VRBAS Media

Autor: INFO

  • “Događaji u Ukrajini su dio borbe SAD”

    “Događaji u Ukrajini su dio borbe SAD”

    Događaji u Ukrajini su deo borbe SAD protiv multipolarnog svjetskog poretka rekao je ministra inostranih poslova Rusije Sergeja Lavrova.

    SAD i njeni saveznici ne prestaju sa borbom protiv formiranja multipolarnog svetskog poretka, događaji u Ukrajini su postali deo ovog sukoba, navodi se u saopštenju Lavrova na konferenciji posvećenoj ruskim državljanima koji žive u inostranstvu.”Događaji u Ukrajini, to nije neki novi regionalni sukob, već deo borbe koja se odvija za budućnost svetskog poretka. Svedoci smo neprekidnih napora SAD i zapadne manjine koju predvode da se zakoči objektivni proces formiranja multipolarnog svetskog poretka, uključujući kroz promovisanje koncepcije poretka koji je zasnovan na pravilima. Danas zapadni lideri otvoreno to priznaju, trabunjaju o sopstvenoj ekskluzivnosti i superiornosti nad drugim civilizacijama“, istakao je Lavrov. On je podvukao, da je trenutno geopolitička situacija neverovatno eskalirala: nakon početka specijalne vojne operacije u Ukrajini neprijateljske zemlje su protiv Rusije pokrenule hibridni rat. “Cilj tog rata je da se nanese poraz na bojnom polju, potkopa ruska ekonomija, oslabi unutarpolitička stabilnost, da se Rusija pomeri sa pozicije jedne od vodećih svetskih sila“, zaključio je ministar inostranih poslova Rusije. Sergej Lavrov se obratio na konferenciji “Ekonomska saradnja: sunarodnici i regioni Rusije. Odgovarajući na izazove vremena“.

  • U Hagu nemaju komentar na Karadžićev tretman u Britaniji

    U Hagu nemaju komentar na Karadžićev tretman u Britaniji

    Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove nije želio da komentariše činjenicu da su prvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću ugrožena ljudska prava u zatvoru na britanskom ostrvu Vajt.

    “Hvala vam za vaše pitanje. Mehanizam nema komentar”, odgovoreno je danas Srni iz ove pravosudne institucije, koja je naslijedila Haški tribunal, na pitanje da li će iskoristiti svoj autoritet i zatražiti da budu poštovana Karadžićeva ljudska prava.

    Prethodno je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik zatražio od predsjednika Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Grasiele Gati Santana da u okviru svojih nadležnosti interveniše kod Vlade Velike Britanije da odmah preduzmu potrebne mjere da se zaustavi zatvorski teror nad haškim osuđenikom Radovanom Karadžićem koji izdržava kaznu doživotnog zatvora na britanskom ostrvu Vajt.

    Advokat Goran Petronijević, pravni zastupnik prvog predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, izjavio je Srni da je došlo do strahovitih narušavanja Karadžićevih osnovnih ljudskih i zatvorskih prava u Velikoj Britaniji, te poručio da će, ukoliko mu se išta desi, za to direktno biti odgovorna britanska vlada.

    Grupa intelektualaca iz Srbije i Republike Srpske uputila je generalnom sekretaru UN Antoniju Guteresu otvoreno pismo zbog nehumanog postupanja prema Karadžiću koji služi kaznu u zatvoru na britanskom ostrvu Vajt.

    U pismu, u kojem se ističe da su Karadžiću uskraćena čak i prava koja je ima u zatvorskoj jedinici u Hagu, sa pratećim “Apelom za pomoć i akciju spasavanja Karadžićevog života i dostojanstva”, oni tvrde da u Karadžićevom slučaju postoji mogućnost njegovog tragičnog ishoda i traže da se ukine odluka o izdržavanju kazne u Engleskoj.

  • Kontraudar Srbije 3. novembra

    Kontraudar Srbije 3. novembra

    Na pokušaje Prištine da uz pomoć Zapada “udarom” na članstvo u međunarodnim institucijama, zaokruži nezavisnost lažne države, Srbija neće sedeti skrštenih ruku.

