VRBAS Media

Autor: INFO

  • Grmuša o sukobu Trivićeve i Stanivukovića

    Grmuša o sukobu Trivićeve i Stanivukovića

    Milko Grmuša, odbornik PDP u Skupštini Grada Banja Luka, komentarisao je odnose u PDP prije svega “sukob” Trivić i Stanivuković. Govorio je i o izborima, za koje smatra da su pokradeni, ali i u svojoj ulozi u PDP.

    Pokušavao sam da se bavim politkom tamo gdje je narod imao problema i zato sam ušao u politiku, bilo da je riječ o nelegalnim gradnjama, o komunalnim problemima, nefunkcionisanju pravosuđa, o nezakonitim nametima i to mi je u fokusu. Nisam se nikad htio baviti ličnim sukobima – rekao je.

    Otkad nije generalni sekretar PDP, istaknuo je, ima malo informacija o dešavanjima u partiji.

    – Smatrao sam da to nije više moj posao, imao sam previše posla kao odbornik. Taj otklon od PDP je, ja bih to tako nazvao, dodatno približavanje onoga što piše u programu PDP kad je riječ o političkom djelovanju stranke – kazao je Grmuša.

    O “sukobu” Trivić – Stanivuković rekao je da smatra da njih dvoje, budući da su zajedno proveli i rasli, da moraju te stvari istjerati na čistac.

    – Shvatio sam iz Pressinga da je ona na kraju tako i postavila stvari – ili ja ne govorim istinu ili je ne govori Stanivuković. Ne mogu oboje biti u pravu. Ona je i predložila organima PDP da se postavi tako pitanje, i onaj ko nije u pravu treba da napusti PDP – istaknuo je.

    Rekao je i da bio ostao u stranci ako Trivić bude na čelu PDP, a ako Stanivuković, ostane, rekao je, da imaju od početka turbulentan odnos.

    Na pitanje, da li je Stanivuković u simbiozi sa Dodikom, kazao je da nema o tome informacije, piše N1.

    Smatra i da su izbori pokradeni, te da je previše dokaza, činjenica koji nemaju pravosnažan sudski epilog.

    – Imam sumnju da su izrazito neregularni izbori bili, na svim nivoima, i u FBiH i u RS. I to nije prvi put, nisam siguran kad će doći vrijeme da ćemo imati kredibilan epilog – zaključio je Grmuša.

  • Višković: “Ugovorena izgradnja više stotina kilometara auto-puteva”

    Višković: “Ugovorena izgradnja više stotina kilometara auto-puteva”

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da Srpska trenutno ima ugovorenu izgradnju više stotina kilometara novih auto-puteva.

    Višković je rekao da je za auto-put Banjaluka-Prijedor gotovo završena eksproprijacija.

    – Stvorili smo preduslove da kineski partner može dobiti građevinsku dozvolu, sve saglasnosti, odobrenja i da može u punom kapacitetu krenuti u izgradnju tog dijela auto-puta – istakao je Višković za prnjavorsku Televiziju K3.

    On je dodao da je eksproprijacija završena i za auto-put od Rače do Bijeljine kao i za auto-put od Bijeljine do Brčkog.

    – Ugovorili smo Vukosavlje-Brčko takođe sa kineskim partnerima. Eksproprijacija je završena. Većim dijelom je završena eksproprijacija i na Koridoru “Pet ce”, Doboj-Vukosavlje – naveo je Višković.

    On je istakao da je strateški cilj Republike Srpske povezivanje Banjaluke i Beograda auto-putem.

    Govoreći o hidroelektranama na Drini, Višković je naveo da Republika taj projekat realizuje bez zastoja i problema.

    – Svi radovi koji su predviđeni idu planiranom dinamikom – istakao je Višković.

