VRBAS Media

Autor: INFO

  • Rusi završili mobilizaciju, Zelenski tvrdi da će im trebati još ljudi

    Rusi završili mobilizaciju, Zelenski tvrdi da će im trebati još ljudi

    Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu objavio je kako je završena “djelimična mobilizacija” 300.000 ruskih rezervista za borbu u Ukrajini.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pak sumnja da je to to.

    Na sastanku sa Vladimirom Putinom, a što je prenosila državna televizija, Šojgu je rekao:

    “Zadatak koji ste postavili o (mobilizaciji) 300.000 ljudi je izvršen. Nisu planirane daljnje mjere”.

    Šojgu je rekao da je od 300.000 mobilisanih, njih 218.000 ostalo na obuci, a 82.000 su raspoređene u zonu sukoba, od kojih 41.000 u njihove jedinice.

    On je rekao da ubuduće neće biti obavezne regrutacije nego će se zasnivati na dobrovoljcima i profesionalnim vojnicima.

    Međutim, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je kako sumnja da je djelimična mobilizacija u Rusiji završena.

    Kaže da loš učinak promoskovskih snaga znači da bi moglo biti potrebno više ljudi.

    “Vrlo uskoro će Rusiji možda trebati novi val ljudi koje će poslati u rat”, rekao je Zelenski u videoobraćanju.

    Putin je proglasio “djelimičnu mobilizaciju” 300.000 rezervista 21. septembra, nakon niza vojnih poraza zbog kojih su ruske snage protjerane iz regije Harkov na istoku Ukrajine, a pritisnute u južnoj regiji Herson.

  • Milko Grmuša formira Banjolučki blok

    Milko Grmuša formira Banjolučki blok

    Odbornik PDP u Skupštini Grada Banjaluka, Milko Grmuša, inicirao je osnivanje Banjolučkog bloka.

    Uobraćanju javnosti, Grmuša poručuje da Banjaluka ne smije biti talac bilo kog moćnika, tajkuna, bilo koga “ko želi da se bogati nama iza leđa”.

    – To je razlog zbog koga pokrećem veliku ideju Banjolučkog bloka, koji treba da okupi sve nas koji mislimo svojom glavom i koji sami donosimo slobodno odluke. Pozivam sve radnike, privrednike, intelektualce, novinare, svakoga ko želi da živi u boljoj i drugačijoj budućnosti, koja nije zasnovana na tračevima, omrazama, jalovim prepucavanjima koja nemaju nikakav efekat na život običnog čovjeka, da učestvujemo u izgradnji jednog novog alternativnog opozicionog koncepta. U Banjaluci će to biti Banjolučki blok, vjerujem da će se u ostatku Republike pojaviti ljudi koji će iza toga da stanu, da gradimo budućnost koju zaslužuju naša djeca – poručio je Grmuša.

    Ostale ciljeve ovog pokreta u nastajanju možete pročitati na Fejsbuk stranici Grmuše – odbornika koga je Banjaluka zavoljela jer djeluje u interesu građana i misli svojom, a ne glavom stranke. I djeluje mimo trulih kompromisa.

  • Satler očekuje da će se do kraja godine formirati organi vlasti

    Satler očekuje da će se do kraja godine formirati organi vlasti

    Šef Delegacije EU u BiH Јohan Satler izrazio je nadu da će do kraja godine biti formirani organi vlasti, bar na nivou BiH.

    Satler je napomenuo da Savjet ministara ima dva mjeseca da napravi potrebne korake kako bi BiH dobila kandidatski status.

    – Novo Predsjedništvo se očekuje da bude konstituisano u novembru, ali i na drugim nivoima. Zaista bih volio da se to odvija brže – rekao je Satler za Federalnu televiziju, ocijenivši da je formiranje vlasti prilika da nadleži pokažu da mogu raditi.

    On je siguran da će Centralna izborna komisija BiH posao u vezi sa rezultatima opštih izbora uraditi kako treba i da se potom može brže krenuti sa radom.

    Satler je istakao da su vrata EU otvorena za BiH i da je kandidatski status veoma izvjestan.

    – Članice treba da donesu odluku u decembru i zaista se nadam da će to biti jednoglasno “da” – dodao je Satler, konstatujući da je i promjena geopolitičkih prilika uticala da EU dva puta razmisli kada je riječ o njenim prijateljima.

