Autor: INFO

  • Nikšić: Dodik i Čović su spremni sarađivati, ako se pokaže da smo u krivu – izvinićemo se i povući

    Nikšić: Dodik i Čović su spremni sarađivati, ako se pokaže da smo u krivu – izvinićemo se i povući

    Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić izjavio je da što se tiče popunjavanja novog saziva Savjeta ministara BiH, ko god dođe na tu poziciju, a spreman je da radi i da se dogovara – biće neuporedivo bolji od postojećeg.

    “Ako uspijemo pomjeriti stanje za deset posto da bude bolje, to je ogroman pomak – siguran sam da će biti puno više”, kazao je Nikšiš u Dnevniku D Federalne televizije i istakao da su svi potpisnici sporazuma spremni da se dogovaraju, rade i pokažu da se može drugačije.

    Nikšić je kazao kako je moguće i da nisu u pravu: “Ukoliko se pokaže da ćemo ponovo biti suočeni s blokadama, niko od nas nije rođen ni da bude ministar ni da bude premijer – možemo se povući iz vlasti“.

    Evidentno je, kaže, da ćemo na političkoj sceni imati spremnost da se razgovara, dogovara, deblokira, rješavaju svakodnevni problemi građana. Nikšić je naglasio kako su Dragan Čović i Milorad Dodik pokazali spremnost da rade, sarađuju i da se dogovaraju.

    “Ne smijemo ubiti tu priliku. Ako se pokaže da smo u krivu – izvinit ćemo se i povući se”, kazao je Nikšić.

    Za kandidaturu Sevlida Hurtića je rekao da je rezultat kompromisa Osmorke i SNSD-a.

    “Dogovorili smo se da Pokret za državu predloži kandidata”, dodao je.

    Kaže kako je ovo primjer da se može dogovoriti oko nekih stvari kad se želi. Nikšić je još poručio kako ne pristaju na optužbe SDA da Hurtić nije predstavnik Bošnjaka.

    Što se tiče NATO-a, Nikšić je istakao kako u sporazumu stoji da nastavljaju raditi na svim integracionim procesima u BiH – a jedini integracioni proces u BiH je priča i saradnja sa NATO-om: “Vrlo jasan je stav i Osmorke i HDZ-a BiH – da BiH treba biti članica NATO-a.”

    Kad je u pitanju Izborni zakon, kazao je kako su pristali da će ga donijeti.

    “Vrlo jasna je pozicija HDZ-a BiH, vrlo jasna je i naša. HDZ-u bi bilo prihvatljivo ono što smo govorili da članove Predsjedništva biramo u Parlamentu. To je prvi put da svi iz Federacije dolazimo sa istih pozicija da želimo da biramo članove Predsjedništva. Pa ćemo onda razgovarati sa RS-om možemo li do kompromisa. Ali to ne znači da ćemo odstupiti od principa koje smo postavili.”

    Nikšić je ponovio, kad je riječ o ugovoru države s Islamskom zajednicom, da tu nema političke trgovine.

    Govoreći o uspostavi vlasti na nivou FBiH, kazao je kako očekuje komplikacije – doći će vrijeme, kazao je, kada će neko ispitati kako je SDA došla do utjecaja u Domu naroda.

    “Postoji većina u Zastupničkom, postoji većina u Domu naroda – svugdje u svijetu oni koji dokažu da imaju većinu imaju pravo da imenuju mandatara i vladu.”

    Što se Refika Lende, Nikšić je podsjetio na 2014. i na to kako se poštuje volja birača, država, sistem – SDP je tada omogućio DF-u da kandiduje potpredsjednika FBiH iz reda srpskog naroda.

  • Exxon prije više od 40 godina imao informacije o klimatskim promjenama pa sakrio podatke od javnosti

    Exxon prije više od 40 godina imao informacije o klimatskim promjenama pa sakrio podatke od javnosti

    Naftni div Exxon privatno je “ispravno i vješto predvidio globalno zatopljenje” da bi zatim proveo desetljeća javno klevetajući takve tvrdnje kako bi zaštitio svoju osnovnu djelatnost, pokazalo je novo istraživanje.