    Jedan od prvih odgovora mogao bi da bude aktiviranje novih povlačenja priznavanja Kosova, i to već od četvrtka, 3. novembra, ukoliko u Savetu Evrope bude pokrenuta procedura za prijem kvazitvorevine.

    Naša strana u fioci ima note devet država koje su preinačile odluku o priznavanju Kosova koje u svakom trenutku može da obelodani, a “na čekanju” je i opsežna diplomatska akcija lobiranja za novim povlačenjima priznavanja, koja je bila zamrznuta nakon obavezivanja na moratorijum u Vašingtonskom sporazumu.

    Novi pritisci na Srbiju neće ići samo iz pravca Strazbura i Saveta Evrope, već je izvesno da će se predsednik Aleksandar Vučić i u nemačkoj prestonici, na samitu u okviru Berlinskog procesa koji je tako planiran za 3. novembar, suočiti i sa otvorenim zahtevima za ubrzanim rešavanjem pitanja KiM i hitnog uvođenja sankcija Rusiji, navode “Novosti”.

    Članstvo Kosova u SE otvoreno je pitanje otkako je Priština u maju predala zahtev za pristupanje toj instituciji, ali taj prvi pokušaj da ova tema bude “progurana” na dnevni red nije uspeo.

    Sada se sprema drugi, odnosno da se na ovonedeljnoj sednici Komiteta ministara SE zvanično pokrene proces koji bi trebalo da kulminira prijemom Kosova.

    Navodno se čeka da Komitet napusti mađarski član, a dođe litvanski.

    Prema informacijama, sutra bi trebalo da bude poznato da li će se Priština sa svojim saveznicima upustiti u ovu “opasnu avanturu”. Naime, tada se održava sastanak Biroa koji predlaže dnevni red za sednicu Komiteta ministara.

    Šef diplomatije Ivica Dačić tvrdi da se na Srbiju i članice EU koje nisu priznale Kosovo vrši pritisak da pomenutoj sednici i ne prisustvuju. Time bi se “odsutne” države “tiho” saglasile sa onim što je na dnevnom redu, a Dačić ukazuje da je ključno to što trenutno SE predsedava Irska, koja je tzv. Kosovu navodno i obećala da će pokrenuti proceduru za članstvo.

    “Odnos snaga u SE je takav da odluka može i da prođe. Osnovna smetnja toj njihovoj želji je da se do sada nikada nije desilo da neka zemlja bude primljena bez konsenzusa i zato se na nas i na zemlje koje ne priznaju Kosovo vrši pritisak”, objasnio je Dačić.

    Od 46 članica Saveta Evrope, nezavisnost Kosova priznalo je njih 34
    Učlanjenje u SE samo je deo paketa prištinskih planova kada je reč o međunarodnim institucijama i organizacijama.

    Prethodnih dana iz Prištine su najavljivali i kandidaturu za članstvo u EU, a stolica u Ujedinjenim nacijama odavno im je nedosanjani san, kojim bi zaokružili nezavisnost nelegalne države.

    Dačić ne krije da Srbiju čeka “težak diplomatski hod”, ali i navodi da je Srbija promenila odnos snaga u UN kada je reč o broju zemalja koje priznaju nezavisnost Kosova.

    Od 46 članica Saveta Evrope, nezavisnost Kosova priznalo je njih 34. I naš ambasador u Vašingtonu Marko Đurić kaže da Srbija neće prva kršiti moratorijum iz Vašingtonskog sporazuma, ali i da onog trenutka kada Priština zaista pokrene inicijative za prijem u SE, onda ono što se nalazi “u fioci” predsednika Vučića izlazi na svetlost dana, a i Srbija još jačim tempom nastavlja svoju aktivnost.

    On je naveo da je tokom prethodnog mandata Dačića na mestu šefa diplomatije i Nikole Selakovića između 20 i 26 država povuklo priznanje nezavisnosti KiM.

  • Dignuta borbena gotovost Vojske Srbije

    Dignuta borbena gotovost Vojske Srbije

    Ministar odbrane Miloš Vučević prokomentarisao je aktuelnu situaciju na KiM.

