VRBAS Media

Autor: INFO

  • Ćosić: Moramo spremiti kvalitetnu tužbu protiv NATO-a zbog bombardovanja osiromašenim urnaijumom

    Ćosić: Moramo spremiti kvalitetnu tužbu protiv NATO-a zbog bombardovanja osiromašenim urnaijumom

    Imamo evidentne dokaze o materijalnoj šteti, ljudskim gubicima i posljedicama bombardovanja osiromašenim uranijumom, a ni 27 godina nakon NATO bombardovanja nema efekata pravde, izjavio je gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić, gostujući u Jutarnjem programu RTRS-a.
    – Moramo spremiti kvalitetnu tužbu, ne treba nastupiti površno. Ovo je ozbiljna materija. Treba da prikupimo kvalitetnu dokumentaciju, da znamo da imamo neoborive dokaze koji će postići da pravda bude dostižna – rekao je Ćosić.

    Ćosić je poručio da mu najveću nadu daje presuda u Italiji gdje su italijanski vojnici dobili tužbu protiv NATO-a.

  • Nezgoda kod Banjaluke

    Nezgoda kod Banjaluke

    U slijetanju BMW-a u kojem su bila dvojica mladića, na sreću nije bilo teže povrijeđenih, a od siline udara automobil je prepolovio betonski stub i sletio u kanal pored puta.
    Zbog ove saobraćajne nezgode koja se desila jutros rano u Krupi na Vrbasu, nakratko je bio obustavljen saobraćaj na putu Banjaluka-Jajce.

    Automobil slovenačkih tablica je u potpunosti uništen.

    Nezvanično, oni su se vraćali iz Slovenije kada je došlo do slijetanja, a istraga će pokazati šta je uzrok nezgode.

    Policija je izvršila uviđaj a u toku je izvlačenje vozila, pišu Nezavisne novine.

  • Cvijanović: Formiranje Savjeta ministara će potrajati

    Cvijanović: Formiranje Savjeta ministara će potrajati

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ocijenila je da će formiranje Savjeta ministara potrajati, te dodala da se vlast u Sarajevu uvijek sastavlja i da se teško može zamisliti neka progamska koalicija.

    “Imamo tehničku koaliciju od onih koji su dobili izbore”, rekla je Cvijanovićeva.

    Cvijanovićeva, koja je i potpredsjednik SNSD-a, smatra da je važno da SNSD ima dogovor sa HDZ-om BiH, te da će se vidjeti ko će se iskristalisati kao partner iz Federacije BiH.

    “Poruka da mi biramo partnera bila je reakcija jer su iz FBiH počeli da poručuju da će praviti vlast bez SNSD-a. Dobili su odgovor”, rekla je Cvijanovićeva za “Glas Srpske”.

    Na pitanje da li očekuje pritiske iz EU da se ubrza formiranje vlasti kao uslov za kandidatski status, Cvijanovićeva je rekla da pritisaka iz EU ima i da će ih biti.

    “Nisam baš sigurna da je moguće da neko pritišće toliko jako pa da utiče na formiranje vlasti. To treba da se dešava kao rezultat našeg dogovora. Što se EU tiče, oni imaju svoju vizuru”, navela je Cvijanovićeva.

    Ona je ocijenila da će kandidatski status BiH biti dodijeljen svakako.

    “Mi ulazimo u jednu fazu kada će ovaj prostor biti potrebniji EU nego u nekom ranijem vremenu. Imamo određene potencijale za kojima sada vapi cijela Evropa, a drugačije nas posmatraju i u bezbjednosnom kontekstu”, dodala je Cvijanovićeva.

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je da u Predsjedništvu nema namjeru da gubi vrijeme na stvari o kojima nema saglasnosti, te naglasila da postoje stavovi Republike Srpske i da će njih poštovati.

    “Ima mnogo prostora za dogovor o pitanjima o kojima imamo saglasnost, ali ima i onih o kojima te saglasnosti nema. Jedno od takvih pitanja je takozvani NATO put, i bez obzira na to što se već na konstitutivnoj sjednici vidjelo da se tu razlikujemo, svi moramo da uvažimo realnost”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je istakla da su govori na konstitutivnoj sjednici Predsjedištva BiH pokazali kakve su čije politike.

    “Ja ostajem dosljedna svom političkom radu, kao neko ko poštuje Ustav koji nas može držati okupljenim. Apsolutni sam legalista, znam da sam izabrana u Republici Srpskoj, da postoji veza onih koji su na nivou BiH sa nivoom Srpske, da svi moramo i te kako voditi računa o stavovima institucija Srpske”, dodala je Cvijanovićeva.

    Ona je rekla da razumije da je Predsjedništvo složena institucija, samim tim što ima tri čovjeka koji treba da predstavljaju interese onih koji su ih izabrali.

