvatiće i Srbiju jer preko Janafa neće moći više da uvozi rusku naftu.

    I pored toga što je predlog Evropske komisije predviđao izuzetak od kojeg bi Srbija imala koristi, a tiče se i Jadranskog naftovoda (Janafa), Hrvatska i još nekoliko zemalja članica pobrinule su se da deo predloga ne prođe jer zaključeno je da za to nema opravdanja.

    “Uprkos tome što je predlog Evropske komisije predviđao jedan izuzetak od koje bi profitirala Srbija, a tiče se i Jadranskog naftovoda (Janafa), Hrvatska i još nekoliko država članica pobrinule su se da taj deo predloga ne prođe jer je zaključeno da za njega nema opravdanja”, navodi se u hrvatskim medijima.

    To praktično znači da će Srbija zbog Hrvatske i ovog poteza morati da plaća skupu naftu.

  • Uhapšena osoba sa Interpolove potjernice

    Uhapšena osoba sa Interpolove potjernice

    Službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) danas su na području Sarajeva uhapsili osobu sa međunarodne Interpolove potjernice.

    “Međunarodnu potjernicu je raspisao NCB Interpol Zagreb s ciljem hapšenja i izručenja navedene osobe u Hrvatsku”, saopšteno je iz SIPA.

    Kako se dodaje, uhapšena osoba se od strane Interpola Zagreb potražuje radi izvršenja krivičnog djela neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet drogama u sastavu zločinačkog udruženja propisano Krivičnim zakonom Hrvatske.

    “Na osnovu operativnih saznanja službenici SIPA locirali su navedenu osobu na području Sarajeva nakon čega je uhapšena i privedena u prostorije SIPA-a”, naveli su iz SIPA i dodali da je osoba uhapšena usaradnji sa OBA BiH te će u zakonskom roku biti predato Sudu BiH na dalje postupanje.

  • SIPA uhapsila 16 osoba, oduzeto 20 kilograma spida

    SIPA uhapsila 16 osoba, oduzeto 20 kilograma spida

    Policijski službenici Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) danas su na području Tuzle, Živinica, Lukavca, Gračanice i Banovića uhapsili 16 lica, a prilikom pretresa privremeno oduzeli oko 20 kilograma spida, 80 tableta ekstazi, oko kilogram marihuane, te oko 100 kilograma duvana.

    Tokom pretresa stambenih objekata i pokretnih stvari na 14 lokacija otkriven je i veći iznos novca u različitim valutama, tri pištolja, puška i određena količina municije, računari lap-topi i drugi predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku, saopšteno je iz Sipe.

    Uhapšeni u akciji kodnog naziva “Blu jedan” sprovedeni su u prostorije Sipe radi kriminalističke obrade i ispitivanja u svojstvu osumnjičenih za krivično djelo neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.

    Iz Sipe je ranije saopšteno da su pretresi izvršeni prema nalozima Kantonalnog suda u Tuzli i pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva u Tuzli, te u saradnji sa Obavještajno-bezbjednosnom agencijom BiH i Ministarstvom unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona.

  • Globalna recesija može napraviti veću štetu od pandemije

    Globalna recesija može napraviti veću štetu od pandemije

    Ujedinjene nacije su objavile upozorenje da je svijet “na ivici recesije” i da bi zemlje u razvoju poput onih u Aziji mogle da podnesu najveći teret.

    Monetarne i fiskalne politike u naprednim ekonomijama uključujući kontinuirano povećanje kamatnih stopa – mogle bi da gurnu svijet ka globalnoj recesiji i stagnaciji, saopštila je u ponedjeljak Konferencija UN o trgovini i razvoju (UNCTAD), prenosi Blic.

    Globalno usporavanje bi potencijalno moglo da nanese veću štetu od finansijske krize 2008. i pandemije koronavirusa u 2020. godini, upozorio je UNCTAD u svom Izvještaju o trgovini i razvoju za 2022.

    Svi regioni će biti pogođeni, ali zvona za uzbunu najviše zvone za zemlje u razvoju, od kojih se mnoge približavaju neizmirenju duga, navodi se u izvještaju.

    “Moramo da upozorimo da smo možda na ivici globalne recesije izazvane politikom. Još uvijek imamo vremena da se povučemo sa ivice recesije. Ništa nije neizbježno. Moramo da promijenimo kurs. Pozivamo tada na pragmatičniju kombinaciju politika koja primjenjuje strateške kontrole cijena, vanredne poreze, antimonopolske mjere i strože propise o špekulaciji roba. Ponavljam, pragmatičnija mješavina politika… Takođe moramo da uložimo veće napore da okončamo špekulacije cijenama roba”, rekla je generalni sekretar UNCTAD-a Rebeka Grinspan.

    Zemlje u razvoju finansiraju bogate
    Prognoza je mračna u cijelom regionu, navodi se u izveštaju UNCTAD-a.

    Ovogodišnje povećanje kamatnih stopa u SAD smanjiće procijenjenih 360 milijardi dolara budućeg prihoda zemalja u razvoju, isključujući Kinu, dok su neto tokovi kapitala za zemlje u razvoju postali negativni.

