Autor: INFO

  • Cijena nafte porasla blizu 97 dolara za barel

    Cijena nafte porasla blizu 97 dolara za barel

    Cijene nafte su porasle danas nastavljajući oporavak sa prethodne sesije od skoro 3,0 odsto, pošto su optimizam u vezi s rekordnim izvozom “crnog zlata” iz SAD i znaci splašnjavanja straha od recesije prevagnuli nad zabrinutošću zbog slabe tražnje u Kini.
    Podaci američke Uprave za energetske informacije pokazuju da je izvoz sirove nafte i naftnih derivata iz SAD skočio prošle nedjelje za 2,0 miliona barela na 11,4 miliona barela dnevno, uprkos pritiscima Vašingtona na izvoznike da šalju manje goriva u inostranstvo i da povećavaju domaće zalihe, prenio je Fajnenšel tajms.

    Evropska nafta Brent je poskupjela za 1,27 posto na kasnom popodnevnom trgovanju po srednjoevropskom vremenu na 96,91 dolar za barel, prema podacima sa portala oilprice.com, a američka WTI nafta je ojačala za 1,68 procenata na 89,39 dolara za barel.

    Brige u vezi s kineskom potražnjom zauzdale su veći rast cijena nafte.

    S druge strane, slabljenje američkog dolara, koji je dotakao jednomjesečni minimum prema vodećim rivalima, pružilo je podršku cijenama nafte, jer slabiji dolar čini naftu jeftinijom kupcima koji imaju drugih valute i podstiče apetit investitora za ulaganjem u rizičniju imovinu.

  • Izabrana idejna rješenja fasada u centru grada

    Izabrana idejna rješenja fasada u centru grada

    Autorski tim iz Kine pobjednik je Međunarodnog opšteg javnog konkursa za idejno arhitektonsko-urbanističko rješenje fasada objekata u bloku između Ulica Kralja Petra prvog Karađorđevića, Patrijarha Makarija Sokolovića, Teodora Kolokotronisa i Patre u Banjaluci, saopšteno je iz Gradske uprave.
    Konkursna komisija je nakon ocjene i bodovanja pristiglih konkursnih radova iz najužeg izbora, rangiranja radova prema kvalitetu ponuđenih rješenja, te uvažavajući svrhu konkursa, cilj konkursnog zadatka kao i kriterijume ocjenjivanja odlučila da dodijeli prvu nagradu za rad pod šifrom autora “32261ZL” u iznosu od 4.000 evra i jednu drugu nagradu za rad pod šifrom autora “26099RL” u iznosu od 2.000 evra.
    Autori prvonagrađenog rada su: Jian Zhang, Difan Zhu i Zongwei Li, a autor drugonagrađenog rada je Mirko Milanović iz Srbije.

    Podsjećamo, konkurs je objavljen 10. juna 2022. i bio je otvoren do 10. avgusta 2022. godine.
    Do isteka roka, digitalno, stiglo je ukupno devet konkursnih radova.

  • Zamjenik visokog predstavnika UN: Nemamo mandat za istragu o biološkim laboratorijama

    Zamjenik visokog predstavnika UN: Nemamo mandat za istragu o biološkim laboratorijama

    UN nemaju ni mandat ni tehničke mogućnosti da istraže optužbe Rusije u vezi sa aktivnošću bioloških laboratorija u Ukrajini, izjavio je zamjenik visokog predstavnika UN Adabej Ebo.
    “Poznato nam je da je Rusija uputila zvaničnu žalbu u skladu sa članom šest Konvencije o zabrani biološkog i toksičnog oružja u vezi sa aktivnošću bioloških laboratorija u Ukrajini. Kako je visoki predstavnik UN za pitanja razoružavanja Izumi Nakamicu govorila u martu i aprilu ove godine, UN nisu upoznate ni sa kakvim programima biološkog oružja. To važi i danas. Takođe bih htio da napomenem da UN trenutno nemaju ni mandat, niti tehničke i operativne mogućnosti da istraže te informacije”, rekao je Ebo.

    Prethodno je Rusija podnijela zvaničnu žalbu protiv SAD i Kijeva zbog aktivnosti američkih vojno-bioloških laboratorija u Ukrajini, prenosi “Sputnjik”.

