Autor: INFO

Počelo obilježavanje krsne slave MUP-a

Služenjem parastosa za 782 poginula pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP) u Spomen-crkvi Svetog arhangela Mihaila u Centru za obuku u Zalužanima počelo je obilježavanje krsne slave MUP-a Svetog arhangela Mihaila.
Parastos služi Njegovo preosveštenstvo episkop banjalučki Jefrem, koji će i osveštati slavski kolač i žito u Spomen-crkvi Svetog Arhangela Mihaila.

Služenju parastosa prisustvuju i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, pripadnici MUP-a, bivši pripadnici MUP-a, kao i članovi porodica poginulih policajaca.

Nakon obreda u crkvi slijedi potpisivanje ugovora sa kadetima 25 klase Policijske akademije osnovne policijske obuke i 11 klase za Specijalnu antiterorističku jedinicu (SAJ).

Obuka na Policijskoj akademiji je, od 2015. godine, intenzivnija. Broj kadeta koji su pohađali Policijsku akademiju se povećavao, te je od 2015. do ove godine obuku uspješno okončao 1.431 kadet, od kojih je 112 završilo policijsku obuku za pripadnike SAJ.

Policijska akademija je ove godine prvi puta započela s izvođenjem policijske obuke sa više klasa istovremeno. Trenutno se školuju kadeti dvije klase, ukupno njih 494, i to 479 kadeta su polaznici 23. i 24. klase osnovne policijske obuke, a 15 kadeta su polaznici 9. i 10. klase za obuke za pripadnike SAJ-a.

Sa školovanjem u decembru treba da počnu 282 kadeta, od čega 271 polaznik 25. klase osnovne policijske obuke i 11 kadeta polaznika 11. klase za SAJ.

Nakon potpisivanja ugovora kadeta, ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač će sa zvaničnicima Republike Srpske otvoriti nove prostorije Policijske akademije u Centru za obuku u Zalužanima koji se sastoje se od dva odvojena objekta, i to nastavne zgrade i internata sa amfiteatrom.

Objekat nastavne zgrade ima četiri kabineta kapaciteta po 30 mjesta, konferencijsku salu kapaciteta 50 mjesta, biblioteku sa čitaonicom, devet učionica i kancelarije za nastavno osoblje.

Ukupan kapacitet internata je 125 soba sa 500 kreveta. Sobe su raspoređene u dva krila na četiri etaže. Svaka soba ima kupatilo i opremljene su za smještaj četiri kadeta.

Amfiteatar je smješten u centralnom dijelu objekta internata i kapaciteta je 500 stolica. Opremljen je sa potrebnim nastavnim sredstvima i učilima neophodnim za izvođenje nastave.

Biće otvoren i objekat Centra za obuku, prvenstveno namijenjen za smještaj pripadnika Žandarmerije i SAJ-a za vrijeme pohađanja obuka u Centru za obuku.

21 Novembra, 2022
Kalinić: Srpska “trn u oku” zapadnih moćnika i političkog Sarajeva

Republika Srpska bila je i ostala “trn u oku” zapadnih moćnika i njima lojalnog političkog Sarajeva zato što je i u ovim neizvjesnim vremenima jedina garancija demokratskih prava, sloboda i ravnopravnosti Srba u okviru BiH, a ako to nije moguće onda njihovog neprikosnovenog prava na samoopredjeljenje na osnovu Povelje UN, izjavio je Srni nekadašnji predsjednik SDS-a Dragan Kalinić.

Prema njegovim riječima, zbog toga je imperativ života i opstanka srpskog korpusa na ovim prostorima da se sačuva Republika Srpska, da se nikada ne odustane od zahtjeva da budu vraćene oduzete ili uzurpirane izvorne dejtonske nadležnosti i da se rehabilituje dejtonski Ustav BiH kako bi ostanak Srpske u BiH imao stvarnog smisla.

“Zato su i razložni pozivi Milorada Dodika, Željke Cvijanović i SNSD koalicije da se i vlast i opozicija, sada kada su utihli postizborni pokliči, okupe pod zajednički krov Republike Srpske. Ovo su pitanja našeg opstanka i zato riječima mržnje, pozivanja na osvetu ili nastavku koaliranja sa onima koji nas ne vole ovdje i u ovome trenutku ne smije biti mjesta.

