VRBAS Media

Autor: INFO

  • Putin poslao upozorenje

    Putin poslao upozorenje

    Ruski predsjednik Vladimir Putin raspravljao je o pokušajima Zapada da ograniči cijenu ruske nafte.O tome je, tokom telefonskog razgovora, diskutovao sa Muhamedom Šiom al Sudanijem, novim iračkim premijerom, saopštio je Kremlj, prenosi državna novinska agencija TASS.Agencija citira Kremlj koji je naveo da je Putin rekao Sudaniju da će “ograničenje cena imati ozbiljne posledice po globalno energetsko tržište”, prenosi Rojters.

    “Pokušaji jednog broja zapadnih zemalja da uvedu ograničenja na cenu sirove nafte iz Rusije su raspravljeni”, navodi se u saopštenju Kremlja.

    “Vladimir Putin je naglasio da su takve akcije u suprotnosti sa principima tržišnih odnosa i velika je verovatnoća da će to dovesti do ozbiljnih posledica po globalno energetsko tržište”.

    Evropska unija i Sjedinjene Države pojačale su pokušaje da postignu sporazum o tome kako da se postavi ograničenje cena za njihov uvoz ruske nafte.

    Rusija i Irak su i glavni proizvođači nafte i članovi sporazuma OPEK+.

  • NASA objavila fotografije Ukrajine bez struje

    NASA objavila fotografije Ukrajine bez struje

    Ruske rakete obustavile su dovod električne energije u Kijevu, kao i u drugim delovima Ukrajine.NASA-in satelit je snimio nestanak struje u Ukrajini i on je vidljiv na fotografijama.

    Kijev je bio jedna od glavnih meta napada na energetska postrojenja, upravo iz tih razloga u mnogim delovima prekinut dotok struje.

    Dok je u drugim delovima Ukrajine došlo do hitnih isključenja struje kako bi se uštedela struja.

    Zelenski je pozvao je juče Veće bezbednsotii UN da preduzmu nešto protiv Rusije zbog napada na civilnu infrastrukturu, a zbog napada su gradovi u Ukrajini ostali bez struje i vode i tu u vreme kada zima dolazi sve jača.

  • Zelenski: Spremamo se

    Zelenski: Spremamo se

    Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da ukrajinska vojska drži ključne tačke duž cele linije fronta sa ruskim snagama.Kako je rekao, priprema se napredovanje na pojedinim pravcima.”Naši momci se hrabro brane. I postoje pravci na kojima se pripremamo za napredovanje”, rekao je Zelenski u video obraćanju, prenosi Ukrinform.Prema rečima Zelenskog, Rusi pokušavaju da prebace dodatne snage na front.

  • BiH će biti uključena u postupak oko Trgovske gore

    BiH će biti uključena u postupak oko Trgovske gore

    Direktor Hrvatskog fonda za finansiranje razgradnje radioaktivnog otpada Nuklearne elektrane “Krško” Josip Lebegner izjavio je da sve prigovore iz BiH u vezi sa lokacijom Trgovska gora doživljava kao način da se ovaj projekat unaprijedi i da će BiH biti uključena sa prijedlozima.
    “Bilo je više sastanaka sa ekspertima iz BiH. Komunikacija traje, a službena će biti vjerovatno početkom iduće godine”, rekao je Lebegner.

    Fond je danas organizovao posjetu novinara iz Hrvatske i BiH Nuklearnoj elektrani “Krško”, gdje je održana i prezentacija o statusu uspostavljanja skladišta nisko i srednjeradioaktivnog otpada.

    Lebegner je pojasnio da se sav radioaktivni otpad skladišti u Nuklearnoj elektrani “Krško” od početka njenog rada, a procjene su da bi krajem sljedeće ili početkom 2024. godine Hrvatska trebalo preuzeti prve količine, odnosno 617 bačvi sa radioaktivnim otpadom.

    “Hrvatska u ovom trenutku nema gdje da skladišti takav otpad, tako da mi taj otpad šaljemo na obradu u treću zemlju”, dodao je Lebegner.

