VRBAS Media

Autor: INFO

  • Snažna eksplozija u Istanbulu, ima nastradalih

    Snažna eksplozija u Istanbulu, ima nastradalih

    U Istanbulu u Turskoj dogodila se ekspolozija na trećem spratu trospratne stambene zgrade.

    Kako prenose truski mediji, na mjesto događaja stigao je guverner grada Ali Jerlikaja. Prema njegovim riječima, u eksploziji su poginule tri osobe.

    Kao rezultat eksplozije, izbio je požar u zgradi koja se nalazi u oblasti Kadikoi.

    Na lice mjesta je pozvan veliki broj vatrogasnih jedinica i vozila Hitne pomoći. Intervencijom vatrogasaca požar je stavljen pod kontrolu.

    Jedna povrijeđena osoba je izvučena iz zgrade i prebačena u bolnicu, prenosi agencija Max fax.

    Prema prvim informacijama, uzrok eksplozije je curenje gasa u stanu koji se nalazi na trećem spratu zgrade, ali zvanični uzrok eksplozije nije saopšten.

  • Napadnut Kijev

    Napadnut Kijev

    Nekoliko eksplozija odjeknulo je jutros u centralnom delu Kijeva, saopštio je gradonačelnik ukrajinske prestonice Vitalij Kličko.

    Prema nepotvrđenim informacijama ima mrtvih.

    On je na Telegramu napisao da se čulo nekoliko eksplozija u Ševčenskovskom okrugu, prenosi Interfaks Ukrajina.

    Rojters, pozivajući se na svedoka, prenosi da se oblak crnog dima diže iznad zgrada.

    Novinari stranih agencija međutim javljaju da su odjeknule tri eksplozije i to u centru Kijeva. Kako n avode, detonacije su se čule oko 8.15 po lokalnom vremenu (7.17 po srednjoevropskom), prenosi Frans pres.

    Novinari agencije AP koji su čuli detonacije kažu da im izgleda kao da su izazvane raketnim napadima.

    Sirene za vazdušnu uzbunu su se oglasile nekoliko desetina minuta pre detonacija.

    Za sada nepotvrđenim informacijama, koje su preneli novinari, pozivajući se na hitne službe, ima mrtvih.

  • Erdoan: Evropu čeka teška zima

    Erdoan: Evropu čeka teška zima

    Evropske zemlje će ove zime suočiti sa ozbiljnim teškoćama zbog ograničenja isporuka gasa iz Rusije, ocijenio je turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan.

    On je na sastanku sa članovima Turske omladinske fondacije u Istanbulu rekao da se sada cela Evropa pita kako će proći ova zima, prenosi agencija Anadolija.

    Erdogan je istakao da Turska ove zime neće imati problema sa energetima.

    Govoreći o rusko-ukrajinskom ratu, Erdogan je rekao da Ankara trenutno igra vodeću ulogu u posredničkim naporima za mirno rešenje sukoba.

  • U BiH zasad bez slučajeva ptičjeg gripa

    U BiH zasad bez slučajeva ptičjeg gripa

    U Bosni i Hercegovini zasad nema prijavljenih slučajeva ptičjeg gripa, dok se u nekim evropskim državama ponovo pojavljuje ova zaraza, zbog čega su na tamošnjim farmama prisiljeni da uništavaju piliće.

    Holandija će uništiti oko 102.000 pilića na jednoj farmi na sjeveru zemlje, nakon što je otkriven veoma zarazni soj virusa ptičjeg gripa. Francuska, takođe, bilježi ponovno pojavljivanje virusa, nakon što je ranije ove godine imala najveći talas ove bolesti ikada.

    Iz Kancelarije za veterinarstvo BiH saopštili su da su preko nadležnih entitetskih ministarstava i inspekcija obavijestili farmere o potrebi sprovođenja pojačanih mjera biosigurnosti, odnosno sprečavanja kontakta između domaće peradi i divljih ptica. Farmeri su u obavezi da prijave sumnje na influencu ptica kako kod domaće peradi, tako i kod divljih ptica.