    “Sve je složeno, ali isto tako, ako želimo da budemo racionalni, onda tu ne bi trebalo da bude problema. Ako sve prebacimo na politički teren, stvari mogu biti drugačije, ali moram reći da mi imamo razlike i unutar jednog entiteta, a ne samo u Sarajevu”, navela je Cvijanovićeva.

    Komentarišući izjavu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića da će se zalagati za nastavak NATO puta, Cvijanovićeva je istakla da se mora uvažavati realnost, odnosno da se mora imati jednoglasan stav svih.

    “Što se Republike Srpske tiče, saradnja sa NATO-om nije problem, ali opredijeljenosti za članstvo nema”, navela je Cvijanovićeva i dodala da vidi da nema te opredijeljenosti ni u okviru NATO-a, jer ni njima nisu potrebni sistemi koji sami sa sobom ne mogu izaći na kraj.

    Na pitanje da li će bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović imati rigidniji stav kada je u pitanju Republika Srpska od Šefika DŽaferovića, Cvijanovićeva je rekla da je sasvim moguće da će se on tako ponašati, te da će se vidjeti kako će to izgledati u ovom radnom miljeu.

    Cvijanovićeva je rekla da postoje pripreme za program rada Predsjedništva BiH i da to treba da bude priča u kojoj će se baviti stvarima o kojima se mogu usaglasiti, a ne da se gubi vrijeme na teme za koje saglasnost ne postoji.

    “Treba nam saradnja kabineta da bi to teklo na prihvatljiv način. Ima stvari važnih za građane, a to su deblokada projekata, da razgovaramo o regionalnim inicijativama”, navela je ona.

    Cvijanovića je rekla da će pokušati da objasni kolegama u Predsjedništvu BiH važnost “Otvorenog Balkana”, ističući da je taj teren idealan da se savladaju neke unutrašnje stvari pa da BiH još bolje funkcioniše kao budući člani EU.

    Ona kaže da joj nije zasmetala izjava bivšeg srpskog člana Predsjedništva BiH Mladena Ivanića da se sadašnji sastav ovog tijela neće moći dogovoriti ni o jednom pitanju, te dodala da prosto razmišlja zašto je on sada pozvan da to komentariše.

    “Šta on smatra da je dogovor? Da se pravimo mrtvi što se neko odmetnuo? Nikad nije uložio nijedan veto jer je smatrao da tamo teče med i mlijeko. Imam namjeru da se dogovaram, ali ne i da dozvolim uzurpaciju nadležnosti, a naročito nemam namjeru da se pravim da ne postojim dok druga dva člana rade nešto na štetu Srpske”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je naglasila da poštuje Ustav i ustavne nadležnosti i da želi da vidi šta se može iskoordinisati.

    “Za stvari koje su dobre, ako tamo ima volje, ja sam na raspolaganju. Ako je tamo volja da uzurpiraju nadležnosti Srpske i satiru njene interese, onda ću se tome usprotiviti i to ne izmišljenim, već ustavnim mehanizmima”, navela je ona.

    Ona je ocijenila da u Narodnoj skupštini Republike Srpske možda i postoji dvotrećinska većina, te dodala da će se to vidjeti kada je riječ o podršci nakon ulaganja veta.

    “U formalnom smislu, kao podrška za izbor vlade je i nema, ali tu i nije potrebna. Za ove stvari o kojima sam govorila će biti potrebna. Ako srpski član Predsjedništva odluči da dođe u Narodnu skupštinu nakon potezanja veta, to ne znači da poslanici tamo treba da se obračunavaju s njim, govore da ga vole ili ne vole”, kaže Cvijanovićeva.

    Govoreći o pokretanju pitanja vitalnog interesa, Cvijanovićeva je rekla da namjerava da svaki put kada se tako nešto desi, prije sjednice Narodne skupštine Srpske, razgovara sa svim poslaničkim klubovima i objasni im zašto je to učinjeno.

    “I onda je sva odgovornost na njima. I nije bitno ko je član Predsjedništva, nego je važna tema”, dodala je ona.

    Cvijanovićeva je odbacila zamjerke na račun Milorada Dodika da je sjednice Narodne skupštine Republike Srpske sazivao samo da bi se “obračunao sa opozicijom”, te istakla da su to bile važne stvari koje su zahtijevale odgovoran politički odnos.

    “To što se opozicija nije htjela baviti temom završilo je tako kako je završilo na izborima. Ta pitanja su pokretana jer je za to postojala potreba”, dodala je Cvijanovićeva.

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH izjavila je da kadar iz Republike Srpske treba da bude ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara i da je to je jedan od orijentira u pregovorima o formiranju vlasti u koje se ulazi.

    Cvijanovićeva ističe da je zadatak Predsjedništva BiH da dovede u red spoljnu politiku BiH, a onda da Savjet ministara slijedi tu usaglašenu politiku.