    Ministarstvo odbrane Rusije otkrilo je ranije da su SAD potrošile više od 200 miliona dolara na rad bioloških laboratorija u Ukrajini, koje su učestvovale u američkom vojno-biološkom programu i bavile se, između ostalog, uzročnicima kuge i antraksa.

    Na teritoriji Ukrajine formirana je mreža od više od 30 bioloških laboratorija koje su radile u interesu Pentagona.

  • Danas sjednica kolegijuma NS RS: Razgovor o terminu posebne sjednice

    Danas sjednica kolegijuma NS RS: Razgovor o terminu posebne sjednice

    U Banjaluci će danas biti održana sjednica Kolegijuma Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj bi trebalo da bude utvrđen prijedlog dnevnog reda i termin održavanja posebne sjednice parlamenta Srpske.
    Sjednicu je sazvao predsjednik Narodne skupštimne Republike Srpske Nedeljko Čubrilović.

    Sjednica Kolegijuma zakazana je za 11.00 časova, najavljeno je iz Narodne skupštine Republike Srpske.

  • “Ruska gazeta” o pobjedi Dodika: Važna pobjeda srpskog naroda nad kolektivnim Zapadom

    “Ruska gazeta” o pobjedi Dodika: Važna pobjeda srpskog naroda nad kolektivnim Zapadom

    “Ruska gazeta” objavila je da izbor Milorada Dodika za predsjednika Republike Srpske predstavlja važnu pobjedu srpskog naroda nad kolektivnim Zapadom.
    Ovaj ruski medij pita zašto je ovaj političar tako neprijatan Vašingtonu, Londonu i Briselu, ali i odgovara da je to očigledno vezano za njegove patriotske stavove, nastojanja za učvršćivanje ekonomskog položaja Republike Srpske, uključujući jačanje odnosa sa Mosvom.

    “Ruska gazeta” navodi da Zapad smatra BiH svojom kolonijom i da tu ne želi da vidi samostalne igrače.

    Dodik je ovaj ruski medij rekao da je Ruska Federacija najvažniji diplomatski saveznik Republike Srpske, jer štiti interese srpskog entiteta na međunarodnoj političkoj sceni i u okviru ključnih organizacija, posebno u Savjetu bezbjednosti UN.

    “Rusija je garant opstanka Srba u BiH u ovo nestabilno i neizvjesno vrijeme”, dodao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, Republika Srpska od osnivanja podržava najbližu saradnju sa Ruskom Federacijom, koja je garant Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    On je istakao da je za Republiku Srpsku i cijeli srpski narod izuzetno važna ekonomska saradnja sa Rusijom, posebno u okviru energetskih projekata, u kojima Moskva nastupa kao strateški partner.

    Dodik je ocijenio da postoji mnogo načina za poboljšanje političkih i ekonomskih odnosa između Rusije i Republike Srpske, a posebno su, kaže, neiskorišteni u punoj mjeri potencijali saradnje u oblasti kulture i obrazovanja.

    “Obradovao sam se kad sam čuo da Rusija napušta bolonjski sistem obrazovanja”, rekao je Dodik i dodao da mu je dobro poznato kakvi su problemi sa ovakim načinom obrazovanja u Srpskoj.

    On je naglasio da omladina u Srpskoj treba da uči ruski jezik, a potom da studira na ruskim univerzitetima, te da samo na taj način mogu da se uspostave duboke kulturne veze među Rusima i Srbima, na kojima će zatim biti lako uspostavljati političku i ekonomsku saradnju.

    Govoreći o Peterburškom međunarodnom ekonomskom forumu, Dodik je istakao da je taj forum odlično mjesto za političke i poslovne susrete, a da je za njega posebno važan zbog mogućnosti susreta sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji, kako je rekao, u potpunosti dijeli borbu Srpske za njena garantovana prava u okviru Ustava BiH.

    On je podsjetio da je ruskog predsjednika upoznao o aktivnostima rukovodstva Republike Srpske, zahvaljujući kojima je spriječeno uvođenje sankcija BiH prema Rusiji, na čemu su insistirali Vašington i Brisel, a podržavali Bošnjaci u zajedničkim institucijama.