  • Salkić potpredsjednik Narodne skupštine, ako Pokret za državu ne glasa za opoziciju

    Salkić potpredsjednik Narodne skupštine, ako Pokret za državu ne glasa za opoziciju

    Četiri potpredsjednika Narodne skupštine Republike Srpske po prvi put nisu imenovana na konstitutivnoj sjednici, a razlog su politički dogovori nalik trgovini koji se vode iza kulisa, a koji ne uključuju samo ove četiri pozicije, nego i mjesta delegata u Domu naroda BiH i Vijeću naroda RS.

    Predsjednik SNSD, Milorad Dodik, poslije izbora je izjavio da će njegova stranka imati potpredsjednike Narodne skupštine iz reda Bošnjaka i Hrvata.

    Imena još nisu „zakovana“, ali se u političkim krugovima spominju Nina Bukejlović i Denis Šulić, koji je na mjestu potpredsjednika bio i u proteklom mandatu, te Anja Ljubojević, kao Hrvatica. Za hrvatsku poziciju u igri je i Suzana Gašić iz Demosa, ali je malo vjerovatno da će ta stranka dobiti mjesto potpredsjednika nakon što je dobila poziciju generalnog sekretara parlamenta.

    Đokić stavio karte na sto
    Međutim, svog potpredsjednika želi da ima i Pokret za državu (PZD), koji okuplja bošnjačke i probosanske stranke, a favorit im je kontroverzni Ramiz Salkić iz SDA, bivši potpredsjednik Republike Srpske. Mada na listi imaju i one koji se izjašnjavaju kao Hrvati.

    Najvećoj opozicionoj partiji SDS, prema Poslovniku NSRS, pripada jedno potpredsjedničko mjesto. Kako nam je rečeno u SDS, oni će tek za desetak dana zvanično objaviti ime kandidata jer v.d. predsjednika stranke, Milan Miličević, na sjednici Glavnog odbora prvo treba da imenuje privremeno predsjedništvo stranke.

    Ostaje još jedno, četvrto mjesto potpredsjednika i u ovom rasporedu snaga na njega može da bude imenovan kandidat iz bilo koje vladajuće stranke. Iz SP Petra Đokića već su stavili do znanja da to mjesto pripada njima i da je kandidat Petko Rankić, iz Bratunca. NPS Darka Banjca, kako nam je rečeno, ne miješa se u ove kombinacije, bez obzira na ranije spekulacije da bi upravo Banjac mogao da traži potpredsjedničko mjesto.

    Kalkulacije
    Iako Poslovnik Narodne skupštine nalaže da se potpredsjednici, kao i predsjednik i generalni sekretar, biraju na prvoj sjednici, to se ipak nije desilo. Kako saznajemo iz više izvora, razlog su kalkulacije oko izbora srpskih delegata u Dom naroda BiH.

    Konkretno, koalicija okupljena oko SNSD čini sve da obezbijedi četiri od pet srpskih delegata čime bi zadržala kontrolni mehanizam za sve odluke koje usvoji Predstavnički dom BiH. Navodno, spremni su da PZD počaste sa mjestom potpredsjednika NSRS, ako odigraju onako kako njima odgovara, ali je priča zamršenija nego što se čini na prvu.

    Tri delegata SNSD su neupitna, ali je borba za četvrtog. I tu na scenu stupa Pokret za državu, koji ima pet poslanika u NSRS. Oni su već nekoliko puta poručili da im iz Sarajeva niko neće diktirati kako će glasati, a Vojin Mijatović iz SDP ovih dana je objavio pet zahtjeva adresiranih na opozicione stranke u Srpskoj koje treba da potpišu kako bi pet poslanika PZD glasalo za izbor njihovog drugog delegata u Dom naroda BiH. Sa 25 poslanika, koliko ima opozicija, plus pet iz PZD, to bi bilo više nego dovoljno za drugog opozicionog delegata, vjerovatno iz PDP, jer se smatra da je 14 glasova poslanika dovoljno za jednog delegata.

    Međutim, izvori Srpskainfo tvrde da je sve to igrarija i da se zapravo radi o zahtjevima Mijatovića upućenim Miloradu Dodiku.