    “Predsednik Republike (Aleksandar Vučić) kao vrhovni komandat je izdao naredbu Vojsci Srbije da bude u pripravnosti, da podigne nivo borbene gotovosti na onaj nivo da može da odgovori na svaki zadatak. Srbija je ozbiljna država, preduzima odgovornost za sve moguće probleme”, rekao je Vučević gostojući na TV Hepi.

    “Ne bih rekao da je ovo rešeno, sa Kurtijem ne možete biti načisto jer se nikad ne zna. Jutros su izdali prvu opomenu Srbinu za tablice. Ne mogu da verujem da Kvinta nema uticaj na Aljbina Kurtija i administraciju. Deluje da ne žele nikakvu eskalacuju, da ide u formi dijaloga, mi ne možemo biti opušteni, ali želimo dijalog. Vojska Srbija je spremna da izvrši svaki zadatak vrhovnog komandanta. Nikome se sada ne ratuje. Izginuli smo i više nešto je bio i biološki kapcitet – rekao je Vučević.

    Ministar odbrane poručio je da je Vojska Srbije jača nego što je bila.

    “Kad Srbija priča o miru i stablinosti to ne znači da smo mi slabi, da mogu da nas malteritraju i ponižavaju. Ono što treba da se zna narod jeste da je vojska Srbije mnogostruko jača nego što je bila, zaslužuje respekt i postupa u skladu na državnih vrhom. Treba da radimo na većoj popunjenosti, jačem naoružanju, obuke rezervnog sastava. Mi se ne spremamo za rat, ali ne možemo biti potpuno nepripremljeni za sve što se dešava. Vojska je prva na udaru kad su smetovi, požari, poplave, elementarne nepogode. Plate u vojsci treba da se povećaju za 20 odsto. Moramo dalje o tome da pregovaramo sa predsednikom, njihove porodice treba da se stimulišu, da lakše dolaze do posla. Ako ne ulažemo u našu vojsku, imam strah šta će se dešavati, moramo razumeti zbog čega vojska treba da se osnaži”, kazao je Vučević.

    “Čekamo iz Francuske novo naoružanje, ali i iz mediteranske države helikoptere. To je pametna strateška odluka, da se nabavlja najbolje naoružanje sa najjačih meridijana. Namenska proizvodnja je strašan potencijal kada govorimo o našoj municiji. Da pokrene snažnu ekomonsku promenu u Srbiji”, dodao je on.

  • Banjaluka oborila rekord po broju turista

    Banjaluka oborila rekord po broju turista

    Banjaluka je, od kada se mjeri turistički promet, ove godine dostigla najveći broj dolazaka za devet mjeseci – 66.691 dolazak ili 79,7 odsto više nego u istom periodu lani kada je evidentirano 37.120 dolazaka, izjavila je Srni stručni saradnik za odnose sa javnošću gradske Turističke organizacije Branka Branković.

    Brankovićeva je navela da su za devet mjeseci ove godine evidentirana 103.374 noćenja ili 77,8 odsto više u odnosu na prošlu godinu, kada je bilo 58.702 noćenja.

    Ona je pojasnila da su u pitanju statistički pokazatelji, broj dolazaka i noćenja kada je riječ o hotelima, motelima i hostelima, ali da u ovom slučaju nije obuhvaćen “stan na dan”.

    “Statistika u ovom slučaju ne obuhvata apartmanske smještaje i kuće za odmor, seoska domaćinstva i vikendice, tako da su podaci o broju noćenja i dolazaka sigurno mnogo veći nego što je statistika i pokazala”, istakla je Brankovićeva.

    Ona je ukazala da se dešava da ni svi registrovani smještajni kapaciteti nisu ažurirani, niti prijavljuju tačan broj gostiju, te navela da Banjaluku u sve većem broju posjećuju turisti iz zemalja koje su sa ovim gradom povezane avio-linijama.

    Kada je riječ o broju noćenja, Brankovićeva je ocijenila da je ta brojka barem 2,5 puta veća nego što statistika prikazuje.

    Ona je zaključila da je Banjaluka po broju dolazaka i dalje prvi grad u Srpskoj, a četvrta turistička destinacija po broju noćenja.

