VRBAS Media

Autor: INFO

  • Ovo su za sada poznati detalji o ponovljenom brojanju glasova za predsjednika Srpske

    Ovo su za sada poznati detalji o ponovljenom brojanju glasova za predsjednika Srpske

    Protiv ove naredbe nije dozvoljena posebna žalba, rečenica je na kraju jučerašnje odluke CIK BiH o ponovljenom brojanju glasova za predsjednika Republike Srpske, na koju mnogi nisu obratili pažnju.

    Predsjednik SNSD i kandidat za predsjednika RS, Milorad Dodik, izjavio je da će uložiti žalbu na odluku CIK Sudu BiH, ako im, kako kaže, i to dozvole.

    – Ako ima p od pravosuđa morali bi da je ponište, i nateraju CIK da donese preliminarne rezultate, pa onda da donose neke odluke – izjavio je Dodik za RTRS.

    FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIERFOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER
    Kako nam je nezvanično rečeno u CIK, oni su i u ranijim izborima donosili naredbe, ali ni na jednu od njih nije dozvoljena žalba Apelacionom vijeću Suda BiH.

    – Međutim, ako na adresu CIK BiH dođe žalba na naredbu, CIK BiH mora da se izjasni i da je, vjerovatno, odbaci, a onda na to postoji pravo žalbe Sudu BiH. Takva je procedura – kaže izvor Srpskainfo.

    Aleksandar Jokić, advokat iz Banjaluke, objašnjava da formulacija na kraju narebe CIK znači da nema prava žalbe nekoj drugoj komisiji, kao drugostepenom organu.

    -Sudu BiH se može podnijeti žalba u upravnom sporu – kaže Jokić za Srpskainfo.

    Aleksandar Jokić
    Kada će početi ponovljeno brojanje, koliko će trajati, na koliko posmatrača imaju pravo politički subjekti, te da li je moguće da mediji uživo prenose brojanje – pitanja su koja smo zvanično uputili CIK BiH.

    Portparolka CIK, Maksida Pirić, kaže da i u samoj naredbi piše da će vrijeme i dinamika biti naknadno utvrđeni, nakon čega će javnost i svi ostali biti blagovremeno obaviješteni.

    Naredba kaže da će ponovljeno brojanje biti održano u sportskoj dvorani „Zetra“, po dinamici koju utvrdi direktor Glavnog centra za brojanje. Prema odluci CIK BiH od 28. jula 2022, za direktora Glavnog centra imenovan je Goran Mišković, koji je generalni sekretar CIK BiH.

    – Što se tiče pitanja koliko će trajati brojanje, još se radi na organizaciji stolova, timova za brojanje i ostale pripreme. Javnost će i o tome biti blagovremeno informisana. Kada je riječ o posmatračima, u naredbi stoji da akreditovani posmatrači političkih stranaka ispred kojih su ovjereni kandidati za predsjednika i potpredsjednike RS, i nezavisni kandidati, kao i kandidati koji se pojavljuju na glasačkom listiću, mogu biti prisutni u toku brojanja, kao i akreditovani posmatrači za praćenje Glavnog centra za brojanje – kaže Pirićeva za Srpskainfo.

    U prevodu, dozvoljeno je prisustvo (za sada nepoznatom broju) posmatrača SNSD i PDP, Miloradu Dodiku, Jeleni Trivić i ostalim kandidatima za predsjednika RS, kao i posmatračima koji su već u Glavnom centru za brojanje.

    Potpredsjednica SNSD, Željka Cvijanović, izjavila je da će ova stranka zahtijevati da se sve snima i uživo prenosi na javnim servisima i svim drugim medijima koji zatraže pristup, s ciljem potpune transparentnosti.

    Kako nam je rečeno u CIK, to neće biti problem.

    – Naravno, snimanje je moguće. Ali, tu nema priča, snima se samo postupak brojanja glasova – kaže Pirićeva.

  • Šest kazni za Srbiju?