    “To je jedan od zadataka. Da vidimo možemo li to kanalisati na ispravan način, da se saopštavaju usaglašeni stavovi, a ne da imamo slobodne strijelce”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je istakla da je bilo to bilo mučno u prošlom mandatu, jer je ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara iznosio svoj i stav partije.

    “Ali to nije nikakva novost. Toga je bilo i ranije, sad smo to učinili temom. Uvijek je postojala neka uzurpacija. Mi smo to učinili dostupnim javnosti. Niko nije ćutao. /Bivši srpski član Predsjedništa BiH Milorad/ Dodik nije ćutao. Neki možda jesu”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona ističe da je nedopustivo da neko nastupa, a da prethodno to nije dogovoreno.

    “Ili imate usaglašeno ili nemate stav, ali nedopustivo je da neko nastupa, a da to prethodno nije dogovoreno. Da neko uzurpira sve i ode pričati po svijetu ono što misli on ili njegova partija. Ministarstvo spoljnih poslova prati politiku Predsjedništva, a ne samo jednog člana. To smo sada doživjeli kao vrhunac nerada u spoljnoj politici i BiH ništa time nije dobila, naprotiv”, rekla je Cvijanovićeva.

    Cvijanovićeva je ocijenila da će postojati pritisci da se BiH o pitanju rusko-ukrajinskog sukoba pridruži politici EU.

    “Postojaće ti pritisci, ali sve je danas u svijetu fingiranje, osim onog brutalnog dijela koji se tiče rata i razaranja. Na zapadu se nekad zadovolje time što se neko priklonio nekoj rezoluciji iako se ona ne može sprovesti na terenu. Pa kažu da je BiH nešto podržala, a BiH je to uradila unilateralno, glasanjem nekog ministra bez stava Predsjedništva, gdje ne postoji ni naknadni stav institucija da to glasanje bude sprovedeno u praksi”, navela je ona.

    Prema njenim riječima, to je sve foliranje, fikcija.

    “Svijet je danas takav, licemjeran prilično”, dodala je Cvijanovićeva.

    Na pitanje da li je za uvođenje sankcija Rusiji, Cvijanovićeva je rekla da nikome ne treba uvoditi sankcije.

    “I nama su ih uvodili i maltretirali nas. Treba da postoji snažna diplomatija i snažni igrači da riješe ove stvari. Ovdje je suština što neki neće da idu u diplomatske razgovore”, dodala je Cvijanovićeva.

  • Dodik stigao u Mostar, počeo sastanak sa Čovićem

    Dodik stigao u Mostar, počeo sastanak sa Čovićem

    Delegacije HDZ-a BiH i SNSD-a, predvođena predsjednicima stranaka Draganom Čovićem i Miloradom Dodikom, počele su sastanak u u Mostaru.

    Tema sastanka Dodika i Čovića te stranačkih izaslanstava SNDS-a i HDZ-a BiH je formiranje vlasti na nivou BiH.

    Delegaciju SNSD-a čine Željka Cvijanović, Zoran Tegeltija, Radovan Kovačević, Luka Petrović i Velibor Milivojević.

    U delegaciji HDZ-a BiH su Borjana Krišto, Marinko Čavara, Darjana Filipović i Davor Pranjić.

    Sastanak se održava u Domu HDZ-a BiH, a konferencija za novinare je najvljena u 12.30 časova.

    Dodik je ranije naglasio kako se “zajedničke strukture vlasti na nivou BiH ne formiraju jednostavno”, ali i da će HDZ i SNSD nastupiti zajedno, dodajući kako će o svemu odlučivati blok Hrvata i Srba.

    Prethodno su radne grupe stranaka ‘Osmorke’ i HDZ-a usaglasile programske ciljeve za formiranje vlasti za mandatno razdoblje 2022. – 2026. godina.

  • Stevandić: I dalje potrebno mudrosti kako bi se sačuvao mir

    Stevandić: I dalje potrebno mudrosti kako bi se sačuvao mir

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je Srni da je u proteklih 27 godina bilo svakakvog nasilja nad Dejtonskim mirovnim sporazumom, uglavnom na štetu Srba, te da je i dalje rukovodstvu Srpske potrebno mudrosti i savjesnosti u vođenju poslova kako bi se sačuvao mir.
    Stevandić je istakao da je najvažniji rezultat Dejtonskog sporazuma zaustavljanje rata i krvoprolića, jer su životi uvijek najvažniji.

    “NJegov politički i istorijski značaj ogleda u tome da je potpisivanjem Dejtonskog sporazuma verifikovana vijekovna težnja našeg naroda da na svojoj teritoriji ima svoju vlast i da sam odlučuje o svojoj sudbini, jer u više od 200 godina imali smo tešku borbu srpskog naroda za opstanak i očuvanje suvereniteta, kulture i tradicije na ovim prostorima”, rekao je Stevandić, povodom 27 godina od parafiranja Dejtonskog sporazuma.

