VRBAS Media

Autor: INFO

  • Pet razloga zašto je Kina u ekonomskim problemima

    Pet razloga zašto je Kina u ekonomskim problemima

    Kineski ekonomski rast se usporava, a sve zbog toga kako bi se država prilagodila politici “nula zaraženih” koronavirusom i smanjenju potražnje na globalnom tržištu.

    Podaci za posljednji kvartal pokazuju da se ekonomski razvoj usporava te se time povećava vjerovatnoća da će druga najveća ekonomija svijeta upasti u recesiju. Godišnja stopa razvoja od 5,5 posto sada djeluje nedostižno, a kineski zvaničnici uvjeravaju da ova stopa rasta sada i nije toliko važna. Zapravo, ekonomisti očekuju da ove godine uopće neće biti ekonomskog rasta.

    Kina se ne bori protiv visoke stope inflacije, kao što je to slučaj u Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji, ali ima drugih problema – ima manje kupaca za svoje proizvode na domaćem i globalnom tržištu, a ekonomski rast ometaju i tenzije sa SAD-om.

    Ni domaća valuta nije na dobrom putu, jer se njena vrijednost naglo snižava, u odnosu na dolar. Zbog slabog juana strahuju investitori te se povećava neizvjesnost na finansijskim tržištima. To otežava Centralnoj banci Kine da plasira novac u privredu. Sve to se dešava u trenutku kada su politički ulozi kineskog predsjednik Xi Jinpinga vrlo visoki. Očekuje se da će on na Kongresu Komunističke partije 16. oktobra osigurati treći mandat.

    BBC je izdvojio pet razloga zašto je kineska ekonomija u nevoljama.

    Politika “nula zaraženih” uzrokuje haos

    Pandemija koronavirusa u nekoliko gradova, među kojima su proizvodni centri Shenzhen i Tianjin, šteti ekonomskim aktivnostima. Ne troši se mnogo novca na potreptšine, kao što su hrana i piće, a uslužne djelatnosti su pod pritiskom. Zvanični statistički podaci govore da je industrijska proizvodnja porasla tokom prošlog mjeseca. Razlog za to bi mogao biti to što vlast više troši na infrastrukturne projekte.

    No, to se desilo nakon dva mjeseca tokom kojih se proizvodnja nije proširila. Zbog toga pojedini sumnjaju u zvanične podatke o industrijskoj proizvodnji, odnosno pretpostavljaju da je stopa industrijske proizvodnje zapravo u padu. Tržišna potražnja je u padu u pojedinim zemljama, kao što su SAD, a razlog za to jeste rast kamatnih stopa, rast inflacije i rat u Ukrajini.

    Stručnjaci su saglasni da bi Peking morao učiniti više kako bi stimulisao ekonomiju, ali je malo izgledno da će to učiniti. To je malo izgledno zbog politike “nula zaraženih” koronavirusom. Ekonomista finansijske kompanije S&P Global Ratings Louis Kujis smatra da nema smisla investirati na tržištu na kojem se smanjuje potražnja.

    Peking ne radi dovoljno

    Peking je u augustu ove godine najavio plan vrijedan 203 milijarde dolara za jačanje malih preduzeća, razvoj infrastrukture i izgradnju nekretnina. No, može se učiniti mnogo više od toga kako bi se podstakla potrošnja, ekonomski razvoj i stvorila radna mjesta.

    To podrazumijeva znatno veće ulaganje u infrastrukturu, olakšavanje zaduživanja za kupovinu stanova, olakšavanje investitorima i uvođenje poreskih olakšica. Kujis je ocijenio da je reakcija vlasti, kako je rekao, prilično skromna, u poređenju s onim što se vidjelo tokom ranijih ekonomskih kriza.

    Tržište nekretnina je u krizi

    Slaba aktivnost na tržištu nekretnina i negativno raspoloženje na tržištu nekretnina su, kako je objavio BBC, nesumnjivo usporili ekonomski rast. Tržište nekretnina i industrije povezane s ovim tržištom su teško pogođene. Zajedno čine trećinu kineskog BDP-a.

    “Kada je slabo povjerenje na tržištu nekretnina, to stvara nepovjerenje prema skoro svim ekonomskim kretanjima”, napomenuo je Kujis.

