VRBAS Media

Autor: INFO

  • Osam osoba nastradalo u klizištu

    Osam osoba nastradalo u klizištu

    Najmanje osam ljudi je poginulo kada je klizište pogodilo nekoliko kuća na italijanskom ostrvu Iskija, izjavio je ministar za infrastrukturu i saobraćaj Mateo Salvini.

    “Osam ljudi je poginulo. Spasioci rade u teškim uslovima”, rekao je Salvini, prenosi Ansa.

    Agencija Ansa javila je pozivajući se na policiju da se 13 lica vodi kao nestalo nakon klizišta uzrokovanog obilnim kišama.

    “Spasilački napori se nastavljaju u mjestu Kazamičola”, rekao je Salvini.

    Kazamičola je jedno od šest malih gradova na Iskiji, ostrvu vulkanskog porijekla u Tirenskom moru, oko 30 kilometara od Napulja.

    Zbog loših vremenskih prilika spasioci ne mogu da priđu ostrvu motornim čamcima i helikopterima.

    Đani Kapuano, zvaničnik italijanske Agencije za civilnu zaštitu, rekao je da je među nestalima jedno dijete, a da je određeni broj porodica evakuisan.

    Premijer Đorđa Meloni rekla je da je u bliskom kontaktu sa ministrom za civilnu zaštitu Nelom Mezumečijem i vlastima regiona Kampanje.

  • Stevandić uputio čestitke Sari Ćirković

    Stevandić uputio čestitke Sari Ćirković

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, dr Nenad Stevandić uputio je čestitiku reprezentativki Srbije Sari Ćirković na osvajanju zlatne medalje na Svjetskom prvenstvu u boksu u Španiji.
    “Od svog srca, upućujem najiskrnije čestitke Sari Ćirković i njenom timu koji su na najbolji mogući način predstavili i branili boje srpskog sporta te ste pokazali da je rad i predanost donose rezultat” stoji u čestitki.

    Sara Ćirković, reprezentativka Srbije, postala je svjetski šampion u boksu, nakon što je u finalu Svjetskog prvenstva pobjedila Sofi Vinter iz Danske

  • Za BiH najbolje da ostane vojno neutralna

    Za BiH najbolje da ostane vojno neutralna

    Za BiH i njena tri konstitutivna naroda najbolje rješenje je da sarađuje sa NATO savezom, ali da ostane vojno neutralna, jer bi svrstavanje u bilo koji vojni savez ugrozilo njene odnose sa Srbijom i Hrvatskom. Ovo je, između ostalog, poručeno sa naučno-stručne konferencija o temi ” Vojni savezi ili vojna neutralnost – model za BiH u vremenu izazova”, koja je održana u Banjaluci, u organizaciji Udruženja “Centar za lobiranje”.

    Za sada mi imamo saradnju sa NATO i ništa više. Sve ono što je do sada rađeno, programskim aktima je takvog karaktera da nigdje ne prejudicira da je BiH u NATO-U – istakao je Mirko Okolić, zamjenik ministra odbrane BiH.

    Miloš Šolaja sa Fakulteta političkih nauka Banjaluka, naglašava da Republika Srpska čvrsto stoji na stavu vojne neutralnosti.

    -To nije ugrađeno u posljednje dokumente koji govore o nekim reformama a koje se odnose na to za bezbjednosnu saradnju u okviru Evrope i ne prejudicira budući status – rekao je Šolaja.

    Petko Rašević, urednik časopisa “Bezbjedonosni forum”, Beograd, istakao je da su NATO-u potrebni resursi.

    • Suštinska priča je da su im potrebni resursi i dodatne snage za ostvarivanje njihovih agresivnih ciljeva na prostoru istočne Evrope. Sa druge strane BiH nema razloga da se uplete u igru velikih i da svojim žrtvama doprinese ostvarivanju njihovih agresivnih ciljeva – poručio je Rašević.

