Autor: INFO

  • Rusi spremaju veliku ofanzivu. Stižu nove trupe

    Rusi spremaju veliku ofanzivu. Stižu nove trupe

    Trenutno nema znakova da Rusija gomila avione za potencijalni veći vazdušni napad, izjavio je danas američki ministar odbrane Lojd Ostin.”Trenutno ne vidimo da li Rusija gomila svoje avione za neki masovni vazdušni napad”, rekao je Ostin u Briselu nakon sastanka s ministrima odbrane NATO, a preneo Rojters.

    Dodao je da zna da Rusija ima značajan broj aviona.

    “Zato smo naglasili da moramo da učinimo sve što možemo kako bi Ukrajina dobila što više protivvazdušne odbrane”, istakao je Ostin Američki ministar odbrane izjavio je da očekuje da će Ukrajina na proleće izvesti ofanzivu protiv Rusije.

    Takođe je rekao da Moskva uvodi niz novih trupa na bojno polje, ali da su “mnogi loše obučeni i opremljeni”.

  • Moskva upozorila: Kijev se sprema. Datum je 22. februar

    Moskva upozorila: Kijev se sprema. Datum je 22. februar

    Ruski zajednički koordinacioni centar za humanitarni odgovor saopštio je da Kijev, “koji podržavaju SAD”, sprema provokaciju .

    Provokacija “velikih razmera” uoči 11. specijalne sednice GS UN, da optuži Rusiju da krši nuklearnu bezbednost tokom rata u Ukrajini.”Kijevski režim, koji podržavaju SAD i evropske zemlje, sprema veliku provokaciju da optuži Rusiju, uoči sednice GS UN 22. februara, za navodno grubo kršenje obaveza o nuklearnoj bezbednosti tokom specijalne vojne operacije”, navodi se u saopštenju Centra, preneo je TASS.

    U Briselu je danas počeo dvodnevni sastanak ministara odbrane NATO, gde je jedna od glavnih tema bila Ukrajina.

    SAD i NATO su saopštile da je Ukrajini potrebno isporučiti oružje što pre, zbog nove ruske ofanzive, i dodali da neće biti kašnjenja u isporuci vojne pomoći.

    “Ukrajini mora hitno da se isporuči oružje, jer je ovo ključan trenutak u ratu”, rekao je ministar odbrane SAD Lojd Ostin.

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg rekao je da ne vidi znakove da se predsednik Rusije Vladimir Putin sprema za mir.

    “Vidimo suprotno, sprema se za još veći rat, nove ofanzive i napade”, rekao je Stoltenberg, prenosi Rojters.

  • NATO sprema “tajni priručnik”

    NATO sprema “tajni priručnik”

    NATO razvija plan za istovremeno učešće u nekoliko sukoba, uključujući i one izvan zone odgovornosti Alijanse, saopštila je agencija “Blumberg”.

    Kako se navodi, na planiranom sastanku u Briselu 14. i 15. februara ministri odbrane zemalja NATO-a potpisaće tajni priručnik koji sadrži moguće planove delovanja u slučaju paralelnog učešća članica NATO-a u sukobu “visokog intenziteta”, kao i tokom sukoba “van zone odgovornosti NATO-a”.

    Prema pisanju agencije, dokument će uključiti i zahteve koji se odnose na ulaganja saveznika.

    Naime, kako je saopštio neimenovani visoki zvaničnih NATO-a za “Blumberg”, saveznicima Alijanse biće predloženo da preusmere ulaganja u sektore koji su najvažniji za kolektivnu odbranu kao što su oklopne snage, protivvazdušna i protivraketna odbrana.

    Kako je dodao, na sastanku će biti govora i o porastu ulaganja u digitalnu modernizaciju zemalja.

    Kako je objašnjeno, nakon usaglašavanja svih odredbi priručnika, komanda NATO-a će razraditi detaljnije zahteve za svaku članicu Alijanse pojedinačno.

  • SAD: Presretnuta četiri ruska aviona kod Aljaske

    SAD: Presretnuta četiri ruska aviona kod Aljaske

    Borbeni avioni Zajedničke vazdušne komande SAD i Kanade (NORAD) podignuti su u ponedjeljak, 13. februara kako bi se presreli ruski strateški bombarderi Tu-95MS i borbeni avioni Su-35, saopštio je NORAD.

