Autor: INFO

  • Korejsko poluostrvo na rubu rata

    Korejsko poluostrvo na rubu rata

    Međusobne prijetnje SAD i Sjeverne Koreje više nisu samo verbalne, jer se, u kontekstu geopolitičke situacije, svijet polarizovao, pa su Moskva i Peking sada otvoreno na strani Pjongjanga, navode politički analitičari.

    Opasne vojne igre, u koje se uključuje sve više zemalja (Japan i Australija na primjer), a vjerovatno će im se, prije ili kasnije, priključiti i pojedine članice NATO-a iz Evrope, imaju sve nužne preduslove za eskalaciju.

    Pogotovo kada im se pridoda i Tajvan, jer je sve vidljivije kako SAD i njihovi azijski saveznici, prije svega Južna Koreja i Japan, vojnim vježbama i retorikom vrše pritisaka na Pjongjang.

    S druge strane Kina (tradicionalno) i, nakon dugo vremena, Rusija otvoreno staju na stranu Sjeverne Koreje i garantuju joj bezbjednost, navodi “Geopolitka.

    Jasno je da se iz nekog razloga nastoji destabilizovati ionako krhko stanje na Korejskom poluostrvu izvođenjem brojnih vježbi i protivvježbi.

    Sjevera Koreja lansira krstareće projektila, a SAD dovlače nosače aviona u nemirne vode nemirne regije, u kojoj se prelamaju interesi najvećih vojnih i nuklearnih sila svijeta.

    Zvanični Pjongjang optužuje Vašington da se priprema za nuklearni rat i da namjerno pogoršava stanje na Korejskom poluostrvu.

    Sjeverna Koreja prijeti SAD da će “platiti” ukoliko upotrijebe silu protiv nje.

    To se povezuje sa velikim vojnim vježbama koje su SAD i njihovi saveznici (ili “sateliti” kako iz naziva Pjongjang) preduzimali gotovo svakodnevno.

    Sjeverna Koreja na vojne vježbe svojih suparnika odgovara raketnim testiranjima. Tako je od 25. septembra izvršila devet testiranja, uključujući balističku raketu srednjeg dometa tipa “Hvaseong 12”, koja je preletjela Japan.

    U Pjongjangu navode da je raketa preletjela rekordnih 4,5 hiljade kilometara.

    To je izazvalo buru negodovanja, ali i zabrinutost Japana, koji se osjeća ranjivijim nego ikad.

    Pjongjang je u posljednje vrijeme intenzivirao i artiljeriska gađanja, vježbe vazdušnih snaga i taktičkih nuklearnih jedinica.

    Od početka godine Pjongjang je ukupno izvršio 28 lansiranja projektila, od kojih su tri bila krstareća.

    Nije teško zaključiti kako se bezbjednosno stanje u regionu pogoršava proporcionalno rastu napetosti između SAD i Zapada s jedne, i Rusije i Kine s druge strane, piše “Geopolitike”.

  • Putin: Nastavak sporazuma o žitu poslije istrage i garancija

    Putin: Nastavak sporazuma o žitu poslije istrage i garancija

    Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je turskom predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoanu da je ponovno pristupanje Rusije sporazumu o žitu moguće nakon istrage o napadu na Sevastopolj i bezbjednosnih garancija Ukrajine, saopštila je danas pres služba Kremlja poslije telefonskog razgovora dvojice lidera.

    “Neophodno je sprovesti detaljnu istragu okolnosti pokušaja udara na infrastrukturu i brodove Crnomorske flote u Sevastopolju kao i dobijanja stvarnih garancija od Kijeva o striktnom pridržavanju Istanbulskih sporazuma, posebno nekorišćenju humanitarnog koridora u vojne svrhe. Tek nakon toga bilo bi moguće razmotriti nastavak aktivnosti u okviru Crnomorske inicijative”, navodi se u saopštenju Kremlja, prenosi TAS S.

    Predsjednik Rusije podsjetio je i da nije ispunjen drugi dio paketa sporazuma prema kojem je trebalo da se deblokira izvoz ruskih poljoprivrednih proizvoda i đubriva na svjetska tržišta.

    Erdoan je Putinu prenio da Turska nastavlja da preduzima neophodne korake za rješavanje problema u vezi sa sprovođenjem sporazuma o žitu.

