VRBAS Media

Autor: INFO

  • Nancy Pelosi boravi u Hrvatskoj, Milanović za nju nema vremena jer je “stara vijest”

    Nancy Pelosi boravi u Hrvatskoj, Milanović za nju nema vremena jer je “stara vijest”

    Predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi trenutno boravi u Hrvatskoj zbog održavanja prvog parlamentarnog samita Međunarodne krimske platforme.

    Pelosi je najviša američka zvaničnica koja je posjetila Hrvatsku od 2015. godine kada je Zagreb posjetio tada potpredsjednik SAD-a Joe Biden.

    Predsjednica Zastupničkog doma Kongresa sutra će sudjelovati na prvom parlamentarnom summitu Krimske platforme, prenosi Index.hr.

    Hrvatski premijer Andrej Plenković sastao se sa Pelosi, a tokom susreta su razgovarali o odnosu između SAD-a i Hrvatske kao i o ratu u Ukrajini.

    Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović rekao je kako u svom rasporedu nema vremena za susret sa Pelosi kazavši kako ona “za dvije sedmice svakako neće biti ono što je sada”.

    “U Americi su za dvije sedmice izbori i pobijedit će Republikanci”, kazao je Milanović, ističući kako u međunarodnoj politici vidi mnogo cinizima za što cijenu plaća ukrajinski narod, te da će Amerikanci i Rusi morati komunicirati više jer rat posredno vode preko “ukrajinske grbače”, prenosi Dnevnik.hr.

  • Protest ispred OHR-a u Sarajevu

    Protest ispred OHR-a u Sarajevu

    Ispred zgrade OHR-a u Sarajevu danas je održan protest građana nezadovoljnih odlukama Kristijana Šmita, visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, kojeg Republika Srpska ne priznaje.

    Proteste je organizovala neformalna grupa građana putem društvenih mreža koja zahtjeva povlačenje nedavnih odluka Kristijana Šmita vezanih za izmjena u Federaciji BiH ili u protivnom smjenu Šmita.

    “Imamo pravo i mehanizam za tvoju smjenu postoji. Ukoliko je potrebno obratićemo se međunarodnoj zajednici i tražiti od Evropskog Parlamenta, Brisela, Strazbura, Berlina tvoju smjenu. S tvojom smjenom odlaze i tvoje odluke, jer ti s takvim odlaskom nisi otišao s krajem mandata već smijenjen, što znači da nisi bio dobar pa si smijenjen i da su tvoje odluke manipulatorske i štetne i da ih nećemo prihvatiti”, poručili su na društvenim mrežama ljudi koji se predstavljaju kao organizatori i grupa građana.

    Trenutno prostor oko zgrade OHR u sarajevu osigurava policija. Postavljene su zaštitne ograde.

    Organizatori su najavili da ce tokom protesta tražiti i sastanak sa Kristijanom Šmitom, a kako su naveli na okupljanje nisu pozvani predstavnici političkih partija.

    Protesti su na istom mjestu održani i 25. jula i 7. septembra kada su okupljeni protestovali protiv najava Kristijana Šmita da će nametnuti izmjene Izbornog zakona.

    Iako to tada nije učinio odrešene izmjene je ipak nametnuo u izbornoj noći 2. oktobra, koje se tiču imenovanja i formiranja vlasti u Federaciji BiH.

    “Danas smo ovdje zbog nametanja Izbornog zakona na silu. To se mora tako reći, jer je na silu. Ovo je nametanje aparthejda. Ovo je stvaranje trećeg entiteta, ovo je cementiranje etničkih podjela i nećemo to dozvoliti. Danas smo ovdje jer su nas natjerali. Mi nećemo nikom da se pravdamo osim Bogu. Mi smo došli danas ovdje da skinemo okove sa kampanje koja pokušava građanima nametnuti podanički mentalitet. Veliki broj građana nam je poslao poruke i pitao imamo li organizovani prevoz. Mi smo rekli da je ovaj protest najava ako bude trebalo za istorijski protest. Mi nismo nikakva rulja kao što se to pokušava predstaviti. Nas koji tražimo građansku državu za sve njene građane pokušavaju stjerati u ćošak, a mi to nećemo dozvoliti”, rekao je okupljenim jedan od govornika.