    Brojni su Kinezi koji odbijaju dati hipoteku za nekretnine koje su još u izgradnji i sumnjaju da će one ikada biti izgrađene. Potražnja za novim domovima je smanjena i to je smanjilo potrebu za uvozom potrepština koje se koriste u građevinarstvu.

    Uprkos pokušajima Pekinga da podstakne tržište nekretnina, cijene kuća u desetinama gradova tokom ove godine su niže za više od 20 posto. S obzirom na to da su investitori pod pritiskom, analitičari su mišljenja da će vlasti morati učiniti mnogo više kako bi se vratilo povjerenje na tržištu nekretnina.

    Klimatske promjene dodatno pogoršavaju situaciju

    Sve ekstremniji klimatski uslovi imaju trajan utjecaj na kinesku industriju. Toplotni talas, obilježen sušom, u augustu je pogodio provinciju Sichuan i grad Chongqing koji se nalazi u centralnom pojasu zemlje.

    U trenutku kada je poraslo korištenje klima uređaja znatno se opteretila elektromreža u provinciji koja se potpuno oslanja na proizvodnju struje iz hidroenergije. Velike tvornice, među kojima su i one u kojima se proizvode iPhone i Teslini automobili, bile su prisiljene skratiti radno vrijeme ili su zatvorene.

    Prema zvaničnim statističkim podacima, profit u industriji željeza i čelika je tokom augusta bio niži za 80 posto, u odnosu na isti period prošle godine. Država je intervenisala tako što je energetskim kompanijama i poljoprivrednicima dala desetine milijardi dolara pomoći.

    Tehnološki titani gube investitore

    Kako je istakao BBC, ne pomaže ni regulatorni udar na kineske tehnološke titane, a koji traje dvije godine. Kompanije Tencent i Alibaba prijavile su da su u posljednjem kvartalu imale pad prihoda.

    Desetine hiljada radnika izgubili su posao, pa je trenutno jedna od pet osoba starosti od 16 do 24 godine nezaposlena. Postoji opasnost da to bude dugoročna šteta po kinesku produktivnost i ekonomski rast.

    Pojedine privatne kompanije, među kojima su i one najuspješnije, su pod većim nadzorom vlasti, što je slučaj kako jača moć predsjednik Jinpinga. Dok državne kompanije dobijaju naklonost vlasti, strani investitori se povlače.

    Japanski kongolomerat Softbank je povukao mnogo novca iz Alibabe, dok je konglomerat Berkshire Hathway, koji je u vlasništvu multimilijardera Warrena Buffeta, prodao vlasnički udio u tvornici električnih automobila BYD. Tencent je u drugoj polovini ove godine stopirao investicije vrijedne više od sedam milijardi dolara.

    U SAD-u postoji antagonizam prema kineskim kompanijama koje su na tržištu dionica ove zemlje. Prema ocjeni BBC-a, svijet se navikava na to da Peking više nije toliko otvoren za poslovanje, koliko je nekada bio, te da predsjednik Jinping stavlja u rizik veliki ekonomskih uspjeh Kine ostvaren u posljednjih deset godina.

  • Orban: Politika sankcija prema Rusiji mora se promijeniti

    Orban: Politika sankcija prema Rusiji mora se promijeniti

    Politika sankcija Evropske unije prema Rusiji mora da se promijeni, pošto nije postignut očekivan efekat, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.

    On je sinoć u video snimku na Fejsbuku, uoči samita šefova država i vlada EU u Pragu, rekao da se na tom sastanku mora razgovarati o nekim “težim temama”, prenosi MTI.

    – Da li će evropske zemlje imati gas i struju u narednim mjesecima – upitao je mađarski premijer.

    Orban je rekao da se Mađarska ranije uspješno izborila da dobije izuzeće od embarga i sankcija na naftu.

    Proteklih dana, zemlja je takođe postigla izuzeće od novih sankcija koje utiču na snabdijevanje nuklearnom energijom i gasom, dodao je on.

    Sankcije su dovele do “drastičnog skoka” cijena energenata, koje je skoro nemoguće platiti, istakao je Orban.

    – Rusija uopšte nije pala na koljena i evropske ekonomije krvare na smrt – izjavio je Orban.

    On je zaključio da je postalo “očigledno da se politika sankcija mora promijeniti“ i da je to glavno pitanje na sastanku evropskih lidera, navodi MTI.