    Dodik je naglasio da je saradnja sa Rusijom u sferi energetike strateški važna za Republiku Srpsku, da nema alternative ruskom gasu, da Srpska ima ozbiljne planove za gasifikaciju svih velikih gradova, kao i izgradnju gasnih elektrana.

    “U BiH gas danas najviše koristi Sarajevo i to po povlaštenim cijenama, koje smo mi, Srbi, dogovorili u Sankt Peterburgu sa našim ruskim partnerima. Uprkos tome, Bošnjaci u BiH vode antirusku politiku i ometaju sve projekte koje Srpska nastoji da realizuje sa Rusijom”, dodao je Dodik.

    Govoreći o odnosu Zapada prema Rusima i Srbima, Dodik je rekao taj odnos ima civilizacijski i geopolitički karakter. On je, između ostalog, ukazao i na posljedice NATO agresije na Republiku Srpsku.

    Za Ukrajinu je rekao da je tamošnji konflikt direktna posljedica širenja NATO-a na istok, a stvarni cilj je Rusija, njeno zaustavljanje, na kraju uništenje.

    “Na Ukrajini danas cijeli kolektivni Zapad učestvuje u konfliktu sa Rusijom. Devedesetih godina prošlog vijeka zapadni mediji nazivali su Srbe krivcima za sve nevolje, odnosno, mi smo bili loši momci u novom svjetskom poretku. Zato je danas meni savršeno jasno zašto je veliki srpski istoričar Milorad Ekmečić upozoravao na to da je ‘srbofobija samo dijete rusofobije’”, zaključio je Dodik.

  • Šolc i Makron prijete trgovinskom osvetom Bajdenu

    Šolc i Makron prijete trgovinskom osvetom Bajdenu

    Nakon što su se javno posvađali, Olaf Šolc i Emanuel Makron pronašli su nešto u čemu se slažu; pojačanu uzbunu zbog nepoštene konkurencije iz SAD-a i potencijalnu potrebu da Evropa uzvrati udarac.

    Njemački kancelar i francuski predsjednik razgovarali su o zajedničkoj zabrinutosti tokom gotovo tri i po sata razgovora uz ručak u Parizu u srijedu.

    Složili su se da nedavni planovi američkih državnih subvencija predstavljaju mjere koje narušavaju tržište koje imaju za cilj uvjeriti kompanije da prebace svoju proizvodnju u SAD, prema osobama upoznatim s njihovim razgovorima. I to je problem kojim žele da se pozabavi Evropska unija.

    Susret umova o ovom pitanju uslijedio je nakon javnih neslaganja posljednjih sedmica o ključnim političkim pitanjima kao što su energija i odbrana, razbijajući ono što se često smatra centralnim političkim savezom EU-a između njene dvije najveće privrede.

    Ali, iako je njihov ručak bio u neugodnoj pozadini, oba su se lidera složila da EU ne može ostati besposlena ako Vašington nastavi sa svojim Zakonom o smanjenju inflacije, koji nudi smanjenje poreza i energetske olakšice za kompanije koje ulažu na tlu SAD-a, u sadašnjem obliku.

    Konkretno, nedavno potpisani američki zakon podstiče potrošače da kupuju američko kada je riječ o odabiru električnih vozila – što je potez koji je posebno naljutio velike automobilske industrije koje rade u Francuskoj i Njemačkoj.

    Makron je prvi javno objavio oštro upozorenje. “Potreban nam je Zakon o kupovini evropskog tržišta poput Amerikanaca, moramo rezervisati subvencije za naše evropske proizvođače”, rekao je francuski predsjednik u srijedu naveče u intervjuu za TV kanal France 2, misleći posebno na državne subvencije za električne automobile.

    Makron je takođe spomenuo sličnu zabrinutost zbog konkurencije iz Kine koju subvencionira država.

  • Najezda bubamara u Srpskoj

    Najezda bubamara u Srpskoj

    Rojevi bubamara danima već opsjedaju većinu gradova u Srpskoj, ali i mjesta u zemljama okruženja, dok veliki broj ovih šarenih buba “useljava” i u stanove.

