VRBAS Media

Autor: INFO

  • Rusi raketirali rodni grad Zelenskog

    Rusi raketirali rodni grad Zelenskog

    Šef vojne uprave Krivi Rih Oleksandr Vilkul potvrdio je danas da je došlo eksplozije u tom gradu.

    Inače, u tom gradu rođen je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

    “Ujutro oko 6.30 časova okupacijsko-terorističke snage izvršile su udar na severni dio grada. Što se tiče posledica eksplozija, neću još da komentarišem situaciju. Muka se nastavlja. Mogući su novi napadi – budite u skloništima tijekom zračne uzbune”, naveo je Vikul na “Telegramu”.

    Ranije u utorak ujutro Vilkul je izdao upozorenje na vazdušnu opasnost, a vlasti su najavile da pristuži rakete.

    Na društvenim mrežama pojavio se snimak eksplozija, ali nije potvrđeno da je video autentičan.

  • Kvadrat u Banjaluci i Sarajevu i do 6.000 KM

    Kvadrat u Banjaluci i Sarajevu i do 6.000 KM

    Cijene građevinskog materijala ostavile su značajan trag na tržište nekretnina. U odnosu na prošlu godinu, cijena stanova u BiH veća je za oko 30 odsto, a kuće i do 10%.

    Stabilizacija cijena u BiH je izgledna, kažu upućeni, ali do značajnijeg pada cijena neće doći do 2024. godine. Najjače tržište prema broju sklopljenih ugovora su Sarajevo, Banjaluka, Tuzla, Istočno Sarajevo i Bijeljna, a cijene stanova u prva dva dostigle su 6.000 KM po metru kvadratnom, piše N1.

    U užem jezgru glavnog bh. grada cijene nekretnina povećane su između 30 i 50%. Ali, ako uporedimo sa okruženjem, BiH je i dalje jeftino tržište, tvrde upućeni. No, kada analiziramo domaći standard i prosječne plate, stanovanje je odavno luksuz. Ako ne želite da živite dalje od gradskog jezgra, za renoviran stan u starogradnji u Sarajevu, moraćete da izdvojite i do 4.500, odnosno, 6.000 KM po kvadratu za stan u novogradnji.

    “Na Otoci su prešle cijene od 3.000 KM, a u samom centru vi imate luksuzne novogradnje, koje i nisu predviđene za slobodno tržište nego se u preprodaji prodaju ljudima koji imaju malo više novca. Na Čobaniji postignuta je cijena i od 5.500 do 6.000 KM”, kazala je Alma Abdagić iz Rental nekretnine iz Sarajeva.

    O smanjivanju je rano govoriti, no upućeni predviđaju da će banke povećati kamate za stambene kredite, a to automatski znači da će sve manje ljudi biti u prilici da podigne kredit kako bi priuštili nekretninu. S druge strane, manja potražnja uslovljava i blagi pad cijena.

    No, to se ne očekuje prije 2024. godine, pokazuju istraživanja. Poskupile su nekretnine i u Istočnom Sarajevu, no i dalje su povoljnije u odnosu na komšije.

    “Cijene polovnih stanova, u zavisnosti od lokacije, starosti stana i stanja samog stana je negdje između 1.500 i 1.800 KM. Novogradnja prelazi 2.000 KM, dakle 2.500 KM. Još uvijek je to Spasovdanska, Hilandarska, Dečanska, ovaj dio ovdje još nosi naziv neke top lokacije”, naveo je Ranko Vukmanović iz agencija za nekretnine NEK, iz Istočnog Sarajeva.

    Tendencija rasta cijena na tržištu nekretnina primijećena je tokom ljeta i u gradu na Vrbasu. Najniže cijene u novogradnji ne mogu se naći ispod 2.800 KM i to u okolnim dijelovima Banjaluke, dok je cijena u jezgru već neko vrijeme izjednačena sa Sarajevom – 6.000 KM.