    Mnoštvo internih dokumenata i istraživačkih radova prethodno je utvrdilo da je Exxon znao za opasnosti globalnog zagrijavanja barem od 1970-ih, dok su druga tijela naftne industrije znala za rizik i ranije, otprilike od 1950-ih.

    Snažno su se i uspješno mobilizirali protiv nauke kako bi spriječili svaku akciju smanjenja upotrebe fosilnih goriva.

    Nova je studija, međutim, razjasnila da su Exxonovi naučnici bili nevjerojatno tačni u svojim projekcijama od 1970-ih naovamo, predviđajući uzlaznu krivulju globalnih temperatura i emisija ugljičnog dioksida koja je blizu onoga što se stvarno dogodilo dok se svijet zagrijavao brzinom koja nije viđena milionima godina.

    Exxonovi naučnici predvidjeli su da će globalno zagrijavanje biti oko 0,2 stepeni po desetljeću zbog emisija plinova koji zagrijavaju planet od izgaranja nafte, uglja i drugih fosilnih goriva.

    Nova analiza, objavljena u Scienceu, otkriva da je Exxonova nauka bila vrlo vješta i da su “projekcije također bile dosljedne, i barem jednako vješte kao one nezavisnih akademskih i vladinih modela”.

    Geoffrey Supran, čije je prethodno istraživanje historijskih industrijskih dokumenata pomoglo rasvijetliti ono što su Exxon i druge naftne kompanije znale, rekao je da je “oduzima dah” vidjeti kako se Exxonove projekcije tako podudaraju s onim što se kasnije dogodilo.

    “Ovo doista sažima ono što je Exxon znao, godinama prije nego što su se mnogi od nas rodili”, rekao je Supran, koji je vodio analizu koju su proveli istraživači sa Univerziteta Harvard i Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime. “Sada imamo dimni pištolj koji pokazuje da su tačno predvidjeli zatopljenje godinama prije nego što su počeli napadati nauku. Ovi grafikoni potvrđuju suučesništvo onoga što je Exxon znao i kako su prevarili.”

    Istraživanje je analiziralo više od 100 internih dokumenata i recenziranih naučnih publikacija koje su proizveli Exxonovi naučnici i menadžeri ili su ih Exxonovi naučnici koautorili u naučnim publikacijama između 1977. i 2014. godine.

    Analiza je pokazala da je Exxon ispravno odbacio ideju da svijet ide prema neizbježnom ledenom dobu, što je bila mogućnost o kojoj se raspravljalo 1970-ih, umjesto toga predviđajući da se planet suočava sa “super-interglacijalom’ izazvanim ugljičnim dioksidom”. Naučnici kompanije također su otkrili da je na globalno zagrijavanje utjecao čovjek i da će biti otkriveno oko 2000. godine, te su predvidjeli “proračun ugljika” za zadržavanje zagrijavanja ispod dva stepena u odnosu na predindustrijska vremena.

    Naoružan tim saznanjima, Exxon je krenuo u dugotrajnu kampanju umanjivanja ili diskreditacije onoga što su potvrdili njegovi vlastiti naučnici. Još 2013. godine, Rex Tillerson, tadašnji izvršni direktor naftne kompanije, rekao je da klimatski modeli “nisu kompetentni” i da “postoje nesigurnosti” u pogledu utjecaja izgaranja fosilnih goriva.

    “Ono što su oni učinili bilo je da su šutjeli dok su radili ovaj posao i tek kada je postalo strateški neophodno upravljati egzistencijalnom prijetnjom njihovom poslovanju, ustali su i progovorili protiv nauke”, rekao je Supran.

    “Mogli su podržati svoju nauku radije nego je poreći. Bilo bi mnogo teže to poreći da je kralj velike nafte zapravo podržavao nauku, a ne napadao je.”

    Klimatolozi kažu da je nova studija istaknula važno poglavlje u borbi za rješavanje klimatske krize. “Vrlo je nesretno što kompanija ne samo da nije pazila na implicirane rizike iz ove informacije, nego je radije odlučila podržati ne-naučne ideje umjesto da odgodi akciju, vjerojatno u pokušaju da zaradi više novca”, rekla je Natalie Mahowald, klimatska naučnica na Univerzitetu Cornell.