    “Molili su nas da odustanemo od skupa. Da ga prijavimo tek za sedam dana. Nećemo dopustiti da se manipuliše sa nama. Optuživali su nas da je ovo bošnjački skup, da je skup koji je na stetu Bošnjaka, ami im poručujemo da je ovo skup građana”, istakao je jedan od govornika na skupu, koji tvrdi da se okupilo više hiljada građana.

    “Okupili smo se ovdje jer ne vjerujemo više međunarodnoj zajednici i Kristijanu Šmitu. Na silu je nametnuo zakon na samo jednom dijelu zemlje u Federaciji BiH, a ne na nivou cijele BiH“, dodaju na skupu u Sarajevu.

    Učesnici protesta se polako razilaze isprez zgarde OHR-a u Sarajevu. Na saobraćajnici je idalje prisutna grupa građana, pa je saobraćaj idalje obustavljen. Dosadašnji dio protestnog skupa je protekao bez incidenata.

    Uz ponovljene poruke i zahtjeve da Kristijan Šmit povuče odluke Izbornog zakona, a koje se tiču Federacije BiH, nametnute 2. oktobra, u Sarajevu je ispred zgrade OHR večeras završeno dvostno okupljanje u organizaciji “neformalne grupe građana”. Organizatori su najavili da će slične proteste organizovati i u narednim danima.

  • Vučić poručio da je vitalni interes Srbije briga o Srbima gdje god bili

    Vučić poručio da je vitalni interes Srbije briga o Srbima gdje god bili

    Vitalni interes Srbije je briga o svom narodu gdje god se nalazio, kao i očuvanje srpskog jezika i ćiriličnog pisma, poručio je predsjednik Aleksandar Vučić u razgovoru sa predstavnicima Srba iz regiona.Vučić je sa Srbima iz Republike Srpske, Federacije BiH (FBiH), Slovenije, Sjeverne Makedonije, Mađarske, Hrvatske, Rumunije i Crne Gore razgovarao o jačanju međusobnih veza i unapređenju saradnje institucija iz Srbije i Srba u regionu.

    Nastavićemo da radimo na unapređenju saradnje i dodatnoj podršci Srbima u regionu, kao i na jačanju međusobnih veza – rekao je Vučić i zahvalio prisutnima za očuvanje nacionalnog i kulturnog identiteta srpskog naroda u regionu.

    Vučić je istakao da su dobri odnosi u regionu, kao i očuvanje mira i stabilnosti, od izuzetnog značaja, posebno u ovim izazovnim vremenima, saopšteno je iz Službe za saradnju sa medijima predsjednika Srbije.

    Tema sastanka bila je i predstojeća konferencija “Srbija i Srbi u regionu”.

  • CIK podnijela prijavu Tužilaštvu: Pronašli smo falsifikovane listiće

    CIK podnijela prijavu Tužilaštvu: Pronašli smo falsifikovane listiće

    • Centralna izborna komisija BiH danas je, postupajući u skladu sa odredbama Izbornog zakona BiH, Tužilaštvu BiH podnijela prijavu, jer smatra da je učinjeno krivično djelo koje se odnosi na izborni proces.

    “Prema izvještaju Glavnog centra za brojanje, postupajući po Naredbi Centralne izborne komisije BiH od 10. oktobra 2022. godine, na dva biračka mjesta u Bratuncu i jednom biračkom mjestu u Šekovićima je prilikom pregledanja glasačkih listica pronađeno 36 falsifikovanih glasačkih listića”, saopšteno je iz CIK-a.