Što bi po ko zna koji put rekli – u pamet se braćo Srbi, teška su i neizvjesna vremena pred nama”, rekao je Kalinić povodom 27 godina od potpisivanja Dejtonskog sprazuma.

Podsjetivši na izjavu nekadašnjeg američkog predsjednika Abrahama Linkolna koji je prije gotovo 160 godina rekao “država je narod i kao takva nikada ne smije umrijeti”, Kalinić je istakao da zato ne može biti na prodaju.

“Svih ovih 30 godina izloženi smo bilo kroz klizajuću reviziju, bilo kroz direktni intervencionizam protektora skrnavljenju izvornog Dejtonskog sporazuma sa ciljem da se čak i uz pomoć srpskih vazala devastira Republika Srpska i učini praznom ljušturom”, rekao je Kalinić.

Na taj način, dodao je on, obesmislile bi se sve velike i plemenite žrtve srpskog naroda položene na pijedestal Republike Srpske.

“Ali, i naša lakovjernost, oportunizam, razložan ili bezrazložan strah lične kalkucije, bez obzira koja je politička garnitura bila u ovoj zemlji na vlasti, često su išle na ruku zapadnim dekadentnim birokratama u liku visokih predstavnika i sličnih da uz horsku podršku probosanskih političkih elita kad-tad dođu glave Republici Srpskoj”, ocijenio je Kalinić.

Bivši predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske poručio je da se to više nikada ne smije ponoviti.

“Dodik je tom pogledu svojevremeno, kod pokušaja da se ukine policija Srpske i objedini na nivou BiH, napravio suštinski zaokret i otprilike rekao tuđe nećemo, svoje ne damo“, ukazao je on.

On je podsjetio da je 21. novembra daleke 1995. godine, na Aranđelovdanskoj slavi kod jednog od najvažnijih ljudi Republike Srpske tekli dramatični časovi u iščekivanju vijesti iz Dejtona.

“Javio se Momo Krajišnik i saopštio da on neće ići na parafiranje Dejtonskog sporazuma jer smo nezadovoljni činjenicom da je Slobodan Milošević kao glavni pregovarač u ime srpske strane prepustio Aliji Izetbegoviću dijelove Sarajeva koje su kontrolisali i životima platili sarajevski Srbi. Priča se da je tada našima rekao nešto kao – otkačite to dugme sa kaputa”, sjeća se Kalinić.

Takođe, dodao je, Srbi nisu dobili izlaz na more kod Molunata, uspostavljen je koridor prema Goraždu koji je presijecao Republiku Srpsku, a nije riješen ni status Brčkog i neke druge stvari.

“Ima nas još živih sa te slave koji mogu posvjedočiti o ovoj situaciji i rezignaciji koja je tada zavladala. Čim su iz Dejtona sletili u Beograd, Milošević je cijelu našu delegaciju pokupio sa aerodroma i sproveo ih u Dobanovce, uključujući Radovana Karadžića, i natjerao ih da u decembru u Parizu potpišu konačni sporazum. Taj zadatak je obavio Nikola Koljević, tadašnji potpredsjednik Srpske”, prisjetio se Kalinić.

Milošević je, nakon toga, izašao pred kamere i čestitao Republiku Srpsku, danas zvuči ironično, uz neko obrazloženje zašto je muslimanima učinio ustupke.

Ostalo je istorija, kaže on.

Danas, sa ove distance od gotovo 30 godina, Kalinić kaže da Dejtonom Srbi nisu dobili sve što je na osnovu faktičkog stanja i po pravdi Božijoj trebalo da dobiju i da je bilo mnogo razloga za nezadovoljstvo.

“Ali, na drugoj strani, siguran sam da bez Dejtona ne bismo dobili ništa, pored ostalog i zbog izdašne vojne i druge logističke pomoći Zapada situacija na terenu nije nam išla u korist. Treba znati da je u suštini i tada nakon sporazuma, kao sada bio i ostao plan ne samo da stane rat, već da se u godinama poslije, a zbog nezadovoljstva muslimana devastira Republika Srpska i stavi pod šapu unitarne, dakle muslimanske BiH”, ocijenio je Kalinić.

U američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu 21. novembra 1995. godine parafiran je Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavno-pravni poredak.

Ovim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa.