  • Ursula fon der Lajen “obilježila” BiH kao zonu uticaja EU

    Ursula fon der Lajen “obilježila” BiH kao zonu uticaja EU

    Jučerašnja posjeta predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen Sarajevu, kao i njene poruke o tome kako EU želi da BiH postane njen član, praktično ne znače ništa ukoliko domaće vlasti ne ispune uslove koji bi omogućili početak pregovora s Briselom i pristup bogatim evropskim fondovima.

    Obraćajući se novinarima nakon sastanka s članovima Predsjedništva BiH, predsjednica Evropske komisije je bajkovito opisala evropsku perspektivu BiH, koristeći već poznate fraze o tome kako je ova zemlja “budućnost EU”, te da o ozbiljnosti Brisela dovoljno govori najava brzog dodjeljivanja kandidatskog statusa za BiH.

    – Vi ste budućnost EU i vaša budućnost je Evropska unija. To nije samo zbog toga što ste došli do preporuke za kandidatski status, već i zbog toga što duboko vjerujete u EU. Tri četvrtine stanovništva BiH podržava članstvo i to je većina u cijeloj državi – rekla je fon der Lajen.

    Međutim, prema tvrdnjama dobrih poznavaoca prilika i odnosa u EU, evropski put BiH i dalje je na “dugom štapu”, a jučerašnju posjetu šefice Evropske komisije Sarajevu, prije svega, treba razumjeti u smislu toga da EU želi da “obilježi” svoju teritoriju, posebno u svjetlu globalne krize i rata u Ukrajini.

    Što se tiče evropskog puta, on će, prema njihovim riječima, prije svega zavisiti od toga da li će se domaće vlasti što brže priključiti tzv. Berlinskom procesu, koji posljednjih mjeseci snažno forsira Njemačka, kao najmoćnija članica EU, ali i od toga koliko će vlasti u BiH biti u stanju da ispune uslove koje je pred njih postavio Brisel.

    – Posjeta Ursule fon der Lajen BiH je, prije svega, povezana s Berlinskim procesom koji bi 3. novembra trebalo da bude potpisan. Ono što vrijedi istaći jeste to da je “Otvoreni Balkan”, kao regionalna inicijativa, pokrenuo Berlinski proces s mrtve tačke na kojoj se godinama nalazio – kaže za Srpskainfo Draško Aćimović, bivši ambasador BiH u Briselu.

    On smatra da je od velike važnosti to da domaće vlasti potpišu podršku Berlinskom procesu, te da se taj sporazum što brže ratifikuje u parlamentu BiH.

    – Druga važna stvar, koju predsjednica Evropske komisije prenosi, jeste da sve što je neophodno za kandidatski status BiH bude završeno s formiranjem novih vlasti – smatra on.

    Na naše pitanje da li je realno da BiH do kraja ove godine dobije uslovni status kandidata za prijem u EU, posebno iz razloga što u javnosti postoje spekulacije o tome da je protiv daljeg proširivanja EU, makar u bliskoj budućnosti, prije svega Francuska, Aćimović odgovara da je, samo po sebi, dodjeljivanje kandidatskog statusa “malo precijenjeno”.

    – Status kandidata više ima simboličan značaj. Možemo biti u kandidatskom statusu godinama, a da nam to praktično ništa ne znači. Osim toga, taj status je uslovljen s onim što se mora ispuniti. Evropska unija nam ovim više daje do znanja da je BiH “njena teritorija” i to je ono što je fon der Lajen juče poručila. Najvažnija stvar je kako ćemo otvoriti pregovore s EU, jer otvaranje pregovora je ta sljedeća faza koja donosi novce i druge pozitivne stvari. To je ono o čemu treba da razmišljamo. Kandidatski status je samo jedna međustepenica u tom procesu – objašnjava Aćimović.

  • Trivićeva ponovila “Neću čestitati krađu, sve će se saznati“

    Juče je CIK saopštio da si izbori bili potpuno kontaminirani i zagađeni, da je bilo bezbroj nepravilnosti, ali su rekli i otprilike: „Ali i da ponovimo izbore, opet bi bilo isto, hajde da priznamo ove rezultate“. Ta sjednica je bila u najmanju ruku čudna.

    Rekla je ovo potpredsjednik PDP i kandidat za predsjednika Republike Srpske na prethodnim izborima Jelena Trivić na današnjoj konferenciji za medije.

    Trivićeva je istakla da je očigledno da se neko sa nekim nagodio, samo još ne znamo šta je založeno za to.

