Autor: INFO

  • Masovna pucnjava u robnoj kući, ima mrtvih

    Masovna pucnjava u robnoj kući, ima mrtvih

    U pucnjavi koja se sinoć dogodila u robnoj kući u američkoj saveznoj državi Virdžinija, ubijeno je i ranjeno više ljudi.

    Policija je saopštila da je napadač ubijen.”Policija Česepika potvrduje incident sa vatrenim oružjem u Volmartu na Semovom tragu i nekoliko smrtnih ishoda. Napadač je među žrtvama”, navedeno je na tviter nalogu grada Česepik, prenosi Rojters.

    Zvaničnici nisu mogli da daju tačan broj ubijenih i ranjenih u prodavnici. Međutim, portparolka grada Elizabet Von rekla je da je policija izvestila da je bilo “manje od 10” smrtnih slučajeva.

    Leo Kosinski, službenik lokalne policije, rekao je za CNN da su policajci ušli u prodavnicu u 22.15 i zatekli više povređenih i ranjenih. Prema njegovim rečima, policija trenutno prolazi kroz market i traži još žrtava.

  • Doktor Fauči se posljednji put obratio Amerikancima

    Doktor Fauči se posljednji put obratio Amerikancima

    Doktor Entoni Fauči, zvaničnik koji je bio lice borbe protiv kovida 19 u SAD, posljednji put obratio se u Bijeloj kući, a tu priliku je iskoristio za osudu podjela i promovisanje vakcina.

    Fauči je rekao da je poslije 13 milijardi doza vakcina koje su date širom svijeta jasno da postoji ogromna količina informacija koje sugerišu da su vakcine bezbjedne.

    “Kada vidim da ljudi u ovoj zemlji ne primaju vakcine zbog razloga koji nemaju veze sa javnim zdravljem nego zbog podjela i ideoloških razloga, kao ljekara to me boli”, rekao je Fauči.

    On je dodao da ne želi da iko završi u bolnici ili da umre od kovida i da mu je svejedno da li je neko republikanac desničar ili demokrata ljevičar.

    Fauči, koji planira da se uskoro penzioniše, bavio se na svojoj poziciji mnogim problemima, od virusa HIV i side, do ptičijeg gripa i ebole.

    SAD su prve u svijetu po broju registrovanih smrtnih slučajeva od kovida 19, kojih je više od milion.

    Fauči (81) se povlači 24. decembra, poslije 54 godine u javnoj službi. On je bio na čelu američkog Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti od 1984. godine.

  • Kijev sprema desant?

    Kijev sprema desant?

    Ukrajinska komanda nastavlja prebacivanje jedinica sa hersonskog pravca.

    U periodu od 22. do 25. novembra više od 1,5 hiljada ljudi i preko 210 jedinica različite tehnike krenuće iz Nikolajevske i Hersonske oblasti u centralne i istočne regione Ukrajine.

    U Hersonu je nastavio sa radom odeljenje SBU i nacionalne policije.

    Zaposleni sprovode mere filtracije i masovno proveravaju sve zgrade i kuće u gradu u potrazi za proruskim građanima i vojnim osobljem Oružanih snaga RF. Jedinice 9. kombinovanog bataljona Oružanih snaga Ukrajine su pomoću helikoptera sa raketnim sistemom napale su položaje u Kairimu.

    Oružane snage Ukrajine nastavljaju deminiranje Hersonske oblasti i administrativnog centra. U raznim naseljima postoje demineri i kinološke službe.

    U blizini poluostrva Kinburn, ukrajinske izviđačke grupe 73. centra SOF-a na malim čamcima patrolirali su obalom Dnjeparskog ušća, pod kontrolom Oružanih snaga Rusije. U pozadini povećane pažnje ukrajinskih resursa ovom sektoru fronta, Oružane snage Ukrajine ispituju odbranu ruskih trupa pre mogućeg desanta.