    Šest kazni za Srbiju?

    Evropa sprema šest kazni za Srbiju, ukoliko ne promeni stav o nastavku saradnje sa Rusijom, pišu mediji.

    Naša zemlja se suočava sa pretnjama o potpunoj izolaciji, povlačenju investicija sa Zapada i zatvaranja fabrika, blokada izvoza u evropske države, suspenzija pregovora sa Evropskom unijom, zatvaranjer briselske kase, pa čak i ponovno uvođenje viza, pišu “Novosti”.

    To su, kako navode pojedini sagovornici “Novosti”, crvene linije koje bi značile da je šteta neuvođenja sankcija Moskvi veća od koristi. Postoje i oni koji smatraju da nema veće koristi od podrške koju nam Rusi pružaju oko Kosova.

    Predsednik Aleksandar Vučić ukazao je na komplikovanu situaciju u kojoj se našla naša zemlja, u subotnjem obraćanju građanima. Zauzeo je stav da ćemo zadržati ovakvu politiku do “trenutka dok šteta koja se bude nanosila Srbiji ne bude toliko veća od svega drugog da ćemo morati da priznamo da je želja nekih da unište poziciju naše zemlje takva da moramo da prihvatimo neku drugačiju realnost”.

    Srbija je pod pritiskom da zauzme stranu kako spolja, tako i iznutra. Sve je i otvorenijih poziva iz državnog vrha da se pšrikljhučimo sankcijama Rusiji. Predsednik Vučić je takođe istakao da je pri donošenju odluka bitno da čuvamo i gradimo svoju zemlju.

    Suzana Grubješić, iz Centra za spoljnu politiku, navodi da bi prekid saradnje sa EU mogao da ima katastrofalne posledice, pre svega na našu privredu s obzirom da u zemlje Unije izveze 73 odsto svega što proizvede, te i da dovede do povlačenja kompanija u kojima radi

    “Po najgorem scenariju bio bi to praktično povratak u devedesete, jer bi suspenzija pregovora sa EU mogla da dovede i do ponovnog uvođenja viza i spustila bi rampu za brojne predpristupne fondove i za saradnju koju imamo u raznim oblastima, od zdravstva do obrazovanja”, kaže ona.

    Grubješićeva ukazuje da su i sa Rusijom naši odnosi razgranati u raznim segmentima, od kojih je energetika najvidljivija. U svetlu rešavanja kosovskog pitanja ostaje pozicija Rusije u Savetu bezbednosti UN gde ima pravo veta. Ona kaže da ne treba zanemariti i javno mnjenje koje je izrazito proruski orijentisano i protivi se uvođenju sankcija.

    Ognjen Karanović, predsednik Centra za društvenu stabilnost, kaže da se nažalost ne može isključiti scenario da bude presečen sav dotok energenata iz Rusije, a da ona bude marginalizovana u UN:

    “Ukoliko bi pozicija Srbije, koja je okružena zemljama NATO, postala neizdrživa, ako bi došlo do pretnje agresijom ili ekonomskom i političkom izolacijom, onda bi Srbija svakako primenila mere da zaštiti svoje nacionalne interese, ali to ne mora nužno da znači uvođenje sankcija. Prošlo je više od 230 dana a mi se nismo pridružili embargu, Srbija je jedina država koja se nalazi na putu EU koja to nije učinila, zbog poštovanja prema Rusiji i naših bratskih veza i zato što principijelno poštujemo međunarodno pravo. Da li ćemo biti suočeni sa nekom pretnjom koja bi mogla Srbiju da vrati desetinama godina unazad ne zavisi od nas, to se nalazi u rukama velikih sila. Niko ne želi disbalans odnosa sa Rusijom, ali Srbija će na prvom mestu gledati svoje interese”, zaključuje.