    “Najviše kupuju mladi bračni parovi, ljudi iz inostranstva, ali i ljudi iz drugih gradova. Jedan dio je gotovina, a drugi dio je putem kredita, tipa 30% gotov novac, a ostatak kredit”, kazao je Aleksandar Vuković iz agencija za nekretnine KONDO iz Banjaluke.

    Zbog pozicije grada Trebinja i njegovom povezanošću sa primorjem, kao i međunarodnim aerodromom u Dubrovniku, potražnja za nekretninama je ogromna. To, djelimično i diktira cijenu novih stanova koja prelazi 4.000 KM. Starijih stanova gotovo i nema.

    “Čim se i pojavi neki stan, on se veoma brzo proda. Najjeftiniji stan se može dobiti po cijeni od 1.500 KM, ali tu su obično potrebna dodatna ulaganja. Sve je teže za lokalno stanovništvo da dođe do stana. Jer to su cijene koje ne mogu podnijeti, pa ljudi uglavnom kupuju na kredit i to polovne stanove”, rekla je Mubina van Veen-Isović iz HPM nekretnine iz Trebinja.

    U Mostaru novogradnje gotovo da i nema, a renovirani stanovi dostižu 2.300 KM. U Zenici je cijena između 1.500 i 2.000 KM, dok za novi stan morate iskeširati više od 2.500. Iako je novogradnja i u Brčkom dostigla maksimum, i to između 1.800 do 2.500 KM/m2 , i dalje je jedan od najpovoljnijih tržišta.

    “Stara gradnja prati novogradnju tako da, ako poskupi novogradnja, onda poskupljuje i stara gradnja, te se kreće od 1.200 do 1.700 KM”, istaknula je Gorana Tanasić, iz Emporium nekretnine iz Brčkog.

    U prvom kvartalu ove godine u BiH je prodato ukupno 627 novih stanova, podaci su Agencije za statistiku BiH. Posebno je zanimljiv podatak da je najskuplji stan, van urbanog područja, prodat, na Jahorini i to za više od oko pola miliona KM.

  • I radnici i poslodavci sve češće traže zaštitu svojih prava

    I radnici i poslodavci sve češće traže zaštitu svojih prava

    U posljednje tri godine radnici i poslodavci u Republici Srpskoj više od 1.200 puta našli su se oči u oči u cilju zaštite radnih prava, a najčešći razlozi zbog kojih zaposleni traže reakciju nadležnih jesu nepoštovanje platnih obaveza.

    Tokom tri kvartala 2022. godine, tačnije od 1. januara pa zaključno sa 30. septembrom, služba JU Agencija za mirno rješavanje radnih sporova zaprimila je 357 prijedloga za mirno rješavanje radnog spora, a iz ove agencije za “Nezavisne novine” poručuju da se 355 prijedloga odnosi na individualne radne sporove, a dva se odnose na one kolektivnog tipa.

    Takođe, potvrđuju da su radnici ti koji većinom traže reakciju nadležnih, ali i da se poslodavci u Srpskoj sve češće obraćaju ovoj instituciji.

    “Najčešći razlozi pokretanja postupka mirnog rješavanja radnih sporova su neisplaćene plate, otpremnina, otkaz ugovora o radu, troškovi toplog obroka, regres, jubilarne nagrade, doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, uznemiravanje na radu i tako dalje”, saopštili su iz Agencije za mirno rješavanje radnih sporova.

    Od 357 prijedloga, koji su zaprimljeni za tri kvartala ove godine, okončano je ukupno 295 predmeta.

    “U 180 predmeta zaključen je sporazum između strana u sporu, 104 postupka su obustavljena, dok je sedam prijedloga odbačeno kao neblagovremeno, jedan kao nedopušten i tri kao neuredna”, naveli su iz Agencije.

    Slični statistički parametri bili su i u 2021. i 2020. godini, a tada je pokrenuto 419, odnosno 527 radnih sporova.

    Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave RS, kaže da prema njegovim saznanjima većina predmeta koje obrađuje Agencija za mirno rješavanje radnih sporova RS dolazi iz realnog sektora.

    “Kada bismo uzeli preciznu obradu podataka, onda bismo došli do podatka da to uglavnom dolazi iz onih oblasti gdje prava i obaveze nisu definisani kolektivnim ugovorima”, navodi Marić za “Nezavisne novine” te dodaje da su upravo zbog toga sve češći slučajevi da se i poslodavci obraćaju Agenciji.

    “Oni se nađu u situacijama kada ne znaju kako da postupe. Upravo zato žele da reaguju na vrijeme, da ne bi kasnije kroz sporove morali da isplate duplo veći iznos nego što se to dešava”, ističe Marić.

    Ovakvi slučajevi, prema riječima naših sagovornika, mnogo su rjeđi u javnom sektoru, ali ne kriju da je i njihov broj bio nešto veći u prethodnim godinama.

    “Ono što sigurno znam jeste da je unazad nekoliko godina bilo primjera radnih sporova u javnom sektoru, a najviše se radilo o slučajevima u vezi s platom ili prevozom. Ne znam zaista da je bio tako veliki broj kada je u pitanju realni sektor, ali u svakom slučaju radno pravo je pomalo komplikovano za neke poslodavce pa je zaista dobro kada postoji problem da se ide na Agenciju za mirno rješavanje radnih sporova”, kaže za “Nezavisne” Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS.

    On poručuje i da je minimalan broj ovakvih slučajeva kada je u pitanju privreda u Srpskoj.

    “Bitno je takođe reći da je rad ove agencije značajno smanjio broj tužbi na sudu, a time je i radnicima i poslodavcima pomogao, ali i pravosuđu da se ne bavi više tim predmetima. Zbog toga, zaista sva podrška radu Agencije”, zaključio je Trivić.

  • Inflacija i kriza strane investicije u BiH skratile za 250 miliona

    Inflacija i kriza strane investicije u BiH skratile za 250 miliona

    Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH direktne strane investicije u BiH u šest mjeseci ove godine su iznosile 512,4 miliona KM ili 262 miliona evra, rečeno je “Nezavisnim” u Agenciji za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA).

    U istom periodu prošle godine direktne strane investicije u Bosnu i Hercegovinu su iznosile oko 766 miliona KM.

    Kako su naveli iz FIPA, u prvih šest mjeseci 2022. godine zemlje s najvećim registrovanim iznosima kapitala u Bosni i Hercegovini su Švajcarska (95,7 miliona KM), Austrija (86,7 miliona KM), Velika Britanija (77,4), Slovenija (71,9) i Njemačka (65,3 miliona KM). Značajna povećanja kapitala registrovale su i Srbija (37,3 miliona KM), Turska (26,2) i Italija (22,6).

    “Prema zvaničnim podacima Centralne banke BiH, direktna strana ulaganja u 2021. godini u Bosni i Hercegovini iznose 971,2 miliona KM ili 496,6 miliona evra i veća su u odnosu na prethodnu godinu za 32 odsto”, kazali su iz Agencije.

    Dodali su da su zemlje koje su najviše investirale prošle godine u BiH bile Švajcarska (210,8 miliona KM), Turska (147 miliona KM) i Velika Britanija (126,1 miliona KM).

    “Zemlje koje slijede su registrovale značajnija povećanja kapitala u 2021. godini, preko 50 miliona KM, i to Austrija (96,1), Hrvatska (82,0), Srbija (79,5), Njemačka (76,9), Slovenija (70,7) i Italija (58,7 miliona KM)”, rekli su iz FIPA.

    Posmatrano po djelatnostima, najviše stranih investicija u 2021. je bilo za trgovinu na malo (osim trgovine motornim vozilima i motociklima) 172,9 miliona KM, pa slijedi proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim mašina i opreme 114,1 miliona KM i proizvodnja baznih metala 102,7 miliona KM.