    Mahowald je rekao da su odgode u akciji uz pomoć Exxona imale “duboke implikacije” jer su ranija ulaganja u vjetar i sunce mogla izbjeći sadašnje i buduće klimatske katastrofe. “Ako uključimo utjecaje onečišćenja zraka i klimatskih promjena, njihove radnje vjerojatno su negativno utjecale na hiljade do miliona ljudi”, dodala je.

    Drew Shindell, klimatolog sa Univerzitetu Duke, rekao je da je nova studija “detaljna, robusna analiza” i da su Exxonovi pogrešni javni komentari o klimatskoj krizi “posebno drski” s obzirom na sudjelovanje njihovih naučnika u radu s vanjskim istraživačima u procjeni globalnog zatopljenja. Shindell je međutim rekao da je teško zaključiti da su Exxonovi naučnici u tome bili išta bolji od vanjskih naučnika.

    Novi rad pružio je “daljnje pojačanje” Exxonovih dezinformacija, rekao je Robert Brulle, stručnjak za ekološku politiku na Univerzietu Brown koji je istraživao klimatske dezinformacije koje širi industrija fosilnih goriva.

    “Siguran sam da će tekući napori da se Exxon pozove na odgovornost uzeti u obzir ovu studiju”, rekao je Brulle, misleći na razne tužbe čiji je cilj natjerati naftne kompanije da plate klimatske štete, prenosi Guardian.

  • SAD: Tornado i oluje u Alabami, najmanje šest mrtvih

    SAD: Tornado i oluje u Alabami, najmanje šest mrtvih

    Najmanje šest osoba je poginulo u olujama i tornadu koji su juče pogodili centralnu Alabamu, saopštila je guvernerka Alabame Kej Ajvi.

    • Moje molitve su sa porodicama preminulih. Vremenske prilike koje prave pustoš su nam i previše poznate, ali naši ljudi su otporni. Preživjećemo i ovo i bićemo još jači – dodala je Ajvi, prenosi Rojters.

    Guvernerka je juče proglasila vanredno stanje u šest oblasti Alabame koja su najteže pogođene olujom.

    U pitanju su oblasti Otaga, Čejmbers, Kuza, Dalas, Elmor i Talapuza.

    Snažni vetrovi i jaka kiša su oštetili domove i doveli do prekida snabdijevanja električnom energijom desetine hiljada domaćinstava u dijelovima Džordžije, Misisipija i Alabame.

    Više od 250 letova sa međunarodnih aerodroma Hartsfild-Džekson u Atalanti i Šarlot Daglas u Daglasu je otkazano ili je kasnilo.

  • Dodik o evropskim parlamentarcima i sankcijama

    Dodik o evropskim parlamentarcima i sankcijama

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je zahtjev evropskih parlamentaraca da mu budu uvedene sankcije zbog toga što istrajava na zaštiti interesa Republike Srpske isti kao i prošle godine, te naveo da ne postoje nikakvi razlozi za konflikt sa EU i da on samo želi da Srpska bude vidljiva.

    Oni to obnavljaju svake godine. Parlamentarni život treba poštovati svuda, pa i Evropsku uniju koja ima svoje interese. Što se mene lično tiče mislim da nema nijedan razlog za konflikt između mene i EU – rekao je Dodik večeras novinarima u Istočnom Sarajevu.

    On je naglasio da je njegova politika približavanje EU, ali pod uslovom da Republika Srpska bude vidljiva u kapacitetu koji ima u Ustavu, i koji ima u mehanizmu koordinacije i da tu ne vidi nijedan problem.

    – Ako oni žele da to dovedu u pitanje, neka izvole – poručio je Dodik i dodao da više nema smisla da komentariše parlamentarce.

    Predsjedavajući Delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa BiH Romeo Franc i stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH Paulo Rangel danas su u zajedničkoj izjavi osudili, kako navode, “neustavno obilježavanje Dana Republike Srpske, 9. januara” i pozvali na uvođenje sankcija predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku.