    On je napomenuo da je rukovodstvu Srpske i dalje potrebna mudrost i savjesnost u vođenju poslova i, što je najvažnije, da pokazuje ljubav prema Republici Srpskoj.

    “Kao što su je pokazali svi ljudi koji su za nju dali život i zbog čije žrtve je bilo moguće da mi u Dejtonu pregovaramo kao strana koja obezbjeđuje mir za sve stanovnike BiH, suverenitet na teritoriji koja ima granice Republike Srpske i budućnost i razvoj svih naroda i građana u BiH”, rekao je Stevandić.

    On je naveo i da su granice Republike Srpske u zadnjih 80 godina od Drugog svjetskog rata jedine koje su rezultat međunarodnog ugovora, kakav je Dejtonski sporazum.

    “To je najveći politički, ekonomski, državni i teritorijalni dobitak koji su ikada Srbi sa ove strane Drine dobili. Zato moramo da budemo spremni da, jednako kao što čuvamo mir u BiH, čuvamo i dostignuti nivo suvereniteta Republike Srpske i da naš narod uvijek sam odlučuje o svojoj sudbini”, naglasio je Stevandić.

    Prema njegovim riječima, bilo je svakakvog nasilja nad Dejtonskim sporazumom, uglavnom na štetu srpskog naroda.

    “Ni jedna promjena nadležnosti nije napravljena na štetu Federacije BiH ili BiH, ali smo sve to jako dobro izdržali. Velike pritiske, od hapšenja pojedinaca, oduzimanja njihovih dokumenata, do uništavanja budućnosti čitavih porodica. Ali, sve smo izdržali”, naglasio je Stevandić.

    I što je najvažnije, istakao je Stevandić, Republika Srpska je nadživjela neke od onih koji su bili najveći nasilnici, poput Pedija Ešdauna, nekadašnjeg visokog predstavnika.

    “Republika Srpska sa svojih 30 godina je starija i duže živi od mnogih država koje su na Balkanu postojale privremeno i trajaće i dalje, jer mislim da postoji čvrsto opredjeljenje i volja našeg naroda da čuva Srpsku, a ako je moguće i da neke nadležnosti pokuša da vrati mirnim, diplomatskim i demokratskim sredstvima”, kaže Stevandić.

    On je napomenuo da postoji nova situacija u svijetu u vezi sa sukobima u Ukrajini, koja je pomjerila geopolitičko klatno i na neki način se to pokušalo iskoristiti, te da se prikazivanjem tradicionalnih srpsko-ruskih veza kao loših postigne jedna vrsta međunarodne oštrice prema Republici Srpskoj i destabilizuje situacija u BiH.

    “Mislim da smo i to na dobar način spriječili, a moram napomenuti i da je u FBiH bilo dosta razumnih ljudi koji su shvatili da ništa ne smije biti uzrok narušavanja mira u BiH. Nadam se da će tako i ostati”, kaže Stevandić.

    U američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu 21. novembra 1995. godine parafiran je Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavno-pravni poredak.

    Ovim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa.

    Dejtonski sporazum, nakon tronedjeljnih pregovora, parafirali su tadašnji predsjednici Srbije Slobodan Milošević, takozvane Republike BiH Alija Izetbegović i Hrvatske Franjo Tuđman.

  • Amerikanci priznali: Sve je teže i teže

    Amerikanci priznali: Sve je teže i teže

    Američka vojna industrija ima problema da “održi korak” sa ukrajinskom potrošnjom, priznali američki zvaničnici.

    Zalihe naprednog američkog naoružanja sve se brže tope, što bi moglo da utiče na mogućnost Vašingtona da vojno pomaže Kijev u narednom periodu, izjavila su tri neimenovana američka zvaničnika za CNN.Sve tanje zalihe, ali i nemogućnost američke vojne industrije da održi korak sa isporukama, doveli su administraciju predsednika Džozefa Bajdena u težak položaj. Amerikanci su poslednjih meseci Ukrajini poslali najsavremenije naoružanje vredno više milijardi dolara.

    Jedan od zvaničnika izjavio je da su zalihe “sve manje”, pošto SAD raspolažu sa “ograničenom količinom” viška naoružanja koje mogu da šalju u Ukrajinu. Amerikance posebno brine drastično smanjenje zaliha artiljerijske municije kalibra 155 milimetara, kao i raketa za prenosivi protivvazdušni sistem “Stinger”, rekao je jedan izvor za CNN, a prenosi Raša tudej na srpskom.

    Pojedini izvori rekli su da bi u budućnosti problem mogla da bude i proizvodnja drugih tipova municije, uključujući HARM antiradarske rakete, GMLRS rakete zemlja-zemlja i municiju za prenosive antitenkovske sisteme “džavelin”, iako su američke kompanije najavile da će povećati proizvodnju ovih tipova municije.