    – Saznaće se i to. Već imamo tri nadležnosti koje su prenesene, a koje su nama u NSRS donesene kao veto, a sada su prošle na Savjetu ministara. I mi smo označeni da je CIK naš, da smo strani miljenici i plaćenici, ispada da je ona druga strana sve to i da se išlo protiv naroda. Neko je, tako mi djeluje, prijetio i secesijom i nemirima, a onda je rekao da će biti dobar da mu se izađe u susret – kaže Trivićeva.

    Ona je pitala CIK zašto na sjednici nije rečena razlika kontrolnog brojanja i početnih rezultata, te navela da nije rečena struktura nevažećih listića, koliko je bilo lažnih potpisa i tako dalje.

    – Jedan član CIK je rekao da je bilo značajnijih odstupanja, drugi je tražio da ne govori o tome, jer je, kako je kaže, to statistika. Sada sam samo letimično prošla kroz rezultate i tako vidjela da su na tri mjesta nekim kandidatima upisani moji glasovi, što znači da je samo tu moj rezultat umanjen za 500 glasova. Čak i kontrolno prebrojani glasovi imaju manjkavosti. Toliko o neozbiljnosti i neprofesionalnosti i tom kontrolnom brojanju koji je očigledno ubrzan – rekla je Trivićeva i istakla da izvještaj CIK treba biti javan.

    Ponovila je da neće čestitati krađu i zahvalila se svim građanima koji su izašli na izbore.

    Nenad Vuković, zamjenik predsjednika PDP, rekao je da PDP još uvijek ne priznaje rezultate, te da advokatski i pravni tim stranke sprema sveobuhvatnu žalbu prema CIK BiH.

    – Spremni smo ići i na Apelaciono vijeće Suda BiH i ne odustati. Jučerašnja sjednica CIK je pokazala propast institucija i vidjeli smo kako izgleda kada sedam pravnika priča ono što su pričali u prvom dijelu sjednice i objasnili nepravilnosti, a u drugom dijelu sjednice objašnjavali kako će ipak glasati za ono što su rekli da nije bilo u redu – rekao je Vuković i najavio da će sutra u 15 i 45 časova stranke opozicije predati žalbu CIK BiH, a zatim će se opozicioni lideri obratiti medijima.

    Vuković je pitao režim čiji su danas članovi CIK.

    – Da li će svi oni koji su pričali da je Jovan Kalaba u PDP i danas to pričati? Čija je Vanja Bjelica Prutina danas? Čiji je Suad Arnautović danas? Jesu li oni danas saradnici PDP i SDS? Čiji su danas stranci? Je li im danas dobar CIK? Prije tri dana je to bila zločinačka institucija, a juče nisam to čuo. Je li im sada loše što su se glasovi brojali u Sarajevu? Sada im je to odlično, izbrojano je onako kako odgovara režimu – poručio je Vuković.

    Istakao je da je sjednica CIK dala nove argumente za zahtjev za ponavljanje izbora, koji će biti korišteni u narednim postupcima.

    Marinko Božović, član Glavnog odbora SDS, rekao je da se vlast i danas ponaša po principu „drž'te lopova“.

    – Dok mi danas pričamo o dešavanjima u CIK i utvrđivanju rezultata, Savjet ministara je prenio tri nadležnosti na nivo BiH, a jedna od njih je kontrolna tačka o saradnji sa EUROPOL. To je bila tema zbog koje su SDS i njeni funkcioneri godinama urnisani i stavljani na stub srama, ali danas dolazimo do toga da je ta nadležnost još jedna koju je SNSD prenio na nivo BiH – rekao je Božović.

    Naveo je da je jedan od novih poslanika SDS danas uhapšen bez osnova i dokaza, sa pokušajem da se skrene sa aktuelnih tema, te da je najavljeno poskupljenje struje, što prolazi jako neopaženo.

    – Naglasiću da SDS čvrsto stoji iza Jelene Trivić i da ćemo istrajati u ispitivanju dešavanja u predizbornom i izbornom periodu, odnosno nekoliko sati nakon zatvaranja biračkim mjesta. Svi oni koji su radili malverzacije ne smiju proći nekažnjeno, a izborni zakon mora biti promijenjen, da bi volja naroda bila zaštićena – rekao je Božović.