    “Zemlje u razvoju sada finansiraju razvijene. Povećanja kamatnih stopa od strane naprednih ekonomija najteže pogađaju najugroženije. U oko 90 zemalja u razvoju ove godine su njihove valute oslabile u odnosu na dolar”, navodi se u izveštaju.

    Istočna i jugoistočna Azija će imati stope rasta ispod onih u pet godina prije pandemije. UNCTAD očekuje rast istočne Azije od 3,3 odsto ove godine, u poređenju sa 6,5 odsto prošle godine.

    Skuplji uvoz i ublažavanje globalne potražnje za izvozom, kao i usporavanje Kine, takođe će izvršiti dodatni pritisak na taj deo regiona, navodi se u izvještaju.

    Dugovi rastu u južnoj i zapadnoj Aziji. Šri Lanka je zapala u državni bankrot, Avganistan je i dalje u dugovima, a Turska i Pakistan se suočavaju sa rastućim troškovima vezanim za obveznice.

    Politika da se ne miješa u ekonomiju
    Ova situacija je rezultat žurbe da se fiksiraju kamatne stope nakon godina ultraniskih stopa s kojima kreatori globalne politike, u tom periodu, nisu uspjeli da podignu inflaciju ili da generišu zdraviji ekonomski rast, dodaje UNCTAD.

    “Fokusiranjem isključivo na monetarnu politiku – bez rješavanja pitanja ponude u trgovini, energiji i tržištima hrane – kriza troškova života može se dodatno pogoršati. U uslovima trenutnih izazova u lancu snabdijevanja i rastuće neizvjesnosti, gdje monetarna politika sama po sebi ne može bezbijedno da smanji inflaciju, pragmatizam će morati da zamijeni ideološki konformizam u vođenju predstojećih političkih poteza”, navodi UNCTAD.

    Veći porezi za bogataše i ekstraprofitere
    “UNCTAD je predložio da zemlje razmotre mogućnost povećanja plata i nastave da otvaraju radna mjesta. Takođe bi trebalo da bude više javnih ulaganja u ekonomsku i socijalnu infrastrukturu kako bi se povećala zaposlenost i produktivnost, poboljšala energetska efikasnost i smanjile emisije gasova staklene bašte. Vlade bi trebalo da razmotre poreske reforme, uključujući veće poreze na bogatstvo i ekstra prihode, smanjenje regresivnog poreza i rupa u zakonu i suzbijanje poreskih rajeva koji pogoduju firmama i pojedincima sa velikim bogatstvom”, navodi se u izvještaju.

  • Svjetska banka: BiH neće moći vratiti rast iz vremena prije pandemije

    Svjetska banka: BiH neće moći vratiti rast iz vremena prije pandemije

    Pandemija, ruskoukrajinski rat i konstantne unutrašnje političke tenzije zadali su značajne troškove bh. ekonomiji, zbog čega neće biti u mogućnosti da se vrati na rast iz vremena prije pandemije, stoji u najnovijem izvještaju Svjetske banke o ekonomskim izgledima svjetske ekonomije.

    “Implementacija strukturalnih reformi i dalje je troma zbog političkih frikcija, pritisaka čestih izbora i korupcije koja prožima sve nivoe, kao i zbog fragmentacije upravljanja između entiteta i kantona. Zbog posljedičnog smanjenja socijalnih davanja, BiH ima jednu od najvećih stopa emigracije na zapadnom Balkanu”, naglašeno je u izvještaju.

    U Svjetskoj banci smatraju da je BiH uspjela da se dobro održi u vremenu pandemije zbog akumuliranih viškova i niskog javnog duga.

    “Makroekonomska stabilnost uspjela se održati tokom posljednje dekade uglavnom zbog tri glavna ekonomska sidra: Valutnog odbora koji je valutu povezao uz evro, sistema prikupljanja indirektnih poreza širom zemlje i očekivanja pristupa u EU”, naglašeno je.

    Iako je zbog inflacije došlo do većih poreskih prihoda, u izvještaju je napomenuto da je povećana javna potrošnja prevazišla sve pozitivne efekte.

    “Potrošnju u 2022. godini podstakle su mjere ublažavanja posljedica inflacije na domaćinstva i na predizborna davanja, uključujući povećanje plata i snažan rast kapitalnih investicija”, dodali su u ovom izvještaju.

    Naglasili su da će stvarni bruto domaći proizvod usporiti na četiri odsto u 2022. zbog prepolovljene potrošnje građana i slabljenja stvarnih raspoloživih primanja”, rečeno je.

    Postepeni rast će doći, kako je procijenjeno, uglavnom zbog očekivanih investicija u infrastrukturu, poput izgradnje vjetroparkova i autoputeva, kao i zbog privatne potrošnje i doznaka iz inostranstva.

    “Veći prihodi zbog jačanja izvoza će vjerovatno biti poništeni povećanim uvozom dijelom zbog najavljenih infrastrukturnih projekata”, ocijenjeno je.