Dejtonski sporazum, nakon tronedjeljnih pregovora, parafirali su tadašnji predsjednici Srbije Slobodan Milošević, takozvane Republike BiH Alija Izetbegović i Hrvatske Franjo Tuđman.

21 Novembra, 2022
Porastao broj nastradalih u velikom požaru u Moskvi

Broj poginulih u požaru u magacinu cvijeća u centru Moskve porastao je na sedam, izjavio je neimenovani izvor za TASS.

“Izvučeno je sedmo tijelo”, rekao je izvor.

Službe za vanredne situacije saopštile su juče da je poginulo dvoje ljudi.

Požar je zahvatio 2.500 metara kvadratnih. Vatrogascima je za gašenje vatre bilo potrebno devet časova.

Neimenovani zvaničnik hitnih službi istakao je da se vjeruje da su požar izazvali neispravan električni grijač i isključenje struje.

21 Novembra, 2022
Dozvoljen rad pekarama i dragstorima u Banjaluci

Gradska uprava Banjaluka neće raditi danas na Dan uspostavljanja Dejtonskog sporazuma, a dozvoljen je rad pekarama, dragstorima i trgovinama u okviru autobuske i željezničke stanice i na benzinskim pumpama.
Mogu da rade pravna i fizička lica koja obavljaju djelatnost proizvodnje hljeba, peciva, svježe tjestenine i kolača, te njihovu prodaju, kao i dragstori i trgovinski objekti u prostoru autobuske i željezniče stanice, te na benzinskim pumpama.

Do 21.00 čas dozvoljen je rad trgovinama pogrebnom opremom.

Ugostiteljski objekti danas na dan praznika mogu da rade u propisanom radnom vremenu, navode iz Gradske uprave.

Služba porodične medicine – dežurni timovi na Poliklinici i na lokalitetu Centar – Borik radiće u dvije smjene od 7.00 do 20.00 časova. Nakon 20.00 časova pacijente će zbrinjavati Služba hitne medicinske pomoći.

Iz Gradske uprave navode da kovid-ambulante u naselju Dolac neće raditi, a u slučaju hitne potrebe za pregledom pacijenti zdravstvenu uslugu mogu dobiti u kovid-ambulanti pri Službi hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Banjaluka.

Dežurni timovi Specijalističke ambulante iz pedijatrije radiće do 15.00 časova u ambulantama Poliklinike.

U poslijepodnevnim i večernjim časovima djeca će se zbrinjavati u ambulantama porodične medicine na Poliklinici i u Platonovoj ulici, a nakon 20.00 časova pacijente će zbrinjavati Služba hitne medicinske pomoći.

Centralna laboratorija na lokalitetu Poliklinika, danas će raditi u dvije smjene od 7.00 do 20.00 časova, dok laboratorija Službe hitne medicinske pomoći radi 24 časa.

Služba za stomatološku zdravstvenu zaštitu u vrijeme praznika organizuje dežurstvo 24 časa u stomatološkoj ambulanti u sklopu Službe hitne medicinske pomoći.

U Banjaluci je dežurna apoteka “1. maj” koja će raditi 24 časa, kao i svim ostalim danima u godini.

Gradski i prigradski prevoznici za vrijeme praznika prevoziće putnike u skladu sa važećim redom vožnje po prazničnom režimu, koji je isti kao nedjeljom.

Kako je ranije saopšteno iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave Republike Srpske, u skladu sa Zakonom o praznicima Republike Srpske, Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH je republički praznik i neradni dan.

Punih 27 godina navršilo se danas od kada je u američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavno-pravni poredak.

Ovim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa.

21 Novembra, 2022
Stevandić čestitao Đokoviću

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić čestitao je srpskom teniseru Novaku Đokoviću osvajanje završnog Masters turnira u Torinu, ističući da je veličanstvenom i sigurnom igrom potvrdio da je neprikosnoveni vladar teniskih terena na radost njegovih brojnih navijača u Srbiji, Srpskoj, te širom Evrope i svijeta.

Stevandić je podsjetio da je Đoković pobjedom u Torinu osvojio ukupno 91 titulu u bogatoj profesionalnoj karijeri, dodajući da je time potvrdio da je jedan od najboljih tenisera svijeta, saopšteno je iz Narodne skupštine Srpske.