    Prvi put posle više od dve decenije SAD nisu direktno umešane u neki veći ratni sukob, nakon što su se poslednjih godina povukle iz Avganistana i Iraka. To je dovelo do pada proizvodnje naoružanja, a Amerika više nije u stanju da proizvede količinu municije neophodnu za sukob visokog intenziteta.

    Smanjenja zaliha naoružanja neće dovesti do pada spremnosti američke vojske, pošto oružje koje se šalje u Ukrajinu ne dolazi iz kritičkih rezervi, navode zvaničnici Pentagona.

    Amerika neće moći da šalje oružje u nedogled, ali je odgovor na pitanje “koliko je dovoljno” krajnje subjektivan i u velikoj meri će zavisiti od toga koliko je Pentagon spreman da rizikuje, rekao je jedan američki oficir.

    Jedan od uzroka smanjenja zaliha je i nemogućnost američke vojne industrije da održi korak sa sve većom potražnjom.

    “Sve je teže i teže”, izjavio je kongresmen i član odbora za obaveštajne službe Predstavničkog doma Majk Kvigli. “Mislili smo da će ovaj rat biti gotov za nekoliko dana, ali sada izgleda kao da će on trajati godinama. U trenutku kada su lanci snabdevanja u haosu, Zapad će imati dosta problema da ispuni ovako visoka očekivanja”, dodao je.

    Visoki zvaničnik Pentagona Kolin Kal nedavno je izjavio da je ovo prvi konvencionalni rat visokog intenziteta posle više decenija, što stvara pritisak ne samo na vojne industrije zemalja učesnica, već i onih koje te zemlje podržavaju, u ovom slučaju Ukrajinu..

    “Sekretar za odbranu Lojd Ostin je od početka potpuno fokusiran na to da ne preuzmemo nepromišljene rizike i ne dovedemo naše sopstvene zalihe u situaciju koja bi nam onemogućila da adekvatno reagujemo u slučaju neke nove krize u svetu”, dodao je.

    Bajdenova administracija zatražila je od Kongresa dodatnih 37,7 milijardi dolara pomoći za Ukrajinu, od kojih bi 21 milijarda bila potrošena na rešavanje nestašice oružja.

    Republikanci, koji su na nedavno održanim međuizborima osvojili većinu u Predstavničkom domu, u poslednje vreme sve više kritikuju slanje velikih količina skupog naoružanja u Ukrajinu, u trenutku kada se američka privreda nalazi u izuzetno teškom položaju.

    Lider republikanaca u Predstavničkom domu Kevin Makarti rekao je da Ukrajini neće dati “blanko ček” za kupovinu naoružanja, iako je naglasio da će SAD nastaviti da podržavaju Ukrajinu i u narednom periodu.

  • Đukanović: SPC je najveća prijetnja u regionu

    Đukanović: SPC je najveća prijetnja u regionu

    Balkanski nacionalizmi i kleronacionalizam koji promoviše SPC su najveća prijetnja po stabilnost regiona, tvrdi crnogorski predsjednik Milo Đukanović i dodaje da svako koketiranje s tim može biti fatalno.

    Đukanović je na Balkanskom integracionom forumu, u organizaciji Evropskog pokreta Crne Gore, rekao da se ne sme imati iluzija da su balkanski nacionalizmi sahranjeni.

    Oni su, kazao je, pretrpjeli poraz, ali njihovi autori, kaže, iz toga nisu izveli pravi zkaljučak.

    “Oni čekaju svoje vrijeme. Prepoznali su neke nove šanse baš sada. Ne griješim kad kažem da su prepoznali šansu u pretpostavljenoj snazi Rusije. Balkanski nacionalizmi i kleronacionalizam koji pomoviše SPC su najveća prijetnja po stabilnost regiona. Svako koketerije s tim može biti fatalno. A koketerija je kad se u rješavanju nekih pitanja pristane na – ‘hajde malo da iskorigujemo granicu’. Nakon toga s tim se više nećete pitati. To su opasna neznanja”, rekao je Đukanović.

    On je dodao da se “protiv velikosrpskog nacionalizma ne treba boriti crnogorskim nacionalizmom”.

    “Ako bismo se opredijeli na to, bili bismo gubitnici. Protiv svakog nacionalizma treba se boriti idejom građanskog društva. Prijedlozi koje sam kao lider DPS-a dobijao da bi težište partijskog programa trebo pomjeriti udesno – moj odgovor je bio ne”, rekao je predsjednik Crne Gore.

    Đukanović je naveo da se u Crnoj Gori velikosprskom nacionalizmu pokušava napraviti protivteža “kroz izmišljanje termina asimptomatskog crnogorskog nacionalizma”.