    Ekonomista Milenko Stanić smatra da je jedan od razloga ovako niskih direktnih stranih investicija politička nestabilnost u BiH.

    “Ovaj pad pokazuje samo dalji trend urušavanja zainteresovanosti stranih investitora za ulaganje u Bosnu i Hercegovinu. Pored političke nestabilnosti, tu su i drugi problemi za otežane uslove rada i poslovanja kao što su visoke stope inflacije. Činjenica je da samo po doznakama iz inostranstva koje naša dijaspora šalje svojim porodicama između tri i četiri milijarde KM na godišnjem nivou, što pokazuje kako direktne strane investicije i nisu toliko bitne za privredu BiH. Tu su i razlozi kao što su pretjerano opterećenje na zaposlene radnike, poreski i velika prisutnost neporeskih davanja, razne vrste taksi, dozvola, doznaka koje ne postoje u okruženju. Što se tiče parafiskalnih nameta, BiH ih ima duplo više nego Hrvatska, a tri puta više nego Srbija”, objašnjava Stanić.

    Igor Gavran, ekonomski analitičar, istakao je da je, prema njegovom mišljenju, pad još veći nego što brojke pokazuju.

    “Ovih 500 miliona KM je mnogo manje nego što je 500 miliona KM bilo prošle godine. Ako uzmemo u obzir inflaciju koju smo imali i pad vrijednosti konvertibilne marke zbog pada evra, onda je ovaj pad još veći. Uzroci definitivno jesu veći u ekonomskoj krizi, jer oni koji ulažu iz EU koja je takođe u krizi, ustručavaju se od vanjskih ulaganja i fokusiraju se na svoje zemlje. Činjenica je da, i ako se odluče na ulaganja, Bosna i Hercegovina im neće biti prvi izbor jer nije najpovoljnije tržište”, zaključio je Gavran.

  • Moskva u Srbiju poslala “izaslanika”

    Moskva u Srbiju poslala “izaslanika”

    Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova kaže da svaka vlada koja se rukovodi nacionalnim interesima neće vršiti politički harakiri uvođenjem sankcija Rusiji.

    Aleksandar Gruško je tokom posjete Beogradu sastao sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, kao i sa ministrima spoljnih i unutrašnjih poslova Nikolom Selakovićem i Aleksandrom Vulinom.

    Kako kaže za Sputnjik, cilj njegove posete bio je da obavi konsultacije s rukovodstvom Srbije.

    “Cilj je bio da uporedimo stavove u vezi sa širokim krugom međunarodnih problema, da razmotrimo planove dalje saradnje, u ekonomskoj, socijalnoj, kulturnoj i svim drugim sferama, a imajući u vidu neviđeni pritisak koji se vrši na Srbiju od strane EU. Razmatrali smo i rastuću napetost na KiM i u BiH”, rekao je ruski zvaničnik.

    Upitan hoće li njegovu posetu Srbiji na Zapadu doživeti kao provokaciju, Gruško kaže da su rusko-srpski odnosi dovoljno vredni sami za sebe i bez preuveličavanja mogu se oceniti ne samo kao faktor stabilnosti ne samo u regionu, nego i Evropi.

    “Principijelna je stvar što se Rusija i Srbija druže ne protiv nekog nego se druže međusobno zato što to proističe iz srca ljudi. Zato je to što govore Hil i njemu slični ljudi koji su opsednuti geopolitikom, nastoje da obnove unipolarni svet i da, zapodenuvši hibridni rat protiv Rusije – a sad je to proksi rat u Ukrajini jer NATO se tamo već direktno meša u taj sukob – pokušaj da slepe koaliciju i bukvalno slome preko kolena druge nezavisne zemlje, nastojeći da ih liše suvereniteta i uvuku u svoj tabor. Ta politika izaziva najdublje negodovanje i osuđena je na propast iz mnogih razloga. Jedan je to što je svet postao multipolarni. Više realno neće biti Paks Amerikane, ne zato što mi to hoćemo ili nećemo, što se borimo ili ne protiv toga, već zato što se svet promenio”, ističe Gruško.