“Želim Vam mnogo zdravlja i sreće i osvojenih novih trofeja. Republika Srpska je ponosna i uvijek uz Vas”, navodi se u čestitki.

Srpski teniser Novak Đoković osvojio je šesti put u karijeri završni Masters turnir pobijedivši juče u finalu Norvežanina Kaspera Ruda sa 2:0, po setovima 7:5, 6:3. /kraj/nb/ljlj

21 Novembra, 2022
Dodikova poruka povodom 27. godišnjice potpisivanja Dejtonskog sporazuma

Novoizabrani predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je Srni da će sa novoizabranim srpskim članom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović koncipirati politike koje će jačati Srpsku.

Dodik je, povodom 27 godina od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma, rekao da će biti nastavljena stabilizacija Republike Srpske.

– Ništa neće biti ekonomski i finansijski lako. Ovo je moj treći mandat na poziciji predsjednika Republike Srpske što je izrazita čast, a privilegija je što me ljudi neposredno na izborima tri puta biraju za predsjednika – rekao je Dodik.

On je istakao da je dodatnu odgovornost stekao na mitingu “Otadžbina zove” gdje je ogroman broj ljudi iskazao privrženost Republici Srpskoj braneći njene demokratske kapacitete.

– Očigledno je da je narod dao podršku meni i zato sam zahvalan i braniću poziciju Republike Srpske, te neću oklijevati. Zajedno možemo proći sve krize – rekao je Dodik.

On je naveo da bilo kakav intervencionizam međunarodne zajednice piše odluku o samostalnost Republike Srpske, a Kristijan Šmit, šta god da učini, napisaće da je Srpska korak ka samostalnosti i da neće da trpi nepravednost.

U ponedjeljak, 21. novembra, navršava se 27 godina od kada je u američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavno-pravni poredak.

Ovim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa.

21 Novembra, 2022
Cvijanovićeva ističe da je prioritet vraćanje izvornom Dejtonskog sporazumu

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović poručila je da je prioritet vraćanje izvornom Dejtonskom sporazumu, imajući u vidu da je taj dokument prije 27 godina prihvaćen od svih naroda i da je donio ustavno-politički sistem koji je omogućio da zemlja funkcioniše u miru i da se niko ne osjeća ugroženo.

Cvijanovićeva je izjavila Srni da su intervencije stranog faktora u BiH napravile institucionalno stanje koje odudara od onoga što je predvidio Ustav, što samo po sebi prejudicira da postoji određeni nered koji se ogleda kroz uzurpaciju nadležnosti, pravljenje strukture koja bi bila centralizovana i ne bi poštovala ono što je Dejtonski sporazum uspostavio kao visoko decentralizovanu državu.

Ona je ocijenila da je takav intervencionizam BiH uveo u mnoge krize i da bi se vraćanjem izvornim nadležnostima i svemu što je sporazum predvidio moglo ući u fazu smirenosti, bolje međusobne saradnje, a onda vremenom možda dogovarati i vidjeti šta bi eventualno bilo bolje, efikasnije, funkcionalnije i racionalnije.

– Sve što nam je objašnjeno da će biti jeftinije, bolje, efikasnije i da će uspostaviti unutrašnji red ili povjerenje – desilo se kontra. Kroz nametanje odluka došli smo u situaciju da imamo skuplje institucije, da one manje rade, manje rezultata donose i onda zaključite da vam je to sve napravljeno samo da biste napravili vizuru neke države koja je evo kobajagi moćnija i sposobnija nego što u suštini jeste – rekla je Cvijanovićeva, koja je bivši predsjednik Republike Srpske.

Ona smatra da je BiH trebala biti data šansa da živi normalan dejtonski život i da bi danas možda ona mogla da bude jedna među uspješnijim zemljama u regiji, ali je, nažalost, najneuspješnija.

Cvijanovićeva vjeruje da je moguće jačanje institucija Republike Srpske i vraćanje njenih nadležnosti.

Ona je istakla da je Republika Srpska uvijek bila otvorena za dijalog i dogovor kako da se određene stvari urede na način da podjednako služe svima, a ne na način kako je sada gdje se mnoge stvari u institucijama BiH privatizuju, poput određenih funkcija bilo da je riječ o spoljnoj politici ili ostalom.