  • U Narodnoj skupštini Srpske počeo sastanak vladajuće koalicije

    U Narodnoj skupštini Srpske počeo sastanak vladajuće koalicije

    U Narodnoj skupštini Republike Srpske počeo je sastanak vladajuće koalicije koji je sazvan nakon odluke CIK BiH da se pristupi novom brojanju glasova za predsjednika Republike Srpske.

    Na sastanak su došli lider SNSD, Milorad Dodik, te potpredsjednici stranke Željka Cvijanović i Radovan Višković, kao i predsjednici SP, US, DEMOS, NPS i NDP sa saradnicima.

    Niko od njih nije davao izjave za medije, a obraćanja se očekuju nakon što sastanak završi.

  • U Srpskoj 25 slučajeva zaraze

    U Srpskoj 25 slučajeva zaraze

    U Republici Srpskoj u posljednja 24 časa virus korona potvrđen je kod 25 lica od 132 testirana, a nije prijavljen nijedan smrtni slučaj, saopšteno je iz Instituta za javno zadravstvo.

    Virus korona potvrđen je kod 13 muškaraca i 12 žena, od kojih je pet lica mlađe, 11 srednje i devet starije životne dobi.

    Prema mjestu prebivališta, devet osoba je iz Banjaluke, pet iz Bijeljine, četiri iz Laktaša, dvije iz Šamca i po jedna iz Broda, Kotor Varoša, Modriče, Pala i Prnjavora.

    Do sada su u Republici Srpskoj potvrđena 119.377 slučaja kovida 19, a preminula su ukupno 6.557 lica kod kojih je potvrđen test na virus korona.

    Na virus korona testirane su ukupno 443.485 osobe.

    Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 85, i to u Univerzitetskom kliničkom centru Srpske 58, a u ostalim bolnicama 27. Na respiratore u UKC-u priključeno je pet pacijenata.

  • Banjalučanin bježao od policije zbog droge

    Banjalučanin bježao od policije zbog droge

    Službenici Policijske uprave Banjaluka, uhapsili su D.C. iz Banjaluke koji je počeo bježati nakon što je policija kod njega pronašla drogu.

    “Policijski službenici su prilikom legitimisanja i pregleda navedenog lica pronašli i oduzeli jednu PVC kesicu u kojoj se nalazila određena količina marihuane. Nakon pronalaska opojne droge, D.C. se dao u bijeg, te se oglušilo o zakonito izdato naređenje policijskih službenika da se zaustavi”, navode iz Policijske uprave Banjaluaka.

    Obilaskom terena ova osoba je pronađena i uhapšena, a o događaju je obaviješten dežurni sudija Osnovnog suda Banjaluka – Odjeljenje za prekršaje.

    Terete ga za prekršaj ometanje državnih organa, privrednih društava i drugih pravnih lica u vršenju javnih funkcija.

  • Cvijanović: Zahtijevaćemo da se brojanje glasova snima i prenosi uživo u medijima

    Cvijanović: Zahtijevaćemo da se brojanje glasova snima i prenosi uživo u medijima

    Potpredsjednica SNSD-a Željka Cvijanović izjavila je da transparentno brojanje glasova sa potpunim pristupom posmatrača nikad nije bilo problem, ali pošto se do ponovnog brojanja došlo manipulativno, pod pritiskom stranaca i opozicije iz Republike Srpske, SNSD će zahtijevati da se sve snima i uživo prenosi na javnim servisima i svim drugim medijima koji zatraže pristup s ciljem potpune transparentnosti.

    “To će biti naš zahtjev, jer nemamo povjerenja u Centralnu izbornu komisiju (CIK) i neka ne objašnjavaju da to nije predvidio zakon, jer ni ovo što su oni u CIK-u uradili nije predvidio zakon. CIK je donio odluku o ponovnom brojanju glasačkih listića za predsjednika Republike Srpske ne da bi nešto provjerili, već da pokradu, odnosno da prekrajaju izbornu volju građana. Da su htjeli provjeravati, držali bi se zakona i ne bi nam pričali da su odlučivali na osnovu šokantnih medijskih pisanja, već na osnovu zakona i činjenica”, ukazala je Cvijanović.