    Naime, građani muku muče s bubamarama, koje mile i gamižu po zidovima, uvlače se u namještaj, stolariju, pukotine i odjeću.

    Isidora S. s porodicom živi u kući u jednom banjalučkom prigradskom naselju, a bubamare joj, kako kaže, stvaraju velike probleme jer čim otvori vrata one ulaze u kuću.

    “Na vanjskim zidovima su čitavi rojevi, ali svi maksimalno pazimo da što manje ulaze unutra”, rekla je Isidora za “Nezavisne”.

    Kako kaže, prinuđeni su da nabavljaju razne hemijske preparate kako bi uništili rojeve ovih buba.

    Kako je za “Nezavisne novine” rekao Rajko Roljić, viši asistent na Katedri za zoologiju na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, topla jesen je jedan od glavnih razloga za ovako povećan broj bubamara.

    “Ove jeseni vidimo da je prisutan povećan broj ovih insekata, ali glavni razlog za to je toplo vrijeme. Ovo su takozvane azijske bubamare koje su u ovom periodu godine veoma aktivne kako zbog toplog vremena, tako i zbog toga što traže mjesto za hibernaciju, odnosno mjesto gdje će prezimiti”, rekao je Roljić.

    Kako je rekao, bubamare nisu opasane i građani nemaju razloga za brigu jer je ova pojava sasvim prirodna.

    “Ova vrsta bubamara nije opasna po zdravlje ljudi, ali naravno da postoje i građani koji su alergični na ovu vrstu buba, te postoji mogućnost da izazovu određene alergijske reakcije”, rekao je Roljić.

    Prema njegovim riječima, prilikom uklanjanja ovih buba potrebno je biti veoma pažljiv.

    “Najefikasniji način za uklanjanje ovih buba je usisavanje, ali vrlo pažljivo jer ukoliko se one zgnječe, mogu ostaviti fleke i jako neugodan smrad”, rekao je Roljić.

    Kako dodaje, azijska bubamara je opasna po druge domaće insekte.

    “Pokazalo se da ova vrsta bubamare u ishrani koristi i svoje evropske rođake, odnosno jajašca evropske bubamare kao i larve. Takođe, u tjelesnoj tečnosti ove bubamare nalaze se paraziti koji su opasni za druge insekte”, rekao je Roljić.

    Kako je kazao Roljić, azijska bubamara je uvezena iz Azije prvobitno iz namjere suzbijanja parazita u poljoprivredi.

    “Ova vrsta bubamare se koristi u suzbijanju parazita u poljoprivrednoj i stakleničkoj proizvodnji jer se hrani lisnim vašima. Ova bubamara takođe može nanositi štetu u vinogradima jer joj je omiljena hrana grožđe”, kazao je Roljić.

  • Britanija: Koliko još moramo da trpimo ove gluposti? Rusija: Zar mislite da smo naivni?

    Britanija: Koliko još moramo da trpimo ove gluposti? Rusija: Zar mislite da smo naivni?

    SAD i njihovi saveznici kritikovali su Rusiju jer “gubi vreme” Savjetu bezbednosti UN širenjem zavjera da SAD ima “vojne biološke programe” u Ukrajini.

    “Koliko još moramo da trpimo ove gluposti?”, upitala je britanska ambasadorka pri UN Barbara Vudvord.

    Rusija je prethodno najmanje dva puta na Savjetu bezbednosti pokrenula pitanje programa biološkog oružja u Ukrajini, a Sjedinjene Države i Ukrajina su izjavile da nemaju takve programe.

    Zvanična Moskva se sada zalaže za službenu istragu, pri čemu je napravila nacrt rezolucije SB za uspostavljanje komisije, sastavljene od svih 15 članova tog saveta, koja bi trebalo da istraži njene tvrdnje.

    Prema Konvenciji o biološkom oružju, koja je stupila na snagu 1975. godine, takav je potez moguć, ali nikada nije primenjen, piše Reuters.