    – Posljednji slučaj ptičjeg gripa prijavljen je u novembru 2021, na području opštine Gradiška kod jednog labuda nađenog uginulog na obali Save. Nakon sprovedenih propisanih mjera, do danas nije bilo novih slučajeva ove bolesti na području BiH. Prije ovog slučaja, posljednji slučaj je prijavljen u februaru 2017. – kaže za Srpskainfo direktor ove kancelarije Saša Bošković.

    Podsjeća da je najveći broj slučajeva ptičjeg gripa registrovan upravo 2017, kada su prijavljena tri žarišta ove bolesti.

    – Kontinuirano pratimo epidemiološku situaciju po pitanju influence ptica u Evropi i svijetu, a u skladu s tim se donose odluke o zabrani uvoza određenih pošiljki peradi i proizvoda porijeklom od peradi iz zaraženih područja, s ciljem sprečavanja unosa bolesti u državu – ističe Bošković.

  • Kakav će biti rasplet izbora za predsjednika Republike Srpske?

    Kakav će biti rasplet izbora za predsjednika Republike Srpske?

    U SNSD i partnerskim strankama smatraju da su izbori završena priča i da je Milorad Dodik novi predsjednik Republike Srpske, ali opozicija protestuje, jer je, kako tvrde, njihova kandidatkinja za predsjednicu RS, Jelena Trivić, pokradena i to „na organizovan mafijaški način“.

    Da li će, danima nakon što su građani glasali, u utakmici Dodik Trivić uslijediti „drugo poluvrijeme“?

    Za sada je jasno jedino da će o tome odlučiti Centralna izborna komisija BiH, ali tek nakon što prebroji sve glasove.

    Prigovori
    Kako objašnjava Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije ”Pod lupom” i bivši član Centralne izborne komisije BiH, tek kada CIK objavi kompletne preliminarne rezultate počinju da teku rokovi za ulaganje prigovora.

    – Svi subjekti mogu da podnesu prigovor, ako smatraju da je bilo kršenja Izbornog zakona. Ja ne znam kakvu će odluku donijeti CIK; to zavisi od predočenih dokaza, ali ako CIK otvori postupak, moraće provjeriti sve što je prijavljeno, te po službenoj dužnosti provjeriti i neke druge slučajeve, u kojima ima indicija da su se desile nepravilnosti – objašnjava Šehić.

    Ključno je to što će CIK prvo utvrditi da li otkrivene i dokazane nepravilnosti na spornim biračkim mjestima mogu uticati na konačni rezultat izbora.

    – Ako mogu uticati na rezultat, zakon nalaže poništavanje glasanja na pojedinim biračkim mjestima, s tim da se na tim mjestima izbori ponavljaju – kaže Šehić.

    Ukoliko se ispostavi da glasanje na spornim biračkim mjestima ne može uticati na konačni rezultat „utakmice“, odgovorni će biti kažnjeni, ali se izbori neće ponavljati.

    Ponavljanje glasanja
    Teško je očekivati da bi CIK mogao poništiti glasanje u cijeloj Republici Srpskoj, što je jedan od zahtjeva opozicije, ali mnogi analitičari smatraju da bi moglo biti ponavljanja glasanja u pojedinim lokalnim zajednicama, koje su javnosti od ranije poznate po izbornim ujdurmama.

    S takvim je stavom saglasan i politikolog Darko Kuzmanović, koji tvrdi da bi neponavljanje izbora u mjestima gdje su nepravilnosti bile očigledne bio definitivni krah i za demokratiju i za građanska prava ljudi koji žive u Srpskoj.

    – Nisam siguran da je realno očekivati da se izbori za predsjednika RS ponove na cijeloj teritoriji Srpske, ali bilo bi dovoljno da se ponove u, recimo, Doboju, Prijedoru, Zvorniku, Kozarskoj Dubici, Novom Gradu i još nekim mjestima, gde je uočen zaista veliki broj nepravilnosti – smatra Kuzmanović.