    U saopštenju Svjetske banke kažu da rat u Ukrajini koji je trenutno u toku umanjuje izglede za ekonomski oporavak nakon pandemije u regionu zapadnog Balkana.

    “Ekonomska aktivnost ostaće u dubokoj depresiji tokom sljedeće godine, s minimalnim očekivanim rastom od 0,3 odsto tokom 2023. godine, pošto šokovi izazvani cijenama energije i dalje utiču na region. Međutim, region je do sada bolje podnio efekte ruske invazije na Ukrajinu nego što se ranije predviđalo. Očekuje se smanjenje regionalne ekonomske aktivnosti za 0,2 odsto ove godine, odražavajući rast iznad očekivanja u nekim od najvećih ekonomija u regionu i oprezno proširenje podsticajnih programa iz ere pandemije koje će sprovesti neke vlade”, naveli su oni.

    Igor Gavran, ekonomski analitičar, za “Nezavisne novine” kaže da se slaže s ocjenama iz izvještaja o uticajima na BiH, osim što ističe da je rast i prije pandemije bio slab i nedovoljan, što, po njegovom mišljenju, utiče na iseljavanje koje je bilo prisutno i u ranijem periodu.

    “Dakle, povratak na stanje prije pandemije nije dovoljan, nego nam treba puno više i ozbiljne stope rasta da nadoknadimo godine i decenije stagnacije i zaostajanja. Iseljavanje nije uzrokovano samo manjim socijalnim davanjima, nego brojnim drugim razlozima, od kojih su mnogi navedeni već u ovome saopštenju. I tragično je da se umjesto mjera za ostanak i povratak naših građana predlaže sve više uvoz radne snage, pa čak i robota”, smatra on.

  • “U BiH oslabilo interesovanje za pridruživanje EU”

    “U BiH oslabilo interesovanje za pridruživanje EU”

    Interesovanje BiH da se pridruži EU značajno je oslabilo nakon što je Ukrajina dobila status kandidata, izjavio je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    “Što se tiče spoljne politike, moramo priznati da je naš nekadašnji entuzijazam da se pridružimo EU od prije 30 godina značajno oslabio. EU je poslala BiH poruku koja je više djelovala kao ultimatum Austro-Ugarske Srbiji 1914. godine nego kao nešto konstruktivno. To je dodatno zatvorilo vrata i umanjilo našu težnju da se pridružimo EU. Ali, u određenom formalnom smislu, to (put ka učlanjenju u EU) ostaje naš stav”, rekao je Dodik za TASS.

    Prema njegovim riječima, EU je pokazala svoju nedosljednu prirodu kada BiH, nakon 10 do 15 godina nepokolebljive politike, nije dobila kandidatski status, već je on dodijeljen Ukrajini.

    “Poslata nam je poruka, koju smo vrlo dobro razumjeli: postoji ad hok politika koja gura njihove interese, a ne integriše region kroz izvršavanje određenih procedura”, naglasio je Dodik.

    Dodik je ranije izjavio da je i odluka Savjeta Evrope da ne dodijeli BiH status kandidata za učlanjenje “ogromno razočarenje” za zemlju.

    On je naglasio da je popularnost EU značajno opala u BiH u posljednjih nekoliko godina, ali da BiH i dalje nastavlja kretanje svojim evropskim putem.

  • “Nema nafte za one koji određuju gornju granicu cene”

    “Nema nafte za one koji određuju gornju granicu cene”

    Rusija nema nameru da isporučuje naftu potrošačima koji određuju gornju granicu cene za rusku naftu, izjavio je danas potpredsednik Vlade RF Aleksandar Novak.

    “Mi smo protiv takvih netržišnih instrumenata jer su takvi presedani veoma štetni za tržište energenata. To dovodi samo do deficita i oscilacije cena. Ukoliko ovakav mehanizam bude uveden cenu će platiti potrošači”, rekao je Novak na konferenciji za novinare.

    On je upozorio zemlje koje nameravaju da uvedu gornju granicu za cenu ruske nafte da je za Rusiju prihvatljivo da isporučuje naftu samo onim kupcima koji podržavaju tržisne mehanizme u određivanju cene nafte, prenosi Tas.

  • Ukrajini će biti vraćene teritorije?

    Ukrajini će biti vraćene teritorije?

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov nagovestio je da bi određene teritorije u okviru četiri regiona Ukrajine koje je pripojila Rusija, mogle da budu vraćene.

    Govoreći o granicama u regionima Donbas, Herson i Zaporožje, ruska medijska grupa RBC prenosi da je Peskov rekao sledeće:

    “Pročitajte naredbu. Tamo postoji zakonska formulacija. Generalno, naravno, govorimo o teritoriji na kojoj je delovala vojno-civilna administracija u vreme prijema u Rusiju”.

    A onda je dodao: “Ali još jednom ponavljam: određene teritorije će biti vraćene tamo, a mi ćemo nastaviti da konsultujemo stanovništvo“.