    “To je pokušaj da se prikrije njihovo služenje velikosrpskom nacionalizmu. Kad god vam neko kaže da je protiv velikosrpskog nacionalizma, ali i protiv velikog ‘asimptomatskog crnogorskog nacionalizma’, tome ne vjerujete ništa. Taj je na jaslama velikosrpskog nacionalizma i ruskog imperijalizma. Nema simetrije između velikosrpskog nacionizma i ‘asimptomatskog crnogorskog navionalizma’. To je izmišljotina kojom se ne treba baviti…”, naveo je Đukanović, prenijele su podgoričke “Vijesti”.

  • Cijena barela pala na manje od 86 dolara

    Cijena barela pala na manje od 86 dolara

    Cijena barela brent nafte pala je danas na manje od 86 dolara, prvi put od 28. septembra, a ovaj energent pojeftinjuje širom svijeta, navodi se u podacima berze u Londonu.

    U popodnevnim satima barel je za isporuke u decembru koštao 86,57 dolara, nakon pojeftinjenja za 3,7 odsto. Prethodno je dostignuta cijena od 85,81 dolara.

    Barel sirove nafte u SAD se trenutno prodaje za 78,72 dolara, poslije pojeftinjenja za 3,57 odsto.

    Pojeftinjenje nafte dešava se uprkos velikom smanjenju proizvodnje u zemljama OPEK-a i ostalim državama koje izvoze ovaj energent.

  • Izabrani elektori koji će birati Vijeće naroda

    Izabrani elektori koji će birati Vijeće naroda

    U odvojenim procedurama, u Narodnoj skupštini Republike Srpske izabrani su elektori za izbor delegata iz reda ostalih te za klubove Hrvata i Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske.

    Naime, ukoliko je broj delegata u Vijeću naroda veći od broja poslanika iz jednog naroda u Narodnoj skupštini Republike Srpske u tom slučaju biraju se elektori iz reda odbornika u skupštinama opština i gradova. S obzirom da Vijeće naroda broji 28 delegata i to po osam iz reda tri konstitutivna naroda i četiri predstavnika iz reda ostalih, samo Klub Srba biće izabran na prijedlog poslanika dok će ostali biti izabrani kroz elektore uz poslanike Hrvate, Bošnjake i iz reda ostalih.

    Sjednice je vodio Ilija Tamindžija, predsjednik Komisije za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske.

    Izabrani elektori iz reda hrvatskog naroda, koji će zajedno sa narodnim poslanicima iz reda hrvatskog naroda u Narodnoj skupštini Republike Srpske formirati odgovarajući klub radi učešća u izboru delegata iz reda hrvatskog naroda u Vijeće naroda Republike Srpske su Željko Zovkić, Viktor Jerković, Marko Dubravac i Miloš Bukejlović.

    Izabrani elektori iz reda bošnjačkog naroda, koji će zajedno sa narodnim poslanicima iz reda bošnjačkog naroda u Narodnoj skupštini Republike Srpske formirati odgovarajući klub radi učešća u izboru delegata iz reda bošnjačkog naroda u Vijeće naroda Republike Srpske su Abid Kovačić i Mehmedalija Imširović.

    Elektori koji su izabrani iz reda ostalih naroda, a koji će zajedno sa narodnim poslanikom iz reda ostalih naroda u Narodnoj skupštini Republike Srpske formirati odgovarajući klub radi učešća u izboru delegata iz reda ostalih naroda u Vijeće naroda Republike Srpske su Milovan Bodirogić, Željko Radonjić i Senada Zlokapa.

    Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, izrazio je zadovoljstvo jer je u dobroj i demokratskoj atmosferi počela procedura za izbor delegata za Vijeće naroda.

    “Drago mi je da možemo konstatovati da je Narodna skupština Srpske kao i do sada najekspeditivnija i prva završava poslove oko predlaganja delegata za Vijeće naroda, a za koji dan i za Dom naroda BiH, kao što će prva izabrati novu Vladu Srpske”, rekao je Stevandić, dodajući da se time šalje poruka da je Republika Srpska najstabilniji, najorganizovaniji, ali i najmirniji dio u BiH.

    Kada je riječ o sastavu Vijeća naroda, ono što je zanimljivo jeste da bi SNSD u Klubu Bošnjaka mogao imati više od jednog delegata koliko ima sada, s obzirom da u NSRS u ovom trenutku ima tri Bošnjaka i to Denisa Šulića, Alena Šeranića i Ninu Bukejlović. Sastav ostalih Klubova u Vijeću naroda uglavnom je plod dogovora i tu praktično nije bitno ko ima koliko poslanika.

    “Iz reda Srba, Hrvata i ostalih stranke koje čine vlast obično se dogovore s tim da i opozicione stranke imaju kapacitet da izaberu svoje delegate. Za Klub Srba opozicija ima kapacitet da izabere dva, a preostalih šest će stranke na vlasti da se dogovore čiji kadar će biti izabran”, ispričao je izvor “Nezavisnih”.