  • Specijalni savjetnik u Stejt departmentu o Kosovu

    Amerika pojačava diplomatski pritisak na Srbiju i Prištinu da bi bilo spriječena “metastaza nasilja” nakon nedavnog rasta tenzija, rekao je danas specijalni savjetnik u Stejt departmentu Derek Šole, prenosi britanski dnevnik “Fajnenšel tajms”.

    Zabrinuti smo zbog metastaze nasilja. Posljednje što bilo ko od nas želi je kriza u ovom dijelu svijeta, naglasio je Šole, koji je dešavanja iz decembra opisao kao “otrežnjenje za mnoge”.

    U decembru su Srbi sa sjevera Kosova podigli barikade i blokirali administrativne prelaze nakon zahtjeva Prištine da se zamijene registarske tablice i lične karte Srbije. Spor je izazvao zabrinutosti u Vašingtonu i Briselu da se Evropa suočava sa novom bezbjednosnom prijetnjom.

    Šole je rekao da ne žele da uđu u kriznu diplomatiju jer su prvo bile sporne registarske tablice, pa su se desile barikade i da ne žele neku novu eskalaciju naredne sedmice.

    On je istakao da se ukazuje rijetka prilika budući da su se Beograd i Priština saglasili da će odgoditi pitanje registarskih tablica.

    – Mislim da postoji prostor za ostvarenje kompromisa jer ne bi ulazili u sve ovo na način na koji to činimo. Vjerujem da je dogovor izvodljiv – smatra Šole, mada nije objavio nikakav vremenski okvir.

    On smatra da postoji način da Srbija i Kosovo normalizuju odnose, a da “pri tom ne moraju u potpunosti da priznaju jedni druge” jer su to činile i druge zemlje.

    Američki diplomata ukazuje na to da bi to, bar kao inicijalni korak, “bio način da Kosovo krene evroatlantskim putem na kojem Vašington želi da bude”.

    – Da bi to ostvarili, obje strane moraju da iskažu volju za kompromisom. Srbi bi morali da prihvate određeni nivo suvereniteta, Kosovo bi moralo da Srbima da širu autonomiju, posebno zvanično udruženje opština sa srpskom većinom – navodi Šole.

    Britanski dnevnik navodi da američki zvaničnici, uz njemačku administraciju u proteklih nekoliko mjeseci vrše pritisak na EU da ubrzaju proces pristupa zapadnobalkanskih zemalja.

    Vašington tvrdi da povjerenje u proces proširenja daje vlastima u regionu inicijativu da ostanu u skladu sa zapadnim vrijednostima i da spore integracije u proteklim godinama doprinose nestabilnosti.

    – Evropa može da učini više i mi to tražimo. Proces proširenja EU nije inspirisao povjerenje, ali zamisao o Evropi to i dalje čini – dodaje Šole.

  • Šta su sve poslodavci u Srpskoj obećali Zavodu za zapošljavanje

    Šta su sve poslodavci u Srpskoj obećali Zavodu za zapošljavanje

    Više od 60 odsto poslodavaca u realnom sektoru Srpske planira ove godine da poveća plate zaposlenima, jer očekuju povećan obim proizvodnje.

    Planirane povišice idu i preko 20 odsto, u zavisnosti od zanimanja.

    Ove podatke publikovao je Zavod za zapošljavanje RS u “Istraživanju tržišta rada u 2022/23. godini”.

    Povećanje plata do 10 odsto planirano je za sve grupe zanimanja od strane značajnog procenta poslodavaca (u intervalu od 32,2 do 46,6 odsto). Povećanje od 11 do 20 odsto planira između 11 i 16,2 odsto poslodavaca, u zavisnosti od posmatranog zanimanja, dok povećanje plata preko 20 odsto po zanimanjima planira između 1,4 i 2,7 poslodavaca, u zavisnosti od posmatranog zanimanja.

    Kao razlog planiranih povišica poslodavci najčešće navode očekivan povećan obim rada, odnosno proizvodnje.

    Od ukupnog broja poslodavaca koji su učestvovali u istraživanju (1.015), 507 planira da zapošljava nove radnike u 2023. godini (49,9 odsto).

