Kandidat SNSD-a za srpskog člana Predsjedništva BiH Željka Cvijanović smatra da protesti opozicije u Republici Srpskoj i zahtjevi za ponavljanje izbora neće izazvati bilo kakvu nestabilnost u Srpskoj.
Cvijanović je naglasila da je SNSD dobio dodatni dio glasova u odnosu na prošle izbore, ocijenivši da će to značiti jak orijentir za formiranje buduće vlade, ali i upravljanje svim drugim procesima u BiH.
Ona je rekla da je na sceni standardna matrica ponašanja opozicije, jer je i na prošlim izborima 2018. godine bila slična situacija i tada su održani brojni protesti.
Cvijanović je podsjetila da su nezadovoljni i tada demonstrirali na trgu, gdje je njen tadašnji protivkandidat na izborima za predsjednika Republike Srpske, kojeg je pobijedila, sebe proglašavao za predsjednika.
Ona je podsjetila da je i tada na trgu u Banjaluci bila Јelena Trivić, sadašnji protivknadidat na izborima za predsjednika Republike Srpske Miloradu Dodiku, koja se pred kamerama i javnošću zaklela da zbog neregularnosti o kojima su govorili nikada neće uzeti poslanički mandat, a onda nakon nekoliko dana sjela u poslaničku klupu.
Cvijanović je istakla da to pokazuje da postoji kontinuitet u matrici djelovanja opozicije, koja je sada od Kristijana Šmita tražila da se promijene pravila, pa je on izašao u susret njihovim zahtjevima i prije izbora promijenio određene tehničke stvari, na kojima je instistirala opozicija.
“Mi sada imamo drugačiju, poboljšanu rutinu, kada je u pitanju procedura na sam izborni dan. Ali, i pored svega toga, oni se opet bune i žale. Mislim da će ovo proći, a mi ćemo dobiti još jedan broj glasova kada stignu rezultati od mobilnih timova za ljude koji su bili spriječeni da glasaju, kao i glasovi koji dolaze iz inostranstva”, rekla je Cvijanović za Radio Beograd, prenosi Srna.
Cvijanović je navela da se sada u javnosti i u medijima kao tema protura priča o različitom broju glasova između nje i Dodika, te podsjetila da je takav omjer postojao i prije četiri godine i da je tada Dodik kao kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH imao više glasova od nje kao kandidata za predsjednika Srpske.
Ona je objasnila da za to postoji više razloga, a prvi je taj da je mjesto predsjednika Republike Srpske najvažnije i da zato svi “jurišaju” na tu poziciju, jer znaju da nakon toga postoji trasiran put za izbor Vlade, za skupštinsku većinu, zbog čega je to najzanimljivija i realno najjača pozicija, za koju se najviše i kalkuliše.
S druge strane, ukazala je Cvijanović, na izborima za člana Predsjedništva BiH drugačije se mobilišu glasovi zato što tu male partije znaju, s obzirom na broj glasova koji mora da se izbori, da ne mogu da osvoje toliko glasova, pa se prepuštaju volji da se izglasa ko hoće.
“To je za mene uobičajeno, što se desilo i 2018. i ove godine. Ne vidim tu ništa osim vrlo važnu činjenicu, govoreći čisto politički, a to je da je SNSD ostao ubjedljivo najjača politička partija, koja je pojačala svoj kapacitet na ovim izborima”, naglasila je Cvijanović.
Ona je istakla da je legalista i da svi uvijek treba da se drže zakona, te da postoje zakon i procedure koje opozicija nije ispoštovala, jer nisu podnijeli prijave na zakonom predviđeni način, već su otišli preuranjeno pred Centralnu izbornu komisiju (CIK) BiH. Ona smatra da su to uradili kako bi poslali sliku da se zbog nečega bune i da bi to bio uvod u proteste.
Govoreći o primjedbama opozicije, Cvijanović je navela da je ponovljeno brojanje na nekim biračkim mjestima, gdje je bilo situacija da je (kandidatu SNSD-a za predsjednika Republike Srpske) Miloradu Dodiku uskraćen broj glasova koji je pripisivan nekom drugom ili trećem kandidatu.