  • Cvijanović: Nema zahlađenja odnosa SNS-a i SNSD-a

    Cvijanović: Nema zahlađenja odnosa SNS-a i SNSD-a

    Potpredsjednik SNSD-a Željka Cvijanović rekla je da nema zahlađenja odnosa između Srpske napredne stranke (SNS) i SNSD-a i navela da se čula telefonom sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem nakon izbora.

    “Čuli smo se neki dan, to jutro, nezvanično naravno, jer još nemamo zvanične rezultate”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je rekla i da joj nije jasno zbog čega je navodno zahlađenje odnosa između SNS-a i SNSD-a postalo glavna tema ovih izbora i da ne prati šta ljudi pišu na Tviter.

    Upitana šta će izbori promijeniti u BiH, Cvijanovićeva je ukazala da promjene u BiH ne zavise samo od izbora.

    “Ne znam šta će se promijeniti u okviru BiH zato što to ne zavisi samo od izbora, nego od toga koliko ste u stanju da mobilišete političku volju ili bilo šta u okviru BiH, i koliko su oni koji sa strane često mešetare po BiH u stanju da razumiju šta su realnosti i stvarni problemi BiH”, navela je Cvijanovićeva.

    Ona je poručila da želi da ode na poziciju srpskog člana Predsjedništva BiH da bi doprinijela svemu od čega mogu imati korist i Srbi, i Hrvati, i Bošnjaci imajući na umu da je tamo u ime Republike Srpske i da prevashodno mora da vodi računa o zaštiti interesa Srpske.

    “Ne mogu prihvatiti nešto što je suprotno Ustavu, ustavnoj poziciji, kapacitetu, statusu Republike Srpske i njenim interesima. Sve drugo što treba da daje jednake benefite svima, ja sam u stanju da o tome razgovaram, ali vodeći računa šta nam je Ustav dao”, rekla je Cvijanovićeva za Euronews.

    Ona je istakla da je otvorena za saradnju sa svima.

    “Ja dajem priliku svakome da pokaže svoj maksimum. Ako vidim da to radiš namjerno, bezobrazno i protiv interesa Republike Srpske, i protiv onoga što pokušavam kolegijalno da kažem, onda ja imam svoj odgovor na to. Što bih ja gledala kako će oni (Željko Komšić i Denis Bećirović) mene tretirati, hajde da vidimo kako ću ja njih tretirati”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je ukazala da su i Predsjedištvo BiH i mnoge druge institucije koje su pod uticajem bošnjačke politike do sada blokirali neke najvažnije i zajedničke projekte za Republiku Srpsku, među kojima i HE “Buk Bijela”, koja bi mogla da zadovolji u potpunosti potrebe za strujom najmanje 100.000 domaćinstava.

    Cvijanovićeva je istakla da su njen prioritet Republika Srpska i njeni interesi.

    “Neću nikome nanijeti štetu, niti sam ikada nekome nanijela štetu. Nemam namjeru da tamo radim nešto što bi bilo na štetu ni Bošnjaka, niti Hrvata, ali neću dozvoliti ni da se radi nešto na štetu Republike Srpske i Srba. Imam mehanizme da to spriječim i koristiću ih, a taj mehanizam je Ustavom propisan”, poručila je Cvijanovićeva.

  • “To je praktično odluka o sankcijama Srbiji”

    “To je praktično odluka o sankcijama Srbiji”

    Premijerka Srbije Ana Brnabić rekla je da poslednja odluka EU “praktično odluka o sankcijama Srbiji”.

    “Relativno dobra vest je to što je to pomereno do decembra. Za sada je okej, ali borićemo se i dalje”, rekla je Brnabić za TV Prva. Kako je rekla, ovo je otvoreni akt neprijateljstva Hrvatske prema Srbiji i Hrvatska energente koristi u političke svrhe.

    “Taj naftovod je građen za vreme bivše Jugoslavije, našim novcem, a Hrvatska ga sada koristi kao političko oruđe”, rekla je premijerka.

    Kako je navela, nije bilo nikakvih problema sa Janafom, jer oko 70 odsto tok naftovoda koristi Srbija.

    “Uvek smo plaćali sve na vreme, ni dan nikad nismo kasnili”, rekla je Brnabić.