– Prema tome, jedna stvar je da vratite ono što je nadležnost, a druga stvar je da imate ozbiljan razgovor, dogovor o ozbiljnim reformama koje bi preuredile određene stvari da im date takvu dimenziju da se osjeća da postoji dejtonska postavka iza toga – naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da Republika Srpska, nažalost, nije naišla na sagovornike u BiH o tim pitanjima, jer se partneri iz FBiH oslanjaju na strani faktor da će braniti vještački nametnute izmjene.

– Smatram da je dijalog jedina forma koja može dovesti do nekog boljitka i sigurna sam da će institucije Republike Srpske nastaviti da rade na tome da se uvede red koji mora biti ustavni i da sve bude stvar dogovora i predviđenih procedura da mijenjamo stvari onako kako su te procedure predvidjele – rekla je Cvijanovićeva.

Ona je poručila da su potrebne reforme koje će u institucije BiH vratiti ozbiljnost na način da domaći ljudi upravljaju procesima, a ne stranci.

Cvijanovićeva je navela da bi to trebalo da bude stvar dogovora, ali da nije previše optimista, znajući kako su se stvari do sada odvijale i da je postojala čvrsta spona između međunarodnog faktora i bošnjačke politike koja je upravo željela da stranci donose odluke onda kada nema unutrašnjeg dogovora.

– Naša je uloga i obaveza da insistiramo na tome i želimo da stranci odu da bismo kao domaći ljudi, koji su odgovorni građanima koji nas biraju, donosili odluke, a ne stranci – zaključila je Cvijanovićeva.

Danas se navršava 27 godina od kada je u američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavno-pravni poredak.

Ovim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa.

21 Novembra, 2022
Šarović nema ništa dobro da kaže povodom 27. godišnjice Dejtona

Bivši predsjednik Republike Srpske Mirko Šarović ocijenio je da nema ništa dobro što bi mogao spomenuti povodom 27 godina od Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Godišnjicu Dejtonskog mirovnog sporazuma dočekujemo u nikad goroj političkoj i ekonomskoj situaciji u zemlji. Napredak je skoro zaboravljena riječ, a bezperspektivnost i politike devedesetih osnovna su odlika opšteg stanja koje se iz godine u godinu pojačava. Ne vidim ništa dobro što bi spomenuo za ovu godišnjicu, osim ispraznih fraza o nepostojećoj budućnosti koju nam prosipaju nosioci vlasti u zemlji, spremajući se za još jedan propali mandat – izjavio je Šarović Srni.

U američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu 21. novembra 1995. godine parafiran je Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavno-pravni poredak.

Ovim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa.

Dejtonski sporazum, nakon tronedjeljnih pregovora, parafirali su tadašnji predsjednici Srbije Slobodan Milošević, takozvane Republike BiH Alija Izetbegović i Hrvatske Franjo Tuđman.

21 Novembra, 2022
Karadžić Jovičević: Srbi su jedina strana u BiH koja poštuje Dejtonski sporazum

Odnos prema Dejtonskom sporazumu sasvim jasno pokazuje stav svih strana prema miru i stabilnosti, ali i postavlja pitanje nedostatka odgovornosti, političke zrelosti i časti, a najviše dobre namjere prema sudbini BiH, izjavila je Srni Sonja Karadžić Jovičević, kćerka prvog predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića.

Karadžić Jovičević ističe, povodom 27 godina od potpisivanja Dejtonskog sprazuma, da samo Srbi insistiraju na njegovoj dosljednoj primjeni iako je po njih bio najnepovoljniji.

Ona je napomenula da je, osim što je označio kraj tragičnog sukoba koji je mogao biti izbjegnut da nije bilo nerealnih unutrašnjih apetita ohrabrivanih spolja, Dejtonski sporazum pokazao i da se za “zeleni sto” moglo sjesti i sva nesreća prekinuti mnogo ranije, bar što se tiče srpskog naroda i rukovodstva.

– Od tada sve do danas, Srbi su jedina strana koja se oslanja i poštuje Dejtonski sporazum, ali i obilježava dan njegovog potpisivanja – izjavila je Karadžić Jovičević.

Ona ističe da se Dejtonski sporazum samo nad Srbima primjenjuje kao sredstvo prijetnji i kažnjavanja, dok za ostale njegove odredbe važe fakultativno, jer im je i pristup kao “švedskom stolu” možeš kako hoćeš, a i ne moraš, a ako hoćeš, uzmi samo šta ti odgovara.

