Autor: INFO

  • Brod pod ruskom zastavom vrši uviđaj na Sjevernom toku

    Brod pod ruskom zastavom vrši uviđaj na Sjevernom toku

    Brod pod ruskom zastavom koji je iznajmila kompanija “Nord strim AG”, operater gasovoda Sjeverni tok 1, prvi put sprovodi istragu u oblasti Baltičkog mora.

    U tom delu je došlo do oštećenja tog cjevovoda, saopštila je danas švedska mornarica.

    “Djelimo isti prostor trenutno i komuniciramo jedni s drugima. Taj konzorcijum je pre izvjesnog vremena naveo da želi da izvrši uviđaj na mestu eksplozije”, rekao je portparol švedske mornarice za Rojters, dodajući da je “Nord strimu” odgovoreno da im za sprovođenje “samo podvodnog snimanja, nije potrebna nikakva dozvola” .

    Švedski i danski istražni organi su zaključii da su četiri curenja gasa iz Severnog toka izazvana eksplozijama prošlog meseca, ali nisu navele ko bi mogao da bude odgovoran za to. Svetski lideri su saglasni u oceni da je reč o činu sabotaže.

    Švedski tužioci i policija su ranije ovog meseca završili istragu na mestu događaja, a mornarica te nordijske zemlje je u sredu saopštila da će sprovesti sopstvenu istragu.

    Kompanija Nord Strim AG, koja je u većinskom vlasništvu ruskog Gasproma, nije odmah odgovorila na zahtev za komentarom.

    Švedska je odbila zahteve Moskve da ruska strana učestvuje u njihovoj istrazi ili da podeli bilo kakve nalaze pre nego što ona bude završena.

    Gasprom, koji je i vlasnik gasovoda Sjeverni tok 2, takođe je najavio da planira da sprovede sopstvenu istragu, ali kasnije, rekao je portparol švedske mornarice.

  • Evropa ima sada toliko gasa da ne zna šta će s njim

    Evropa ima sada toliko gasa da ne zna šta će s njim

    Evropa ima sada toliko prirodnog gasa da ne zna šta će s njim, pa je cena na spot tržištu ove nedelje nakratko postala negativna, objavila je TV stanica CNN.

    Evropski zvaničnici su mesecima upozoravali na energetsku krizu tokom predstojeće zime, jer je Rusija – nekada najveći snabdevač prirodnog gasa u regionu – smanjivala isporuke u znak odmazde za sankcije koje je Evropa uvela zbog ruske invazije na Ukrajinu, navodi se u prilogu američkog medija.

    Sada su skladišta gasa u EU skoro popunjena, pa tankeri koji prevoze tečni prirodni gas (TPG), kako se dodaje, stoje u lukama jer nemaju gde da istovare teret, a cene padaju.

    Referenta cena fjučersa prirodnog gasa (kupovina mesec dana unapred) na evropskom tržištu pala je za 20 posto od prošlog četvrtka i za više od 70 procenata otkako je krajem avgusta dostigla rekordnu vrednost. Na holandskom spot tržištu, cena za isporuku gasa u roku od sat vremena pala je u jednom momentu ispod nula evra, prema podacima Interkontinentalne berze.

    Cene su skliznule na negativnu teritoriju zbog “prebukiranosti mreže“, rekao je za CNN Tomas Marzec-Manser, šef za analitiku tržišta gasa u kompaniji Independent Komoditi Intelidžens Servisis (ICIS).

    To je iznenađujući preokret situacije za Evropu, u kojoj su domaćinstva i preduzeća bila pogođena zastrašujućim skokom cene jednog od njenih najvažnijih izvora energije u prethodnom delu godine.

    Masimo Di Odoardo, potpredsednik za istraživanje tržišta gasa i TPG-a u firmi “Vud Mekenzi”, kaže da se ovako dramatičan zaokret sreće u velikoj meri duguje neuobičajeno blagom vremenu.

    “U zemljama kao što su Italija, Španija, Francuska, temperature i potrošnja gasa su bliže nivoima iz avgusta i početka septembra. Čak i u nordijskim zemljama, i u Velikoj Britaniji i Nemačkoj, potrošnja je daleko ispod proseka za ovo doba godine”, dodaje.

    Skladišta gasa u EU su sada popunjene skoro 94 odsto, prema podacima operatera Gas Infrastrakčer Jurop. To je znatno iznad 80 odsto, koliko je 27-člani blok postavio kao cilj koji treba dostići do novembra.