  • Kuća Milanovića postaje centar brojnih društvenih sadržaja

    Kuća Milanovića biće kompletno obnovljena, a nakon rekonstrukcije postaće centar okupljanja i održavanja kulturnih manifestacija, saopšteno je iz Gradske uprave.
    Do 5. decembra otvoren je tender za izbor izvođača radova ovog objekta, koji predstavlja arhitektonsku i kulturnu baštinu našeg grada.

    Kako je predviđeno, rekonstrukcija će podrazumijevati konstruktivnu sanaciju oštećenih dijelova objekta, sanaciju svih oštećenih dijelova i restauraciju nedostajućih dijelova objekta.

    Nakon obnove, u objektu je planirano da budu sljedeće prostorne cjeline: prostor za mini koncerte/pjesničke večeri, izložbeni (galerijski prostor), biblioteka, prostor za sastanke, prezentacije, radionice…

    Takođe, u podrumu objekta predviđeno je da bude smješten kafe, te prostor za muzičke događaje, stend ap komedije, pjesničke večeri…

    Završetkom obnove objekta, biće upotpunjen i izgled nedavno obnovljenog šetališta.

    Podsjećamo, kuća Milanovića je za Grad Banju Luku izuzetno važan objekat i ima arhitektonski, ambijentalni značaj, ali i ustorijski značaj s obzirom na to da se nalazi u zoni zaštite i da datira još iz perioda Austro-Ugarske.

    Kuća Milanovića jedna je od prvih kuća koje su sgarađene u današnjoj Ulici Bana Milosavljevića, a sagradio ju je Savo Milanović davne 1893. godine.

    Obnovu ću zajedno da finansiraju Grad Banja Luka i Vlada Republike Srpske, a za ovu namjenu biće izdvojeno oko 4,5 miliona KM.

  • Panika u Kataru, bukti požar, veliki gusti dim u blizini stadiona

    U navijačkom selu u Kataru na Svetskom prvenstvu u blizini stadiona Lusail, došlo je do dramatične situacije kada je izbio požar, prenose mediji.

    Naime, kako javlja “Dejli Mejl” podigao se veliki gusti dim, a još uvek nije utvrđeno kako je do te situacije došlo.

    Kako prenose mediji, u navijačkom selu “Ketaifan severno ostrvo” zapalila se zgrada, a vatrgoasci su na putu.

    Prema prvim informacijama niko nije povređen.

  • Twitter će od idućeg petka prikazivati plave kvačice za pretplatu, a tu su i sive i zlatne kvačice

    Twitter će od idućeg petka prikazivati plave kvačice za pretplatu, a tu su i sive i zlatne kvačice

    Twitter će okvirno ponovo pokrenuti funkciju pretplate na verifikaciju naloga sljedećeg petka, napisao je danas u tvitu glavni izvršni direktor Ilon Mask, nakon što je odložio lansiranje takozvane “plave kvačice” ranije ove sedmice.
    Ova društvena mreža će koristiti različite boje za čekiranje organizacija i pojedinaca, naveo je Mask, a prenosi Rojters.

    “Zlatna kvačica je za kompanije, siva za vlade, a plava za pojedince, bilo da su slavni ili ne. Bolna mjera, ali neophodna”, tvitovao je najbogatiji čovjek svijeta.

    Svi verifikovani nalozi biće ručno provjereni prije nego što se čekiranje aktivira, dodao je Mask.

    Kompanija je obustavila nedavno najavljenu uslugu pretplate na “plavu kvačicu” u iznosu od osam dolara jer su lažni nalozi nikli kao pečurke, i saopštila da će pretplata biti ponovo pokrenuta 29. novembra.

    “Plava kvačica” je ranije bila rezervisana za verifikovane naloge političara, slavnih pojedinaca, novinara i drugih javnih ličnosti.