    Rusija je u subotu saopštila da obustavlja učešće u sporazumu o žitu nakon napada u Sevastopolju na ratne brodove Crnomorske flote i na trgovačka plovila koja su angažovana za obezbjeđenje žitnog koridora.

    Dogovor koji su postigli Ukrajina i Rusija 22. jula u Istanbulu, uz posredovanje Ujedinjenih nacija i Turske, rezultirao je izvozom nekoliko miliona tona prehrambenih proizvoda iz crnomorskih luka u Ukrajini.

  • Sunak: Britanija gostuljubiva, ali mora da kontroliše granice

    Sunak: Britanija gostuljubiva, ali mora da kontroliše granice

    Britanski premijer Riši Sunak pokušao je danas da opravda svoju ministarku koja se našla na udaru kritika jer je migrante koji u čamcima prelaze Lamanš nazvala “invazijom”.

    Britanska ministarka unutrašnjih poslova Suela Brejverman našla se na udaru kritika, jer je u ponedjeljak nazvala dolazak migranata malim čamcima “invazijom na našu južnu obalu” i rekla da je “ilegalna imigracija izmakla kontroli”, a premijer Riši Sunak pokušao je da opravda njenu izjavu, prenosi Rojters.

    Sunak je rekao danas na sastanku vlade da je Britanija saosjećajna i gostoljubiva zemlja za tražioce azila, ali da je za to potrebno da efikasno kontroliše svoje granice, saopšteno je iz njegovog kabineta.

    “Ovo jeste i ostaće saosjećajna zemlja. Ministarka unutrašnjih poslova je pokušavala da objasni obim izazova sa kojima se zemlja suočava i važno je da imamo kontrolu naših granica kako bismo mogli da osiguramo bezbedne rute za druge tražioce azila”, rekao je Sunak.

  • Makron: Francuska će pomoći Ukrajini da prebrodi zimu

    Makron: Francuska će pomoći Ukrajini da prebrodi zimu

    ​Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je nakon telefonskog razgovora sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim da će Francuska pomoći Ukrajini da prebrodi zimu, kao i u popravljanju energetske i vodovodne infrastrukture oštećene ruskim udarima.

    Francuska je takođe najavila da će učestvovati u jačanju ukrajinske protivvazdušne odbrane, prenosi Rojters.

    Makron i Zelenski su se složili da održe međunarodnu konferenciju u Parizu 13. decembra kako bi se pomoglo ukrajinskim civilima tokom zime.

    Francuski lider naglasio je da će cilj bilateralne konferencije zakazane za 12. decembar još veća podrška francuskih kompanija Ukrajini.

  • Ilon Mask lansirao najmoćniju raketu u istoriji

    Ilon Mask lansirao najmoćniju raketu u istoriji

    ​SpaceX Ilona Maska lansirao je prvu Falcon Heavy misiju nakon više od tri godine.

    U pitanju je najmoćnija raketa trenutno u funkciji prenosi CNBC.

    SpaceX-ova raketa pokreće povjerljivu misiju USSF-44 za svemirske snage SAD, što je ujedno i prva operativna misija nacionalne bezbjednosti za Falcon Heavy.

    Posljednje lansiranje bila je misija Space Test Program-2 (STP-2) u junu 2019. godine, koja je nosila eksperimentalne satelite na demonstracionom letu za Pentagon.

    Raketa je uspješno poletjela u 9:41 po istočnom vremenu (odnosno u 14.41 sat po našem vremenu) sa lansirne rampe u NASA-inom svemirskom centru Kenedi na Floridi, prenosi b92.

  • Svađa Njemačke i Francuske otežava evropske integracije

    Svađa Njemačke i Francuske otežava evropske integracije

    Odnosi Njemačke i Francuske proteklih nekoliko sedmica značajno su se pogoršali, a zapadni Balkan bi mogao postati kolateralna šteta neslaganja u vezi s krupnim pitanjima dvije najjače zemlje EU.

    Povod zahlađenju odnosa između Njemačke i Francuske je energetska politika, zbog čega je iznenada otkazan redovni sastanak dvije vlade, koji je trebalo da se održi krajem prošle sedmice.