  • Rusija se na brzinu zadužila 13,2 milijarde evra

    Rusija se na brzinu zadužila 13,2 milijarde evra

    Rusija je prikupila više od 13,2 milijarde evra izdavanjem dužničkih hartija investitorima jer je rat u Ukrajini ugrozio njene finansije, piše Dejli mejl.

    Naime, zvanična Moskva, u najvećem emitovanju duga te vrste u svojoj istoriji, za vikend je izdala IOU hartije (I Owe You – dokument kojim se priznaje dugovanje) u vrednosti 11,4 milijarde funti, navodi britansko Ministarstvo odbrane.

    Prethodno je prognozirano da će vojni troškovi za sledeću godinu porasti 40 procenata usled rata u Ukrajini, pa je novac verovatno namenjen “zapušavanju te rupe”, piše britanski list.

    Obim aukcije duga verovatno ukazuje na to da se Rusija trudi da prikupi što više keša pre nego što joj se uslovi zaduživanja pogoršaju i cena ode uvis, dodaju britanski obaveštajci.

    Vladimir Putin je već skoro deset meseci zaglibljen u borbe u Ukrajini i ekonomija njegove zemlje posrće pod teretom stranih sankcija.

    Prošle nedelje, zvanično je objavljeno da je privreda Rusije ušla u recesiju smanjivši se za 4,1 odsto u drugom kvartalu godine, a potom pala četiri procenta u trećem kvartalu.

    Stotine velikih kompanija pobegle su iz zemlje zbog invazije, a njihov izvoz je desetkovan.

    Unosna prodaja nafte i gasa, čije su cene uzletele u nebo, održala je finansije zemlje ove godine, ali kako se steže obruč sankcija EU i SAD očekuje se da će prihodi opasti u 2023, piše Dejli mejl.

    Tako se sada očekuje da će pad ruske ekonomije na godišnjem nivou iznositi 4,6 procenata, što će joj biti druga recesija za tri godine, ali za razliku od one izazvane kovidom, put za izlaz iz nje nije jasan.

  • Dodik najavio čistku u budućoj Vladi RS: Dio ministara više neće biti u izvršnoj vlasti

    Dodik najavio čistku u budućoj Vladi RS: Dio ministara više neće biti u izvršnoj vlasti

    Jedan broj ministara koji su do sada već imali dva mandata, to više neće moći da nastave da rade. Smatramo da su dali značajan doprinos i da bi trebalo da se uvedu neke nove snage.

    Ovo je, između ostalog, rekao predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nakon konstultacija sa predstavnicima parlamentarnih stranaka u Republici Srpskoj.

    Ovo praktično znači da bi bez fotelje u novoj Vladi koja će, zvanično sutra, biti povjerena Radovanu Viškoviću, mogli da ostanu Petar Đokić, Srebrenka Golić, Anton Kasipović, Dragan Lukač, Zlatan Klokić, ali i Alen Šeranić, iako je prije resora zdravlja i socijalne zaštite, svega nekoliko mjeseci bio ministar nauke i tehnologije Republike Srpske (8. maj – 18. decembar 2018. godine).

    Takođe, ostaje nepoznanica da li je Dodik u ovom slučaju mislio i na moguće kandidate za ministarske fotelje u novoj Vladi RS, a koji su i ranije bili ministri. Ukoliko jeste, onda su šanse da sjedne u ministarsku fotelju značajno manje i Nedeljku Čubriloviću, čije se ime spominjalo kao mogućeg ministra saobraćaja i veza Republike Srpske.

  • Automobilom pokosio dva pješaka

    Automobilom pokosio dva pješaka

    U večernjim satima u sarajevskom naselju Stup došlo je do saobraćajne nezgode u kojoj su povrijeđena dva pješaka.

    Kako je za portal “Avaza” potvrđeno iz Operativnog centra MUP-a KS nezgoda se dogodila u ulici Kurta Schorka.