  • Geološka istraživanja: Otkrivena nalazišta zlata na području Srebrenice

    Geološka istraživanja: Otkrivena nalazišta zlata na području Srebrenice

    Generalni direktor firme “Drina resurs” iz Srebrenice Aleksandar Mišković rekao je na prezentaciji dosadašnjih rezultata geoloških istraživanja koja su izvršili na području ove opštine da je na lokalitetu Brežani otkriveno zlato na dubini od 80 metara.
    “Rano je govoriti o količini i procentima tog metala u toni rude, ali je pouzdano utvrđeno da se nalazi u rudnoj strukturi”, naveo je Mišković.

    Govoreći o rezultatima rada firme “Drina resurs”, koja posluje u sastavu kanadske kompanije “Tera Balkanika” iz Vankuvera, Mišković je rekao da su ove godine obavili bušenja ukupno oko 1.900 metara na lokalitetima Čumavići, Olovine i Brežani i da su rezultati obećavajući i optimistični.

    “Ove godine testirali smo svoje pretpostavke, planove i projekte, a u idućoj godini planirano je 10.000 metara bušotina, od 50 do 500 metara dubine, i dolazak do boljih, pouzadnijih i preciznijih saznanja o veličini rudnih nalazišta, njihovim dimenzijama i obliku, količini i sastavu rudnih ležišta i dubini na kojoj se nalaze”, objašnjava Mišković.

    On je precizirao da su na lokalitetu Čumavići, na dubini od 50 metara otkrili srebrno-cinkanu i olovnu rudu sa većom primjesom antimona i manjom primjesom zlata, a da su u Brežanima otkrili zlato na 80 metara dubine i da očekuju da će u dubokoj zoni doći do bakra u Brežanima i Olovinama.

    “Ovo je bila godina dokazivanja naših hipoteza, a iduća treba da donese precizne podatke o nalazištima”, tvrdi Mišković.

    Na pitanje Srne da li je “Drina resurs”, kako se u javnosti spekuliše, sestrinska firma sa kompanijom “Rio Tinto” koja vrši geološka istraživanja u Srbiji čime je izazvala proteste građana zbog opasnosti od zagađivanja prirode, Mišković je rekao da nije, ali da “Tera Balkanika”, osim u Republici Srpskoj, obavlja geološka istraživanja i u Srbiji i Federaciji BiH /FBiH/.

    Mišković kaže da ne koriste rezultate istraživanja koja je vršila Austrougarska na ovom području, ali da su zahvalni za omogućavanje pristupa jugoslovenskoj geološkoj dokumentaciji te lokalnoj vlasti i stanovništvu za dobru saradnju.

    On je posebno naglasio da su zakoni u Republici Srpskoj povoljni za investiranje i da ova firma želi da postane jedna od vodećih istraživačkih firmi u ovom regionu.

    Mišković je dodao da su i u Srbiji povoljni zakoni za investiranje, što nije slučaj u FBiH kada su u pitanju zakoni u vezi sa geološkim istraživanjima i rudarstvom, ali da je počelo njihovo usklađivanje, što će doprinijeti efikasnijoj saradnji i omogućavanju investiranja.

    On je precizirao da su zainteresovani za istraživanja nalazišta mangana u rejonu Maine u ilijaškoj opštini.

    “Firma Tera Balkanika investira u geološka istraživanja u srebreničkoj i bratunačkoj opštini, a nakon toga i rezultata koje će se dobiti stručnim analizama, odlučiće se da li će se pristupiti izradi projektne dokumentacije i eksploatacije tih ležišta rude i po kojim uslovima”, naveo je Mišković.

    On je rekao da su na osnovu ranijih saznanja i istraživanja radili geološka bušenja u Čumavićima i Olovinama, a da su sami otkrili rudna ležišta na Brežanima.

    Mišković je dodao da sada vrše detekciju strukture i količine rude te veličina i izgleda ležišta rudnih zaliha različitim načinima bušenja, sa mnogo boljom tehnologijom od predratne, jugoslovenske, kada su izvođena samo vertikalna bušenja i, iz nepoznatih razloga, nije se istraživalo prisustvo zlata u rudi.