  • Palo pomirenje Nenada Nešića i Milorada Dodika

    Demokratski narodni savez (DNS), stranka na čijem čelu je Nenad Nešić, vratiće se u vlast, saznaje Klix.ba.

    Nakon tačno dvije godine palo je pomirenje s Miloradom Dodikom (SNSD). Njima će se pridružiti, kako saznajemo, i Socijalistička partija Srpske (SPS) čiji predsjednik je Goran Selak.
    Zbog nesuglasica i razmimoilaženja u vođenju političkih i drugih rocesa, DNS i SNSD-e su u oktobru 2020. godine raskinuli političko partnerstvo koje je trajalo dugih 15 godina. Nešić je tada pod pritiskom vladajućih struktura podnio i ostavku na funkciji v. d. direktora Puteva RS-a.

    Članovi i simpatizeri DNS-a su čak organizovali i kratke saobraćajne blokade zbog lošeg odnosa SNSD-a prema DNS-u.

    Nakon toga, Nešić je pokušao napraviti jak opozicioni blok sa SDS-om, PDP-om i Nebojšom Vukanovićem, ali to nije dugo potrajalo, pa je DNS nastavio, kako su ga nazvali, trećim putem.

    U konačnici razlaz i sa vlasti i sa opozicijom je rezultirao potpunim fijaskom DNS-a na proteklim izborima (ukupno 28.502 glasa za NSRS) kao i samog Nenada Nešića u utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda (34.955 glasova) dok na državnom nivou više neće imati niti jednog zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.

    DNS će u budućem sazivu Narodne skupštine RS-a imati četiri poslanika, a niti jedan od njih nije dobio direktan mandat već svi ulaze s s kompenzacijske liste. Socijalistička partija Srpske (SPS) će imati tri poslanika. Brojka od osam ruku dodatno će ojačati većinu koju predvodi Dodikov SNSD.

    Za očekivati je da će Nešić i Selak, odnosno njihove stranke, zauzvrat dobiti neko od ministarskih pozicija u budućoj Vladi RS-a ili direktorske funkcije u javnim preduzećima.

    Za kraj recimo i da je Nešić juče čestitao pobjedu Dodiku uz nadu da će lider SNSD-a naredne četiri godine utrošiti na obezbjeđivanje nacionalnog jedinstva srpskog naroda u RS-u, kao i da će raditi na zaštiti ustavne pozicije RS-a unutar BiH.

  • Mogu li odluke Kristijana Šmita biti proglašene neustavnim

    Mogu li odluke Kristijana Šmita biti proglašene neustavnim

    Članovi Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Šefik Džaferović, podnijeli su Ustavnom sudu BiH zahtjeve za ocjenu ustavnosti izmjena Ustava Fedaracije odnosno Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit.

    Do sada je Ustavni sud uvijek stajao na strani stranog predstavnika, a da li će tako biti i ovaj put, kada su njegovim odlukama pogođeni interesi Bošnjaka u BiH?

    Profesor Pravnog fakulteta u Istočnom Sarajevu, Radomir Lukić, podsjeća da je Ustavni sud BiH do sada izbjegavao da ocjenjuje formalnu ustavnost bilo koje odluke visokog predstavnika koji je nadustavni faktor.

    – Zbog toga što on nijednim aneksom ili Dejtonskim sporazumom nije dobio ovlaštenja koja je sam sebi prisvojio. Osim toga, on osnovu za te odluke crpi iz odluka Savjeta za provođenje mira i njegovog Upravnog odbora, koji nisu uopšte organi koje spominje Dejtonski mirovni sporazum. Oni su se navodno upuštali samo u ocjenu materijalne ustavnosti njegovih akata; dakle, preispitivali su da li su oni sadržinski u skladu sa Ustavom. Cijela ta konstrukcija, naravno, nije umna. Ali, kada su i ocjenjivali tu vrstu ustavnosti, mislim da nisu postupali kako treba. Teško se može očekivati da će i sada, u ovoj situaciji, postupiti drugačije, osim podržati odluke visokog predstavnika – kaže Lukić za Srpskainfo.

    Inače, do sada smo gledali nekoliko veoma sličnih situacija, a jedna od njih bila je 13. januara 2000, kada je visoki predstavnik nametnuo Zakon o državnoj graničnoj službi BiH, nakon što PS BiH nije usvojila nacrt tog zakona.