    Nakon što je Narodna skupština Republike Srpske izabrala elektore, u narednim danima stranke će dostaviti liste za koje će se glasati. Narodna skupština Republike Srpske obavezna je da u roku od jednog mjeseca nakon zvaničnog objavljivanja rezultata izbora sazove i drugo zakonodavno tijelo u Republici Srpskoj tako da se sjednica na kojoj će se birati Vijeće naroda, ali i delegati za Dom naroda može očekivati krajem novembra ili najdalje početkom decembra mjeseca.

  • Otkrivaju se nove rupe u biografiji moćne Sebije Izetbegović

    Otkrivaju se nove rupe u biografiji moćne Sebije Izetbegović

    Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ostaje pri dosadašnjoj izjavi kako je uvidom u evidenciju studenata poslijediplomskog studija “Ultrasaund in clinical medicine” u akademskoj godini 1992./1993. u prvu godinu upisana Sebija Izetbegović, dr. med. piše Slobodna Dalmacija.

    U dosjeu imenovane, međutim, ne postoji dokumentacija na osnovi koje bismo mogli potvrditi vjerodostojnost podataka navedenih u indeksu imenovane – kratka je izjava koju su u utorak dostavili sa zagrebačkoga Medicinskog fakulteta, nakon što je prošli tjedan Senat Univerziteta u Sarajevu (UNSA) usvojio zaključak prema kojemu će se u idućih mjesec dana na Medicinskom fakultetu u Sarajevu formirati ad hoc komisija koja će još jednom pregledati “kompletnu dokumentaciju profesorice Sebije Izetbegović i sve što je vezano za vrijeme postdiplomskog studija na medicini”, a “službena informacija treba se dostaviti Univerzitetu u idućih 30 dana”.

    UPISALA JE, ALI…
    Iako šturi u izjavi, zagrebački je Medicinski fakultet zapravo potvrdio ono što su ponavljali proteklih mjeseci kada je od njih zatraženo očitovanje o kratkotrajnoj epizodi njihove tadašnje studentice poslijediplomskog studija, a danas moćne bosanskohercegovačke liječnice prof. dr. Sebije Izetbegović, generalne direktorice Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), profesorice na Medicinskom fakultetu u Sarajevu, supruge lidera SDA Bakira Izetbegovića i odnedavno zastupnice te stranke u Skupštini Kantona Sarajevo.

    Ukratko, kako je u više navrata proteklih mjeseci ponovljeno s tog fakulteta: tačno je da je Sebija Izetbegović 2. ožujka 1993. godine upisala navedeni poslijediplomski studij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, međutim, u njenom dosjeu na fakultetu ne postoji niti jedan dokument da je ondje položila bilo koji ispit i završila poslijediplomski studij. Dakle, osim upisnog lista s fotografijom, u dosjeu nema ni ovjerenih prijavnica, ni zapisnika o ispitima, ni indeksa, triju uporišta na temelju kojih se na visokim učilištima u Hrvatskoj obično može dokazati vjerodostojnost položenih ispita, te joj fakultet nije mogao, niti može danas, bez toga izdati uvjerenje o položenim ispitima.

    Sa zagrebačkoga Medicinskog fakulteta nisu željeli davati nikakva daljnja objašnjenja ni informacije samim tim što je, kako doznaje SD, Ministarstvo pravde BiH o ovom predmetu zatražilo međunarodnu pravnu pomoć našeg Ministarstva pravosuđa te su daljnje pravne radnje (istrage) po tom pitanju u tijeku.

    Kontroverzije oko akademske karijere, odnosno studija i akademskog napredovanja moćne BiH ginekologinje Sebije Izetbegović, koju u susjednoj zemlji zbog njezina iznimnog utjecaja nazivaju “sultanijom”, podsjetimo, intenzivno tresu BiH posljednjih više od godinu dana, piše SD. Spornom karikom u lancu njenog akademskog napredovanja, čini se, upravo je poslijediplomski studij na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, kao početak stjecanja magisterija koji je kasnije završila na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.

    KURJAKOVA IZJAVA
    Podsjetimo, nejasnoće oko školovanja i akademskog napredovanja Sebije Izetbegović “eksplodirale” su lani kada je poznati zagrebački liječnik dr. Asim Kurjak najprije izjavio kako nikada nije bio mentor Sebije Izetbegović, no ubrzo nakon toga se ispravio kako pritom nije mislio na Sarajevo gdje joj jest bio mentor na doktoratu, nego je “govorio o doktoratu i postdiplomskom studiju, ali u Zagrebu”. Prema rekonstrukciji akademskog puta prof. dr. Sebije Izetbegović, kao i onoga što je sama izjavljivala tamošnjim medijima, ona je poslijediplomski studij upisala na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 2. ožujka 1993. godine, “pohađala je ondje nastavu i položila 12 ispita”, a potom studij nastavila na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. To je bilo moguće jer je, kako je sama izjavila u ožujku ove godine za portal Faktor.ba, “nostrificirala ocjene iz zagrebačkog indeksa” na Medicinskom fakultetu u Sarajevu te je nakon nastavka studija ondje magistrirala, a njezin mentor bio je pokojni dr. Srećko Šimić, dok joj je na doktoratu mentor bio dr. Asim Kurjak.