  • Odnos opozicije u Srpskoj prema odlukama CIK je priča o političkoj nedosljednosti

    Odnos opozicije u Srpskoj prema odlukama CIK je priča o političkoj nedosljednosti

    Odnos opozicije u Srpskoj prema odlukama Centralne izborne komisije BiH samo je još jedna u nizu priča o političkoj nedosljednosti.

    Za 17 dana prešli su put od pohvala poteza CIK do potpunog negiranja onoga što oni rade.

    Ova priča počinje 10. oktobra kada CIK donosi kontroverznu odluku o „ponovljenom kontrolnom“ brojanju glasova za predsjednika RS, na svim redovnim biračkim mjestima, prije nego što su završili brojanje u prvom krugu.

    Takva odluka izazvala je, očekivano, salvu negativnih reakcija vlasti, ali je istovremeno dobila snažnu podršku iz opozicionih stranaka.

    Predsjednik PDP, Branislav Borenović, rekao je da je odluka CIK BiH logična i opravdana te da se pokazalo da su narodni protesti bili opravdani.

    – Ovo je prvi veliki i jako važan korak u borbi za istinu i vladavinu prava – rekao je Borenović.

    Zamjenik predsjednika SDS, Milan Radović, tada je izjavio da građani Republike Srpske imaju najveću zaslugu za odluku koju je CIK donio.

    – Nama je bio cilj da se broji prije nego što neko unese podatke koji ne odgovaraju stvarnosti – rekao je Radović.

    Predsjednik SDS, Mirko Šarović, takođe je pozdravio odluku CIK.

    – Raspakivanje vreća je početak raspakivanja mnogo čega kada su u pitanju opšti izbori. Vjerujem da će se ovaj proces završiti brzo i da će dati stvarnu sliku izbornih rezultata na svim nivoima – istakao je Šarović.

    Kandidat za predsjednika Republike Srpske, Jelena Trivić, pozdravila je odluku CIK da se glasovi za potpredsjednika RS ponovo broje.

    Današnja odluka CIK potvrda je onog što se znalo i vidjelo još u izbornoj noći, a to je da je režim Milorada Dodika organizovano prekrajao izbornu volju i to ne samo za nivo predsjednika Republike, nego na svim nivoima. Toliko neregularnosti, materijalnih dokaza i prijava, dovelo je do ovakve odluke CIK – kazala je Trivić.

    Kako se bližio kraj ponovljenog kontrolnog brojanja, nervoza među političarima u RS je rasla, baš kao i podrška opozicije aktivnostima CIK BiH. Tako je potpredsjednik PDP, Igor Crnadak, 19. oktobra javnosti i političkim protivnicima poručio da se odluke CIK BiH moraju poštovati, jer ova institucija provodi izbore i proglašava rezultate.

    On je optužio predstavnike SNSD da stvaraju napetost i unose nemir u narod Republike Srpske.

    – Kao narodni poslanik pozivam sve političke partije da prestanu podizati temperaturu u javnosti i da se svi obavežu da će prihvatiti konačne rezultate izbora i odluke CIK, jer svako drugo ponašanje može voditi do ugrožavanja bezbjednosti građana Republike Srpske – rekao je Crnadak.

    A onda preokret.

    Centralna izborna komisija BiH je 27. oktobra utvrdila rezultate izbora za predsjednika RS, prema kojima je Milorad Dodik pobijedio Jelenu Trivić. Razlika u glasovima je pala za oko 2.000, pa je u korist Dodika ostalo oko 27.000 glasova.

    Istog časa opozicija u Srpskoj okreće se protiv CIK. Ne priznaju rezultate i traže poništavanje izbora za predsjednika Srpske.

    Kandidat PDP za predsjednika Srpske, Jelena Trivić, odmah je rekla da ne priznaje rezultate CIK i da neće čestitati Miloradu Dodiku.

    Prije dva dana je uputila zahtjev CIK da „prestane da dalje falsifikuje podatke, kad već priznaju falsifikovane izbore“.

    Prije tri dana, zajedno sa opozicionim liderima, predala je žalbu Apelacinom vijeću Suda BiH.

    – Danas smo predali žalbu na odluku CIK čiji su predstavnici na čelu sa predsjednikom Suadom Arnautovićem u posljednja dva dana u potpunosti ogolili svoju namjeru da po svaku cijenu objave rezultate izbora i na taj način „operu ruke“ od golim okom vidljivog izbornog kriminala koji je uočen i ispune nečije političke želje – poručila je Trivićeva.

