VRBAS Media

Autor: INFO

  • “Stoji li iza svega američki pritisak da Alkalaj ne govori”

    “Stoji li iza svega američki pritisak da Alkalaj ne govori”

    Savjet bezbjednosti UN na današnjoj sjednici raspravljaće o situaciji u Bosni i Hercegovini.

    Kako je navedeno na zvaničnom sajtu, rasprava o BiH počinje u 15 časova po lokalnom vremenu.

    Prema istom rasporedu, dan kasnije SB UN raspravljaće o produženju misije EUFOR-Altea u BiH.

    Ivica Puljić, dugogodišnji novinar i dopisnik Al Džazire Balkan iz Vašingtona, napisao je na Tviteru da je u toku „gužva u šesnaestercu Ujedinjenih nacija“.

    – Ko će u ime BiH danas govoriti na Savjetu bezbjednosti? Ambasador Alkalaj, šefica diplomatije Turković ili premijer Tegeltija? Stoji li iza svega američki pritisak da Alkalaj ne govori? Mnogo pitanja na koja očekujemo odgovore u ovom danu – naveo je Puljić.

    Kako saznajemo u Savjetu ministara, predsjedavajući Zoran Tegeltija sigurno se neće obratiti na sjednici SB UN jer je otišao na drugi službeni put.

    Do sada se uglavnom obraćao ambasador BiH u Njujorku, kontroverzni Sven Alkalaj, ali se spekuliše da je on ovaj put „odustao“ nakon što je pripremio govor odnosno izvještaj u kome kritikuje poteze OHR.

    Osim rasprave o BiH, dodaje Puljić, na Savjetu bezbjednosti je i nacrt rezolucije o produženju mandata EUFOR o čemu, kako kaže, više niko i ne govori u BiH, iako je to bilo pitanje svih pitanja do sinoć. Niko u BiH nije protiv produženja ove misije, a čeka se stav Ruske Federacije u SB UN.

  • Tegeltija o Berlinskom procesu

    Tegeltija o Berlinskom procesu

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je da sva tri sporazuma koja će sutra biti potpisana u okviru Berlinskog procesa treba da omoguće veću slobodu kretanja ljudi i mobilnosti radne snage.

    Tegeltija je naveo da će u okviru ovog samita u Berlinu biti potpisani sporazum o priznavanju stručnih kvalifikacija doktora medicine, doktora stomatologije i arhitekture, sporazum o priznavanju kvalifikacija visokog obrazovanja na zapadnom Balkanu i sporazum o slobodi kretanja sa ličnim kartama na zapadnom Balkanu.

    – Cilj sastanka u Berlinu je da se pokaže da je Berlinski proces pokretač regionalne saradnje i neko ko ubrzava proces evropskih integracija zemalja zapadnog Balkana – rekao je Tegeltija.

    Tegeltija je istakao da svi sporazumi podliježu unutrašnjoj ratifikaciji i kada se taj proces završi u svim zemljama zapadnog Balkana onda će se moći realizovati. Prema njegovim riječima, procesi ratifikacije su različiti u svakoj zemlji, kao i procedure, ali kada se postigne saglasnost onda to relativno brzo može da se završi ako ima dobre volje, a očigledno je ima čim se potpisuju sporazumi.

    – Unutar regionalnog tržišta očekujemo da se mnogo više uradi o pitanju bržeg kretanja robe na granicama u odnosu što sada imamo – rekao je Tegeltija.

    On je napomenuo da se o ovim sporazumima dugo razgovara, ali da bi bez velikog učešća Njemačke posljednjih mjeseci teško bili usaglašeni u ovom trenutku. Tegeltija je naveo da je unutar samita nezaobilazna tema i energetska bezbjednost, te da se očekuje da sutra bude prihvaćena zajednička izjava o energetskoj bezbjednosti u zemljama u tranziciji zapadnog Balkana, pitanje migracija, bezbjednosti i još neke teme.

    – Ne postoji saglasnost u vezi sa zajedničkom izjavom o energetskoj bezbjednosti i zelenoj tranziciji na zapadnom Balkanu, to nije izjava koja se potpisuje već samo prihvata – rekao je Tegeltija koji se nada da će do trenutka kada bude trebalo da bude prihvaćena biti postignuta i saglasnost.

    Migracije, dodao je, takođe ponovo poprimaju značajan obim, pogotovo u zemljama zapadnog Balkana, ali je napomenuo da je poznato da njima nije BiH krajnje odredište nego su to zemlje EU.