    Na pitanje da prokomentariše činjenicu da Srbiju pritiskaju sa Zapada da uvede sankcije Rusiji, ističe da je to pitanje nekakve kolektivne solidarnosti, da se navodno pokaže Rusiji jedinstvo čitavog sveta.

    “Ali ako pogledamo geografiju kontakata i predstojeće zasedanje G20, i sasvim nedavno održane konferencije Organizacije o merama poverenja u Aziji, samit ZND, susret Rusije i zemalja Centralne Azije, plus, na redu su za posetu Moskvi i afričke zemlje, razvijamo veze sa Latinskom Amerikom, balkanskim zemljama, a i Srbija je jedan od naših partnera, to bukvalno izluđuje Zapad. Čine sve da bi apsolutno neprincipijelnim i neprihvaljivim pritiskom pridobili nekog na svoju stranu. Tu nema nikakve racionalne politike već samo želja da se kazni Srbija za neposlušnost i za njenu principijelnu poziciju, za to što Srbija brani svoje nacionalne interese”, rekao je on.

    “Već su prešli granicu jer sankcije protiv Rusije su nelegitimne. Prema različitim ocenama, uvedeno ih je oko 90.000 ali sad uvode protiv nas sankcije na takav način da neposredno kazne i Srbiju – oduzimaju joj pristup ruskoj nafti i rade razne druge stvari koje ne služe na čast tom ‘demokratskom Zapadu’ koji sve vreme govori o poretku zasnovanom na pravilima, a sam svojim postupcima gazi međunarodno pravo. Jer to što se radi prema Srbiji ne samo da je amoralno već je u suprotnosti s međunarodnim pravom. Taj pritisak je, naglasiću još jednom, apsolutno neprincipijelan i neprihvatljiv, tako se u civilizovanom društvu ne vode međudržavni poslovi”, dodaje on.

    Na pitanje da li bi Rusija mogla da shvati ako bi SRbija morlala ipak da uvede sankcije Rusiji, kaže:

    “Bio bih neiskren ako bih rekao da bismo bili ravnodušni prema tome da nam Srbija uvede sankcije. Naravno da bismo bili razočarani. Ali ako govorimo o principijelnom pristupu Rusije pitanjima koja su posebno važna za Srbiju, naš stav se nikad nije menjao.”

    “Kad na Zapadu uvode protiv nas sankcije oni faktički uvode sankcije protiv sebe. Svi znaju za tužno stanje u energetskom sektoru, čak i u sferi prehrambene bezbednosti. To je upravo rezultat sankcija koje su još više pogoršale situaciju ionako kritičnu kao posledica pandemije. A sada Zapad zbog toga pati. Zato je priključenje sankcijama, kažem teoretski, uvođenje sankcija protiv sebe. Mi polazimo od toga da svaka vlada koja se rukovodi nacionalnim interesima i ne popušta pred pritiskom neće vršiti takav politički hara-kiri”, zaključio je Gruško.

  • Šverc oružja iz BiH u EU “dodatni biznis” krim-grupama

    Šverc oružja iz BiH u EU “dodatni biznis” krim-grupama

    Na području BiH i dalje postoje velike količine naoružanja zaostalog iz perioda konflikta, te se ono krijumčari i nelegalno prodaje u EU, gdje na crnom tržištu postoji rast potražnje od lica koja se dovode u vezu s organizovanim kriminalom i terorizmom.

    “Zbog toga, te činjenice da trgovina oružjem omogućava sticanje enormne i brze finansijske dobiti, procjene su da će i u narednom periodu trgovina oružjem ostati jedna od oblasti djelovanja organizovanih kriminalnih grupa”, navodi se u dokumentu “Procjena prijetnje od organizovanog kriminala u BiH 2021”, koji je objavilo Ministarstvo bezbjednosti BiH.