    Dan prije predaje žalbe, upitala je čiji je danas Jovan Kalaba (član CIK), ko su danas izdajnici i strani plaćenici, te u čijoj službi je CIK.

    – Mislim da je to juče i danas javnosti sasvim jasno – dodala je.

    Njen stranački lider, Branislav Borenović, sinoć je objavio čak 20 razloga zbog kojih, kako kaže, ne priznaje rezultate izbora koje je objavila CIK.

    Predsjednik SDS, Mirko Šarović, takođe je postao nezadovoljan odlukama CIK.

    – Nezadovoljan sam ovakvom odlukom CIK, ali nastavljamo borbu za pravdu. Žalićemo se, to je naše pravo, jer smatramo da je izborni rezultat proizvod izborne korupcije i krađe izborne volje građana – rekao je 27. oktobra.

    Opozicija sutra u 18 časova ispred RTRS u Banjaluci organizuje treći postizborni narodni protesti, a na njemu su zahtjeve proširili daleko od „izborne krađe“. Sada im je u fokusu i izvještavanje Javnog RTV servisa, kao i navodni dogovor SNSD i SDA.

    Opozicioni lideri danas u 16 časova zakazali su konferenciju za medije. Da li će na njoj ponovo promijeniti svoje zahtjeve?

  • Vulić: Očaj i laži opozicije

    Vulić: Očaj i laži opozicije

    Član Predsjedništva SNSD-a Sanja Vulić izjavila je da opozicija traži finalni alibi za svoj poraz u kvazi protestima i iz očaja lažima pokušava da namami narod u Banjaluku.

    Reagujući na izjavi Jelene Trivić da ne daju, kako je rekla, da “SNSD i SDA opet zavađaju narod dok zajedno kradu”, Vulićeva je izjavila Srni da opozicija ima ili kolektivnu amneziju, ili beskrupulozno laže, ili ponavlja narodu mantru u koju ni sami ne vjeruju i zbog čega gube izbore deceniju i po.

    “Istine radi, navešću samo dva primjera kojima će opovrgnuti gnusne laži Jelene Trivić, nikad predsjednice Republike Srpske, da je Aleksandar Zolak iz PDP-a, sa kojim je opozicija izrežirali navodnu aferu ‘kiseonik’ i u najgore vrijeme građanima pandemije virusa korona unijeli dodatni strah među narod, i dalje direktor Agencije za lijekove jer ga štiti Bisera Turković iz SDA, a da je Jovan Kalaba iz PDP-a član CIK-a BiH jer je SDA glasala za njega”, podsjetila je Vulićeva.

    Ona je rekla da je mnogo važnije da Trivićiva odgovori javnosti, što je i njena obaveza, zašto ruše institucije Republike Srpske i zašto u FBiH najavljuje proteste ispred RTRS.

    “Zašto za svoj poraz krivite zaposlene u RTRS-u? Da li zato što ne rade kao što rade zaposleni u vašim medijskim kućima? Naravno, da vam nisu krivi ni zaposleni u RTRS-u, ni narod u Republici Srpskoj, jer to i nisu protesti protiv RTRS-a već pokušaj da se skrene pažnja sa onog što je sada definitivno svima jasno – Jelena Trivić je izgubila na izborima i u očaju ponovo manipuliše narodom”, naglasila je Vulićeva.

    Ona je upitala Trivićku i šta je bilo sa najavljenim protestima ispred CIK-a BiH, da li nisu smjeli ili nisu imali kritičnu masu svojih pristalica da to i realizuju, pa je sada odlučeno da idu pred institucije Republike Srpske, da ruše srpske institucije.

    “Zašto Jelena Trivić ne kaže jasno narodu šta je njen cilj? ‘Dođite na protest da se izborimo za moj mandat delegata u Vijeću naroda’, kliče Jelena Trivić sama i u svom svijetu jer je suočena sa realnošću nakon izvjesnog vremena. Jelena, ako ti je dosadno i ne prihvataš poraz, a kuneš se u demokratiju, samo pokazuješ koliko ne razumiješ ovaj narod, a imala si ambiciju da ga predstavljaš. Sreća pa je taj isti narod na vrijeme prepoznao tvoju ambiciju i želju za ličnim dokazivanjem”, rekla je Vulićeva.