    Što se tiče uvođenja sankcija Rusiji i ekonomskih posledica, Brnabić je rekla da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić objasnio poziciju naše države.

    “Mi smo u specifičnoj poziciji. Srbija je zemlja nad kojom je izvršena agresija 1999. godine, a nakon toga, 2008. godine je brutalno pogažen teritorijalni integritet naše zemlje. Postoje pritisci svaki dan, a šta će biti dalje, videćemo”, rekla je premijerka.

  • Dodik o protestima opozicije: Ko gubi ima pravo da se ljuti

    Dodik o protestima opozicije: Ko gubi ima pravo da se ljuti

    Ko gubi ima pravo da se ljuti, ovako je sinoć proteste opozicije prokomentarisao Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, koji je bio i protivkandidat za predsjednika Republike Srpske Јeleni Trivić iz PDP-a.

    Dodaje da je sve prošlo mirno.

    Komentarišući navode o krađi, kaže da to nije mjesto gdje se krađa utvrđuje.

    “Trebalo je sačekati pa reći jest ili nije bilo. Potpuno sam uvjeren da je to pravljenje jedne atmosfere koja uopšte ne postoji”, rekao je Dodik za televiziju K3 pojašnjavajući da je CIK naložio da se prvo broji Predsjednistvo BiH, pa Parlamentarna skupština, pa predsjednik Republike Srpske i da brojanje za predsjednika nije počelo prije 23 časa i da rezultati nisu mogli biti poznati prije 1 pola dva iza ponoći.

  • Biden: Rizik od nuklearnog “Armagedona” najveći od kubanske raketne krize 1962.

    Biden: Rizik od nuklearnog “Armagedona” najveći od kubanske raketne krize 1962.

    Američki predsjednik Joe Biden rekao je da je rizik od nuklearnog “Armagedona” na najvišem nivou od kubanske raketne krize 1962. godine.

    Biden je rekao da se ruski predsjednik Vladimir Putin “ne šali” kada govori o korištenju taktičkog nuklearnog oružja nakon pretrpljenih neuspjeha u Ukrajini.

    SAD je pokušavao pronaći način na koji bi Putin izašao iz rata, dodao je Biden. SAD i EU ranije su rekli da Putinovo zveckanje nuklearnim oružjem treba shvatiti ozbiljno.

    Međutim, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan prošle je sedmice rekao da uprkos nuklearnim nagovještajima Moskve, SAD nije vidio znakove da se Rusija neposredno sprema upotrijebiti nuklearno oružje.

    Govoreći na privatnom događaju organizovanom za prikupljanje sredstava, predsjednik Biden je rekao da se ruski čelnik “ne šali” kada govori o korištenju taktičkog nuklearnog, biološkog ili hemijskog oružja – “jer je njegova vojska, moglo bi se reći, znatno slabija”.

    “Prvi put od kubanske raketne krize imamo direktnu prijetnju upotrebom nuklearnog oružja, ako se stvari nastave putem kojim su išle”, rekao je Biden kolegama demokratima.

    Dodao je da se nismo suočili s mogućnošću “Armagedona” od Kennedyja i kubanske raketne krize.

    Godine 1962. SAD i Sovjetski Savez – pod predsjednikom Kennedyjem i Nikitom Hruščovom – bili su blizu nuklearnog obračuna oko postavljanja ruskog nuklearnog oružja na Kubi.

    Taj događaj je, smatraju mnogi stručnjaci, najbliže što je svijet ikada došao nuklearnom ratu u punoj mjeri.

    Biden je rekao kolegama demokratima da bi upotreba taktičkog nuklearnog, biološkog ili hemijskog oružja mogla brzo izmaknuti kontroli.

  • Cijena nafte u daljem porastu

    Cijena nafte u daljem porastu

    Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su ponovo u porastu nakon što su Organizacija proizvođača i izvoznika nafte i njihovi saveznici OPEK plus postigli saglasnost za smanjenje dnevne proizvodnje za dva miliona barela dnevno.

    U Londonu je cijena sirove nafte brent iz Sjevernog mora porasla za 73 centa i sada je 94,10 dolara po barelu.

    U NJujorku je cijena svijetle sirove nafte veća za 49 centi i iznosi 88,25 dolara po barelu.