    “To je izuzetno visok nivo“, rekao je Di Odoardo, napominjući da je maksimalni nivo skladišštenja u proseku iznosio 87 procenata kapaciteta u poslednjih pet godina.

    Nastojanja Evrope da obezbedi što više gasa uoči zime dovela su do gomilanja tankera s TPG-om u evropskim lukama, zbog manjka terminala za skladištenje.

    Feliks But, šef u kompaniji Vorteks za praćenje podataka o TPG-u, navodi za CNN da čak 35 plovila pluta u blizini luka u severozapadnoj Evropi i na Iberijskom poluostrvu, ili plove veoma sporo prema njima, zbog manjka skladišnih kapaciteta za istovar.

    Tim brodovima će “verovatno trebati još mesec dana da udome teret“, dodaje on.

    Zajedno, ti tankeri nose TPG vredan oko 2,0 milijarde dolara, prema podacima provajdera podataka sa energetskog tržišta Argus Media.

    Uprkos nedavnom padu cene gasa u Evropi na oko 100 evra po megavat satu, evropski fjučersi prirodnog gasa su i dalje za 126 odsto iznad nivoa na kom su bili prošlog oktobra, kada su ekonomije počele ponovo da se otvaraju posle korona blokada i kada je potražnja skočila.

    Cene bi mogle ponovo oštro da porastu u decembru i januaru ako vreme naglo postane hladnije, upozorava But. Uprkos činjenici da je ruski udeo u ukupnom evropskom uvozu gasa pao sa 40 posto na samo 9,0 procenata, region bi mogao da se nađe u teškoj situaciji sledećeg leta kada bude trebalo da popuni zalihe za iduću zimu.

    Procenjuje se da će cene dostići 150 evra po megavat-satu do kraja 2023. godine, kaže Bil Vederbern, ekonomista za robna tržišta u Kepital Ekonomiksu, i objašnjava da će “punjenje skladišta uoči sledeće zime zahtevati od EU da uveze još više TPG-a, jer mora da nadomesti izgubljeni uvoz ruskog gasa za celu godinu“, navodi CNN.

  • Ako Moskva “pogodi” Maska to bi bilo…

    Ako Moskva “pogodi” Maska to bi bilo…

    Pretnja visokog ruskog zvaničnika da će Rusija udariti na zapadne komercijalne satelite proceni li da pomažu Ukrajini, zabrinula je mnoge.

    “Kvazicivilna infrastruktura u orbiti mogla bi biti legitimna meta povratnog udara”, rekao je juče Konstantin Voroncov, zamenik direktora Sektora Ministarstva spoljnih poslova za neširenje oružja i kontrolu naoružanja.

    U istoriji se nije dogodilo da je neka zemlja projektilom napala satelit neke druge zemlje i takav čin tokom rata u Ukrajini bi značajno podigao tenzije između Rusije i SAD-a.

    “Ova pretnja dovodi nas na ivicu nečega što nikad ranije nismo videli”, rekla je Mišel Hanlon, direktorka Odseka za pravo u vazduhu i svemiru pri Univerzitetu Misisipi pa dodala: “Uvek smo imali osećaj da bi se tako nešto moglo dogoditi, ali do sada nito nije rekao na glas da bi to mogao i da uradi.”

    Ukrajinska vojska se, podsetimo, snažno oslanja na “SpaceX” Ilona Maska, koji omogućava brzi internet putem mreže satelita Starlink. Američke kompanije poput “Maxar Technologies” takođe, prave snimke rata u Ukrajini uz pomoć satelita u orbiti. Uz to, desetine hiljada komunikacionih uređaja u Ukrajini oslanjanju se na mrežu satelitu američkog komunikacinog diva “Iridium”.

    Prema međunarodnom i ratnom pravu, ruski udar na komercijalne satelite neke američke privatne kompanije mogao bi se smatrati činom rata na koji bi SAD mogle da odgovore, kaže Hanlon.

    Portparol Bele kuće Džon Kirbi sinoć je rekao da bi bilo kakav napad na američku infrastrukturu izazvao odgovor, ali nije išao u detalje.

    “Pravni aspekti svega ovog su trenutno jako mutni. Naprosto nemamo ni jedan primer korišćenja sile u ratu protiv satelita”, rekao je za Rojters Brajan Viden, analitičar pri udruženju “Secure World”.