    Tas na vagi
    Iako se u javnosti stvorila slika da je neophodno da poslanici PZD glasaju za kandidatsku listu SNSD, kako bi obezbijedili četvrtog delegata, postoji matematika po kojoj je za SNSD dovoljno samo da PZD glasa za svoju listu.

    Dakle, nije neophodno da podrže njih, ali bi za SNSD bilo loše da probosanske stranke podrže listu opozicionih stranaka.

    Kako saznajemo, za sada se stvari odvijaju dobro za SNSD, jer je PZD već dostavio u NSRS listu svojih kandidata za Dom naroda.

    – Sve to važi ako Dodik na svoju stranu uspije da pridobije poslanike DNS Nenada Nešića i SPS Gorana Selaka, što se čini kao završena stvar. U tom slučaju ih u koaliciji ima ukupno 53. Matematika kaže da tada prolaze četiri delegata SNSD – po tri za koja bi glasalo 13 narodih poslanika i jedan za kojeg bi glasalo 14 poslanika.

    S druge strane, SDS, PDP i Nebojša Vukanović imaju zajedno 25 poslanika, što im je dovoljno za jednog delegata. Ako poslanici PZD budu „iz principa“ glasali za svoju listu, imaće samo pet glasova i naravno da neće izabrati svog delegata u Dom naroda BiH. Dakle, ako Pokret za državu odigra na ovaj način, vjerovatno će Dodik pristati da Ramiz Salkić bude potpredsjednik Narodne skupštine. Ili eventualno neko od Hrvata. U svakom slučaju, glasanje je tajno, tvrde sagovornici Srpskainfo.

    U političkim partijama za sada ne žele javno da govore o ovim, ali i o drugim kombinacijama, o čijem broju možemo samo da naslućujemo.

    Posebno za Vijeće naroda RS, gdje je veoma važno ko će imati većinu u Klubu Bošnjaka, koji redovno blokira ili usporava sve ono što odluči Narodna skupština.

  • Više od 10 miliona Ukrajinaca bez struje

    Više od 10 miliona Ukrajinaca bez struje

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da trenutno 10 miliona građana Ukrajine nema električnu energiju zbog oštećenja električne mreže nakon ruskih raketnih udara.

    “Trenutno je više od 10 miliona Ukrajinaca bez struje”, rekao je Zelenski, dodajući da su najviše pogođeni regioni Odesa, Vinica, Sumi i Kijev.

  • “Kiev pokazao propast NATO alijanse”

    “Kiev pokazao propast NATO alijanse”

    Kijevski režim je svetu tri puta dokazao neuspeh Severnoatlantske alijanse, rekao je predsednik Državne dume Vjačeslav Volodin.

    “Jasno je da je ovo početak kraja za NATO. Kijevski režim je tri puta dokazao celom svetu neuspeh NATO-a”, napisao je Volodin na Telegramu.

    Volodin je primetio da je režim u Kijevu, “hranjen NATO oružjem – postao njegov grobar”.

    Kao primere naveo je rumunski borbeni avion oboren iznad Crnog mora, dron koji je eksplodirao u Zagrebu i ukrajinsku protivvazdušnu raketu koja je pala u Poljskoj.

    Poljske vlasti su ranije dozvolile ukrajinskim stručnjacima da posete mesto pada rakete na poljskoj teritoriji.

    Prema rečima poljskog predsednika Andžeja Dude, nema dokaza da je raketu koja je pala na poljsku teritoriju ispalila ruska vojska.

  • Nema dogovora o povratku u institucije

    Nema dogovora o povratku u institucije

    Nikakav dogovor o tablicama niti povratku Srba u prištinske institucije nije postignut, saznaje B92.net.

    Vest o navodnom dogovoru Beograda i Prištine oko odlaganja uvođenja kosovskih registracija preneli su prištinski mediji, ali i pojedini u Beogradu.