    Sporazum u OPEK plus postignut je pred embargo EU na rusku naftu i dovešće do smanjenja isporuka nafte na tržište koje je već slabije snabdjeveno.

    “Vjerujemo da će objavljena mjera imati znatan uticaj na cijene. Do decembra barel brenta biće veći od 100 dolara po barelu”, rekao je analitičar tržišta Horhe Leon iz firme “Ristad enerdži”.

  • Rusija traži tajno glasanje u UN o osudi njene aneksije dijelova Ukrajine

    Rusija traži tajno glasanje u UN o osudi njene aneksije dijelova Ukrajine

    Rusija je pozvala na tajno glasanje sljedeće nedjelje o rezoluciji koju podržava Zapad i koja bi osudila njen “pokušaj nelegalne aneksije” dijela četiri ukrajinska regiona i zahtijevala da Moskva odmah poništi svoje postupke.
    Rusija se očigledno nada da će dobiti veću podršku od 193 države u Generalnoj skupštini ako njihovi glasovi ne budu javni.

    Rusija je stavila veto na pravno obavezujuću rezoluciju Savjeta bezbjednosti od 30. septembra da osudi referendume o aneksiji u četiri ukrajinska regiona kao nezakonite, proglasi ih nevažećim i apeluje na sve države da ne ih priznaju.

    SAD i Albanija, koje su sponzorisale rezoluciju, obećale su da će to pitanje iznijeti svim članicama UN u Generalnoj skupštini, gdje nema veta, ali rezolucije nisu pravno obavezujuće.

    Generalna skupština je najavila da će se njena vanredna specijalna sjednica o Ukrajini nastaviti u ponedjeljak popodne, kada će biti predstavljen nacrt rezolucije.

    Diplomate su saopštile da očekuju da se govori zemalja članica nastave u utorak, a glasanje o rezoluciji vjerovatno u srijedu.

    Glasanje o rezolucijama u svjetskom tijelu je tradicionalno javno i osvijetljeno svjetlima različitih boja na velikoj tabli na kojoj je ime svake zemlje, prenosi “N1”.

    Međutim, ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzja je u pismu na šest stranica svim ostalim ambasadorima u UN rekao da je pravni savjetnik UN potvrdio da Generalna skupština može da koristi tajno glasanje „u donošenju odluka“.

  • Vučić sa Šolcom i Makronom: Ključne teme razgovora Kosovo i evropski put Srbije

    Vučić sa Šolcom i Makronom: Ključne teme razgovora Kosovo i evropski put Srbije

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas u Pragu sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom i francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom.
    Kako je Vučić nakon sastanka rekao, ključne teme razgovora bile su Kosovo i evropski put Srbije. On je zatim dodao da vjeruje da je odgovorno i ozbiljno zastupao Srbiju i njene interese.

    U Pragu će biti upriličena svečana večera kojoj će prisustvovati Vučić, ali i hrvatski premijer Andrej Plenković, albanski predsjednik Edi Rama, francuski predsjednik Makron, austrijski kancelar Karl Nehamer, finska premijerka Sana Marin i mnogi drugi strani lideri.

  • Lukašenko: U Bjelorusiji je od danas zabranjen rast cijena

    Lukašenko: U Bjelorusiji je od danas zabranjen rast cijena

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko je izjavio da je zabranio rast cijena usljed rasta inflacije.

    Lukašenko je od 1994. godine na čelu bivše sovjetske republike i javnosti je poznat kao ekscentričan i radikalan političar.

    “Rast cijena je zabranjen od 6. oktobra. Zabranjen! Od danas, a ne od sutra”, poručio je.

    Prema njegovim riječima, cijene su nečuvene i više su za 18 posto, u odnosu na prethodnu godinu. Istakao je da su skoro sve namirnice poskupile te da se u Minsku prethodnih dana dešavala nestašica jaja.

    Lukašenko je kao cilj postavio to da se stopa inflacije do naredne godine snizi na sedam do osam posto.

    Da je Bjelorusija vrlo dobra saveznica Rusije, pokazalo se i u tome što je dozvolila Rusiji da i sa njenog teritorija počne agresija na Ukrajinu. Bjelorusija je pod sankcijama Zapada zbog agresije na Ukrajinu i zbog gušenje ljudskih prava.