    Dok se Francuska, u sklopu svog paketa za reformu EU, zalaže za zajedničku evropsku energetsku politiku, Njemačka je mjerama za kontrolu cijena energenata u Njemačkoj praktično potkopala ta nastojanja, a Pariz je posebno ljut što o tome nije bio ni obaviješten. Jedan od ranijih povoda za različito gledanje na pitanje energetike je francusko forsiranje nuklearne energije, čemu se Njemačka energično protivi, koja puno polaže na gas, zbog čega Francuska nije oduševljena, pa nije željela da da saglasnost za izgradnju gasovoda između Španije i Njemačke, koji je trebalo da ide kroz Francusku.

    I prije najnovijeg neslaganja, Berlin i Pariz različito su gledali na pitanje širenja EU. Dok je Njemačka, prvo pod vođstvom tadašnje kancelarke Angele Merkel još od 2014. pojačala interes za zapadni Balkan i, zajedno s Velikom Britanijom, pokrenula reformsku agendu za BiH, Francuska smatra da EU ne treba proširivati dok se ne završi reforma unutar same EU, što je takođe jedan od povoda za nerazumijevanje između Berlina i Pariza.

    Iako je ovo neslaganje godinama tinjalo, blokiranjem kandidature za Sjevernu Makedoniju 2018. problem je počeo da postaje sve očigledniji, da bi bio riješen francuskim prijedlogom tokom francuskog predsjedavanja Savjetom EU tokom ljeta. Međutim, najnoviji sukob zbog kojeg je prošle sedmice čak otkazan i redovni sastanak dviju vlada, prijeti da pitanje proširenja, pored brojnih drugih gorućih pitanja u EU, ponovo dovede u krizu.

    O tome je nedavno pisao i Njemački savjet za spoljne odnose, ugledni nezavisni njemački institut za spoljnu politiku, ističući da je proširenje u kontekstu odnosa EU sa susjednim zemljama bitan dio cijelog problema.

    “Francuska i Njemačka ne mogu da se slože u vezi s kursom EU. Posljedično tome, ne postoji dovoljno širine da se EU saglasi o saradnji s neevropskim državama. Rezultat je neka vrsta defakto protekcionizma od strane EU, koji je odvaja od njenih susjeda”, naglašeno je.

    Faris Kočan, istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani i ekspert za evropske integracije zapadnog Balkana, takođe kaže da je problem nastao zbog energetike, ali i odbrambene politike.

    Kočan ističe da Francuska, koja je uvijek viđena kao lider u EU kad je odbrana u pitanju, sad zaostaje za Njemačkom u smislu nuđenja pomoći Ukrajini i jačanja budžeta za odbranu.

    “Što se tiče proširenja, prosto sumnjam da će preporuka za kandidaturu BiH od strane Evropske komisije lako proći kod Makrona, koji je prvo uložio veto Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, onda promijenio metodologiju, pa se narednu godinu dana bavio bugarskim vetom. Čini mi se da postoji percepcija da bi status BiH bio viđen kao poklon, pogotovo jer nema političke volje u državi za reforme”, smatra on.

    Lično vjeruje da bi, kako kaže, odobravanje statusa BiH bila najmudrija odluka EU u posljednjih nekoliko godina.

  • Anton Kasipović se oglasio povodom govora mržnje i internet nasilja

    Anton Kasipović se oglasio povodom govora mržnje i internet nasilja

    Ministar pravde Republike Srpske Anton Kasipović izjavio je danas Srni da će Ministarstvo pravde predložiti izmjene Krivičnog zakonika i niza drugih zakona i najavio da će biti razmatrano i pooštreno sankcionisanje u slučaju internet nasilja nad mlađim licima ili ako je zbog toga nastupila smrtna ili druga teža posljedica.

    Kasipović je istakao da su realnosti nametnule potrebu definisanja novih krivičnih djela, ali i strože sankcionisanje već propisanih.

    – Sagledavajući teške posljedice koje nasilje na društvenim mrežama može imati, kao i iskazani interes i osudu javnosti, Ministarstvo pravde, kao obrađivač Krivičnog zakonika ima obavezu da norme koje se odnose na neovlašteno fotografisanje i snimanje procijeni i predloži izmjenu zakonodavstva kako bi bile onemogućene slične situacije, a izvršioci kažnjeni – naglasio je Kasipović.