    Ako se to ne desi, ističe Kuzmanović, regularnost izbora 2022. će biti upitna i godinama će se potezati i pitanje legitimnosti vlasti, kao što je bio slučaj i 2014. godine, poslije afere “Dva papka”.

    Dokazi
    Kuzmanović tvrdi da je i ranije na izborima bilo mnogo neregularnosti, ali da u opoziciji nije bilo volje da se izazove bilo kakva institucionalna reakcija.

    – Sada su na sceni nove opozicione snage: Jelena Trivić, Milan Miličević, Draško Stanivuković, Nebojša Vukanović. Oni nisu spremni da pređu preko očigledne izborne krađe, kao što su to činili neki njihovi prethodnici – kategoričan je Kuzmanović.

    Problem je međutim, što nije dovoljno imati borbene lidere, koji su “uočili nepravilnosti”, jer je najbitnije imati čvrste dokaze za izbornu krađu.

    Kako navodi Vehid Šehić, sasvim je moguće da je u BiH bilo još slučajeva poput onog u Hozićima kod Novog Grada, gdje su glasački listići popunjeni i prije otvaranja biračkog mesta, ali to nije otkriveno, niti je to moguće dokazati.

    – Vjerovatno je takvih slučajeva bilo, ali ako oni nisu otkriveni i dokumentovani na vrijeme, kad glasanje prođe više se ništa ne može učiniti – kaže Šehić.

  • Rusija podržala državni udar u Burkini Faso

    Rusija podržala državni udar u Burkini Faso

    U posljednjem puču u Burkini Faso mladi ljudi mahali su ruskim zastavama na ulicama glavnog grada Ouagadougoua. Takvo nešto je sigurno zagrijalo srca u Kremlju.

    Iako je prilično mali broj ljudi bilo za ruskim zastavama, to je potaknulo spekulacije da je možda bilo ruske umiješanosti u događaje u kojima je kapetan Ibrahim Traoré preuzeo vlast u naciji opterećenoj rastućim džihadističkim nasiljem.

    Jevgenij Prigožin, oligarh blizak ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i osnivač Wagner grupe, mračne plaćeničke organizacije aktivne u nekoliko afričkih zemalja, čestitao je mladom vođi hunte, opisujući ga kao “zaista dostojnog i hrabrog sina svoje domovine”.

    Sergej Markov, bivši savjetnik Kremlja, bio je iskreniji u svojim izjavama pa je tako rekao “Naši ljudi su pomogli novom lideru Burkine Faso”.

    “Još jedna afrička zemlja prećiće sa saradnje s Francuskom na savez sa Rusijom“, rekao je on.

    Za geopolitičkog analitičara dr. Samuela Ramanija, ovo označava otklon od uobičajenih odgovora Rusije na političku nestabilnost u regionu.

    “U prethodnim državnim udarima Rusija je pokušavala da se pozicionira kao slučajni korisnik promjena režima,” kaže dr Ramanai iz Royal United Services Institute, istraživačkog centra za odbranu i sigurnost i autor knjige “Rusija u Africi”.

    “Ovog puta Rusija je mnogo proaktivnija u podršci puču, a to je dovelo do spekulacija da je Rusija igrala koordinirajuću ulogu”, naveo je on.

    Ubrzo nakon preuzimanja vlasti, kapetan Traoré je jasno stavio do znanja da želi raditi s novim međunarodnim partnerima na potiskivanju islamističkih militantnih grupa koje su aktivne u zemlji od 2015. godine. Mnogi su pretpostavili da je mislio na Ruse. No, s obzirom na to da je njegov fokus na porazu džihadista, on kaže da je također otvoren za saradnju sa SAD-om ili bilo kojom drugom zemljom koja je spremna pomoći u poboljšanju sigurnosti u zemlji.

  • Rusija se okreće Iranu

    Rusija se okreće Iranu

    Zvaničnici Rusije i Irana potpisali su danas ugovore o industriji nafte i gasa u vrijednosti više od 40 milijardi dolara čime se nastavlja saradnje ove dvije države.