    On je naveo da će Fond krajem ove godine provesti postupak, te da će iduće godine biti poznato koja će to zemlja biti, a do sada su interes pokazale Francuska, Španija i SAD.

    “Što se tiče visokoradioaktivnog otpada, istrošenog nuklearnog goriva, ono se za sada skladišti u bazenu unutra Nuklearne elektrane Krško. Sljedeće godine, od februara se vadi i skladišti u suvom skladištu”, rekao je Lebegner i dodao da visokoradioaktivni otpad do 2103. godine ostaje na lokaciji Nuklearne elektrane.

    Lebegner je objasnio da Hrvatska do 2025. godine treba preuzeti polovinu radioaktivnog otpada iz Krškog.

    “Ukoliko to ne bude moguće, ukoliko ne budemo imali svoje skladište, u tom slučaju će se slati u treće zemlje na obradu i kroz nekoliko godina se vraća. Procjena je da bi do 2026. godine imali svoje skladište”, objasnio je on.

    Hrvatska, naveo je Lebegner, u prvoj fazi preuzima 1.150 metara kubnih radioaktivnog otpada, a ostatak do 2025. godine.

    Hrvatska polovina nisko i srednjeradioaktivnog otpada nastalog do 31. decembra 2021. godine je ukupno 2.100 paketa, 1.150 metara kubnih.

    Lebegner je dodao da su za lokaciju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac napravljeni istraživački radovi, određeno nulto stanje radioaktivnosti, što će biti podloga za izradu studije uticaja, te da je napravljeno idejno rješenje Centra.

    “Još je ključno napraviti sigurnosnu analizu. Ranije se tražila lokacija odlagališta, a danas govorimo o skladištu. Čim se napravi skladište Fond kreće sa odabirom lokacije za trajno rješenje, za odlaganje. Postupak će trajati, ali mi do 2050. godine moramo imati to odlagalište. Trgovska gora će biti jedna od lokacija, ali će se analizirati teritorija Hrvatske”, kaže Lebegner.

    Lebegner kaže da Hrvatska nema rezervni plan za lokaciju skladišta, odnosno da će rezultati istraživanja pokazati kako da se projektuje objekat skladišta koji će izdržati 30 godina.

    Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško skladišti na lokaciji Čerkezovac u opštini Dvor, na samoj granici sa BiH.

  • Vlada hitno kupuje hranu od 975 firmi u Ministarstvu trgovine

    Vlada hitno kupuje hranu od 975 firmi u Ministarstvu trgovine

    Ulje, brašno, šećer, riža, so, palenta, konzerve hrane te sredstva za ličnu higijenu samo su neki od proizvoda za čijom će nabavkom posegnuti Vlada Srpske u idućoj godini u slučaju poremećaja na tržištu.
    Na području RS, tačnije na 52 lokalne zajednice, već je formirana lista od 975 privredna subjekta koji će biti uključeni u plan interventnih nabavki proizvoda, robe i sredstava za 2023. godinu, a koji je Vlada RS usvojila na jučerašnjoj sjednici.
    – Planom interventnih nabavki sačinjena je lista od 975 dobavljača u 52 grada i opštine. Lokalne zajednice Kupres, Oštra Luka, Rudo, Istočni Drvar, Kalinovik, Petrovac, Kneževo, Istočni Mostar, Istočni Stari Grad, Krupa na Uni i Stanari izjasnile su se da nemaju registrovanih privrednih društava koja su organizaciono i kadrovski osposobljena za snabdijevanje. Interventno djelovanje u ovim opštinama će, u slučaju potrebe, uslijediti u skladu sa odredbama zakona – kazali su “Glasu” u Ministarstvu trgovine i turizma RS.

    Podvukli su da je osnovni cilj plana interventnih nabavki kreiranje kontinuiranog snabdijevanje tržišta Srpske proizvodima, robom i sredstvima koji su neophodni za zadovoljavanje osnovnih potreba stanovništva i privrede u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu.