    On je rekao da će biti razmatrano i pooštreno sankcionisanje kod ovih krivičnih djela, posebno u slučaju ako se internet nasilje vrši prema mlađim licima ili ako je zbog internet nasilja nastupila smrtna ili druga teža posljedica.

    Kasipović je naveo da će u tom smislu ministar pravde informisati Vladu Republike Srpske o zakonskim rješenjima koja se primjenjuju u pravosuđu Srpske, kao i rješenjima koja mogu unaprijediti sistem.

    Prema njegovim rječima, u rješenjima na kojima se radi i koja će biti predložena Vladi Republike Srpske, Ministarstvo će se rukovoditi prije svega zaštitom prava naroda i građana Republike Srpske.

    Kasipović je naglasio da se predlaganjem Krivičnog zakonika Republike Srpske stvaraju mogućnosti za funkcionisanje pravne države i istakao da će Ministarstvo pravde Srpske predložiti izmjene ne samo Krivičnog zakonika, nego i niza drugih zakona koje su neophodne za potpunu primjenu.

    – Prijedlozi ovih zakona u svakom slučaju će biti dostupni za stručnu raspravu svim zainteresovanim licima, kao i naučnim i stručnim institucijama s ciljem što boljeg obezbjeđenja vladavine prava u Republici Srpskoj – rekao je Kasipović.

    On je podsjetio da je Krivični zakonik Republike Srpske u vrijeme usvajanja od stručne javnosti u regionu ocijenjen izvanrednim, te da je uvođenje krivičnih djela protiv časti i ugleda, odnosno krivičnog djela klevete i uvrede, bilo razmatrano i prilikom izrade Krivičnog zakonika 2017. godine s obzirom na to da takva krivična djela imaju sve zemlje u okruženju, pa i zemlje članice EU.

    – Ministarstvo pravde, kao obrađivač je, uvažavajući sve razloge koji su tada izneseni, bilo stava da je preuranjeno za propisivanje tih djela, ali je ostavljen prostor da se ta krivična djela, s obzirom na vrijednosti koje se štite propišu u narednom periodu – naveo je Kasipović.

    On je istakao da je Ministarstvo pravde Republike Srpske otvoreno za saradnju i poboljšanje krivično-pravnih normi sa svim subjektima koji mogu dati doprinos poboljšanju, a naročito sa profesionalnom zajednicom kao što je bilo do sada i udruženjima novinara, a na osnovu rješenja u uporednim zakonodavstvima, poštujući dejtonsko uređenje BiH i Ustav Srpske.

    Kasipović je naveo da je Ministarstvo pravde Srpske i do sada analiziralo primjenu krivičnog zakonodavstva i predlagalo izmjene kao što su bile uvođenje kazne doživotnog zatvora.

    – Ministarstvo pravde razumije da predložena zakonska rješenja neće izazvati opšte zadovoljstvo svih u Republici Srpskoj, ali to istovremeno znači i da ta rješenja imaju priliku biti dobra za sve narode i građane Republike Srpske – rekao je Kasipović.

    Navodeći da se razvoj digitalnih tehnologija može smatrati jednim od najvećih dostignuća danas čijim je korištenjem olakšana i intenzivirana komunikacija među ljudima, a kreativno i kritičko korištenje informacija pomoglo je u rješavanju mnogih problema, Kasipović je istakao da se, uprkos napretku u razvoju društvenih mreža, sve češće dešava nasilje u njihovom korištenju.

    – Sve češće društvene mreže se koriste sa namjerom da se osoba na koju je nasilje usmjereno povrijedi, ponizi ili uznemiri, nerijetko se podstiče i grupna mržnja, uznemiravanje, praćenje, urušavanje privatnosti, vrijeđanje na bilo kojoj osnovi, kao i širenje neprimjerenih i uvredljivih komentara ili snimaka na račun druge osobe – naveo je Kasipović.

    On je u tom kontekstu naveo i posljednja dešavanja kada je mladi čovjek sebi oduzeo život zbog ismijavanja na društvenim mrežama i nemogućnosti da se izbori sa pritiscima i negativnim komentarima.

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik zatražio je da budu pripremljeni zakoni o sprečavanju širenja lažnih vijesti, o sprečavanju jezika mržnje, o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona s uvođenjem klevete i uvrede, te proširenju krivičnih djela protiv ustavnog poretka.