    Kako je naveo iranski ministar za naftu Javad Ouji, ugovori s Rusijom uključivat će dva dijela.

    “Potpisali smo memorandum o razumijevanju s Rusijom vrijedan četiri milijarde dolara za razvoj naftnih polja kao i sporazum o izgradnji gasovoda i instalacija za proizvodnju tečnog prirodnog sada u iznosu od 40 milijardi dolara”, rekao je Ouji.

    Također, iz Irana su naveli kako će Rusija započeli razvoj šest naftnih i dva plinska polja koja se nalaze na teritoriji Irana.

    Povodom potpisanog ugovora oglasio se i zamjenik ruskog premijera Aleksandar Novak koji je rekao kako će novi projekti produbiti saradnju dvije države.

    “Još uvijek razrađujemo tehničke detalje ugovora što se odnosi na transport, logistiku, cijene i formiranje tarifa. Očekujemo kako će se na početku ugovori kretati oko pet miliona tona nafte na godišnjem nivou, a gas do 10 milijardi kubnih metara”, rekao je Novak.

  • Političke partije u BiH kriju odakle im novac

    Političke partije u BiH kriju odakle im novac

    Samo jedna preporuka sprovedena je u vezi s objavljivanjem informacija o finansijama političkih partija i političkih subjekata koji učestvuju na izborima, stoji u izvještaju Grupe zemalja za borbu protiv korupcije za BiH (GRECO).

    Što se tiče transparentnosti finansiranja partija, kako je istaknuto, domaće vlasti predložile su samo djelimična rješenja koja ne zadovoljavaju evropske standarde.

    “Na primjer, političke partije su bile u obavezi da vode evidenciju o članarinama i dobrovoljnim prilozima i da izdaju potvrde o tome, da u finansijskim računima uključe beneficije dobijene od povezanih lica i da uspostave mehanizme interne finansijske kontrole”, naveli su oni, uz napomenu da se to nije desilo.

    Osim toga, kako je istaknuto, zahtijeva se da se za finansiranje koristi bankarski sistem kojim se uplaćuju iznosi političkim partijama, kao i da se uvede princip jedinstvenog računa kampanje, čime bi se, kako je naglašeno, povećala transparentnost računa i aktivnosti subjekata povezanih sa političkim partijama.

    Poseban problem je, kako je naglašeno, nedostatak adekvatnih sankcija za kršenje pravila o finansiranju stranaka.

    “Iako je pri Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH osnovana nova Služba za reviziju finansiranja političkih partija, nema dokaza o povećanju finansijskih i kadrovskih resursa dodijeljenih CIK-u za obavljanje njegovih nadzornih funkcija koje se odnose kako na finansiranje partija tako i na izbore, niti je saradnja i koordinacija između CIK-a i poreskih i organa za sprovođenje zakona ojačana na operativnom i izvršnom nivou”, istakli su oni.

    Kako ističu, potrebno je nastaviti proces reformi kako bi se dodatno povećala transparentnost političkog finansiranja i podstakla uloga političkih partija kao osnovnog elementa demokratskog sistema.

    “GRECO još jednom apeluje na BiH da u potpunosti sprovede osam od devet preporuka na temu II koje ostaju neriješene”, istaknuto je.

    Azra Husarić Omerović, novinarka BIRN-a, za “Nezavisne novine” kaže da je finansiranje političkih stranaka transparentno u onoj mjeri u kojoj njima odgovara da to prikažu kako bi pokazali održivost i rad njihove stranke.

    “To je ono što je javnosti dostupno putem stranice CIK BiH, odnosno iz finansijskih izvještaja objavljenih na njihovoj stranici. Međutim, problem u praćenju njihovog finansiranja nastaje u situaciji da CIK BiH ne može provjeravati ništa izuzev onoga što su oni dostavili kroz svoj izvještaj. Zbog toga javnosti, ali ni organizacijama koje prate finansijske tokove nisu poznati dodatni izvori finansiranja izuzev onim pojedincima koji se bave istraživanjima i uspiju doći do takvih navoda i dokaza”, ističe ona.