    – Roba koja je predmet interventnih nabavki podijeljena je u tri grupe. Riječ je o industrijsko-prehrambenim i neprehrambenim proizvodima za stanovništvo, robi za privredu te nafti i naftnim derivatima – naveli su u Ministarstvu trgovine.

    Industrijsko-prehrambeni i neprehrambeni proizvodi su osnovne životne namirnice neophodne za ishranu, a to su ulje, brašno, šećer, riža, so, palenta, konzerve hrane te sredstva za ličnu higijenu.

    Vlada Srpske je i u toku ove godine u sklopu interventnih nabavki kupila velike količine hrane, koje su donirane socijalno ugroženim porodicama, ali i Crvenom krstu RS te velikom broju javnih kuhinja na području RS. Ta nabavka je uslijedila zbog poremećaja na tržištu usljed enormnog poskupljenja hrane. Prema ranijim najavama iz Vlade Srpske za interventne nabavke u ovoj godini utrošeno je više od 15 miliona maraka.

    Robne rezerve

    Srpska nema rezerve hrane, jer je javno preduzeće Robne rezerve u stečaju završilo još 2017. godine i on još uvijek nije okončan. Te godine RS je usvojila Zakon o interventnim nabavkama. Tim zakonom nije predviđeno postojanje stalnih zaliha robe, kako je to bilo definisano Zakonom o robnim rezervama. Umjesto toga omogućena je hitna nabavka robe u uslovima kada je potrebna intervencija nadležnih institucija.

  • Rusi hitno premeštaju vojsku: Počelo masovno granatiranje

    Rusi hitno premeštaju vojsku: Počelo masovno granatiranje

    Nakon povlačenja iz Hersona, ruske oružane snage su se fokusirale na Donbas.Moskva predvodi kampanju masovnog granatiranja gradova i sela u provincijama Donjeck i Lugansk, koje zajedno čine Donbas, istočni deo Ukrajine gde je sukob između Ukrajine i separatista koje podržava Rusija počeo 2014.

    “U Donjecku je Avdivka najviše stradala. Oni su masovno granatirali centar grada”, rekao je Pavlo Kirilenko, guverner Donjecke oblasti. Poslednjih meseci Avdivka je bila na nekoliko kilometara od linije fronta, ali je i dalje u ukrajinskim rukama. Veliki artiljerijski napadi zabeleženi su i u strateškom gradu Liman u Donjecku, kao i u Bahmutu.

    Rusi nastavljaju da granatiraju naselja u blizini linija fronta i bombarduju kritičnu civilnu infrastrukturu i domove. Raketni udari su usmereni na elektrane, trafostanice, postrojenja prirodnog gasa i vodovodne sisteme. Ukrajinska vojska ima autonomne izvore energije, tako da problemi sa nacionalnom mrežom ne utiču direktno na vojnike na frontu. Međutim, raketni i dron napadi iscrpljuju ukrajinski sistem protivvazdušne odbrane.

    Masovnim lansiranjem raketa Rusija verovatno želi da primora Ukrajinu da pregovara o okončanju sukoba pod njihovim uslovima. “Prvi razlog je što žele da nas pobede. Jasno je da žele da nameću određene uslove, žele da nas nateraju da pregovaramo”, rekao je portparol Vazduhoplovstva Oružanih snaga Ukrajine Jurij Ihnat. Napadi se trenutno odvijaju samo u pravcu Bahmuta i Avdivke, tako da se ne može govoriti o novoj ofanzivi na širokom frontu.

    “Verovatno je rano govoriti o ofanzivi velikih razmera. Ali vidimo da se u Donbasu vode žestoke borbe. Linija fronta se donekle stabilizovala. Sada je linija kontakta Dnjepar. Očigledno je da neprijatelj vrši ofanzivne akcije u pravcu Bahmuta i Avdivke. Da li je moguća šira ofanziva? Vreme će pokazati”, objasnio je Ihnat.