  • U Srpskoj 11 novooboljelih, preminula jedna osoba

    U Srpskoj 11 novooboljelih, preminula jedna osoba

    Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, u posljednja 24 časa u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, Univerzitetskoj bolnici u Foči i u bolnicama Sv. Vračevi u Bijeljini i Sv. apostol Luka u Doboju izvršeno je testiranje 100 laboratorijskih uzoraka, a virus korona potvrđen je kod 11 osoba.

    hemofram
    Radi se o 8 muškaraca i 3 žene od kojih je 3 mlađe, 5 srednje i 3 starije životne dobi.

    Prema mjestu prebivališta, tri osobe su iz Banjaluke, dvije iz Laktaša, po jedna iz Bijeljine, Bratunca, Doboja, Mrkonjić Grada, Petrovo i Prijedora.

    U posljednja 24 časa, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske prijavljen je jedan smrtni slučaj. Radi se o ženi, starije životne dobi iz Banjaluke.

    Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 119.730 sučajeva virusa korona, a preminula je ukupno 6.571 osoba kod koje je potvrđen test na virus korona.

    U Republici Srpskoj, testirano je ukupno 445.607 osoba.

    Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 80, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 59, a u ostalim bolnicama 21. Na respiratoru je pet osoba (Univerzitetski klinički centar Republike Srpske).

  • Čubrilović pred sjednicu NSRS “Sigurno je da će budžet imati rebalanse”

    Čubrilović pred sjednicu NSRS “Sigurno je da će budžet imati rebalanse”

    Dobro je što je Vlada Republike Srpske pripremila budžet koji nije bilo jednostavno pripremiti imajući u vidu inflaciju, izjavio je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović.

    Čubrilović očekuje da sutrašnja sjednica NSRS bude konstruktivna.

    Sigurno je da će ovaj budžet imati rebalanse, ali je važno da budžetska godina počne kad i kalendarska i da budžetski korisnici ne budu oštećeni – rekao je Čubrilović.

    Podsjetimo, u srijedu će biti održana posebna sjednica NSRS na kojoj će biti razmatran Prijedlog republičkog budžeta po hitnom postupku, piše RTRS.

    Poslanici će razmatrati i Prijedlog programa ekonomskih reformi do 2025. takođe po hitnom postupku.

  • Rusija: “Zapad se nije distancirao od Kijeva”

    Rusija: “Zapad se nije distancirao od Kijeva”

    Zapadne diplomate nisu uspele da dokažu da Kijev nije umešan u napad na brodove ruske Crnomorske flote u Sevastopolju, saopštio je Dmitrij Poljanski.

    “Interesantno je da nismo čuli direktna poricanja da su napade izveli Ukrajinci uz pomoć svojih zapadnih pokrovitelja“, objavio je zamenik stalnog predstavnika Rusije u UN Dmitrij Poljanski na Telegramu.

    Prema njegovim rečima, zapadne diplomate su jednostavno krivile Rusiju “za situaciju generalno“, spominjali su napade na infrastrukturu u Ukrajini, “plašili su globalnom glađu“ zbog postupaka Moskve. Takođe su apelovali na Rusiju da se momentalno vrati realizaciji prehrambenog sporazuma. “Zemlje u razvoju su, s druge strane, zvučale oprezno, naglašavajući da su zainteresovane za to da se sporazum realizuje. Zamenik generalnog sekretara UN za humanitarna pitanja Martin Grifits priznao je da korišćenje humanitarnih koridora u vojne svrhe protivreči sporazumima iz Istanbula“, dodao je ruski diplomata. Sednica Saveta bezbednosti UN, koju je Moskva zatražila zbog napada na ruske brodove u Sevastopolju, održana je juče. Kijevski režim je rano ujutru 29. oktobra izveo teroristički napad na brodove Crnomorske flote i civilne brodove koji su se nalazili na spoljnim i unutrašnjim sidrištima u bazi u Sevastopolju. Nakon toga je Rusija obustavila učešće u prehrambenom sporazumu.