    “Regionalna jedinica NORAD na Aljasci je otkrila, pratila, identifikovala i presrela četiri ruska aviona koji ulaze i manevrišu u identifikacionoj vazdušnoj zoni Aljaske”, navodi se na Tviteru NORAD, prenosi Tanjug.

    Prema saopštenju NORAD, ruski avioni su ostali u međunarodnom vazdušnom prostoru i nisu narušili američki ili kanadski suverenitet.

    “Ruske aktivnosti se redovno odigravaju u toj oblasti i ne smatraju se pretnjom, niti je njihova aktivnost provokativna”, istakla je pres služba NORAD.

    NORAD, takođe, ističe da ova ruska vazdušna aktivnost “nije ni na koji način povezana sa nedavnim operacijama NORAD i američke Severne komande u vezi sa objektima (vazdušnim balonima i neidentifikovanim objektima) iznad Severne Amerike u prethodne dvije nedjelje.

    Ranije u toku dana rusko Ministarstvo odbrane je objavilo da su dva aviona Tu-95MS letjela iznad neutralnih voda Beringovog mora i da je misija trajala sedam sati.

  • Varhelji: Iz BiH dolaze pozitivni signali

    Varhelji: Iz BiH dolaze pozitivni signali

    Komesar za proširenje Oliver Varhelji je izjavio danas da u Bosni i Hercegovini dosad nije viđeno tako brzo formiranje vlade i širok politički odgovor, ocjenjujući da se u Bosni i Hercegovini pojavljuju pozitivni signali.

    Odgovarajući na pitanja poslanika u Evropskom parlamentu (EP) na plenarnoj sesiji, Varhelji je naveo da se dogovor pravi i u Federaciji “i to dosta brzo”, što je, kako je dodao, prvi put u proteklih pet godina.

    “Mislim da je BiH veoma ozbiljno shvatila ponudu koju smo stavili na sto. A to uključuje i Republiku Srpsku zato što su i oni dio ovog formiranja vlade. Razumije se, to ne znači da će uslovi biti olakšani”, istakao je evropski komesar, napominjući da su uslovi za sljedeći korak su jasni i uključuju 8 kriterijuma plus jedan, što treba da se ispuni.

    “Postoji i 14 prioriteta koji treba da se ispune da bi se prešlo da pregovore. Jasno je da je zemlja izgubila pet godina. I nema još pet godina za gubljenje. Mladi napuštaju zemlju, ekonomska osnova je slaba i zato je Bosni i Hercegovini potrebna Evropa. Bilo mi je drago kada sam video da koalicioni dogovor počinje sa evropskom perspektivom. To takođe znači da moraju da odaberu naše vrijednosti i pravila”, poručio je Varhelji.

  • Tegeltija: Novi direktor UIO treba da bude iz SNSD-a, nije bilo riječi o imenima

    Tegeltija: Novi direktor UIO treba da bude iz SNSD-a, nije bilo riječi o imenima

    Zoran Tegeltija, ministar finansija i trezora BiH, rekao je da je donesena odluka da se raspiše konkurs za izbor novog direktora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

    “To će se uskoro dogoditi, a kada se završi konkursna procedura odluku o imenovanju donijeće Savjet ministara BiH”, kazao je Tegeltija.

    Budući da su se pojavile informacije o tome da bi upravo on trebao biti novi direktor UIO BiH, Tegeltija kaže da jedino o čemu je razgovarano je da mandat pripadne predstavniku iz reda srpskog naroda i iz SNSD-a, ali ne i o imenima.

    “Ove godine bit će 20 godina od uspostavljanje Uprave, a u tom periodu direktori su bili iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda. Upravni odbor UIO-a 2009. godine me predložio za direktora, ali nisam nikada imenovan. Tako da se s imenovanjima u okviru Savjeta ministara BiH može svašta dogoditi”, kaže Tegeltija za Fenu.

    Kada je u pitanju Upravni odbor UIO-a Tegeltija, koji je u prošlom mandatu obavljao dužnost predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, kaže da je bilo neslaganja u prethodnom mandatu oko tog imenovanja te da nije bilo spremnosti za pokretanje procedura izbora novog direktora UIO-a kojem je istekao mandat još 2020. godine.

    Dodao je da će Savjet ministara BiH, što se tiče pitanja kadrovskih rješenja i imenovanja rukovodioca institucija BiH, redovno baviti tim pitanjima, a izuzetno je važno da svi budu imenovani zakonski na mandat i kada on istekne da se provede procedura imenovanja.