  • Rastu tenzije između dve Koreje

    Rastu tenzije između dve Koreje

    Sjeverna Koreja je ispalila dve balističke rakete kratkog dometa sa svoje istočne obale, saopštili su danas zvaničnici vojske Južne Koreje.

    Rakete su poletele iz oblasti Tongčeon u provinciji Gangvon, na istočnoj obali Sjeverne Koreje, četiri dana nakon što su Pjongjang i Seul razmenili pucnjeve upozorenja sa zapadne obale usred rastućih tenzija, prenosi Rojters.

    “Naša armija je u punoj pripravnosti”, navodi se u saopštenju vojske Južne Koreje, uz konstataciju da je intenzivirana saradnja sa SAD na polju bezbednosti. Pjongjang je ranije saopštio da nedavno lansirane raketa predstavljaju protest protiv zajedničkih vežbi SAD i Južne Koreje, za koje kaže da predstavljaju probu za invaziju.

    Seul i Vašington su demantovali tvrdnje Severne Koreje dodajući da su vežbe defanzivne i da su potrebne za suprotstavljanje pretnjama Severa.

    Južnokorejske trupe su prošle nedelje započele vojne vežbe zajedno sa vojskom SAD sa ciljem povećanja sposobnosti odgovora na nuklearne i raketne pretnje Severne Koreje.

    Od početka ove godine Sjeverna Koreja je ispalila više od dvadesetak balističkih projektila, uključujući i onaj koji je preleteo Japan, podseća britanska agencija.

  • Putin pohvalio Erdogana

    Putin pohvalio Erdogana

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin održao je u četvrtak opširan govor tokom 19. sastanka dijaloškog kluba i nevladine organizacije Valdai gdje je posebnu pažnju posvetio odnosu Ruske Federacije s drugim državama kako na istoku tako i na zapadu.

    Tokom razgovora s novinarima, Putin je odgovorio i na pitanje koje se tiče njegovog odnosa s predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom, ali i cjelokupnim odnosima Rusije i Turske.
    Između ostalog, Putin je turskog predsjednika opisao kao izuzetno jakog lidera.

    “On je snažan, jak lider koji se vodi prvenstveno ili isključivo interesima Turske i interesima turske ekonomije. To u velikoj mjeri objašnjava njegov stav o energetskim pitanjima kao što je recimo Turski tok. Sada smo predložili stvaranje gasnog čvorišta u Turskoj za potrošače u Evropi. Turska je na to pristala, prvenstveno vodeći se sopstvenim interesima”, rekao je Putin.

    Takođe, naglasio je kako Erdogan ima jasno uspostavljene odnose s drugim liderima.

    “Predsjednik Erdogan nikada sebi ne dozvoljava da sjedi za vratom i da se rukovodi interesima trećih zemalja. Naravno, on i u dijalogu s nama, brani prije svega svoje interese. U tom smislu, Turska i Erdogan nisu laki partneri. Mnoge odluke se rađaju u dugim i teškim sporovima i pregovorima”, poručio je ruski predsjednik.

    Ipak, koliko god Erdogan bio težak partner, Putin ističe kako se turski predsjednik drži dogovora.

    “Ako smo prošli težak put, i ako je bilo teško da se dogovorimo, možete biti sigurni da će sve što potpišemo biti i urađeno. To je najvažnije, pouzdanost i stabilnost u odnosima Rusije i Turske”, zaključio je Vladimir Putin.

  • Udes na auto-putu kod Laktaša, povrijeđena jedna osoba

    Udes na auto-putu kod Laktaša, povrijeđena jedna osoba

    Na naplatim kućicama na auto-putu u Jakupovcima kod Laktaša sinoć je došlo do saobraćajne nezgode u kojoj je jedna osoba lakše povrijeđena.

    Naime, saobraćajna nezgoda se dogodila iz pravca Gradiške prema Banjaluci.

    Kako su za “Nezavisne novine” potvrdili iz PU Banjaluka nezgoda se dogodila u 19.50 časova.

     “U nezgodi su učestvovala dva automobila, te je tom prilikom jedna osoba lakše povrijeđena”, navode iz PU Banjaluka.

  • Vidovićeva otkrila koliki bi mogao biti budžet za 2023. godinu

    Vidovićeva otkrila koliki bi mogao biti budžet za 2023. godinu

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da bi budžet za narednu godinu trebalo da bude oko 5,5 milijardi KM i da građani Srpske mogu očekivati određene vidove jednokratne pomoći.