    “Reč je o najobičnijoj dezinformaciji i plasiranju lažnih vesti s ciljem da Priština sa sebe pokuša da skine odgovornost za kršenje svih sporazuma”, kažu za B92.net u Kancelatiji za KiM.

  • Dostavljeno 8 lista za izbor srpskih delegata u Dom naroda BiH, evo ko su kandidati

    Dostavljeno 8 lista za izbor srpskih delegata u Dom naroda BiH, evo ko su kandidati

    U Narodnu skupštinu Republike Srpske u predviđenom roku dostavljeno je osam kandidatskih lista za izbor delegata iz Republike Srpske iz reda srpskog naroda u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, potvrdio je predsjednik skupštinske Komisije za izbor imenovanje Ilija Tamindžija.

    Rok za dostavljanje bio je večeras do 18 časova.

    Prva mjesta na kandidatskim listama, koje su predložili poslanici SNSD zauzimaju Nikola Špirić, Radovan Kovačević, Sredoje Nović, Snježana Novaković Bursać i Boško Tomić.

    Prvi prijedlog na listi poslanika iz SDS je Želimir Nešković, na listi PDP Nenad Vuković, dok je prvi prijedlog na listi poslanika iz Pokreta za državu Vojin Mijatović.

    Skupštinska Komisija za izbor i imenovanje predložene liste prosljeđuje Centralnoj izbornoj komisiji BiH na postupak potvrđivanja i ovjere

  • Cvijanovićeva odgovorila na poruke Ivanića

    Cvijanovićeva odgovorila na poruke Ivanića

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je da ako za Mladena Ivanića postizanje dogovora u Predsjedništvu BiH podrazumijeva da se srpski član pravi mrtav dok druga dva odlučuju kako oni hoće, onda neće biti dogovora.

    Na pitanje Srne da prokomentariše Ivanićevu izjavu da su šanse da aktuelni saziv Predsjedništva BiH postigne nekakav dogovor “gotovo pa nikakve”, Cvijanovićeva je odgovorila da Ivanića kao člana Predsjedništva javnost pamti kao nekoga ko se ponašao prilično odmetnuto od institucija Republike Srpske.

    – Zato je izgubio izbore 2018, a zato mu i partija prolazi kroz šta prolazi ove 2022. godine – naglasila je Cvijanovićeva.

  • Mladen Ivanić o novim članovima Predsjedništva BiH

    Očekujem da i u naredne četiri godine u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine gledamo nastavak onoga čemu smo svjedočili i u prethodne četiri – samo sukobe i svađe.

    Poručio je to u razgovoru za Bosnainfo bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i počasni predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Mladen Ivanić.

    – Ne vidim da je jučerašnju konstitutivnu sjednicu Predsjedništva BiH obilježilo išta spektakularno, a naročito ne nešto pozitivno. Vjerovatno će intenzitet tih sukoba i svađa u ovom mandatu biti nešto manji nego u prethodnom – ocjenjuje Ivanić.

    Prema njegovim riječima, s obzirom da među novim članovima Predsjedništva BiH (Željka Cvijanović, Denis Bećirović, Željko Komšić) nema ključnih političkih lidera, samim tim i šanse da oni postignu nekakav dogovor gotovo su pa nikakve, “rekao bih minimalne”.

    Ivanić je mišljenja da se ponašanje Željke Cvijanović u Predsjedništvu BiH neće bitno razlikovati od ponašanja njenog prethodnika i šefa partije Milorada Dodika.

    Ad
    – Ne mislim da gospođa Cvijanović ima lični politički prostor da može donositi neke drugačije odluke, tako da mislim da će to samo biti nastavak svega onoga što smo već gledali – kaže Ivanić.

    Na pitanje da li je za opoziciju u Republici Srpskoj kao kandidat Pokreta za državu za delegata u Domu naroda Parlamenta BiH prihvatljiv Vojin Mijatović?