    U okviru Berlinskog procesa vjerovatno će se donijeti odluka i da se osnuje fond kulture mladih zapadnog Balkana pod upravom Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RIKO). Taj fond treba da pospješi kulturnu saradnju među mladima – rekao je Tegeltija.

    On je dodao da će taj cijeli proces u najvećoj mjeri biti potpomognut finansijskim sredstvim Njemačke, dok će zemlje zapadnog Balkana u tom fondu učestvovati sa malim iznosom.

    Tegeltija je podsjetio da je proces tzv. “zapadni Balkan” uspostavljen sa ciljem da pomogne zemljama zapadnog Balkana da ubrzaju procese evropskih integracija dok ne postanu članice Unije. On je napomenuo da su se osam godina nakon uspostavljanja Berlinskog procesa javila neslaganja o tome koliko taj proces ubrzava, pomaže, te su uporedo sa tim pokrenute neke inicijative o stručnoj saradnji zemalja zapadnog Balkana bez učešća EU poput “Otvorenog Balkana”.

    Tegeltija je napomenuo da ono što se sada potpisuje nije dio evropskog puta, već stvari koje zemljama zapadnog Balkana treba da omoguće da bolje funkcionišu između sebe dok ne budu u EU.

  • Trninić: Nisam kupovao glasove

    Aleksandar Trninić, novoizabrani poslanik SDS, koji je nedavno uhapšen zbog sumnje da je kupovao glasove, rekao je da je laž da je kupovao glasove te da ga policija prilikom prvog hapšenja nije ni pitala o tome.

    “Poslije izbora ponovo sam uhapšen i policija nije našla ništa od dokaza koji bi upućivali da sam kupovao glasove”, rekao je Trninić dodajući da se radi o politički montiranom procesu protiv njega.

    On kaže da su njegovi prijatelji i porodica privođeni te da za tim nema potrebe dodajući da su neki i fizički maltretirani.

    “Jedan od inspektora mom prijatelju je rekao da ne treba da se druži sa mnom jer se drogiram”, rekao je Trninić.

    On kaže da ga je policija nakon hapšenja pitala da li je kupovao glasove za Jelenu Trivić na šta je on odgovorio da nije.

    “Nadam se da će se ovo završiti i da će se moji prijatelji prestati privoditi”, rekao je Trninić.

    Na pres konferenciji novinarima nije dozvoljeno da postavljaju pitanja što je izazvalo brojne rekacije samih novinara.

  • Akcija “Plamen”: Poznato čiji porše kajen je zapaljen u Banjaluci, jedan uhapšen

    Akcija “Plamen”: Poznato čiji porše kajen je zapaljen u Banjaluci, jedan uhapšen

    D.T. iz Kotor Varoša uhapšen je juče u okviru akcije “Plamen” zbog sumnje da je 12. oktobra pomogao M.K. osumnjičenom za paljevinu skupocjenog poršea kajen u banjalučkoj ulici Bulevar Petra Bojovića, saopšteno je iz Policijske uprave Banjaluka.

    U saopštenju se navodi da policija intenzivno traga za Laktašaninom M.K. osumnjičenim da je zapalio porše kajen.

    Iz policije se dodaje da je zapaljeni porše kajen u vlasništvu Banjalučanina M.L.

    “Lice D.T. se sumnjiči da je svojim putničkim vozilom lice M.K. dovezlo do blizine lica mjesta, nakon čega se navedeno lice uputilo do parkiranog putničkog vozila po kojem je posulo zapaljivu tečnost i isto zapalilo, nakon čega se zajedno sa licem D.T. udaljilo sa lica mjesta”, stoji u saopštenju.

    Pretres stana i vozila koje koristi D.T. izvršen je na osnovu naredbe Osnovnog suda u Banjaluci, te se dodaje da su pronađeni i oduzeti tragovi i predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku.

    “Sve mjere i radnje preduzete su pod nadzorom Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka i Osnovnog suda u Banjaluci”, zaključuju iz policije.

  • Bivšu profesorku Gimnazije udario pijani vozač

    Bivšu profesorku Gimnazije udario pijani vozač

    Bivša profesorka banjalučke Gimnazije Dara Jokanović (84) iz Banjaluke preminula je od posljedica povreda koje je zadobila u saobraćajnoj nesreći kada ju je udario „audi“ za čijim volanom je bio pijani vozač.

    UPolicijskoj upravi Banjaluka, ne navodeći ime žrtve i detalje, kazali su da se nesreća desila 29. oktobra u Omladinskoj ulici.