    Mišković ukazuje da su obavili analize vazduha, vode i zemljišta prije početka geoloških istraživanja i da redovno prate da li dolazi do promjena nakon početka bušenja i istraživanja prisustva ruda te da do sada nisu zabilježene nikakve promjene i da maksimalnu brigu posvećuju zaštiti prirode poštujući najmodernije svjetske standarde u toj oblasti.

  • Roba iz Kine uskoro jeftinija?

    Roba iz Kine uskoro jeftinija?

    Nakon što su cijene kontejnerskog prevoza iz Azije poslije pandemije virusa korona drastično porasle, situacija se stabilizuje i prevoz robe je dosta jeftiniji, što bi u narednom periodu moglo uticati i na niže cijene proizvoda koji dolaze sa ovog kontinenta.

    Najnoviji Drewryjev kompozitni svjetski kontejnerski indeks, koji je ključno mjerilo za cijene kontejnera, pokazuje da od 17. novembra cijena iznosi 2.591 američki dolar po kontejneru od 40 stopa, što je za 72 odsto niža cijena nego u istom periodu prošle godine. Stope prevoza na relaciji Šangaj – Roterdam su pale za 14 odsto ili 439 dolara manje nego prošle godine.

    Ovaj indeks je sada na 75 odsto ispod maksimuma od 10.377 američkih dolara koji je postignut u septembru 2021, te je 31 odsto niži od petogodišnjeg prosjeka od 3.764 USD.

    “Ovo ukazuje na povratak na normalnije cijene, ali ostaje 82 odsto viša od prosječne stope za 2019. godinu, odnosno prije pandemije, kada je cijena bila 1.420 dolara po kontejneru”, navodi se u najnovijem izvještaju Drewryjevog kompozitnog indeksa.

    Jedan uvoznik robe široke potrošnje iz Kine koji nije htio otkrivati identitet, rekao je za “Nezavisne” da cijene kontejnerskog prevoza padaju, ali da to nije jedino što utiče na cijene.

    “Veliku ulogu ima i cijena goriva koja varira kod nas i to predstavlja problem. Svi mi imamo vozila i moramo dostavljati tu robu i sve se to ukalkuliše. Cijena kontejnera, odnosno prevoza iz Kine se prepolovila u odnosu na prošlu godinu. Mali kontejner košta 2.500 dolara, plus nekih 300, 350 dolara lučkih troškova. Meni je skoro stigla roba i nekih od sedam do 10 odsto mi je niža prodajna cijena u odnosu na ono što je ranije bilo”, kazao je ovaj uvoznik.

    Dodao je da ovo odgovara većim uvoznicima koji imaju veće fakture, te da oni imaju prostora da snize cijene proizvoda koji dolaze iz Azije.

    “Ukoliko se nastavi spuštati cijena kontejnerskog prevoza iz Azije, može se očekivati niža cijena svih proizvoda koji dolaze sa ovog kontinenta”, naveo je ovaj uvoznik robe široke potrošnje iz Kine.

    Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT, istakao je za “Nezavisne” da za veći dio proizvoda koji dolaze sa Dalekog istoka ne možemo očekivati trenutnu reakciju u smislu pojeftinjenja na našem tržištu.

    “Da bi došlo do pojeftinjenja, trebalo bi sačekati da se cijene prevoza kontejnera ustabile i onda očekivati niže cijene. S druge strane, cijenu neke robe ne određuju samo cijene prevoza, nego i mnoge druge komponente. Ukoliko bude rasta plata, cijena energije i svega što ulazi u konačnu cijenu koštanja nekog proizvoda, jednostavno pitanje je da li će doći do pojeftinjenja. U svakom slučaju, ovo je dobra vijest, ali ne treba očekivati brzu reakciju u smislu pojeftinjenja cijena. Ukoliko dođe do pojeftinjenja i još nekih faktora koji utiču na ovu robu, onda možemo i očekivati niže cijene samih proizvoda koji dolaze iz Azije”, objašnjava Grabovac.