    Tada je 11 članova Predstavničkog doma BiH podnijelo Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti. Sud je 3. novembra 2000. odlučio da je zakon u skladu sa Ustavom BiH. Tadašnje obrazloženje Ustavnog suda BiH, kao i mnogim slučajevima kasnije, bilo je nevjerovatno: pravdali su se time da su i Njemačka i Austrija nakon Drugog svjetskog rata imale međunarodnog predstavnika koji je djelovao slično kao ovaj u BiH!?

    – Akti koje su donosile međunarodne vlasti su često bivali donošeni u ime država pod kontrolom – piše u obrazloženju ove odluke.

    Sudije su prije 22 godine još zaključile da se takva situacija svodi na neku vrstu funkcionalne dualnosti: jedna vlast jednog pravnog sistema interveniše u drugom pravnom sistemu, čime njene funkcije postaju dualne.

    – Isto vrijedi i za visokog predstavnika: međunarodna zajednica mu je povjerila posebna ovlaštenja i njegov mandat je međunarodnog karaktera. U konkretnom slučaju, visoki predstavnik – čija ovlaštenja koja proizilaze iz Aneksa 10 Opšteg okvirnog sporazuma, relevantnih rezolucija Savjeta bezbjednosti UN i Bonske deklaracije, nisu podložne kontroli Ustavnog suda, kao ni vršenje tih ovlasti – intervenisao je u pravni sistem BiH, zamenjujući domaće vlasti. U tom pogledu on je, stoga, djelovao kao vlast BiH, a zakon koji je on donio je prirode domaćeg zakona, te se mora smatrati zakonom BiH – navodi se u ovoj odluci iz 2000. godine.

    Podsjećamo, Kristijan Šmit nije imenovan rezolucijom SB UN i za visokog predstavnika ga, samim tim, ne priznaju Rusija, Kina, ali ni Republika Srpska. Izmjene koje je unio u zakonodavstvo i federalni Ustav veoma je teško objasniti u teoriji, a odnose se na bržu prohodnost zakona u FBiH, imenovanje predsjednika i potpredsjednika FBiH, ali i na izbor delegata u federalni Dom naroda.

    Kako je u apelaciji naveo Komšić, Šmit je svojim nametnutim odlukama, u noći kada je obavljeno glasanje građana BiH, izvršio direktan udar na integritet izbornog procesa tako što je izvršio prevaru birača, koji bi eventualno drugačije glasali da su znali za nova izborna pravila, kao što je prevario i sve političke stranke i druge učesnike izbora, koji bi izvjesno ponudili drugačije izborne liste, prilagođene tim novim pravilima.

    – Svojom odlukom da se koriste dva različita popisa, jedan za formiranje zakonodavnog organa vlasti i drugi popis za formiranje izvršnih organa vlasti u entitetu Federacija BiH, Šmit je učinio neviđen i nezapamćen presedan i doveo sve građane BiH u stanje pravne nesigurnosti. Posebno iz razloga što je uvođenjem „posljednjeg popisa“, ili onoga iz 2013. godine, neformalno proglasio okončanim Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma ili povratak svih prognanih u svoje prijeratne domove – navodi se u apelaciji.

    Zahtjevom Džaferovića se traži utvrđivanje nesaglasnosti odredbi osporavanih amandmana i Zakona sa Ustavom BiH, prije svega u dijelu koji se odnosi na demokratsko načelo i konsekventno tome načelo vladavine prava, odnosno njegov princip pravne sigurnosti, saopšteno je iz Predsjedništva BiH.

  • Šojgu: “Zadatak izvršen”

    Šojgu: “Zadatak izvršen”

    Ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu izjavio je nakon sastanka sa predsednikom Vladimirom Putinom da su aktivnosti vezane za delimičnu mobilizaciju završene.

    “Zadatak koji podrazumeva mobilizaciju 300.000 građana je izvršen. Nastavak mobilizacije nije predviđen“, rekao je Šojgu i naglasio da se pripremi mobilisanih građana pre njihovog slanja u zonu specijalne operacije pridaje velika pažnja.

    Ministar odbrane preneo je ruskom lideru da je u zonu specijalne operacije do sada poslato 82.000 mobilisanih vojnika, javio je Sputnjik.

    Takođe je rekao i da će svi koji učestvuju u borbenim operacijama u specijalnoj vojnoj operaciji u Ukrajini dobiti status veterana.

    Istovremeno, ruski predsednik je zahvalio svima koji su organizovali mobilizaciju i poručio da je sada glavni zadatak da svi oni koji su mobilisani prođu svu neophodnu obuku i da dobiju kompletnu opremu.