    Posmatrano po filijalama, najniži procenat poslodavaca koji planira nova zapošljavanja je u Prijedoru (34,4 odsto), a najveći u Trebinju (65,5 odsto). Ukupno 507 anketiranih poslodavaca iz realnog sektora planira da zaposli ove godine još 2.792 radnika.

    Posmatrano po djelatnostima, nova zapošljavanja planiraju u najvećoj mjeri poslodavci iz oblasti građevinarstva (64,3 odsto), dok je taj procenat najniži u oblasti trgovine, 39,6 odsto.

    – Sljedećih 20 zanimanja predstavljaju skoro 60 odsto ukupnih planova zapošljavanja radnika u 2022. godini: prodavač – trgovac, pomoćni radnik u proizvodnji, obućar, šivač, konobar, rukovalac mašinama za izradu plastičnih proizvoda, stolar, vozač kamiona, radnik za jednostavne poslove, vozač teretnog vozila, ekonomski tehničar, bravar, doktor medicine, zidar, armirač, rukovalac građevinskim mašinama, krojač i drugo – navodi se u istraživanju Zavoda za zapošljavanje RS.

    Anketirani poslodavci sa regije Banjaluka planiraju da zaposle više od 1.000 radnika u ovoj godini, a najtraženija zanimanja biće pomoćni radnik u proizvodnji, ekonomski tehničar, vozač teretnog vozila, radnik za jednostavne poslove, prodavač, konobar, vozač autobusa, kuvar, krojač, dok poslodavci sa bijeljinske regije planiraju zaposliti više od 400 radnika, a među najtraženijim zanimanjima biće rukovalac mašina za izradu plastičnih proizvoda, prodavač, stolar i pomoćni radnik u proizvodnji.

    Poslodavci iz filijale Doboj planiraju zaposliti oko 600 radnika u 2023. godini, i to sljedećih zanimanja: obućar, prodavač – trgovac, vozač kamiona, konobar. Kada je u pitanju filijala Zvornik, najtraženija zanimanja biće obućar, prodavač – trgovac, zidar, stolar i mašinski tehničar, dok će u filijali Istočno Sarajevo poslodavci najveću potrebu imati za šivačima, radnicima u proizvodnji i konobarima.

    U filijali Prijedor poslodavci će najveću potrebu imati za pomoćnim radnicima u proizvodnji, doktorima, kuvarima i zidarima, dok će poslodavci iz filijale Trebinje imati potrebu za šivačima, armiračima i konobarima.

  • Finci u strahu: ne možemo mnogo; i sami se graničimo sa Rusijom

    Finci u strahu: ne možemo mnogo; i sami se graničimo sa Rusijom

    Finska je spremna da razmotri mogućnost učešća u isporukama tenkova “leopard” Ukrajini, ali moći će da isporuči mali broj tenkova.

    Razlog ograničenog broja tenkova je taj jer se sama Finska graniči sa Rusijom i nije član NATO-a, izjavio je finski predsednik Sauli Niniste.

    “Ako bude stvoren zajednički evropski predlog za pružanje pomoći Ukrajini, biće potreban i doprinos sa finske strane. Ne možemo da predamo mnogo tenkova, pošto se Finska graniči sa Rusijom i nije član Alijanse”, prenela je agencija “STT” izjavu finskog predsednika.

    Prethodno je evropsko izdanje “Politiko” objavilo da Francuska i Poljska podstiču Nemačku da Ukrajini isporuči tenkove “leopard”. Finska ima oko 200 tenkova “leopard 2”.

    Za isporuku tenkova “leopard 2” Ukrajini biće potrebna licenca za reeksport od Nemačke, jer se tenkovi proizvode u Nemačkoj. Pored Nemačke, Poljske i Finske, tenkove “leopard” poseduju još Španija, Grčka i Danska, preciziraju finski mediji.

    Finska i Švedska su u svetlu dešavanja u Ukrajini 18. maja prošle godine predale generalnom sekretaru NATO zahtev za ulazak u Alijansu. Zahtev Finske i Švedske za stupanje u NATO trenutno nisu ratifikovale samo dve članice od 30 – Mađarska i Turska.