  • Ovo je evropski izvještaj o švercu i konzumaciji droge na Zapadnom Balkanu

    Ovo je evropski izvještaj o švercu i konzumaciji droge na Zapadnom Balkanu

    Evropski centar za praćenje droga objavio je regionalni izvještaj o korištenju i distribuciji narkotika u Zapadnom Balkanu. Istaknuto je da region poprima sve značajniju ulogu u distribuciji droge ka Evropskoj uniji, a izdvojeni su i trendovi korištenja droga.

    Region Zapadnog Balkana nalazi se na raskrsnici nekoliko glavnih ruta trgovine drogom, najčešće kanabisa, kokaina, heroina i sintetičkih droga. Izvještaj navodi kako su kriminalne mreže sa Zapadnog Balkana postale ključni akteri i na tržištu droge u Evropskoj uniji.

    Razlog za to je, između ostalog, geografski položaj Zapadnog Balkana, koji je pogotovo pogodan za heroin stoga preko ovog regiona ide poznata balkanska ruta za heroin. Loša unutrašnja pravna situacija, koja se pogotovo odnosi na korupciju, je također jedan od razloga što trgovina narkoticima “cvjeta” u regionu”.

    Rute narkotika na Zapadnom Balkanu (Izvor: Evropski centar za praćenje droga)
    Rute narkotika na Zapadnom Balkanu (Izvor: Evropski centar za praćenje droga)
    Neke kriminalne mreže sa Zapadnog Balkana usvojile su novi poslovni model direktnog uključivanja u proizvodnju kanabisa unutar EU. Zabilježeno je njihovo prisustvo u nizu zemalja EU, prvenstveno vezano za zatvorene proizvodne pogone. Obrasci uzgoja kanabisa u regiji se mijenjaju i diverzificiraju. U Albaniji se na otvorenom uzgaja značajno manje kanabisa nego u prošlosti, dok su mjesta uzgoja kanabisa velikih razmjera zabilježena u drugim dijelovima regije Zapadnog Balkana.

    Trendovi na tržištu droga

    Ukupna upotreba droga u regionu niža je nego u susjednoj Evropskoj uniji. Na osnovu dostupnih podataka utvrđeno je da se na Zapadnom Balkanu najviše koristi kanabis, a zatim kokain.

    Ispitujući mlade u regionu Zapadnog Balkana, utvrđeno je da 54 posto njih u Albaniji koristi kanabis, a na Kosovu 34 posto. Manja stopa korištenja je u Srbiji (7 posto) i Crnoj Gori (9 posto). Kanabisovo ulje ili ekstrakt je bio najpopularniji u Sjevernoj Makedoniji (27 posto), dok je u drugim zemljama prijavljeno 10 posto ili manje korisnika ulja kanabisa.

    Najjeftiniji kanabis se prodaje u Albaniji, a najskuplji u Srbiji. Otprilike 1,2 grama kanabisa u Albaniji se može kupiti za četiri eura, dok je 10 grama 30 eura. Veleprodajna cijena varira u zavisnosti od toga da li je kanabis proizveden unutra ili vani. Kilogram je otprilike 1.300 eura, dok je u Srbiji 2.300 eura.

    Kada je riječ o kokainu, najviše mladih je ovu drogu probalo u Crnoj Gori, a ljetovališta u toj državi te ski centri poput Jahorine se u izvještaju pojavljuju kao glavni centri na Zapadnom Balkanu za konzumaciju kokaina.

    Srednja maloprodajna cijena kokaina u regionu između 2018. i 2020. procijenjena je na oko 76 eura po gramu, a najniža cijena je bila u Bosni i Hercegovini (67 eura/g u prosjeku), dok je u Srbiji najviša cijena (86 eura/g).

    U Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji, navodi se da se pola grama kokaina može kupiti za cijenu između 40 i 50 eura. Osim toga, u Crnoj Gori je moguće kupiti “lajnu” za oko pet do 10 eura. Najviše popularna jedinica koja se prodaje na Kosovu je 0,6 grama za oko 55 do 60 eura.