– Od početka odredbe Dejtonskog sporazuma svi ostali tretiraju i tumače kao spisak snova i duhova, umjesto poštivanja obaveze odredbi, dakle slova umjesto duhova, iako je jasno napisan i nije predviđen za proizvoljna tumačenja izmjene – naglasila je Karadžić Jovičević, koja je i bivši potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

Ona je ocijenila da je tolerisanje ovakvog avanturizma, bez obaveze dosljedne primjene, balansiranog pristupa i odgovornosti svih aktera i garanata, zlonamjerno prema Republici Srpskoj, pa i BiH, neprofesionalno i u krajnjem uvodi u odobrenu praksu – slobode tumačenja, zloupotrebe i kršenja, što se može primjeniti i na bilo koji drugi sporazum u svijetu.

– Naše obilježavanje Dana potpisivanja sporazuma jasno pokazuje da su Srbi bili i ostali opredijeljeni za mir. Ignorisanje ovog dana i njegovog značaja jeste ignorisanje samog Sporazuma i to, evo već 27 godina, za rezulat ne daje ništa osim održavanja nestabilnosti i unošenja nemira – smatra Karadžić Jovičević.

Želim da vjerujem, kaže Karadžić Jovičević, da iz tih motiva nije nastao, ali je činjenica da se upravo za takvo stanje upotrebljava.

Potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma 21. novembra 1995. godine i njegovih 12 aneksa, u vazduhoplovnoj bazi Rajt-Peterson kod Dejtona, u američkoj državi Ohajo je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavno-pravni poredak.

Dejtonski sporazum, nakon tronedjeljnih pregovora, parafirali su tadašnji predsjednici Srbije Slobodan Milošević, takozvane Republike BiH Alija Izetbegović i Hrvatske Franjo Tuđman.

Ovim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa.

21 Novembra, 2022
Poruka Darka Mladića povodom 27. godina od potpisivanja Dejtona

Darko Mladić, sin generala Ratka Mladića, smatra da Dejtonski sporazum treba čuvati, vraćati se na njegov izvorni dogovor i ono što je bilo usaglašeno, a sve ono što je nasilnim metodama oduzeto Republici Srpskoj – u mirnom procesu treba vratiti.

Ida se konačno svi posvetimo razvoju, miru i radu, a ne nastavljanju ratovanja drugim sredstvima – izjavio je Mladić Srni, povodom 27 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

On je ocijenio da se sada vidi da je, poslije svih ovih godina, Dejton platforma koja može da donese i mir i funkcionisanje u BiH na korist svih građana BiH, i Republike Srpske i Federacije BiH (FBiH).

– Međutim, nažalost, pod uticajem, pre svega NATO zemalja, očigledno je da se ruši Dejtonski sporazum od samog njegovog nastanka i da mu nije ni data šansa da profunkioniše onako kako je bilo dogovoreno – rekao je Mladić.

Mladić je podsjetio je da je Dejton, ipak, sporazum koji je donio mir u BiH, koji je bio pun teških kompromisa za srpsku stranu, ali da je potpisan u interesu mira i daljeg razvoja.

– Žalosno je što neke sile, koje su bili garanti Dejtonskog sporazuma, nisu radile u pozitivnom smislu na njegovom funkcionisanju, nego su od samog starta počele da ga menjaju, krive i da ga pretvaraju u nešto što nije trebalo da bude – rekao je Mladić.

On je ukazao da je, uprkos svemu, Dejtonski sporazum ostao i opstao do danas i u ovom treneutku je jedina platforma na kojoj srpska strana može da insistira da se sprovede do kraja ono što je dogovoreno.

– I da se ono što je u međuvremenu oduzeto – vrati Republici Srpskoj, što joj pripada, kako bi došli do nekakvog načina da BiH funkcioniše na dobrobit svih. Ne vidim drugi put, osim da se vraćamo na izvorni Dejton i da probamo da nađemo nekakav minimalni konsenzus da svi bolje žive u BiH – istakao je Darko Mladić.

Punih 27 godina danas se navršilo od kada je u američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavno-pravni poredak.

Ovim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa.

21 Novembra, 2022