    Na pitanje Srne da li su sva dešavanja nakon izbornog dana unaprijed pripremljena i osmišljena, Cvijanovićeva je istakla da je to pripremljen scenario još onda kad su imenovani članovi CIK-a iz partijskih redova umjesto iz reda profesionalaca.

    “Skandalozno je ovako nezakonito ponašanje CIK-a. Prije tri dana tvrde jedno, a onda odluče ono za šta su prethodno tvrdili da nema zakonskog uporišta. Koja muka, ucjena, pritisak ili pak nagrada može natjerati bilo koga da danas tvrdi da se nešto ne može uraditi, jer nije u skladu sa zakonom, a onda nakon tri dana upravo to uradi? U svjetlu ovakvog ponašanja CIK-a jasno je zašto su PDP i SDS u tu instituciju ugurali svoj kadar, a eliminisali nestranačke ličnosti iz prethodnog saziva CIK-a”, naglasila je Cvijanović.

    Ona je ocijenila da je jasno kao dan i zašto je dvojac Borenović-Trivić preuranjeno proglasio pobjedu, nakon što su dobili rezultate samo za jedan od četiri izborna nivoa i to samo iz Banjaluke.

    “Prema unaprijed pripremljenom scenariju, trebalo je rano proglasiti pobjedu da bi se ujutro moglo pričati o krađi. Zato su brže bolje potrčali u kobajagi pobjedničku šetnju Banjalukom, a ujutro već galamili da im je neko pokrao glasove. Naravno, nakon toga su munjevitom brzinom na red došli i protesti, pa odmah iza toga i odlazak u CIK da prave predstavu iako su znali da je preuranjeno da podnose prijave jer je zakon rekao kad se to čini. Onda se taj CIK, koji ionako ima veliki deficit legitimiteta, jer nikad i nisu prošli kroz konkursnu proceduru, prvo poziva na zakon i govori da su opozicionari džaba došli jer je propisano kad je vrijeme za to. Na ponovljenim protestima opozicionari najavljuju da će proteste iz Banjaluke premjestiti pred prostorije CIK-a u Sarajevu. U međuvremenu, na partijski vezane članove CIK-a vrši se pritisak iz partijskih redova, OHR-a i tri ambasade”, navela je Cvijanović.

    I onda taj CIK koji nekidan reče da to što sad traži opozicija nije u skladu sa zakonom, dodala je Cvijanovićeva, naprasno odluči da se ponovo prebroje glasovi, mimo zakona i propisanog roka i uslova kad se to čini.

    “Neko bi mogao zaključiti i da se namjerno odugovlačilo sa početkom brojanja glasova iz inostranstva plašeći se još veće razlike u korist kandidata za predsjednika Srpske Milorada Dodika, što će vjerovatno i biti. Da li je CIK podlegao pritisku stranaca ili strahu od protesta pred svojim vratima ili je i sam dio ove očigledne manipulacije opozicije i pojedinih ambasada, ostaje da se vidi. U svakom slučaju, nezakonito je to što rade, ma šta da je razlog”, istakla je Cvijanović.

    Ona je poručila da ponovljeno brojanje nije problem, ali nezakonito djelovanje jeste.

    “Očigledna je i jasna namjera da se vreće sa glasovima dovuku u Sarajevo da bi se po njima vršljalo onako kako su to dogovorili PDP i OHR. Ovdje nije riječ o tome da se neko u SNSD-u buni protiv bilo kakvog novog brojanja, ali se buni protiv nezakonitog postupanja i neprofesionalnog djelovanja CIK-a čiji predsjednik i članovi danas tvrde jedno, a sutra urade drugo. Znači da su neozbiljni i neodgovorni ljudi došli na ozbiljne i odgovorne pozicije”, konstatovala je Cvijanović.