    Takođe, prema izvještaju Glavnog centra za brojanje, do sada je izvršeno ponovno kontrolno brojanje glasačkih listica za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske za 33 opštine/grada u Republici Srpskoj, odnosno obrađeno je 1.621 biračko mjesto.

  • Vidović: Požurili smo sa usvajanjem novog budžeta zbog CIK-a

    Vidović: Požurili smo sa usvajanjem novog budžeta zbog CIK-a

    Zora Vidović, ministrica finansija RS, je na pres konferenciji rekla da je Vlada požurila da pripremi novi budžet i ekonomsku politiku na usvajanje Narodnoj skupštini RS iz predostrožnosti, jer se može očekivati problem kod potvrđivanja rezultata za predsjednika RS.

    “U RS smo uvijek brzo formirali vlast, i već u decembru, otkad sam u ministarstvu, uvijek smo budžet usvajali u novom sazivu. Da li će CIK proglasiti rezultate, mi to ne znamo. Ako se ne proglase rezultati mi nismo u prilici da usvojimo budžet. Ako nema predsjednika, nema ko potpisati stupanje na snagu. A neusvajanje budžeta dotiče svakog građanina RS”, rekla je ona i dodala da bi, naprimjer, penzije i plate automatski bile manje za 15 odsto, a pomoći majkama se ne bi mogle ni isplatiti.

    “Iskreno rečeno, vjerujem da će se na vrijeme konstituisati vlast, ali ništa ne znači da pokažemo oprez i budžet usvojimo na vrijeme”, rekla je ona.

  • Šmit: Zabrinut sam jer neki nisu bili u stanju da prihvate rezultate izbora

    Šmit: Zabrinut sam jer neki nisu bili u stanju da prihvate rezultate izbora

    Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika BiH obratio se danas ispred zgrade OHR u Sarajevu, a glavne teme bile su izborni rezultati i državna imovina, ali i nametanje izmjena Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH od 2. oktobra.

    Kako je rekao Šmit, u zdravim demokratijama izborne rezultate utvrđuje nezavisna izborna komisija, a ne stranke.

    – U ovoj zemlji CIK organizuje izbore i na kraju objavljuje rezultate. Pravo CIK je da istraži slučajeve ukoliko se pojave izborne nepravilnosti. Po tom shvatanju ne bi trebalo nikakvih prijetnji niti uvreda. Posao političkih stranaka je ne samo da kritikuju CIK, oni moraju saslušati njihove stvarne rezultate i prema tome brzo formirati vlasti na osnovu stvarnih izbornih rezultata – rekao je Šmit, dodavši da nedvosmisleno podržava izniman rad ove institucije.

    Riješiti na institucionalnom nivou

    Govoreći o državnoj imovini BiH, rekao je da je potrebno da BiH poduzme nekoliko reformi kako bi napredovala na putu pristupanja Evropskoj uniji.

    – BiH je jedina bivša republika bivše Jugoslavije koja nije riješila značajno pitanje vojne imovine. Na osnovu odluka moga prethodnika državna imovina se nalazi pod zabranom upravljanja koja traje 17 godina, u iščekivanju odluke parlamenta koja bi ovo pitanje riješila – rekao je Šmit.

    Šmit je istakao da Ustavni sud ovo mora riješiti na institucionalnom nivou.

    – Ništa se nije riješilo. Potičem državne i entitetske organe da sarađuju o ovom pitanju. Razočaravajuća je njihova inertnost, ali ja nisam ovdje da budem razočaran nego da radim. Moj stav je svima poznat. To sam preuzeo kao dio svog mandata. Parlament BiH mora konačno usvojiti zakon na državnom nivou koji se tiče državne imovine. Da budem sasvim jasan ovdje se ne radi o nekim poslovima iza kulisa. Radi se o tome da političari moraju da se pokrenu i rade svoj posao unutar državnih institucija – dodao je visoki predstavnik.

    Prihvatljivo – ni manje, ni više
    Obećavao je da će raditi na prihvatljivom rješenju, kako kaže “ništa manje ni više od toga”.