    Kako navodi, primjer netransparentnog finansiranja su i donacije koje se dostavljaju u kešu za potrebe finansiranja terenskih aktivnosti, aktivista, druženja, naročito u predizbornoj kampanji, ali i organizovanje događaja od strane drugih lica, a koji se koriste u svrhu promocije političke stranke.

    “Sve je ovo vidljivo ukoliko pogledamo koliko je koštala predizborna kampanja u vidu promocije, a koliko je stvarni prikazani trošak te političke stranke”, zaključuje Husarić Omerovićeva.

  • Zapalio se automobil na Starčevici

    Zapalio se automobil na Starčevici

    U banjalučkom naselju Starčevica zapalio se automobil, javljaju čitaoci ATV-a.

    Požar na vozilu izbio je u ulici Desanke Maksimović 18 u podnožju Starčevice.

    Ugašen je brzom reakcijom vatrogasaca.

    Više detalja biće poznato nakon uviđaja.

  • Velike mjere sigurnosti uoči novih izbora u SAD-u

    Velike mjere sigurnosti uoči novih izbora u SAD-u

    Potaknuti prijetnjama i zastrašujućim ponašanjem teoretičara zavjere i drugih koji su negodovali nakon izbornog poraza bivšeg predsjednika Donalda Trumpa 2020. godine, širom Sjedinjenih Američkih Država jačaju se operacije za još jedne izbore koji će po svemu sudeći izazvati nove podjele.

    Kada birači u okrugu Jefferson (Colorado) budu glasali na izborima za Kongres 8. novembra, vidjet će zaštitare stacionirane ispred najprometnijih biračkih mjesta.

    U izbornom uredu u Flagstaffu, Arizona, glasači će naići na neprobojna stakla i trebat će poslušati zvučni signal da bi ušli. U Tallahasseeju na Floridi, radnici na izborima će brojati glasačke listiće u zgradi koja je nedavno ojačana sa zidovima napravljenim od super-čvrstog kevlara.

    Izborni čelnici širom zemlje usko koordiniraju s lokalnim snagama reda kako bi brzo reagovali na moguće nerede. Mnogi su također obučili radnike za deeskalaciju sukoba i izbjegavanje mogućih oružanih napada.

    Ono što je također veliki problem je nedostatak osoblja koje bi radilo na izborima. U anketi koja je objavljena u martu veliki broj uposlenika ne želi učestvovati predsjedničkim izborima 2024. godine. Kao glavne razloge navode stres i napade političara.

    Tenzije na izborima 2020. godine su također uplašile mnoge privremene radnike koji provjeravaju glasače, broje glasačke listiće i obavljaju druge zadatke koji omogućuju izbore. Philadelphia je povećala dnevnice radnicima sa 120 na 250 dolara kako bi privukla nove uposlenike.

    Mnogi izborni dužnosnici krive dezinformacije, poput Trumpovih neutemeljenih tvrdnji o izbornoj prevari na izborima 2020. godine, za porast tenzija i prijetnji.

    Justin Roebuck, republikanski službenik okruga Ottawa u Michiganu, istakao je da je Trumpova retorika “zatrovala bunar”, nadahnuvši druge kandidate da siju sumnje u vezi s izborima. U Michiganu, republikanski kandidati za guvernera i državnog sekretara doveli su u pitanje rezultat izbora 2020. godine.

    Osim zidova od kevlara, izborni ured okruga Leon na Floridi održao je za svoje radnike treninge u slučaju oružanog napada, te su postavili stakla otporna na metke i bombe, ali i sigurnosne kamere.

    Neki su uredi platili sigurnosna poboljšanja smanjenjem troškova u drugim poljima. Okrug Jefferson, Colorado, redukovao je slanje pošte glasačima kako bi platio četiri zaštitara koji će nadzirati četiri najprometnija glasačka mjesta u izbornim danima. Poručili su da je mnogo bitnije da budu proaktivni, a ne reaktivni.