    Na pitanje da prokomentariše informacije koje su se pojavile u javnosti da se član CIK-a Vanja Bjelica Prutina, koja je inače prije imenovanja na tu poziciju radila kao savjetnik Mirka Šarovića, ovih dana sastajala sa Šarovićem, koji je i kandidat u ovom izbornom procesu, Cvijanovićeva je rekla, ako je ta informacija tačna, onda je ovaj sastav CIK-a totalno devastirao povjerenje u bilo koju svoju aktivnost.

    “Bilo kako bilo, građani su na izborima ubjedljivom razlikom izabrali Milorada Dodika za predsjednika Republike Srpske. Preuranjena najava pobjede Јelene Trivić iz PDP-a uvod je u slijed navedenih isprojektovanih dešavanja s ciljem da u politićkom životu održe Branislava Borenovića i Trivićevu, odnosno da ne budu marginalizovani poput Vukote Govedarice nakon njegovog poraza na izborima 2018. godine. Milan Radović se isprsio ispred Šarovića, što nije ni čudno, jer je potrošio i više para na izborima. Šaroviću su dali da, uprkos svojim godinama i funkcijama koje je do sad obavljao, nosi transparent na protestima, i to čak ne ni na sredini ulice, već u nekom ćošku. Toliko o njegovom kredibilitetu koji uživa u stranci na čijem je čelu”, istakla je Cvijanović, koja je kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH i koja je, prema preliminarnim podacima, ostvarila prednost oko 100.000 glasova u odnosu na Šarovića.

  • Kamikaze, rakete i eksplozije u Ukrajini – drugi dan

    Kamikaze, rakete i eksplozije u Ukrajini – drugi dan

    Kako su prenjeli ukrajinski mediji, u Kijevu i ostalim delovima zemlje jutros su se ponovo oglasile sirene za vazdušnu opasnost.

    Podsetimo, to se dešava dan nakon što je Kijev raketiran više puta, kako se pretpostavlja kao znak odmazde zbog eksplozije na Krimskom mostu.

    Prema poslednjim informacijama, u međuvremenu su se čule eksplozije u Odesi i Vinici.

    Ruski mediji prenose da je preko 10 raketa doletelo sa položaja iz Kaspijskoj jezera.

    Na društvenim mrežama pojavili su se snimci dronova kamikaza kako napadaju ciljeve u Ukrajini.

  • Novitoviću ukinute sve mjere zabrane, može upravljati Civilnom zaštitom

    Novitoviću ukinute sve mjere zabrane, može upravljati Civilnom zaštitom

    Okružni sud u Banjaluci ukinuo je sve mjere zabrane Milanu Novitoviću, vršiocu dužnosti direktora Republičke uprave civilne zaštite, što znači da on može obavljati tu funkciju, potvrđeno je “Nezavisnim novinama”.

    Novitović je, podsjetimo, nedavno hapšen zbog zapošljavanja partijskog kolege iz Ujedinjene Srpske, Branislava Zeljkovića, koji je ranije hapšen, a nedavno i optužen zbog sumnje u malverzacije pri nabavci medicinske opreme za potrebe Instituta za javno zdravstvo RS, na čijem je čelu bio.

    Osim zabrane obavljanja funkcije vršioca dužnosti direktora Republičke uprave civilne zaštite, sud je, podsjetimo, Novitoviću bio zabranio i sastajanje i kontaktiranje sa više lica. Sve te mjere zabrane su ukinute.

  • Srbija glasala protiv Rusije

    Srbija glasala protiv Rusije

    Generalna skupština UN izglasala odbijanje inicijative Rusije da se održi tajno glasanje o tome da li se osuđuje potez aneksije četiri regiona u Ukrajini.

    Među 107 država koje su se izjasnile da glasanje treba da bude javno bila je i Srbija, piše Blic.

    Generalna skupština odlučila je, sa 107 glasova za, da će održati javno glasanje, a ne tajno glasanje, o nacrtu rezolucije koja osuđuje ruske “takozvane nezakonite referendume” i “pokušaj nelegalne aneksije”.