    Mi sada projektujemo budžet za iduću godinu i zasigurno ćemo, prateći inflaciju za koju svi pretpostavljaju da će rasti jer energenti i dalje rastu, pomagati i usmjeravati te jednokratne pomoći – rekla je Vidovićeva za ATV.

    Ona je navela da je u budžetu za narednu godinu predviđeno povećanje plata u iznosu od pet odsto.

    – Penzije, boračka i sva ostala socijalna primanja biće povećana za 13,5 odsto – rekla je Vidovićeva.

    Ona je dodala da će budžet za 2023. godinu biti oko 5,5 milijardi i da očekuje da će, ako inflacija bude rasla aktuelnim tempom, i prihodi biti veći od projektovanih.

    – Naravno, radićemo opet rebalans budžeta – navela je Vidovićeva.

    Ona je navela da budžet za 2023. godinu, koji bi pred poslanicima trebalo da se nađe 2. novembra, ide u pravcu da se izbjegne eventualna mogućnost privremenog finasiranja zbog potencijalnih odluka CIK-a BiH.

    Vidovićeva je podsjetila da bi u slučaju privremenog finansiranja sadašnja socijalna davanja bila vraćena na nivo iz januara ove godine, što bi bio problem za veliki broj stanovnika, jer samo penzionera ima više od 270.000.

    – Mi smo za svaki slučaj odlučili da donesemo taj budžet jer nismo bili sigurni kako će se to sve završiti. Kad se on usvoji onda više nema problema, on se primjenjuje i radi se normalno, svi stanovnici koji treba da osjete i povećanje u tom budžetu – osjetiće – naglasila je Vidovićeva.

    Ona je rekla da na narednoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske očekuje da bude usvojena ekonomska politika i budžet Republike Srpske za 2023. godinu.

    Vidovićeva je rekla da je cilj drugog rebalansa budžeta Srpske za ovu godinu bio da se stanovništvu vrate sredstva iz dodatnih priliva u budžet u smislu umanjenja negativnih posljedica inflacije.

    – Nama je prihod u odnosu na prvobitni budžet od januara ove godine veći za 471 milion KM, a mi smo stanovništvu usmjerili direktno 477 miliona KM, što znači da smo kompletan taj rast prihoda usmjerili prema stanovništvu – rekla je Vidovićeva.

    Ona je dodala da je na plate usmjereno 79 miliona KM više, na povećanje penzija više od 90 miliona KM, a na jednokratne pomoći penzionerima 30 miliona KM.

    – Kada su u pitanju boračke kategorije, takođe su bila velika povećanja primanja. Ta primanja su povećana za 20 miliona i imali smo jednokratne pomoći za borce koje iznose 43 miliona KM – rekla je Vidovićeva.

    Ona je podsjetila da je pomoć upućena i nezaposlenoj djeci poginulih boraca Vojske Republike Srpske za šta je izdvojeno tri miliona i 788 hiljada KM.

    Vidovićeva je rekla da je za jednokratnu pomoć za mlade utrošeno više od 39 miliona KM.

    – Imamo novo stečeno pravo. Mi smo od septembra počeli isplaćivati 750 KM za roditelje koji su nezaposleni, u porodici koja ima četvoro i više djece. Procjena je da do kraja godine za te isplate treba 12 miliona i 70.000 KM – rekla je Vidovićeva i dodala da je plan da se do kraja godine u tu svrhu donese zakonsko rješenje prema kojem bi ta lica imala uplaćivan penzioni staž.

    Ona je dodala da su i investicije povećane u čitavoj Republici Srpskoj u iznosu od 81 milion KM. Davanja privredi i poljoprivredi povećana su u ukupnom iznosu od 57 miliona KM.

    – Povećali smo i davanja za sport za osam miliona, jer je u ovoj godini u Republici Srpskoj bilo veoma značajnih rezultata naših sportista, a imali smo i mnogo organizovanih takmičenja evropskog nivoa – rekla je Vidovićeva.

    Ona smatra da je trebalo da poslanici opozicije na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske glasaju za rebalans budžeta za ovu godinu jer je njime čitavo povećanje prihoda usmjereno stanovništvu.

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je juče, po hitnom postupku, drugi rebalans budžeta Srpske za ovu godinu od četiri milijarde i 510 miliona KM, kojim je stanovništvu usmjereno 477 miliona KM.

    Ovaj okvir predstavlja uvećanje od 128 miliona KM, odnosno 2,9 odsto u odnosu na prvi rebalans budžeta za ovu godinu.