  • Iran sprema napad?

    Iran sprema napad?

    Obaveštajne službe Saudijske Arabije upozorile su susedne zemlje i Sjedinjene Države da Iran planira napad na Irak i Saudijsku Arabiju.

    Prema neimenovanim saudijskim i američkim zvaničnicima koji su razgovarali za “The Wall Street Journal”, SAD i zemlje u regionu su na taj način povećale nivo vojne pripravnosti.

    Vlada u Teheranu se navodno odlučila za vojnu akciju kako bi skrenula fokus sa višenedeljnih protesta u Iranu.

    Portparol američkog Saveta za nacionalnu bezbednost rekao je za WSJ da je Vašington “zabrinut” najnovijim saudijskim obaveštajnim podacima i da “neće oklevati” da brani interese SAD i njihovih partnera na Bliskom istoku.

  • Bajden se povlači?

    Bajden se povlači?

    Sjedinjene Američke Države ne žele sukob sa Rusijom i htele bi da se situacija u Ukrajini reši putem pregovora.

    To je izjavio koordinator za strateške komunikacije u američkom Savetu za nacionalnu bezbednost Džon Kirbi.

    “Predsednikovi ciljevi bili su jasni od samog početka… Mi ne želimo sukob sa Rusijom. To je pod jedan”, rekao je Kirbi na brifingu.

    Kao ostale zadatke naveo je jačanje istočnog krila NATO-a i pomoć Ukrajini kako bi pregovorima o rešavanju sukoba pristupila sa najpovoljnije pozicije.

    “Kako bi bili uspešni na bojnom polju kada ovaj rat dođe do pregovaračkog rešenja. Predsednik je veoma zainteresovan da do toga dođe”, konstatovao je Kirbi.

    On je ponovio da SAD ne teže smeni vlasti u Rusiji.

    “Ruski narod ima pravo da određuje ko ga vodi”, dodao je portparol.

  • Sud BiH odbio zahtjev SNSD

    Sud BiH odbio zahtjev SNSD

    Centralna izborna komisija BiH saopštila je da je Sud BiH donio presudu kojom se odbija zahtjev SNSD za poništenje Naredbe CIK od 10. oktobra, koja se odnosila na ponovno kontrolno brojanje.
    Preciznije, SNSD je Sudu BiH podnio zahtjev za ocjenu zakonitosti Naredbe CIK koja se odnosi na otvaranje vreća i ponovno kontrolno brojanje glasačkih listića po službenoj dužnosti na svim redovnim biračkim mjestima za nivo predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, i predložio odgodu izvršenja osporenog akta, prenosi Srpskainfo.

    “Danas, 1.11.2022. godine Sud BiH je donio presudu kojom se odbija zahtjev SNSD za poništenje Naredbe Centralne izborne komisije BiH od 10.10.2022. godine”, saopšteno ej na sajtu CIK.

    Kako kažu, Sud BiH u presudi, pored ostalog, navodi:

    „Ocjenjujući osnovanost prigovora o nezakonitosti predmetne naredbe, ovo vijeće je prije svega razmatralo i imalo u vidu ovlaštenja CIK BiH u njihovoj ukupnosti, dakle, ne samo pojedine odredbe, nego cilj i smisao Izbornog zakona BiH i provedbenih propisa. Treba imati u vidu da Izborni zakon BiH, a ni podzakonski akti nisu ni regulirali upravo ovakvu situaciju koja je bila uzrok donošenja osporenog akta, pa kod takvog stanja stvari valja razmotriti preduzetu radnju u ukupnosti ovlaštenja CIK BiH, prije svega odgovornosti ove komisije za cjelokupan izborni postupak. Preduzeta radnja izdavanja naredbe u već navedenim okolnostima, u cjelosti je u funkciji ispunjavanja osnovnog zadatka CIK, da utvrdi i objavi tačne i potpune rezultate izbora.“

    “Podsjećamo da je Sud BiH 26.10.2022. godine donio Rješenje kojim je odbijen i zahtjev SNSD za odgađanje izvršenja Naredbe Centralne izborne komisije BiH od 10.10.2022. godine”, navode u CIK.