    „Sada je najvažnije da se oni pripreme i da dobiju svu neophodnu opremu kako bi se osećali sigurno ukoliko bude potrebe da učestvuju u neposrednim borbama“, istakao je Putin i dodao da se na front mogu slati isključivo dobro pripremljeni borci.

  • Abazović: Spreman mi je Đinđićev scenario

    Abazović: Spreman mi je Đinđićev scenario

    Premijer crnogorske vlade u tehničkom mandatu Dritan Abazović je na kontrolnom saslušanju na Odboru za bezbjednost rekao da mu je jedan strani diplomata rekao da mu se sprema isti scenario kao za ubijenog srpskog premijera Zorana Đinđića.
    Taj diplomata mu je, kaže, rekao da je takav scenario pripremljen kako bi se proizveo utisak da nije likvidiran zbog borbe protiv kriminala, već zbog veze sa kriminalom.
    Metu su mu, kazao je, nacrtali lider DPS i predsjednik države Milo Đukanović, nekadašnji ministar odbrane Predrag Bošković i nedavno smijenjeni ministar odbrane Raško Konjević.

    Naveo je da je borba njegove vlade sa švercom cigareta besprijekorna i da je situacija s kamionom cigareta koji je nestao “bila namještaljka”.

    Ističe da je svaki detalj otkriven i da je zato od direktora Uprave carina Miloševića tražio da podnese ostavku.

    “Spreman sam da odgovaram i da idem u zatvor, ali to neće riješpiti problem šverca. Neki su od šverca stvorili imperije. Četiri čovjeka su izgubila život zbog šverca cigareta – Goran Žugić, Beli Raspopović, Duško Jovanović i Ivo Pukanić”, kazao je Abazović i dodao da je žrtava bilo mnogo više.

    Kad je riječ o Jeleni Maraš, kazao je da je bio cilj da se ide, ne samo protiv Andrije Mandića i Milana Kneževića, već i protiv njega.

    “Cijela akcija je dobro smišljena, ali postoji kosmička pravda i to ne funkcioniše. Vas je na izborima stigla ruka pravde. Tek će da stigne ruka pravde ljude koji permanentno podmeću drugima. To je stiglo i do Brisela”, kazao je Abazović.

    Abazović je otkrio da je targetirao još ljudi koji su povezani sa švercom.

    Đukanović je, kaže, nakon izbora išao u Prištinu da bi pričao protiv njega, a o tome su ga obavijestili, kaže, “ljudi za stolom”.

    “Ako me pitate da li je jedan čovjek iz URA imao kontakt sa licem iz SOCTA (Procjena prijetnje od teškog i organizovanog kriminala) – jeste, samo vezano za Temeljni ugovor. Zašto? Zato što je to lice bilo istaknuti predstavnik, što je njegovo političko pravo, komitskog pokreta. Uredno mi je to prenio i to nema nikakve veze sa švercom cigareta”, kazao je Abazović.

    Rekao je i da će se razočarati ako se sa izvještaja o 4. i 5. septembru prošle godine, kada je na Cetinju ustoličen mitropolit Joanikije, skine oznaka tajnosti.

  • Grupa pritvorenika pripremala ubistvo tužioca Čampare

    Direktor Policije Republike Srpske Siniša Kostrešević poslao je svim Policijskim upravama depešu u kojoj je naredio da se podignu mjere bezbjednosti zbog saznanja da su planirala dva ubistva, potvrdio je Kostrešević za ATV.
    “Od Državne agencije za istrage i zaštitu zaprimili smo saznanja da za sada neidentifikovana grupa pritvorenika iz predmeta koji se odnosi na dešifrovanje ‘Sky’ aplikacija preuzima konkretne aktivnosti na organizaciju ubistava tužioca Tužilaštva BiH Dubravka Čampare. Ubistvo se planira kao poruka tužiocima Tužilaštava BiH.

    Isti izvor ukazuje da ista gurpa pritvorenika priprema i ubistvo neimenovanog načelnika Policije iz Banjaluke.

    Nalaže se svim Upravama da preduzmu pojačane mjere i aktivnosti na svome području, te u slučaju dolaska do korisnih informacija odmah obavijeste Upravu za organizovani i teški kriminalitet”, potvrdio je za ATV direktor Policije Republike Srpske Siniša Kostrešević.