    Američka ambasadorka pri UN-u Linda Tomas Grinfild je rekla da su optužbe Rusije “čiste izmišljotine iznesene bez trunke dokaza”, kako sastanak predstavlja “kolosalan gubitak vremena”, pokušaj odvraćanja pažnje od zločina ruskih snaga u Ukrajini i očajničku taktiku opravdavanja neopravdanog rata.

    Da nisu upoznati s bilo kakvim programima biološkog oružja u Ukrajini stav je i zvaničnika UN za pitanja razoružanja.

    “Zar stvarno mislite da smo toliko naivni? Mislite li stvarno da mi mislimo da će Pentagon obavestiti visokog predstavnika Kancelarije za pitanja razoružanja pri UN o njihovim tajnim biološkim programima u Ukrajini?”, upitao se ruski ambassador pri UN Vasilij Nebenzja, zalažući se za uspostavu komisije.

    Trenutno nije poznato kada će Rusija dati nacrt rezolucije na glasanje, za čije usvajanje je potrebno devet glasova “za” i nijedan veto Rusije, Kine, SAD, Francuske ili Britanije.

  • Nebenzja: Grosi, budi oprezan

    Nebenzja: Grosi, budi oprezan

    Na zatvorenoj sednici Savjeta bezbednosti UN Rusija je ponovo pokrenula pitanje o “prljavoj bombi“ koju priprema Kijev kako bi je upotrebio u Ukrajini.

    Stalni predstavnik Rusije pri UN Vasilij Nebenzja je na toj sednici rekao da Zapad ne bi trebalo da ignoriše tu pretnju.“Bilo bismo srećni ako grešimo, ali ne mogu se jednostavno samo tako ignorisati tvrdnje koje su veoma ozbiljne i koje mogu da pretnje krajnje neprijatnim posledicama. Obraćamo se našim kolegama sa apelom da učine sve što je moguće da spreče taj užasni scenario“, saopštio je Nebenzja.

    Ruske diplomate su upozorile generalnog direktora Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA) Rafaela Grosija da bude na oprezu, jer dva objekta koja će proveriti stručnjaci IAEA nisu jedina u kojima Kijev ima mogućnosti da napravi “prljavu bombu“.

    Nebenzja je istakao da su predstavnici zapadnih delegacija na zatvorenoj sednici SB UN propagirali “uobičajeni narativ o tome da Rusija priprema operaciju pod lažnom zastavom“.

    Takođe je saopštio da je Grosi informisao članove SB UN o situaciji na Zaporoškoj nuklearnoj elektrani.

    Kako je saopštio generalni direktor Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA) Rafael Grosi, misija IAEA stići će u Ukrajinu kroz nekoliko dana kako bi proverila informacije o tome da Kijev priprema provokaciju sa “prljavom bombom“. Po njegovim rečima, biće potrebno još par dana da se izvedu zaključci.

    Misija IAEA posetiće samo one objekte gde, prema informacijama Rusije, može biti u toku priprema za pravljenje “prljave bombe“.

  • Mask postao vlasnik Tvitera, pa napravio “čistku”

    Američki milijarder Ilon Mask je zvanično postao vlasnik društvene mreže Tviter, nakon višemečnih pregovora sa akcionarima.

    Mask je nakon preuzimanja kompanije otpustio nekoliko rukovodećih ljudi u kompaniji i najavio dodatne otkaze, prenosi Rojters.

    Među otpuštenima je izvršni direktor Tvitera Parag Agraval, finansijski direktor Ned Segal i šefica pravnih poslova i politike Vidzaja Gadea.

    Mask je ranije optužio prethodno rukovodstvo da su njega i investitore obmanuli o broju lažnih naloga na platformi.

    Nakon preuzimanja Tvitera Mask je saopštio je da želi da “pobedi” spam botove i učini javno dostupnim algoritme koji određuju kako se sadržaj predstavlja korisnicima i spreči da platforma postane mesto mržnje i podela.

    Mask zasad nije izneo pojedinosti o tome kako će sve to postići i ko će voditi kompaniju.

    Tviter je u aprilu prihvatio Maskovu ponudu od 44 milijarde dolara, ali je u međuvremenu došlo do nesuglasica i međusobnih optužbi između kompanije i Maska.