    “Oborena su dva pješaka. Saobraćaj je u toj ulici zaustavljen i preusmjerava se. Pješaci su prevezeni u KCUS. Policija je na licu mjesta i vrši uviđaj”, rečeno je iz MUP-a KS.

  • Još jednom odgođeno suđenje Ganiću i ostalima za zločine u Dobrovoljačkoj

    Još jednom odgođeno suđenje Ganiću i ostalima za zločine u Dobrovoljačkoj

    Za sutra planirani početak suđenja Ejupu Ganiću i još devetorici optuženih za zločin nad vojnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici 3. maja 1992. godine odgođen je zbog zdravstvenog stanja jednog od optuženih, rečeno je Srni u Sudu BiH.
    Novi termin održavanja glavnog pretresa zakazan je za 14. decembar, najavili su iz Suda BiH.

    Ročište Ejupu Ganiću i još devetorici optuženih za zločin nad vojnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici 3. maja 1992. godine, odgađa se već treći put.

    Prvi put je otkazano zbog bolesti jednog člana Sudskog vijeća, a drugi put zbog bolesti jednog od optuženih.

    Prema ranijoj najavi, sutra je trebao biti saslušan prvi svjedok Tužilaštva BiH.

    Osim Ganića, optužnica podignuta 27. aprila, tereti Zaima Backovića, Hamida Bahtu, Hasana Efendića, Fikreta Muslimovića, Jusufa Pušinu, Bakira Alispahića, Enesa Bezdroba, Ismeta Dahića i Mahira Žišku da su 3. maja 1992. godine u Sarajevu napali nebranjenu mješovitu kolonu vojnika i civila zaposlenih u bivšoj JNA, koja je bila pod pratnjom mirovnih snaga UN.

    Oni su optuženi da su u okviru svojih funkcija i ovlaštenja u vojnim, policijskim i civilnim strukturama zajedno sa podređenima planirali, podstrekivali i izvršili ovaj napad.

    Optužnica ih tereti i da nisu spriječili ubistva i ranjavanja vojnika i civila, da su propustili da kazne izvršioce ubistava i ranjavanja, mučili i nečovječno postupali prema zarobljenim vojnicima, da nisu spriječili niti kaznili izvršioce, te da su pomagali počiniocima nakon izvršenog zločina.

  • Počeo štrajk u RiTE Gacko

    Počeo štrajk u RiTE Gacko

    Počeo je štrajk u RiTE Gacko, ali proizvodnja nije stala. Osnovni zahtjev je povećanje plata kažu u sindikatu, radnici dodaju da to nije jedini problem. Prvi gatački sindikalac danas optimista, vjeruje u razgovore sa čelnicima Elektroprivrede.

    “Od naših zahtjeva nećemo odustati, očekujemo nastavak pregovora sa Elektroprivredom i sa Vladom Srpske. Ono što danas mogu da najavim jeste da od 28 novembra kreću zajedničke aktivnosti sidikata RiTE Gacko i RiTE Ugljevik koje će voditi ka obustavama proizvodnje”, rekao je Željko Tepavčević, predsjednik Sindikata RiTE Gacko.

    Radnici kažu da ne žele ugroziti proizvodnju i sistem, ali želje bolje uslove. Poručuju da gatački gigant vapi za uređenim sistemom.

    Nisu ovdje problem samo plate, radnici kažu da se sistem mora urediti u ovome preduzeću, napominju da je mnogo zaposlenih a radnika nikad manje.

    Kancelarije krcate a rudnik poluprazan, to je slika gatačke zlatne koke. Slavenko radi u rudniku, ljut je na sve a ponajviše na upravu.

    “Ne možete shvatiti kako je teško dolje, nemamo uslova, nemamo ništa. Ima probleme unutar firme, donose se škole, kupuju se diplome, uzimaju se koeficijenti, niko ne dolazi u proizvodnju svi bježe. Onda je neka sila, neka prijetnja, ne smijemo da progovorimo, sve nešto ne smiješ pričati ostaćeš bez posla. Čije je ovo i vas i cijelog našeg naroda”, rekao je Slavenko Adžić, nadzornik u Rudniku.