    – Odluke 2. oktobra morale su biti donesene i o njima je moralo biti govora detaljno i moram reći da sam i ja nezadovoljan. Bilo bi bolje da su se domaći političari angažovali u iskrenom dijalogu i riješili ovo pitanje, ali rezultat svih ovih diskusija bio je nula. Nije bilo čak ni spremnosti da se dogovore oko prvog koraka koji je finansiranje izbora. Morao sam intervenisati da bi građanima omogućio da izađu na izbore 2. oktobra – naglasio je Šmit.

    Dodao je da evropski standardi moraju postati norma u BiH i da ljudska i građanska prava moraju biti garantovana za sve građane, piše Kliks.

    – Ja sam se pobrinuo za funkcionalnost Federacije BiH. Nove sudije Ustavnog suda su imenovane. Preporučio bih svim političarima da pogledaju listu zadataka koje se pred njima nalaze. Suština je da ja nisam ovdje napravio revoluciju. Imao sam još ideja koje sam htio implementirati, ali sam morao poštovati Ustav -rekao je Šmit, naglasivši da, što se tiče Republike Srpske, mora nešto poduzeti i po tom pitanju, ali mu je cilj u tom trenutku bio “pobrinuti se za funkcionalnost Federacije”.

  • Velika Britanija dobila novog premijera

    Velika Britanija dobila novog premijera

    Riši Sunak proglašen je novim predsednikom Konzervativne stranke, čime postaje i premijer Velike Britanije.

    Podsećanja radi, Boris Džonson se ranije povukao iz trke. Džonson je rekao da je shvatio da, iako ima dovoljnu podršku za kandidaturu, Britaniji i Konzervativnoj stranci treba jedinstvo.

    On je iznenada prekinuo odmor na Karibima i vratio se u Britaniju kako bi pokušao da osigura podršku 100 predsatvnika kako bi učestvovao u trci za mesto Liz Tras, koja ga je nasledila u septembru nakon što je bio prisiljen da da ostavku zbog niza skandala.

    Rekao je da je osigurao podršku 102 predstavnika i da je mogao da se kandiduje, ali da nije uspeo da uveri ni Sunaka niti drugu kandidatkinju Peni Mordon da se ujedine zarad nacionalnog interesa.

    “Verujem da mogu mnogo toga da ponudim, ali bojim se da ovo jednostavno nije pravi trenutak”, rekao je tada Džonson.

  • Rusija: “Znamo za priče Ukrajine i Velike Britanije”

    Rusija: “Znamo za priče Ukrajine i Velike Britanije”

    Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da ima informacije da su Velika Britanija i Ukrajina imale kontakte u vezi sa nuklearnom tehnologijom.

  • Kremlj: O da, realno je

    Kremlj: O da, realno je

    Pretnja Kijeva da će upotrebiti “prljave bombe” je stvarna, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    On je dodao da je ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu tu informaciju preneo Zapadu, a njihova stvar je da li će u to verovati.”Činjenica je da njihovo nepoverenje u informacije koje je prenela ruska strana ne znači da pretnja upotrebe takve ‘prljave bombe’ prestaje da postoji. Pretnja je realna. Na ovu informaciju je sagovornicima skrenuo pažnju ministar odbrane (Sergej Šojgu), a na njima je da veruju ili ne veruju”, istakao je Peskov, komentarišući saopštenje američkog Stejt departmenta da SAD, Velika Britanija i Francuska ne veruju upozorenju ministra Šojgua o pretnji da će Kijev upotrebiti “prljavu bombu”.

    Ranije je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu izrazio zabrinutost u razgovoru sa svojim kolegama iz SAD, Francuske i Turske zbog moguće upotrebe “prljave bombe” od strane Kijeva.