    Kako je istaknuto, trgovina oružjem gotovo je isključivo dodatni, a ne primarni izvor prihoda za najveći broj organizovanih kriminalnih grupa u BiH.

    “Većina kriminalnih grupa kombinuje posao trgovine oružjem s drugim kriminalnim aktivnostima, najčešće švercom droge i akciznih proizvoda i trgovinom ljudima”, navodi se u ovom dokumentu.

    Prema geostrateškom položaju, kako je naglašeno, područje jugoistočne Evrope nalazi se na važnim trgovačkim putevima između Evrope i Azije.

    “To su istovremeno i putevi nezakonite trgovine oružjem, narkoticima, trgovine ljudima, a mogu biti korišteni i za tranzit terorističkih grupa i sredstava za izvođenje terorističkih akcija”, ističe se u ovoj procjeni.

    Stručnjaci ističu da je oružje, odmah nakon šverca droge, najprofitabilnija krijumčarena roba. U zapadnim zemljama je, naglašavaju, cijena oružja dosta veća nego kod nas.

    Stručnjak za bezbjednost Radislav Jovičić u izjavi za “Nezavisne novine” podsjeća da je poznato da je ostalo puno naoružanja nakon zadnjeg rata u BiH, a koje je sakriveno po raznim lokacijama.

    “Kriminalne grupe uglavnom žele da dođu do tih ljudi ili tih lokacija gdje ima oružja. Postoje razni kanali prenosa oružja. Njima je bitno da prođu dio kroz Hrvatsku i kada uđu Sloveniju, čitavom Evropom putuju bez graničnih prelaza”, naglašava Jovičić.

    On kaže da je jedan od modela prenosa oružja i prevoženje u raznim vrstama robe, kada oružje štite folijama.

    “Znate da su kriminalne organizacije maltene uvijek korak ispred policije. Snalaze se tako što oružje umotavaju u posebne vrste folija te ih radari ne mogu očitati tako lako”, rekao je Jovičić, koji je i bivši ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske.

    Inače, prema izvještajima o radu Koordinacionog odbora za kontrolu malog i lakog naoružanja u BiH, od 2018. do 2020. u Bosni i Hercegovini je oduzeto ukupno 3.827 komada različitog vatrenog oružja, 599 minsko-eksplozivnih sredstava (MES), 76.680 komada municije, te 65,25 kg eksploziva. Iz MUP-a Republike Srpske kažu da su u toku 2021. godine evidentirali 263 krivična djela koja se odnose na nedozvoljenu proizvodnju i promet oružja ili eksplozivnih materija.

    “Nepoznata lica su izvršila 58 krivičnih djela, od kojih je jedno ostalo nerasvijetljeno. Nadležnim tužilaštvima je podneseno 155 izvještaja protiv 177 lica zbog izvršenih krivičnih djela”, rekla je za “Nezavisne novine” Mirna Miljanović, načelnica Odjeljenja za odnose s javnošću MUP-a Srpske.

  • Borel: Predstavnici EU moraju da održe BiH na evropskom putu

    Borel: Predstavnici EU moraju da održe BiH na evropskom putu

    Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel izjavio je večeras da predstavnici EU moraju da održe BiH na evropskom putu i da je to razlog zbog kojeg je Evropska komisija prošle sedmice preporučila da se BiH dodijeli status kandidata.

    On je nakon sastanka šefova diplomatija zemalja članica EU, istakao da se, prije svega, na svim nivoima mora uspostaviti nova zakonodavna i izvršna vlast, objavljeno je na internet stranici evropske diplomatske službe.

    “Drugo, pažnja se mora usmjeriti na sprovođenje reformi i to je glavni prioritet. Postoji šansa, nova inicijativa za proces BiH ka EU. Tu priliku moraju iskoristiti politički odgovorne vlasti u toj zemlji”, naveo je Borel.

    On je naveo da je na sastanku u Luksemburgu razgovarano i o prošlim izborima u BiH.