    Rezerve se premeštaju na istočni front
    Prema njegovim rečima, Rusi koriste rezerve koje su imali na južnom frontu i prebacuju ih na istočni, kao i deo oružanih snaga koji je nedavno završio obuku u Belorusiji. To potvrđuje i izveštaj britanskog Ministarstva odbrane koji kaže da je Rusija verovatno premestila “glavne elemente” svoje vazdušno-desantne divizije na linije fronta u Donjecku i Lugansku.

    Njihovi glavni zadaci sada su odbrana oblasti Kremin-Svatova u Lugansku i jačanje ofanzivnih operacija u Bahmutu. Za Rusiju bi zauzimanje Bahmuta moglo da otvori put ka drugim važnim gradovima Donbasa. Osim toga, privatna vojna grupa Vagner Bahmuta smatra trofejem i svim silama želi da ga prigrabi kako bi nekako nadoknadila gubitke negde drugde i, što je još važnije, povećala politički uticaj osnivača plaćeničke grupe Jevgenija Prigožina.

    Britansko ministarstvo je saopštilo da je većina vazdušno-desantnih jedinica, koje se sada nalaze u Donbasu, uključena u odbranu zapadne obale reke Dnjepar u Hersonskoj oblasti. Rusija je bila prinuđena da povuče svoje snage sa zapadne obale na istočnu posle uspešne ukrajinske kontraofanzive. Herson, jedina regionalna prestonica koju je Rusija uspela da zauzme od početka invazije, oslobođena je 11. novembra.U junu je predsednik Vladimir Putin izjavio da je krajnji cilj rata u Ukrajini oslobađanje Donbasa, zaštita njegovog naroda i stvaranje situacije koja bi garantovala bezbednost Rusiji. Kada Putin govori o Donbasu, on ne misli samo na ukrajinski region proizvodnje uglja i čelika, već i na strateški važan istočni deo Ukrajine koji se proteže iza Mariupolja na jugu do severne granice sa Rusijom. Zauzimanje celog regiona Donbasa omogućilo bi Rusiji da izgradi „kopneni most“ do anektiranog Krima, vitalnog vojnog i komercijalnog čvorišta Moskve na Crnom moru.

  • Inspektori kontrolišu mljekare u Srpskoj

    Inspektori kontrolišu mljekare u Srpskoj

    prekoračenja. U čemu su se sastojala ta prekoračenja? To su prekoračenja koja se odnose na njihovu maržu. U veleprodaji je dozvoljena njihova marža od šest odsto, ona nije bila tolika. Samim tim znači, odmah se uvećavaju cijene i u maloprodaji”, kaže Radivoj Gavrić, glavni tržišni inspector.

    Veliki nesrazmjer cijene litre mlijeka u otkupu i na policama u marketima, primijetili su i mljekari. Kažu da imaju formulu za formiranje cijene mlijeka.

    “Naš stav je da bi se to trebalo držati nekog pariteta da prodajna cijena mlijeka ne prelazi 50 odsto od otkupne cijene sirovog mlijeka. To je neka realnost”, poručuje Milorad Arsenić, predsjednik upravnog odbora Udruženja mljekara Srpske.

    Kupci se nadaju da će se poslije kontrola u mljekarama i na policama marketa, cijena mlijeka vratiti na staro. A onda i na njihove trpeze.

  • Višković: Sljedeće godine novo povećanje plata i penzija

    Višković: Sljedeće godine novo povećanje plata i penzija

    Mandatar za sastav nove vlade Radovan Višković rekao je da će u narednoj godini doći do povećanja najnižih plata, te penzija i boračkih primanja.

    U trenutku kad cijela Evropa strahuje od recesije, mnoge vlade traže način kako da sačuvaju privredu i radna mjesta.

    Novi mandatar za sastav Vlade Srpske, Radovan Višković, istakao je da je potrebno sačuvati socijalni mir tako što će nova vlada veliku pažnju posvetiti socijalno ugroženom stanovništvu i najranjivijim kategorijama.