  • Svjetska banka: Rast u BiH prevazišao očekivanja, ali uslijedili šokovi

    Svjetska banka: Rast u BiH prevazišao očekivanja, ali uslijedili šokovi

    Ekonomski učinak svih šest ekonomija Zapadnog Balkana je i dalje pod uticajem rata u Ukrajini i posljedičnog naglog povećanja cijena energije i usporavanja globalnog rasta, navodi se u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za Zapadni Balkan.

    Kako se dodaje, te krize predstavljaju značajne otežavajuće okolnosti za regiju, uprkos rastu na početku godine, koji je bolji od očekivanog.

    “Ekonomski rast – predvođen potrošnjom i investicijama – se u prvoj polovini 2022, pokazao jakim, prevazilazeći očekivanja. Zaposlenost je, do sredine 2022, dostigla istorijski visoke nivoe u nekoliko zemalja, pa stopa zaposlenosti u regiji sada iznosi u prosjeku 46 odsto, što je povećanje od tri odsto poena od sredine 2021. Svi sektori su doprinijeli oporavku na tržišta rada, pri čemu su usluge (uključujući turizam) imale vodeću ulogu”, navode iz Svjetske banke u BiH.

    Međutim, kako se dodaje, zamah rasta se sada počinje usporavati u svjetlu rastućih izazova.

    Naglašeno je da veće cijene energije i hrane dovode inflaciju do nivoa koji nisu zabilježeni dugi niz godina, čime se smanjuje kupovna moć i povjerenje poslovne zajednice. Tržište rada se počinje usporavati, uz usporavanje zapošljavanja u uslovima visoke inflacije i sve veće neizvjesnosti.

    “Vlade na Zapadnom Balkanu provode neophodne mjere kao odgovor na rastuću inflaciju i energetsku krizu, ali njihova cijena je velika: javlja se značajno povećanje javnih rashoda”, kaže Xiaoqing Yu, direktorica za zemlje Zapadnog Balkana u Svjetskoj banci.

    Kako je dodala, od ključnog je značaja da te mjere ublaže uticaj krize na najranjivija domaćinstva i firme, a Svjetska banka je spremna da zemljama pruži podršku u tim nastojanjima.

    Iz Svjetske banke naveli su da pritisak fiskalne potrošnje nakon šokova rasta cijena hrane i energije anulira rast prihoda, koji je rezultat veće inflacije i zastoja u fiskalnoj konsolidaciji. Očekuje se da će se u 2022. javni i javno garantirani dug smanjiti, ali će i dalje ostati veći nego u periodu prije COVID-a, dok će se uslovi finansiranja pooštriti, kako globalna monetarna politika bude pokušavala obuzdati inflatorni šok.

    “Iako je rast u prvoj polovini 2022. prevazišao očekivanja za BiH, jasno je da prisutni šokovi na tržištu mogu uticati na izglede za zemlju u srednjoročnom periodu”, kaže Kristofer Šeldon, šef kancelarije Svjetske banke u BiH i Crnoj gori.

    Kako dodaje, na izglede u regiji utiče kombinacija šokova.

    “Čvrste veze BiH sa regijom i stroži globalni uslovi finansiranja, kao i očekivano usporavanje i domaće i vanjske potražnje, će takođe imati uticaje na izglede za BiH”, navodi.

    Pored pooštravanja uslova finansiranja, izvještaj ističe i da su prisutni rizici od rasplamsavanja COVID-19 u zimskom periodu, kao i dalji pritisak na globalne lance snabdijevanja.

    “Prema izvještaju, neophodne reforme bi trebale uključiti mjere za povećanje nivoa konkurencije na tržištu, uklanjanje barijera za pokretanje poslovne djelatnosti, veće zadržavanje profita stranih investitora u zemlji i reinvestiranje, unapređenje kvaliteta obrazovanja i podizanje standarda upravljanja, uključujući digitalizaciju. Tekuća kriza takođe naglašava značaj ubrzanja zelene tranzicije u regiji i napuštanje ugljikovodika, u pravcu proizvodnje čistije električne energije, kao i zelenijih modela proizvodnje i potrošnje”, navodi se u izvještaju.