    Međutim, u međuvremenu je, primjerice, Dnevni avaz objavio presliku njezina zagrebačkog indeksa, a među ostalim spornim detaljima, problematizirali su podatak iz njega prema kojemu je Sebija Izetbegović poslijediplomski studij na Medicinskom fakultetu u Zagrebu upisala 2. ožujka 1993. godine, a već nakon 17 dana (?!) položila je prvi ispit, dakle, prije okončanja semestra i odslušanih predavanja. U kopiji indeksa vide se upisana imena kolegija i profesora te navodno nekoliko položenih ispita s ocjenama koje su navodno potpisali ti profesori, ali nema pečatirane potvrde niti o jednom završenom semestru, a kamoli studiju u Zagrebu, piše SD.

    Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo (KUIP) također je već istraživala postdiplomski studij prof. dr. Sebije Izetbegović na Medicini u Zagrebu, a u ožujku ove godine naše je Ministarstvo znanosti i obrazovanja dobilo očitovanje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu identično onome s početka teksta.

    Sebija Izetbegović tada se u medijima branila kako nikada nije tvrdila da je u Zagrebu završila poslijediplomski studij ni dobila diplomu, a za dokumentaciju koja nedostaje rekla je:

    – Srećom je moj originalni indeks predan Medicinskom fakultetu u Sarajevu gdje sam nastavila i magistrirala. Nije obveza studenta da čuva prijave i dosje, to nije ni fizički moguće. Čuvanje dokumentacije, u koju spada i dosje studenta je obveza fakulteta u Zagrebu, tj. ustanove čiji sam student postdiplomskog studija bila – izjavila je za Faktor.ba u ožujku ove godine.

    Koliko je poznato, barem na hrvatskim visokim učilištima, student kojemu je odobren prijelaz s jednog fakulteta na drugi mora s prethodnog fakulteta dobiti ispisnicu, a uz ostale dokumente, uz obrazloženu zamolbu za prijelaz, student je dužan priložiti i potvrdu o položenim ispitima i postignutoj prosječnoj ocjeni.

    Zagrebački Medicinski fakultet tu potvrdu nije mogao ni izdati kad ne raspolaže nikakvom dokumentacijom da je ona te ispite ondje položila. Dnevni avaz, uz ostalo, ovih je dana pisao kako raspolažu nalazima tamošnje prosvjetne inspekcije kako je od Medicinskog fakulteta Sarajevo Tužilaštvu KS predočen dokument kojim se Sebiji Izetbegović priznaje ekvivalencija ranije stečenih prava, to jest položeni ispiti na postdiplomskom studiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

    Međutim, radi se tek o dva lista papira na kojima je ručno napisano/pobrojeno deset ispita s ocjenama iz ovjerene kopije indeksa, piše Dnevni avaz. Nema ni podatka koji je položeni ispit na Medicinskom fakultetu u Zagrebu (prema indeksu) ekvivalent kojem ispitu prema nastavnom planu i programu Medicinskog fakulteta u Sarajevu.

    EKVIVALENTI ISPITIMA
    Na tu su “ekvivalenciju” posumnjali i na prošlotjednoj sjednici Senata Univerziteta u Sarajevu gdje su zatražili formiranje nove komisije koja će provjeriti kompletnu dokumentaciju Sebije Izetbegović. Naime, podsjetimo, rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj pojasnio je kako u dokumentaciji kojom raspolaže Univerzitet postoje određeni nedostaci “koji nisu jednostavni za ignorirati”, a prof. dr. Izetbegović dobit će priliku izjasniti se i dati svoje objašnjenje. Rektor je kazao i kako je “Izetbegović uredno izabrana u akademska zvanja, ali da su uočeni neki nedostaci”.

    – Mi u jednom paketu dokumenata koji su sastavili Medicinski fakultet i KCUS nemamo uvjerenje o položenim ispitima u Zagrebu. Nema da je izvršena ekvivalencija. Profesorica Izetbegović možda to ima kod sebe, ali ne želi dati. To su temeljni dokumenti na osnovi kojih je nastavljen postdiplomski studij – rekao je, prema pisanju Dnevnog avaza, rektor Škrijelj, a mediji iz BiH pišu i kako je najavio da će se “ako se uoče nedostaci, oduzeti diploma gospođi Izetbegović”.

    Iz redova dr. Izetbegović pojavili su se, pak, optužbe da je dio dokumentacije –​ otuđen.

    Kako bilo, u cijelom ovom komplotu sumnji i istraga ostaje pitanje – hoće li manjak “zagrebačke” dokumentacije na kraju stajati Sebiju Izetbegović akademske karijere, navodi se u tekstu Slobodne Dalmacije.