  • Ursula fon der Lajen danas u Sarajevu

    Ursula fon der Lajen danas u Sarajevu

    Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen dolazi danas u BiH u okviru regionalne posjete zapadnom Balkanu, a u kontekstu nedavne preporuke Evropske komisije da se BiH dodijeli status kandidata, kako bi se naglasila poruka da je budućnost zemlje u Evropskoj uniji.

    Fon der Lajenova će se osvrnuti na tekuću energetsku krizu i pokazati odlučnost EU da podrži partnere u suočavanju sa visokim cijenama energenata i dugoročnom unapređenju njihove energetske sigurnosti, najavljeno je iz Delegacije EU u BiH.

    Tokom posjete, Fon der Lajenova će se sastati sa članovima Predsjedništva BiH, obratiti političkim predstavnicima u BiH, predstavnicima civilnog društva, oblasti kulture i poslovne zajednice i svečano otvoriti tunel “Ivan” na Koridoru “Pet ce”.

    Evropska unija je uložila 23,3 miliona evra bespovratnih sredstava za dionicu Tarčin-Ivan i za tunel “Ivan”, što je dio od ukupne grant podrške EU za koridor “Pet-ce” u iznosu od 542 miliona evra.

    Prema programu posjete, Fon der Lajenova će se u 9.45 u Sarajevu sastati sa članovima Predsjedništva BiH.

    Od 11 časova do 11.25 predsjednik Evropske komisije obratiće se medijima u Domu Oružanih snaga BiH.

    Fon der Lajenova će u 12.30 svečano otvoriti tunel “Ivan”, iz pravca Sarajeva prema Mostaru.

  • Pošte Srpske predstavile poštansku marku “Psi”

    Pošte Srpske predstavile poštansku marku “Psi”

    Pošte Srpske su danas pustile u prodaju redovnu poštansku marku „PSI“, u saradnji sa Prihvatilištem za napuštene pse grada Banja Luka a pod sloganom „Udomimo psa“.

    Ovim izdanjem želimo skrenuti pažnju na napuštene pse i na postupak udomvljavanja koji je u potpunosti besplatan, a vi na ovaj način možete izabrati najboljeg prijatelja, rekli su u Poštama Srpske.

    Iz Pošta su rekli da su motive ovog izdanja izabrali snapuštene pse iz Prihvatilišta grada Banja Luka, a fotografije ovih napuštenih bića ustupio je fotograf Vedran Ševčuk.

    Autor marke je Tanja Kuruzović, grafički dizajner Pošta Srpske.

    “Na redovnim poštanskim markama ove godine prikazani su psi iz azila.  Kao društveno odgovorno Preduzeće ovim izdanjem želimo promovisati humanost i skrenuti pažnju javnosti na  na ovu predivnu, razigranu ekipu koja čeka da vam pruži bezuslovnu ljubav. Glavni likovi su stvarni, a na markama se nalaze njihova imena. Njihov lik i karakter je prikazan kroz razigranost boja i simbola koji asociraju na sreću koju će vam pružiti.” Tanja Kuruzović

  • Vučić čestitao Dodiku

    Vučić čestitao Dodiku

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uputio je čestitku Miloradu Dodiku povodom izbora za predsjednika Republike Srpske, poručivši mu da uvijek može da računa na Srbiju.
    “Primite iskrene čestitke povodom izbora za predsjednika Republike Srpske i najbolje želje za uspjeh na odgovornoj dužnosti”, naveo je Vučić u čestitki Dodiku.

    On je dodao da je uvjeren da će Dodik istrajno i snažne volje raditi na tome da Republici Srpskoj donese napredak, a svim njenim građanima blagostanje.

    “Uvjeren sam da ćete se sa svojim političkim iskustvom odgovorno nositi sa različitim izazovima današnjice, čuvajući ujedno mir i stabilnost u BiH”, istakao je Vučić.

    Vučić je poručio Dodiku da uvijek može da računa na iskreno prijateljstvo Srbije, kao i na nesebičnu podršku i saradnju u njegovanju političkih, kulturnih, ekonomskih i duhovnih veza.

    CIK BiH donijela je danas u Sarajevu dopunsku odluku o utvrđivanju i objavljivanju rezultata opštih izbora u BiH, prema kojoj je potvrđeno da je kandidat SNSD-a Milorad Dodik osvojio najviše glasova na izborima za predsjednika Republike Srpske održanim 2. oktobra ove godine.