    Do nesreće došlo kada je „audi“ kojim je upravljao Ž.V. naletio na pješaka D.J. iz Banjaluke. Povrijeđena osoba je smještena u Univerzitetski klinički centar Republike Srpske, ali je od posljedica povreda istog dana preminula – rekli su u policiji ne navodeći detalje.

    Nezvanično se saznaje da je vozač u krvi imao oko dva promila alkohola, piše Glas Srpske.

    Jokanovićeva je u Gimnaziji predavala srpski jezik i književnost.

  • Smjena vlasti u Višegradu: SNSD i SDA formirali novu većinu umjesto NiP-a i SDS-a

    Smjena vlasti u Višegradu: SNSD i SDA formirali novu većinu umjesto NiP-a i SDS-a

    Muamer Sofović (NiP) i Marko Nikolić (SDS) smijenjeni su sa pozicije predsjedavajućeg i dopredsjedavajućeg Skupštine opštine Višegrad.

    Nova skupštinska većina u lokalnom parlamentu koju predvodi SNSD, na poziciju predsjedavajućeg imenovala je Srpka Baranca (DNS) dok je na funkciju potpredsjednika SO-a imenovala Edina Karamana (SDA).

    Time su na devetoj redovnoj sjednici nastavljena burna dešavanja započeta prije nekoliko mjeseci opozivom načelnika Višegrada Mladena Đurevića (SNSD) koji uprkos održanom referendumu nije proveden u praksi.

    Smijenjeni predsjednik SO Višegrad Muamer Sofović navodi kako je na sjednici bilo očigledno da je došlo do promjene u omjeru snaga.

    “Imali smo zakazanu redovnu sjednicu. Međutim, oni su došli sa dopunom od nekih 15-ak tačaka dnevnog reda, među kojima je bila i smjena predsjednika SO-a, potpredsjednika, svih radnih tijela i komisija. Suština svega je da je Srpko Baranac iz DNS-a, kada je Nešić to dogovorio sa Dodikom, prešao u koaliciju sa SNSD-om, oni su napravili većinu i ovo što se uradilo nije zakonito”, tvrdi Sofović.

    Napominje da je sjednica prekinuta kod usvajanja dnevnog reda.

    “Predsjednik Kluba odbornika SNSD-a Darko Andrić počeo je da vrijeđa za govornicom i ja sam mu oduzeo riječ, opominjao ga, međutim nije prestao pa sam tražio da se udalji sa sjednice i u konačnici bio prinuđen iskoristiti pravo po Poslovniku da prekinem sjednicu. Nas 10 odbornika je napustilo sjednicu, međutim ostala je nova većina od 11 odbornika bez sekretara i oni su nastavili. Vidim da su izabrali novo rukovodstvo, međutim mi ćemo tražiti mišljenje Ministarstva lokalne uprave i samouprave i pretpostavljam da će se to staviti van snage”, ističe Sofović.

    Tvrdi kako je u svemu najveći problem načelnik Mladen Đurević koji je opozvan prije šest mjeseci.

    “Zakonski rok je bio mjesec dana, a istekao je 12. jula. Iako je Republička izborna komisija morala reći svoje mišljenje da CIK donese odluku, oni punih šest mjeseci nikada nisu donijeli odluku i opozvani načelnik šest mjeseci vrši tu funkciju. To je nejvjerovatno. Mi ćemo insisitirati na provedbi zakona i donošenju odluka, a nisu isključeni ni mogući protesti pred CIK-om BIH koji mu nije oduzeo mandat”, podsjeća Sofović.

    U obrazloženju nove skupštinske većine za smjenu Sofovića, između ostalog, navedeno je da je svojim postupcima narušio dignitet SO-a, a za Nikolića da je napravio veće propuste i zloupotrijebio funkciju.

    Novu većinu u višegradskom parlamentu čine SNSD, DNS, SPS, SDA i samostalni odbornik koji zastupa politiku Narodne partije Srpske Mladenko Tasić.

  • Zoran Milanović sutra stiže u posjetu BiH, preskače Sarajevo

    Zoran Milanović sutra stiže u posjetu BiH, preskače Sarajevo

    Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović posjetiće BiH u četvrtak 3. novembra.

    Posjeta Milanovića motivirana je obilježavanjem godišnjice oslobođanja Kupresa.

    Program posjete hrvatskog predsjednika, kako saznaje RTV Herceg-Bosne uključuje sudjelovanje na sv. Misi, polaganje vijenca i paljenje svijeća ispred crkve Svete Obitelji, nakon čega slijedi svečani mimohod do spomen obilježja.