    “Prema izvještaju OEBS/ODIHR, izbori su u cijelini bili konkurentni i dobro organizovani, ali ih je obilježilo i prilično veliko nepovjerenje u javne institucije”, rekao je Borel.

    Prema njegovim riječima, konačni rezultati izbora tek će biti potvrđeni.

    On je dodao da postoje tvrdnje o izbornoj prevari zbog koje se ponovo broje glasovi za izbore za predsjednika Republike Srpske./

  • Oglasio se Lajčak nakon sastanka sa Vučićem

    Oglasio se Lajčak nakon sastanka sa Vučićem

    Specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana Miroslav Lajčak oglasio se nakon sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

    Lajčak je na Tviteru napisao da je u Beogradu “nastavio otvorenu i ozbiljnu diskusiju sa Vučićem na putu ka normalizaciji odnosa”.

    On je dodao da je o aktuelnim problemima razgovarao sa direktorom Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petrom Petkovićem.

    Ozbiljan i odgovoran razgovor sa Miroslavom Lajčakom, o otvorenim pitanjima u dijalogu Beograda i Prištine, napisao je Vučić na instagram profilu “Budućnost Srbije”, nakon sastanka u zgradi na Andrićevom vencu, prenosi Blic.

    – Nastavljamo da se borimo da sačuvamo našu zemlju i naš narod, insistirajući na punoj primjeni do sada postignutih sporazuma i poštovanju međunarodnog prava – naveo je Vučić.

  • Putin naložio da se pruži sva neophodna pomoć

    Putin naložio da se pruži sva neophodna pomoć

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin naložio je da se pruži sva neophodna pomoć žrtvama pada vojnog aviona Su-34 u gradu Jejsku, saopštila danas je pres-služba Kremlja.

    “Predsjednik je naložio gubernatoru Krasnodarske oblasti Venijaminu Kondratjevu, ministru za vanredne situacije Aleksandru Kurenkovu i ministru zdravlja Mihailu Murašku da odlete u Jejsk kako bi pružili svu neophodnu pomoć povrijeđenima u nesreći zbog vojnog aviona koji se srušio u gradu Jejsku”, navodi Kremlj u saopštenju, prenosi Interfaks.

    Kako se dodaje, Putin je saslušao izvještaje ministara i načelnika regiona o situaciji.

    Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je ranije danas da se ruski supersonični lovac-bombarder Su-34 srušio u gradu Jejsku na Krasnodarskoj teritoriji, a da su se piloti katapultirali.

    Kako je navelo Ministarstvo prema izvještaju katapultiranih pilota, uzrok pada aviona bilo je paljenje jednog od motora pri polijetanju, kao i da se gorivo za avione zapalilo na mjestu pada Su-34 u dvorištu jednog od stambenih naselja.

  • Zvorničanin uhapšen zbog pomaganja osumnjičenom za ubistvo Beatovića

    Zvorničanin uhapšen zbog pomaganja osumnjičenom za ubistvo Beatovića

    Službenici Policijske uprave (PU) Zvornik uhapsili su juče M.C. iz Zvornika zbog osnova sumnje da je pomogao osumnjičenom za ubistvo Boriše Beatovića u ugostiteljskom objektu kod Zvornika, koje se dogodilo prošlog petka.

    “M.C. je uz Izvještaj o počinjenom krivičnom djelu, sprovedeno Okružnom javnom tužilaštvu Bijeljina”, saopšteno je iz PU Zvornik.

    Kako se dodaje, u toku je dalja istraga pod nadzorom Okružnog javnog tužilaštva Bijeljina u cilju pronalaska izvršioca teškog ubistva.

    Podsjećamo, u pucnjavi koja se u petak naveče dogodila u kafe kladionici “Centar” u Trnovici kod Zvornika ubijen je Boriša Beatović iz Branjeva, dok su tri osobe povrijeđene.

    Napadač je nakon pucnjave pobjegao i za njim se intezivno traga.