    On je naglasio da s tim u vezi u ovoj godini neće biti ni poskupljenja električne energije, a Vlada će, kako je rekao, naći najbezbolnije rješenje kako bi se zaštitile socijalno ugrožene porodice.

    “Јa obećavam da, i ako dođe do poskupljenja, imaćemo ponovo najpovoljniju cijenu struje nego što je imaju i stanovnišvo i privreda u entitetu FBiH. Naši privrednici plaćaju 46 evra po megavat satu, dok je u FBiH ta cijena 72 evra”, kaže Višković za RTRS.

    Mandatar je najavio i da će od januara iduće godine doći do povećanja plata za budžetske korisnike koji primanja imaju manja od prosječnih koje trenutno iznose oko 1.200 KM.

    “U narednoj godini povećaćemo i penzije, boračka primanja i socijalna davanja za 13,5 odsto što je u visini trenutne inflacije, a u zavisnosti od priliva sredstava u budžet očekujemo i dodatna povećanja”, rekao je Višković.

  • Varhelji potvrdio: BiH bi u narednih mjesec dana mogla dobiti kandidatski status

    Varhelji potvrdio: BiH bi u narednih mjesec dana mogla dobiti kandidatski status

    Evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji potvrdio je da bi BiH u narednih mjesec dana mogla dobiti kandidatski status za članstvo u EU.
    “Unutar Evropske komisije udvostručili smo napore da bismo stavili na sto prijedloge o proširenju. Ove godine smo već dali kandidatski status Ukrajini, Moldaviji i Gruziji, a vjerujem da ćemo ove godine imati još jednu pozitivnu odluku o BiH”, izjavio je Varhelji na konferenciji za novinare u Barseloni, gdje se održava Forum 43 zemlje Unije za Mediteran.

    On je naveo da time daju novi život proširenju, ali je istakao da je proširenje zahtjevan proces, prenosi Hina.

    “Sada će biti na zemljama kandidatima da prvo ispune svoje zadaće”, rekao je Varhelji.

    Posljednja zemlja koja je postala članica EU bila je Hrvatska 2013. godine.

    Prvi dio Foruma Unije za Mediteran, organizacije stvorene 2008, posvećen je pitanjima bezbjednosti isporuke hrane i energenata pod uticajem sukoba u Ukrajini. Drugi dio biće posvećen bezbjednosti i migracijama u susjedstvu EU.

  • Prekinuta sjednica Savjeta ministara

    Prekinuta sjednica Savjeta ministara

    Sjednica Savjeta ministara prekinuta je danas u Sarajevu nakon što su ministri iz reda hrvatskog naroda glasali protiv dnevnog reda.

    U drugom krugu glasanja, danas je trebalo da se raspravlja i o nacrtu osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma između BiH i Hrvatske o izgradnji gasovoda “Južna interkonekcija BiH i Hrvatske” i o nacrtu osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma između BiH i Srbije o izgradnji gasovoda “Nova istočna interkonekcija BiH i Srbije”.

    Na predloženom dnevnom redu bio je i zahtjev direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH Mirsada Vilića za razrješenje sa dužnosti zbog ispunjenja uslova za penziju, kao i zahtjev za razrješenje sa dužnosti direktora Agencije za rad i zapošljavanje, na prijedlog ove agencije.

    Direktor Agencije za rad i zapošljavanje je Muamer Bandić.

    Ministarstvo finansija i trezora u Savjetu ministara predložilo je nacrt sporazuma o zajmu između BiH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, što je drugi projekt podrške zapošljavanju.

    Na prijedlog Ministarstva inostranih poslova u Savjetu ministara ministri su trebali razmatrati i nacrt zakona o inostranim poslovima BiH, Nacrt zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora.

    Nacrt zakona o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH, preložilo je Ministarstvo pravde u Savjetu ministara, dok je Ministarstvo odbrane predlagač nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama BiH.