    Milanović će dakle ponovno posjetiti BiH, ali u njegovom programu nije predviđena i posjeta državnim institucijama i glavnom gradu.

    Hrvatski predsjednik je BiH posjetio u aprilu kada je prisustvovao obilježavaju 30. godišnjice Hrvatskog vijeća odbrane, a prije toga je posjetu otkazao “zbog straha za svoju sigurnost”.

    Jajce je posjetio u septembru povodom godišnjice oslobođenja grada, a istog mjeseca je boravio i na privatnom imanju lidera SNSD-a Milorada Dodika u selu kod Laktaša.

  • U Srpskoj 10 novozaraženih, nema preminulih

    U Srpskoj 10 novozaraženih, nema preminulih

    U Republici Srpskoj je u posljednja 24 časa virus korona potvrđen kod 10 lica od 96 testiranih, dok nije prijavljen nijedan smrtni slučaj, saopšteno je iz Instituta za javno zdravstvo.

    Virus korona potvrđen je kod sedam muškaraca i tri žene, od kojih je jedna osoba mlađe, sedam srednje i dvije starije životne dobi.

    Prema mjestu prebivališta, šest lica je iz Banjaluke i po jedno iz Laktaša, Modriče, Prnjavora i Ribnika.

    Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 119.740 slučajeva virusa korona, a preminulo je ukupno 6.571 lica kod kojeg je potvrđen test na ovaj virus.

    Testirana su ukupno 445.703 lica.

    Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 74, i to u Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) Srpske 57, a u ostalim bolnicama 17.

    Na respiratore su u UKC-u priključena tri pacijenta.

  • Putin nije znao za nuklearne planove Rusije?

    Putin nije znao za nuklearne planove Rusije?

    Ruski vojni lideri nedavno su razgovarali o upotrebi taktičkog nuklearnog oružja u Ukrajini, prema brojnim američkim zvaničnicima navodi Njujork tajms.

    Ruski predsednik Vladimir Putin nije učestvovao u pregovorima koji su vođeni u vreme pojačanih tenzija u Moskvi, podstaknutih nedavnim gubicima ruskih snaga na ratištima širom Ukrajine.

    Sama činjenica da šefovi Oružanih snaga Ruske Federacije razgovaraju o upotrebi nuklearnog oružja uznemirila je Bajdenovu administraciju jer pokazuje da su ruski generali izuzetno frustrirani neuspesima svojih snaga na bojnom polju i sugeriše da su Putinove pomalo nejasne pretnje o upotreba nuklearnog oružja možda neće biti potpuno prazna.

    Ali američki zvaničnici su takođe rekli da još uvek nemaju dokaza da ruske snage pomeraju nuklearno oružje ili preduzimaju druge akcije koje bi mogle biti uvod u nuklearni napad.

  • Postignut dogovor: Rusija se vraća

    Postignut dogovor: Rusija se vraća

    Rusija će nastaviti svoje učešće u crnomorskom sporazumu o žitu, nakon što je dobila potrebne garancije Ukrajine.

    To je saopštilo rusko ministarstvo odbrane.

    “Ukrajina je dala potrebne pismene garancije da neće koristiti koridor za žitarice u Crnom moru za borbena dejstva protiv Rusije, a one su dobijene uz posredovanje Turske i UN”, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane, prenosi RIA Novosti.

    Ministarstvo je navelo u saopštenju da “Rusija smatra da su garancije koje su u ovom trenutku primljene dovoljne i nastavlja sa primenom sporazuma“.

    Ruski predsednik Vladimir Putin rekao je juče turskom predsedniku Redžepu Tajipu Erdoganu da je ponovno pristupanje Rusije sporazumu o žitu moguće nakon istrage o napadu na Sevastopolj i bezbednosnih garancija Ukrajine, saopštila je pres služba Kremlja posle telefonskog razgovora dvojice lidera.

    Rusija je u subotu saopštila da obustavlja učešće u sporazumu o žitu nakon napada u Sevastopolju na ratne brodove Crnomorske flote i na trgovačka plovila koja su angažovana za obezbeđenje žitnog koridora.

    Dogovor koji su postigli Ukrajina i Rusija 22. jula u Istanbulu, uz posredovanje Ujedinjenih nacija i Turske, rezultirao je izvozom nekoliko miliona tona prehrambenih proizvoda iz crnomorskih luka u Ukrajini.