    Lažne diplome, lažna bolovanja, bezobrazno visoke i sramno male plate, sve to muči nezadovoljne radnike. Kažu, dok neki s mukom zarađuju rudarski hljeb neki zaposleni uopšte ne žive u Gacku. Zato traže da se tome stane u kraj. Skoro 40 godina Veselin radi na istom radnom mjestu, ogorčen je.

    “Kako je, nikako druže moj. Znaš kolika mi je plata 1200 maraka sa 270 maraka radnog staža. Ispod prosjeka sam, ne samo ja, u mojoj ZTP radnoj jedinici koja broji 460 ljudi, 308 ljudi je ispod prosjeka. Šta mislite kako im je”, rekao je Veselin Slijepčević, zaposlenik RiTE Gacko.

    Iz uprave preduzeća danima muk pa i danas. Direktor preduzeća je Bilećanin Miodrag Šešlija, zamjenik mu je Gačanin Srđan Milović, radnici kažu da su u praksi uloge zamijenjene. Ni iz Elektroprivrede se danas nisu oglašavali kažu to će uraditi nakon nove runde pregovora.

  • Prijem kod Dodika: Hvala svima koji su tu, ali i onima koji nisu

    Prijem kod Dodika: Hvala svima koji su tu, ali i onima koji nisu

    Povodom stupanja na dužnost, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske organizuje prijem u Vladi RS za brojne goste iz javnog, političkog i medijskog života Republike Srpske, ali i Srbije.

    Tu su, kako smo uspjeli da vidimo, brojni gradonačelnici i načelnici gradova i opština u Srpskoj i BiH.

    Takođe, tu je i Darko Mladić, sin bivšeg generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, kao i Dragan Kalinić, bivši predsjednik Republike Srpske.

    Među zvanicama je i Miloš Vučević, ministar odbrane Srbije.

    Na prijem je stigao i partijarh Porfirije, te Ana Brnabić, predsjednik Vlade Srbije.

    Ana Brnabić, predsjednik Vlade Srbije navela je da joj je uvijek zadovoljstvo da bude u Srpskoj, te zbog nastavka saradnje na svim poljima, a prije svega, kako je kazala, hvala građanima na povjerenim mandatima.

    “Ovo je prilika da izgradimo dalje odnose, nastavimo naše projekte. Na naše posebne odnose u Srbiji i Republici Srpskoj ostajemo kao i do sada, ali i još jače. Nastavićemo sa iskrenom počitikom čiji je krajnji cilj mir, prosperitet na Balkanu, saradnja naravno sa BiH i prije svega očuvanju interesa srpskog naroda koji je ovdje stub poštovanja Dejtonskog mirovnog sporazuma”, poručila je Brnabićeva.

    Ona je istakla, biće nastavljeni svi projekti, putevi, ali i izgradnja Memorijalnog centra “Donja Gradina”.

    “U predsjedniku Srbije Aleksandrru Vučiću imaćete uvijek iskrenog prijatelja. Dok ima Srbija ima i Republika Srpska. A trudićemo se da Srbija ima i dalje. Mile, Željka, Radovane, srećno”, naglasila je Brnabićeva.

    Patrijarh Srpske pravoslavne crkve, gospodin Porfirije, kazao je da mu je čast što prisustvuje stupanju na dužnost predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

    “U ovim turbulentnim vremenima je izazovno biti na ovoj odgovornoj funkciji. Mir je najveća vrednost, skupocena, bez koje ništa ne može funkcionisati. Ali danas, suočeni smo sa apokalištičnim situacijama kada je u pitanju mir, zato je važno da se za to borimo”, rekao je Porfirije, te dodao da je pogrešno ako neko misli da ovaj mali prostor ne može učestvovati u rješavanju globalnih pitanja.