    On je istakao da je budžet ključni dokument svake vlasti. Tako bi, po njegovom mišljenju, za novi saziv Savjeta ministara BiH bilo veoma važno da se usvoji što je moguće ranije.

    “Uprocesu pregovora o formiranju nove vlasti i koalicija u vremenu poslije oktobarskih opštih izbora, upravo pitanje usvajanja budžeta iskristalisalo se kao jedno od ključnih”, naglasio je Tegeltija, jer se njima obezbjeđuje nesmetano funkcionisanje institucija BiH.

    “Tada je naglašeno da bi Bosna i Hercegovina do kraja prvog kvartala trebala imati usvojen ovogodišnji budžet. Ukoliko bude dobre volje i vlast bude funkcionisala, a uvijek su moguća iznenađenja, budžet bi se mogao usvojiti do 31. marta”, kaže on za Fenu.

    Veliki dio posla oko izrade ovogodišnjeg budžeta već je završen u prošloj godini, kaže Tegeltija i dodaje da je budžet gotovo bio i pripremljen, ali se o njemu nisu izjašnjavali jer mu nedostaje osnovni element, a to je s koliko sredstva će se raspolagati u 2023. godini.

    Ipak najvažnija pretpostavka je završena, a to je usvajanje Dokumenta okvirnog budžeta, takođe svi budžetski korisnici su dostavili svoje budžetske zahtjeve i preostalo je da Fiskalni savjet, kojeg čine premijeri i ministri finansija entiteta te predsjedavajući Savjeta ministara BiH i ministar finansija i trezora BiH, usvoji Globalni fiskalni okvir. Prema proceduri usvajanja budžeta Ministarstvo finansija i trezora predlaže Nacrt budžeta kojeg usvaja Savjet ministara, a o njemu se potom izjašnjava Predsjedništvo BiH koje ga u formi prijedloga dostavlja na konačno usvajanje Parlamentarnoj skupštini BiH.

    “Na prvoj sjednici Fiskalnog savjeta, kojeg čine i neki stari članovi jer novi saziv Vlade Federacije BiH još nije imenovan, dogovorili smo da se obavi još jedan krug političkih pregovora vezano za Globali fiskalni okvir. Suština svih razgovora je koliko će sredstava BiH povući sa jedinstvenog računa trezora”, pojašnjava Tegeltija.

    Upravo to je limit na osnovu čega se izrađuje budžet za 2023. godinu. Procjene koje je napravio kabinet dosadašnjeg ministra finansija Vjekoslava Bevande je da je potrebno povući dodatnih oko 220 miliona KM s jedinstvenog računa.

    Ostaje da se vidi do kojeg će se iznosa doći i koliki će biti budžet. Prvi dokument budžeta kretao se oko 1,3 milijarde KM za funkcioniranje institucija i nešto manje od tog iznosa planirano je za finansiranje vanjskog duga.

    “Za mene je mnogo važnije u ovom trenutku da imamo usvojen budžet do 31. marta od njegovog iznosa. Taj dokument će se svakako razlikovati od prošlogodišnjeg jer je bilo nekoliko izmjena koja zahtijevaju dodatna sredstva”, kazao je Tegeltija.

    Pojasnio je da će se to dogoditi zbog povećanja osnovice za zaposlene, zbog izmjena koeficijanata za obračun plata za one koji nisu na rukovodećim pozicijama. Takođe potrebna su i dodatna sredstva za materijalne troškove zbog povećanja cijena na tržištu, a tu je i kredit čije servisiranje je potrebno završiti u 2023. godini.

    U raspravama među parlamentarcima često se naglašava potreba za smanjenjem akciza i PDV-a na određene namirnice, ali Tegeltija kaže da je porezna politika često pogodan instrument za populističke rasprave u čemu BiH nije izuzetak.

    “Opozicija često zagovara smanjenje poreza, a vlast u slučajevima kriza često pribjegava povećanju poreza što se dogodilo 2007. godine kada je bila velika ekonomska kriza te je većina zemalja u našem okruženju povećala stopu PDV-a, ali je u BiH zadržana ista zbog procjene da poreske stope ne treba često mijenjati jer to umanjuje ekonomsku sigurnost”, ističe ministar finansija i trezora BiH

    Dodaje da BiH, uz još jednu zemlju u Evropi, ima jedinstvenu stopu PDV-a što ima i dobre i loše strane, te da se on u trenutku uvođenje BiH u sistem PDV-a zalagao za diferencijalnu stopu, ali je odlučeno drugačije. Uvođenje diferencijalne stope daje efekte, naglašava on, ali uvijek mnogo manje od onih koji se procjenjuju i od toga najviše profitiraju trgovci i proizvođači. Podsjeća da se Upravi odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH uvijek negativno izjašnjavao o diferencijalnoj stopi PDV-a i smanjenju stope PDV-a kao i akciza na određenu vrstu proizvoda.