    Balkanski kopneni put za heroin polazi od Afganistana preko Irana, Turske i zemalja Zapadnog Balkana i to je najkraći i najdirektniji način da heroin stigne u Evropu. On u regiju Zapadnog Balkana može ući i iz Bugarske preko Srbije ili Sjeverne Makedonije za dalji transport u Albaniju, Kosovo, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, ali pošiljke mogu ući u region i iz Grčke. U BiH, heroin najčešće ulazi u Bijeljini, a izlazi u Cazinu.

    Srednja maloprodajna cijena heroina u regionu između 2018 i 2020. prijavljena je kao 20 eura po gramu. Najnižu prosječnu cijenu ima Makedonija (16,5 eura), a Srbija najvišu (21,5 evra). Na Kosovu se heroin prodaje u malim količinama od 0,25 grama za pet eura. Slična maloprodaja praksa je primijećena u Srbiji gdje je 0,2 grama (“šut”) oko 7-8 eura.

    Bosna i Hercegovina

    Prema izvještaju, neke zemlje Zapadnog Balkana se posebno izdvajaju po broju kriminalnih aktera trgovine narkoticima među državnim zvaničnima, a riječ je o Bosni i Hercegovini i Srbiji. Također se ukazuje na to da se narko grupe koriste korupcijom kako bi uživali zaštitu od države.

    Mišljenje stručnjaka u izvještaju opisuje da su upotrebu droga na društvenim mrežama glamurizovale poznate ličnosti povezujući je sa životnim stilom “bogatih”, a profili nekoliko poznatih kriminalaca na društvenim mrežama u Bosni i Hercegovini su privukli više od pola miliona pratilaca.

    Nedavno istraživanje nogometnog huliganizma na Zapadnom Balkanu je sugeriralo da neke grupe u Srbiji, a u manjoj mjeri i u Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji, imaju veze ili su se bavili distribucijom i prodajom droge.

    Trenutna situacija na koju ukazuje niz izvora jeste da su kriminalne mreže iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije uključene u širok spektar kriminalnih aktivnosti, uključujući krađu automobila i druge luksuzne robe, dok su grupe iz Albanije stekle reputaciju po pljačkanju luksuzne imovine i automobila u Zapadnoj Evropi.

    Postoji jedan utisak među stručnjacima, a to je da se upotreba i broj korisnika kokaina u posljednje vrijeme povećao među srednjom klasom, posebno u bogatijim urbanim područjima u Beogradu, Podgorici i Tirani i u odmaralištima u regiji poput onih na jadranskoj obali ili ski odmaralištima poput Jahorine u Bosni i Hercegovini.

    Zapljene amfetamina su u prethodnoj godini provođene uglavnom u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbije. Od svih zemalja u regionu, Srbija je prijavila najviše zaplijena MDMA između 2017. i 2020. godine, zatim Bosna i Hercegovina.

  • U šahtu pronađeno tijelo nepoznate osobe

    U šahtu pronađeno tijelo nepoznate osobe

    Policija u Novom Sadu dobila je jutros oko 7.45 dojavu da se u jednom šahtu u Ulici Liparije u ovom gradu nalazi tijelo nepoznate osobe.

    Patrola je odmah izašla na teren i ustanovila da se u kanalizacionom otvoru zaista nalazi tijelo.

    – Policajci su odmah obavijestili vatrogasce koji su izvukli tijelo na ulicu. Nakon toga je ljekarska ekipa konstatovala smrt nepoznate osobe – navodi izvor za medije.

    Prema njegovim riječima identitet stradale osobe nije utvrđen prilikom uviđaja, a tijelo je u međuvremenu prevezeno na obdukciju kako bi se utvrdilo tačno vreme i uzrok smrti.

    Policijska istraga povodom ovog slučaja je u toku, naime policija ispituje da li je smrt bila nasilna, piše Informer.