    “Globalni mir, jednim dijelom zavisi od nas. Ali jedinstvo je ako se za to zalažimo i izgrađujemo na mjestu gdje se nalazimo, a ne na samom kraju puta. Zato poručujem gospodine Dodik da treba da se teudite da jedinstvo i mir uspostavljate na mjestu gdje vas je narod izabrao, počevši od porodice, pa do mjesta i teritorije. Želim vam od srca da budete predsjednik svih ljudi u Republici Srpskoj”, istakao je Porfirije.

    Dodik se zahvalio svim gostima, uključujući i Marinka Čavaru, predsjednika Federacije BiH.

    “Hvala svima koji su tu, ali i onima koji nisu tu. Oni znaju sigurno zašto. Hvala svima, treći put sam pred vama”, kazao je Dodik.

    Dodao je da je odgovornost koju je dobio u ovom mandatu sigurno veća nego ranije.

    Istakao je da je njegov trostruki izbor sigurno veliko očekivanje naroda i ja će raditi na očuvanju Republike Srpske.

    “Srpska u svom okviru Dejtona ima svoj okvir i Srbi su ostali ovdje je su dobili svoja prava. Ali isto tako, smatram da su nam neopravdano oduzete 83 funkcije i političkim sredstvima ćemo se truditi da ih vratimo”, istakao je Dodik.

    “Biti predsjednik je velika čast. Ovi izbori su bili velika šansa za mnoge druge, ali eto narod je izabrao mene. Ovaj mandat neću dovesti u pitanje. Radićemo sa regionom, i naravno sa EU, jer to je put od koga se sigurno nismo odrekli. Jer to su naša pitanja, mi smo suvereno zaduženi na to. Pozivam međunarodnu zajednicu da prepakuje svoje zahtjeve, kako bi se lakše dogovorili”, rekao je Dodik.

    “Želimo EU, ali isto tako protiv smo NATO-a. To ćemo i dalje zastupati”, kazao je Dodik i dodao “vodićemo prije svega računa o sebi, ne vrijeđajući nikoga”.

    Kazao je da ima relaksirajući i obećavajući odnos sa otpredsjednicima.

    “Želim da odem u njihove lokalne zajednice, da vidimo šta im treba. Ali isto tako, Republika Srpska ne želi ništa što nije njeno. Mi nismo zadovoljni pravosuđem, i nekim drugim pitanjima i trudićemo se da to prevaziđemo na zajedničkom nivou. Zato, moramo da napredujemo na svim nivoima sa svim narodima. Ja ne želim da zaustavim nijedan projekat u FBiH niti želim loše Hrvatima i Bošnjacima. Ali podsećam, da su nama zaustavljeni projekti vrijedni 3 milijarde KM”, rekao je Dodik.

    Dodao je da ne želi da se opredjeljuje za sukob u Ukrajini, te da “smo suviše mali za to”.

    “Pozivam na mir, saradnju. Samo nemojte dirati Republiku Srpsku, to neću dozvoliti. BIH za mene nije sporna po Dejtonu, dajte mi tu Bosnu. Ali ovu koja se nameće od strane raznih visokih predstavnika mi ne želimo”, istakao je Dodik.

  • Milanović odbio obuku ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj

    Milanović odbio obuku ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj

    Kancelarija predsjednika Hrvatske, Zorana Milanovića, objavio je da je odbijen dopis u kojem se traži saglasnost za obuku ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj, koji je ministar odbrane Mario Banožić poslao Milanoviću.

    U nastavku prenosimo saopštenje u cijelosti:

    “Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović primio je dopis ministra odbrane kojim se traži njegova prethodna saglasnost na ‘Nacrt prijedloga odluke Hrvatskog sabora o učestvovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji Evropske unije za vojnu pomoć za podršku Ukrajini’ (EU Military Assistance Mission – Ukraine – EUMAM).