    “Uvijek sam poštovao i zastupao njihove stavove i ne želim prejudicirati neke druge odluke šta bi to donijelo, ali bi bilo važno povesti ozbiljnu stručnu raspravu o svim tim prijedlozima i izbjeći politiziranje jer sve ovo što se danas čuje su populističke priče”, smatra Tegeltija.

  • Dodik: Srbi nemaju potrebu da se sastaju sa Britancima

    Dodik: Srbi nemaju potrebu da se sastaju sa Britancima

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da “predstavnici srpskog naroda nemaju potrebe da se sastaju sa Britancima koji uporno kroz istoriju čine da sve podrede svojim interesima i naprave zlo”.

    “Naša politika jeste da ne komuniciramo sa njima. Kao što ste mogli da primjetite britanski ambasador u BiH (DŽulijan Rajli) nije (bio) ni pozvan na inauguraciju (srpskog člana i predsjedavajuće Predsjedništva BiH) Željke Cvijanović, ni mene”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.

    On je naglasio da će se u skladu sa utvrđenom politikom ponašati i ostali predstavnici Republike Srpske.

    “Britanija ima veoma loše namjere ovdje, pokušavaju da prikažu da su dobri prema Bošnjacima, ali to nije tako, oni su samo dobri prema sebi”, istakao je Dodik.

    On je ocijenio da “Britanci na teritoriji BiH pokušavaju da destabilizuju situaciju”.

    Zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović odbio je da se sastane sa britanskim ministrom za Evropu Liom Dohertijem zbog njegove izjave da se tokom posjete BiH ne namjerava sastati ni sa jednom od dvije osobe koje su na “crnoj listi” Velike Britanije.

    Reagujući na ovu izjavu britanskog ministra kojom nedvosmisleno aludira na predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i na srpskog člana i predsjedavajuću Predsjedništva BiH Željku Cvijanović, Goganović je rekao Srni da je Dohertijeva izjava krajnje nekorektna, nedemokratska i antidejtonska jer se njom negira izborna volja građana Republike Srpske, koji su na opštim izborima u oktobru prošle godine izabrali predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH.

  • Proevropski signali iz Savjeta ministara ulivaju nadu

    Proevropski signali iz Savjeta ministara ulivaju nadu

    Proevropski signali koji stižu iz Savjeta ministara BiH bude nadu da će se BiH ubrzano kretati evropskim putem, ali je još prerano reći koliko će entuzijazam trajati i da li će donijeti rezultate.

    To bi bio jedan od stavova analitičara, pa tako, primjera radi, stižu pohvale za dosadašnje aktivnosti ministra inostranih poslova Elmedina Konakovića, koji je, u odnosu na svoju prethodnicu Biseru Turković, pokazao ozbiljnost u djelovanju na međunarodnom planu.

    Konaković je, inače, u ponedjeljak, u razgovoru sa britanskim ministrom za Evropu Liom Dohertijem, istakao da nakon formiranja vlasti BiH kreće u novu fazu sa ubrzanim evropskim putem i ispunjavanjem 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.

    Asim Mujkić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, primjećuje da je opredjeljenje aktuelnih političkih aktera, a posebno ministra inostranih poslova, da se pokušaju ponovo uspostaviti izgubljeni kontakti sa centrima odlučivanja, odnosno onim tačkama gdje se donose ključne odluke za BiH i region.

    To je, podsjeća, bilo prilično zanemareno tokom prethodnog mandata, kada je šef diplomatije bila Bisera Turković.

    Međutim, on ističe da je na sceni prisutan i otvoren proruski stav predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. U svakom slučaju, ističe Mujkić, donekle ima napretka i sama činjenica dodjeljivanja kandidatskog statusa BiH će sama po sebi prizvati, ako ništa, povećanje pažnje Brisela ovom dijelu svijeta.

    “Možemo to shvatiti kao pritisak ili kako god hoćemo, ali nekako smo, nakon decenija prebivanja na margini, ušli u taj radar i mislim da će to biti jedan od poticaja da se ide u tom pravcu”, naglasio je Mujkić.