    – Mislim da su potpuno nerealna očekivanja političke grupacije koja ima pet, da je podrži grupacija koja ima 12 glasova. Na Bošnjacima, odnosno na članovima tog Pokreta je da donesu odluku da li će svojom kandidaturom dati četvrtog delegata SNSD i time punu kontrolu ili ne. Ja drugi politički prostor ne vidim za bilo kakvu drugačiju varijantu.

    Dakle, na njima je da odluče hoće li imati svoju listu ili će podržati Dodika – to su dva načina kako Dodik može obezbijediti četiri, ili će podržati opoziciju i time spriječiti Dodika da ima punu kontrolu nad Parlamentom BiH. To je njihova politička odluka, tu nema potrebe nikoga ni u šta ubjeđivati. Svako treba da donese odluku kakvu misli da mu je politički korisna – govori Ivanić.

    Na kraju razgovora za Ivanića je bilo pitanje kako gleda na formiranje vlasti na državnom nivou i eventualno izbacivanje Stranke demokratske akcije (SDA)?

    – To prije svega zavisi od odnosa u FBiH. Ja generalno mislim, ako ostanu tri aktuelne političke strukture, da imamo ponavljanje posljednje četiri godine i ništa više. Ne mogu isti akteri donijeti ništa novo.

    Šansa, ali ne i garancija da se nešto promijeni jeste da opozicija iz FBiH i opozicija iz RS formiraju vlast. Ali to zavisi od čitavog niza političkih dogovora, volje, želje.

    Ne očekujem ja da će se to brzo desiti, mislim da će potrajati jedno vrijeme dok dođe do odluke ko će činiti vlast – zaključuje Ivanić u razgovoru za Bosnainfo.

  • Rusija u velikom problemu. Ostaju bez brodova

    Rusija u velikom problemu. Ostaju bez brodova

    Ukrajina tvrdi da je Vladimir Putin u velikoj krizi i da mu je ostalo samo sedam brodova na Crnom moru.

    Vladimiru Putinu je ostalo samo sedam brodova na Crnom moru, tvrdi Ukrajinska operativna komanda Jug, formacija ukrajinskih kopnenih snaga koja deluje u južnom delu zemlje.

    U objavi na Fejsbuku napisali su da je jedan od razloga smanjenja ruske flote i olujno nevreme.

    “Dok se olujno nevreme pojačava u Crnom moru, neprijateljska flota je smanjena na sedam brodova, uključujući jedan nosač podmorskih projektila”, objavila je Operativna komanda Jug u svojoj dnevnoj analizi rata. Zapadni mediji nisu mogli nezavisno da provere ove brojke, ali je poznato da je ruska crnomorska flota pretrpela velike gubitke od početka rata. Jedan od najvećih udaraca za rusku mornaricu bio je potonuće vodeće krstarice Moskve.

    Poteškoće
    Moskva je potonula nekoliko sati nakon što je odjeknula nekoliko eksplozija. Iako je Rusija izjavila da eksplozije nisu povezane sa napadima, nego s detonacijom streljiva, Ukrajina je preuzela odgovornost tvrdeći da su gađali projektilima i naneli veliku štetu. Savetnik ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog Oleksij Arestovič objavio je na Tviteru video za koji tvrdi da je snimak napada.

    Uništena su još najmanje četiri broda ruske Crnomorske flote, a Ukrajina je krajem oktobra napala najnoviji, Admiral Makarov. Britansko ministarstvo odbrane ocenilo je u avgustu da Rusija “ima teškoće da kontroliše more”.

    “Trenutno ograničena efikasnost Crnomorske flote podriva celokupnu strategiju invazije”, saopštilo je tada ministarstvo.

    Rusija je takođe okrivila Ukrajinu za prošlomesečni napad na Sevastopolj, grad u kome se nalazi sedište Crnomorske flote. Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da je devet ukrajinskih dronova i sedam “pomorskih dronova” izvelo “teroristički napad” na brodove Crnomorske flote i civilne brodove u luci Sevastopolj.