    S obzirom na opravdano veliki interes hrvatske javnosti za najavljeno učestvovanje pripadnika OSRH u misiji EU za vojnu pomoć Ukrajini, te istovremeno nejasne i neobrazložene okolnosti učestvovanja pripadnika OSRH u spomenutoj misiji, Kancelarija Predsjednika Republike obavještava javnost kako je navedeni ministrov dopis nepodoban za postupanje Predsjednika Republike iz sljedećih formalnih i materijalnih razloga:

    Naveo četiri razloga za odbijanje

    1. Predsjedniku Republike obraća se ministar odbrane koji niti Ustavom niti Zakonom o odbrani nije ovlašten tražiti prethodnu saglasnost Predsjednika Republike. Jedini subjekti koje predviđa Ustav Republike Hrvatske kod donošenja ovakvih odluka su Vlada Republike Hrvatske, Predsjednik Republike Hrvatske i eventualno Hrvatski sabor.
    2. Nacrt Odluke koji je priložen ne navodi konkretno ni aktivnosti koje bi pripadnici Hrvatske vojske provodili u inostranstvu niti djelovanje odnosno aktivnosti koje bi pripadnici Oružanih snaga Ukrajine sprovodili na teritoriju Republike Hrvatske. Jedino što se navodi u obrazloženju Odluke su opšti podaci o samoj misiji EUMAM.
    3. Dostavljeni Nacrt prijedloga Odluke, u dijelu koji se tiče dolaska ukrajinskih vojnika na teritoriji Republike Hrvatske, poziva se na član 7., stav 3. Ustava Republike Hrvatske koji glasi:

    ‘Oružane snage država saveznica mogu prijeći granicu i ući u Republiku Hrvatsku ili djelovati unutar njenih granica u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima, na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlaže Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu saglasnost Predsjednika Republike Hrvatske’.

    Da bi uopšte došla u obzir primjena ove odredbe Ustava, mora se raditi: a) oružanim snagama država saveznica i b) ulasku ili djelovanju takvih snaga u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima. U dopisu koji nam je dostavljen ne navodi se pravna osnova po kojoj je utvrđeno da je Ukrajina država saveznica u smislu ove odredbe Ustava (ne radi se o članici niti jednog saveza čiji je član Republika Hrvatska i članstvom kojim se obavezujemo na pružanje vojne pomoći), niti koji bi to bio međunarodni ugovor temeljem kojeg bi njene oružane snage ušle i/ili djelovale na području Republike Hrvatske.

    Pozivanje na Ustav

    1. Iz obrazloženja nacrta Odluke proizlazi da hrvatska Vlada planira sprovoditi obuku ukrajinskih vojnika na području Republike Hrvatske. U tom slučaju, odredba čl. 7. st. 3. Ustava na koju se poziva Nacrt odluke je neprimjenjiva. Naime, Ustavom je izrazito uređeno pitanje prelaska granice stranih vojnika za potrebe vježbe i obuke i to odredbom čl. 7. st. 9. Ustava koja glasi:

    ‘Oružane snage država saveznica mogu prijeći granice Republike Hrvatske radi vježbi i obuke u okviru međunarodnih organizacija kojima je Republika Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju međunarodnih ugovora te radi pružanja humanitarne pomoći, na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske uz prethodnu saglasnost Predsjednika Republike Hrvatske’.

    Dakle, ako se radi o vježbi ili obuci ukrajinskih vojnika na području Republike Hrvatske, jedina ustavna podloga za donošenje odluke o tome može biti odredba čl. 7. st. 9. Ustava Republike Hrvatske kojom se ta pitanja konkretno uređuju, a ne opća odredba čl. 7. st. 3. Ustava, prenosi “Index”.

    Predsjednik Republike Hrvatske smatra kako iz gore navedenih razloga nisu stečeni uslovi da uopšte uzme u razmatranje navedeni dopis ministra odbrane, a radi donošenja odluke o davanju ili nedavanju prethodne saglasnosti.”