    Diplomate su rekli da će glasanje o rezoluciji verovatno biti u sredu ili četvrtak.

    I sama Srbije je među 107 zemalja koje su na Generalnoj skupštini UN glasale protiv inicijative Rusije da se tajno glasa za rezoluciju koja osuđuje nelegalne referendume i pokušaj aneksije delova Ukrajine.

    Samo 13 zemalja protivilo se sinoć održavanju javnog glasanja o nacrtu rezolucije, još 39 zemalja je bilo uzdržano, a preostale zemlje, uključujući Rusiju i Kinu, nisu glasale.

    Rusija je tvrdila da lobiranje Zapada znači da “može biti veoma teško ako se stavovi iznesu javno”.

    Tokom sastanka u ponedeljak, ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzja doveo je u pitanje pritisak da se osudi Moskva.

    “Kakve to veze ima sa mirom i bezbednošću ili pokušajem rešavanja sukoba? To je još jedan korak ka podeli i eskalaciji, što siguran sam da nije nešto potrebno apsolutnoj većini država u ovoj prostoriji”, kazao je Nebenzja.

    Nakon što je Generalna skupština sinoć odlučila da održi javno glasanje o nacrtu rezolucije, Rusija je odmah pokušala da natera telo da ponovo razmotri to pitanje, ali je to u velikoj većini bilo neuspešno.

    Moskva je prešla na aneksiju četiri delimično okupirana regiona u Ukrajini – Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje, nakon što je organizovala, kako je nazvala, referendume.

    Ukrajina i saveznici proglasili su glasanje nezakonitim i prinudnim. Nacrt rezolucije Generalne skupštine UN poziva države da ne priznaju potez Rusije i potvrđuje suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.

  • Rusija razmatra druge opcije

    Rusija razmatra druge opcije

    Ruski dobavljači uglja mogli bi da preusmere trgovinske tokove negde drugde nakon što je EU obustavila kupovinu uglja iz zemlje.

    To je napisao zamenik premijera Aleksandar Novak u članku objavljenom u ponedeljak u časopisu Enerdži Polisi (Energy Policy), prenosi Raša tudej (RT).

    “Razmatra se mogućnost povećanja isporuka u azijsko-pacifičke zemlje, deo obima sa evropskog tržišta može se poslati železnicom do istočnih luka i graničnih prelaza”, napisao je Novak i dodao: “Tako se oko 25 miliona tona može preusmeriti sa zapada na istok, uključujući putem luka Azovsko-crnomorskog basena”.

    On je dodao da će ruska vlada, zajedno sa Ministarstvom saobraćaja, raditi na povećanju železničkog kapaciteta na Dalekom istoku i dostupnosti pomorskog transporta, kao i da će nastojati da se ubrza razvoj terminala za ugalj u perspektivnim izvoznim pravcima. Takođe će nastojati da smanji troškove i vreme transporta.

    Prema podacima Federalne carinske službe, kako navodi Novak, Rusija je prošle godine u EU izvezla 46,8 miliona tona termalnog uglja i 3,6 miliona tona koksnog uglja, što je predstavljalo približno 35% ukupnog uvoza bloka. On je ukazao da je u poslednjih deset godina taj udeo značajno porastao, a uprkos deklarisanju smanjenja zavisnosti od ruskih energenata, zemlje EU su zapravo samo povećale svoje oslanjanje.

    “Zbog toga su danas potrošači kako u EU tako i u drugim zemljama prinuđeni da hitno traže nove dobavljače uglja, narušavajući postojeću ravnotežu i razbijajući trajne lance snabdevanja, što dovodi do dodatnih finansijskih troškova za transport, povećane potražnje, haosa na tržištu i rasta cena”, naveo je Novak u svom članku pod naslovom: “Industrija uglja 21. veka: pad ili renesansa”.