“Јa sam uvijek za to da se uradi šta je zakon predvidio, a u ovom slučaju je predvidio korake na osnovu kojih može da se obavi provjera. Mislim da tu neće biti nikakvih problema i ocjenjujem ove izbore kao fer, demokratske i slobodne i kao izbore koji su imali minimalan broj tehničkih problema i nedostataka”, rekla je Cvijanović.
Komentarišući odluku Kristijana Šmita da u toku izbornog procesa nametne izmjene Izbornog zakona BiH i izbornih pravila u Federaciji BiH uz obrazloženje da će to doprinijeti funkcioniusanju BiH, Cvijanović je podsjetila da Republika Srpska ne priznaje Šmita za visokog predstavnika jer nije dobio odobrenje Savjeta bezbjednosti UN.
“Ali, sve i da jeste izabran na propisan način, nikada nijednim aktom ni legitimnog predstavnika nije predviđeno da on mijenja zakone i Ustav i da bilo šta nameće. Oni su to godinama radili u BiH neovlašteno, uzurpirajući prava domaćih institucija i djelujujući umjesto njih”, objasnila je Cvijanović.
Ona je naglasila da je njen stav o tom pitanju jasan i da su domaće institucije te koje treba da mijenjaju zakone, Ustav po propisanoj proceduri, kao i da su one odgovorne građanima i da zbog njih ulaze u političke utrke, dobijaju svoje mandate i nakon toga odgovaraju svojim građanima, kako onima koji su ih birali, tako i onima koji to nisu učinili.
“Nema tu nekog stranca koji treba da bude autoritet iznad demokratskih i legalno izabranih institucija”, navela je Cvijanović.
Ona je upitala “kakva je to BiH ako njenu funkcionalnost treba da obezbijedi neizabrani stranac, odnosno pojedinac iza kojeg stoje dvije ili tri države, čak ne ni cijela EU, u kojoj se često zgražavaju na to da dođe neki pojedinac i da to radi u jednoj državi”.
“Kakva je to BiH i o kakvoj funkcionalnosti govorimo? Dolazimo do zaključka da je u pitanju veliki eksperiment u kojem se ide na intervencionizam umjesto da oni koji to rade ohrabre unutrašnji dijalog i kažu domaćim faktorima da oni upravljaju svojom zemljom i donose odluke, za koje trpe štetu ako su odluke loše, a dobijaju benefite ako su dobre. Ovim intervencijama BiH nigdje neće stići”, rekla je Cvijanović.
Govoreći o posljednjoj intervenici u režiji Šmita, ona je ocijenila da će najnovijim nametnutim izmjenama pravila donekle biti srećniji Hrvati kao politička zajednica u okviru BiH, jer će smatrati da će imati nešto od onoga što im je neophodno da dođu do legitimnog predstavljanja.
Cvijanović je napomenula da Republika Srpska nikada nije zadovoljna nametanjima, pa čak i kada bi to bilo u njenu korist.
“Mi ne možemo dati zeleno svjetlo tome da neko umjesto nas odlučuje na takav brutalan način da promijeni zakon. Imamo strane intervencije u cijelom svijetu, ali tako brutalno da se zamijeni ili totalno ukloni legitimitet neke domaće institucije da bi došao neko nelegitiman, to je apsurd”, smatra Cvijanović.
Prema njenoj ocjeni, to je nakaradan sistem, tako da iz brutalnog intervencionizma stranaca ne može da se izrodi bilo šta dobro za BiH, zbog čega oni koji žive u BiH, a posebno oni koji su zastupljeni u institucijama imaju odgovornost da uređuju stvari tako da odraze ono što je ljudima u BiH Ustav dao kao pravo.
“Sve intervencije stranaca do sada su bile usmjerene na oduzimanje od Republike Srpske. Mi smo u mnogim slučajevima bili devastirani sa aspekta nadležnosti, jer su one oduzimane od Srpske i prebacivane na nivo zajedničkih organa”, rekla je Cvijanović.