    Slobodanu Popadiću, novinaru “EuroBlica” i portala “Srpskainfo”, čini se da je nova vlast na nivou BiH u sporazum stavila samo one teme o kojima postoji minimum saglasnosti.

    “Jedna od tih tema su evropske integracije, koje ni za koga u vlasti nisu sporne. To je veliki uspjeh u ovakvoj BiH i to se vidjelo po izjavama u trenutku dobijanja kandidatskog statusa”, rekao je Popadić za “Nezavisne novine”.

    Međutim, kako je podsjetio, već dva dana nakon toga pojavio se prvi skepticizam, odnosno sumnje da nas Evropa zaista želi u svoje članstvo i da je status kandidata dobijen samo zbog rata u Ukrajini.

    “To znači da će buduća evropska priča zavisiti od dvije stvari – da li će uskoro početi pristupni pregovori, što bi bilo potvrda ozbiljnosti evrointegracija, te da li će na tom putu biti uvažena ustavna struktura i nadležnosti unutar BiH. Sve drugo bi značilo novo zamajavanje javnosti i stvaranje dodatnih političkih problema u BiH, što može da dovede do otpora članstvu u EU”, kazao je Popadić.

    Politikolog Marija Radić kaže da je proevropska orijentacija u ovom slučaju idealna prečica za rješavanje osnovnih vitalnih problema kao što su privreda, ekonomija, saobraćaj, zaštita životne sredine itd. Međutim, prema njenim riječima, upitno je to da li je ovo zaista garant razvoja ili model intervencije po principu “ako već ne vladaš, onda apsolutno kontroliši sve”.

    Radićeva, između ostalog, podsjeća da je BiH trenutno samo kandidat za EU.

    “Put ka EU je dug, a školski primjer za to je Turska. Ne vidim neke veće promjene, naročito ako uzmemo u obzir dešavanja na međunarodnom nivou”, naglasila je Radićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

  • “Lidl” analizira Banjaluku

    “Lidl” analizira Banjaluku

    Njemačka kompanija “Lidl” planira da otvori poslovnice u Banjaluci, a trenutno vrši analizu potrebe našeg tržišta radi utvrđenja njihovih prodajnih mjesta te će se o daljim planovima moći pričati tek po završetku analize, kazao je za “Nezavisne” banjalučki gradski menadžer Bojan Kresojević.

    Kako ističe Kresojević, koji je zajedno sa gradonačelnikom i drugim predstavnicima grada u ponedjeljak bio na sastanku, kompanija “Lidl” trenutno vrši analizu tržišta kako bi utvrdila gdje da otvori svoje filijale.

    “Ovo je tek početna faza, dalje slijedi definisanje tačnih planova koje moraju biti u skladu sa potrebama”, kazao je Kresojević.

    Banjaluka je, prema riječima gradskog menadžera, otvorena za sve aktivnosti koje mogu da otvore tržište.

    “O konkretnim planovima, odnosno, gdje, šta, kako i koliko, moći će se govoriti kada se izvrši analiza”, zaključuje Kresojević.

    Prema njegovim riječima, na sastanku u ponedjeljak svi prisutni izrazili su svoju međusobnu volju, što je prvi korak ka saradnji.

  • Krišto čestitala Dan državnosti Srbije: Uvjerena sam da će saradnja ići uzlaznom putanjom

    Krišto čestitala Dan državnosti Srbije: Uvjerena sam da će saradnja ići uzlaznom putanjom

    Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto čestitala je Dan državnosti Srbije, 15. februar, predsjedniku Vlade Ani Brnabić i građanima Srbije, te poželjela napredak i blagostanje zemlji, uvjerena da će bilateralna saradnja ići uzlaznom putanjom što će biti temelj napretka cijelog regiona.
    Krišto je izrazila uvjerenje da će odnosi BiH i Srbije biti temelj stabilnosti i napretka cjelokupne regije.

    Ona je Srbiji poželjela napredak i blagostanje, a Brnabićevoj uspješan rad na čelu Vlade Srbije.

    Srbija obilježava sutra Dan državnosti, ustanovljen u znak sjećanja na dva važna događaja iz istorije koja su se dogodila na Sretenje, 15. februara – Prvi srpski ustanak koji je izbio 1804. godine i proglašenje Sretenjskog ustava 1835. godine, koji predstavlja začetak moderne Srbije.