  • Ispaljeno preko 20 raketa

    Ispaljeno preko 20 raketa

    Ukrajinske snage su tokom noći i jutra izvele snažan napad na teritoriju Donbasa, a među metama su se našli gradovi Donjeck, Jasinovata i Jakovljevka.

    U poslednjem talasu granatiranja oko sedam časova po lokalnom vremenu ispaljeno je preko 20 raketa iz višecevnih raketnih lansera na Jasinovatu, Avdejevku i Jakovljevku.

    Nešto ranije, granatiran je i Donjeck kada je ispaljeno šest projektila kalibra 155 milimetara, a potom još tri i to na centralni deo grada. Vlasti Donjecka navode i da je proteklog dana od granatiranja ukrajinskih snaga poginuo jedan civil, dok je još četvoro stanovnika ranjeno.Granatirano je selo i Mineraljno, a u ranim jutarnjim časovima ispaljeno je 10 raketa iz višecevnih raketnih lansera i pet projektila NATO kalibra iz haubica M777 koje je Kijevu isporučila Amerika.

  • Njemci u očaju: Za njih nema kredita?

    Njemci u očaju: Za njih nema kredita?

    Banke su ne samo povećale kamatu na pozajmice, nego su i uzdržane pri njihovom odobravanju.

    Zbog toga njemačka preduzeća sve teže dolaze do kredita, rekao je u četvrtak ekonomista instituta Ifo Klaus Volrabe.

    Uticajni minhenski institut je svoju procenu takozvane kreditne barijere podigao na 29,9 odsto, sa 24,3 procenta u decembru. U junu je ta stopa, koja opisuje udeo preduzeća koja su prijavila teškoće u pristupu kreditu, bila na 18,6 odsto.

    Ifo je sadašnju metodologiju obrade usvojio pre šest godina, tako da je precizno poređenje moguće samo od 2017. godine. Prosečna stopa kreditne barijere u tom periodu je sa 15,7 skoro upola manja od januarske.

    “Vreme povoljnih kamata je za sada prošlo,” rekao je Volrabe. “Mnoge firme će morati na to da se naviku i da prilagode finansijsku strukturu.”

    Sužen pristup finansiranju posebno snažno pogađa ugostiteljsku branšu, iz koje je 67,7 odsto firmi naletelo na barijeru. U metalskoj industriji stopa je na 49 odsto.

    Ni automobilski sektor sada nije u milosti banaka, pa nešto više od dve petine preduzeća iz sektora prijavljuje teškoće pri podizanju kredita.

    Nasuprot njima, hemijska industrija nema tih problema, odnosno teškoće sa kreditnim odeljenima banaka ima samo 14,7 odsto firmi.

    Najteže je verovatno samozaposlenima koji se isto suočavaju sa natprosečnim teškoćama, jer “njima su bankarski krediti izuzetno važan instrument finansiranja,” rekao je Volrabe.

  • U Švedskoj otkriveno nalazište najkritičnijeg resursa u Evropi

    U Švedskoj otkriveno nalazište najkritičnijeg resursa u Evropi

    Švedska kompanija LKAB saopštila je danas da je u oblasti Kiruna identifikovala nalazište sa više od milion tona retkih zemnih elemenata (rare earth elements).

    Retki zemni elementi neophodni su za mnoge visoke tehnologije proizvodnih procesa i koriste se u električnim vozilima, turbinama vetra, za prenosivu elektroniku, mikrofone i zvučnike, prenosi Rojters.

    “Ovo je dobra vest, ne samo za LKAB, region i Švedsku, već i za Evropu. To bi moglo da postane značajno za proizvodnju kritičnih sirovina koje su značajne za omogućavanje zelene tranzicije”, izjavio je izvršni direktor LKAB-a Jan Mostrom.

    Evropska komisija smatra da su retki zemni elementi najkritičniji resursi za region, a za sada se najveći deo njih izvlači u Kini.

    LKAB je saopštio da planira da podnese zahtev za koncesije za eksploataciju ove godine, ali je dodao da će biti potrebno najmanje 10 do 15 godina pre nego što bi potencijalno mogao da započne rudarenje depozita i otpremanje na tržište.