VRBAS Media

Autor: INFO

  • Za “bijeli hljeb” već stiglo devet zahtjeva

    Za “bijeli hljeb” već stiglo devet zahtjeva

    Takozvani bijeli hljeb, odnosno mogućnost da izabrani ili imenovani funkcioneri i nakon isteka mandata imaju plaćenu višemjesečnu naknadu u istom iznosu koju su imali tokom svog mandata i ove godine će i te kako biti privlačna za te funkcionere, a saznajemo da je već devet doskorašnjih poslanika u Narodnoj skupštini RS podnijelo zahtjev za ovaj benefit.

    “Nezavisne” nezvanično saznaju da su to: Milan Tubin, Miladin Stanić, Duško Ivić, Mirko Sovilj, Goran Jerinić, Radenko Čupić, Pero Petrović i Nedeljko Glamočak.

    Oni su se na taj način pridružili Nevenki Marilović, koja je, zanimljivo, svega 15-ak dana bila narodni poslanik, jer je tek krajem oktobra 2022. godine, ušla u Narodnu skupštinu umjesto Kostadina Vasića, kome je Centralna izborna komisija BiH poništila poslanički mandat. Podsjećamo, Marilovićeva je odmah nakon polaganja zakletve podnijela Administrativnoj komisiji NS RS zahtjev za zasnivanje profesionalnog statusa koji će joj omogućiti pravo na “bijeli hljeb”.

    Poslanici se odlučuju na ovaj korak zbog činjenice da će tokom šest mjeseci nerada imati primanja kao da su i dalje u foteljama, tačnije oko tri hiljade KM mjesečno.

    “Po Pravilniku o platama i naknadama, imenovano lice ima pravo na bruto platu i po prestanku funkcije u trajanju do šest mjeseci. Bruto plata narodnog poslanika u stalnom radnom odnosu, s porezima i doprinosima, iznosi 4.910,40 KM”, rekli su za “Nezavisne novine” iz NS RS.

    Osim pomenutih, još 20-ak poslanika bivšeg saziva ima ovu mogućnost, ali treba napomenuti da to ne znači da će je svi oni i iskoristiti.

    “Budući da radna tijela 11. saziva još nisu formirana, pa tako ni Administrativna komisija koja donosi odluku, zahtjevi narodnih poslanika o ostvarenju ovog zakonskog prava tek su počeli da stižu”, kazali su iz NS RS.

    Poslanici na svim nivoima (RS, FBiH, BiH) imaju pravo na “bijeli hljeb”. Ali, istu privilegiju mogu iskoristiti i predsjednici, premijeri, ministri, savjetnici ili drugi koji su izabrani. Ovaj benefit može se zatražiti čak i ako je funkcioner svega jedan dan proveo u mandatu, kao i oni koji su smijenjeni sa svojih pozicija.

    Iako je do sada više puta traženo da se ovo pravo u potpunosti ukine, jer je, kako tvrde predlagači, nepravedno prema građanima koji su nezaposleni i nemaju nikakva primanja, to nije i zaživjelo u Republici Srpskoj, te i većem dijelu BiH.

    Jedan od onih koji se trudio da “bijeli hljeb” postane prošlost je i Milan Petković, potpredsjednik Ujedinjene Srpske i poslanik u Predstavničkom domu PS BiH, koji za “Nezavisne” kaže da radnici u drugim djelatnostima nemaju ovakva prava.

    “Niko nema pravo na šest mjeseci takvog rada. Takođe, radnicima kojima istekne ugovor o radu na određeno vrijeme prestaju sva prava iz radnog odnosa. Smatrao sam da i političari imaju jednu vrstu ugovora na određeno vrijeme”, kaže Petković, koji je ipak uvjeren da bi se ovdje nešto moglo promijeniti čak i u ovom sazivu.

    “Mislim da je sazrela svijest političara i mojih kolega da se to pravo ukine. Mislim da bi idealno bilo u prvoj godini mandata da se krene u priču, posebno jer to nije ni izborna godina, da bi svi znali da neće više imati pravo na to. Jedno rješenje, koje sam takođe predlagao, jeste da ta naknada traje najduže mjesec dana, jer to je dovoljno da oni koji očekuju mandat ili posao na drugoj poziciji povežu radni staž”, istakao je Petković.

    Dok političari zadovoljno trljaju ruke zbog benefita, zaposleni u BiH koji ostanu bez posla, da bi ostvarili pravo na jednogodišnju novčanu pomoć od države, moraju da imaju najmanje 15 godina radnog staža. Oni koji godinama prate ovu problematiku ističu da bi političari morali da se solidarišu s građanima i da usklade svoja primanja, kao i privilegije poput “bijelog hljeba”, sa stanjem u državi.

    “Prilikom rasporeda budžeta trebalo bi da imaju isti pristup i ka drugim kategorijama stanovništva. Generalno, u izazovnim vremenima treba da se odnose prema javnom budžetu kao dobri domaćini i novac troše efikasno i ekonomično, uz određene uštede. Tu treba da počnu s privilegijama”, kaže za “Nezavisne” Ana Lučić iz Centara civilnih inicijativa (CCI).

    Ono što je činjenica, trenutno u BiH nije ograničeno koliko puta jedna osoba može koristiti ovo pravo. Treba istaći i da su do sada tri kantona u FBiH ukinula ovo pravo, a to su Tuzlanski, Unsko-sanski i Kanton Sarajevo.

  • Pakleni plan Vladimira Putina za Bjelorusiju

    Pakleni plan Vladimira Putina za Bjelorusiju

    Zapadni mediji tvrde da Vladimir Putin namjerava da ukloni predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka.

    Kako mediji navode, Putinov cilj je jasan, a to je pripajanje Bjelorusije Rusiji. Prema Bildu, ruska vojna obaveštajna služba bi navodno mogla “narednih dana da pokuša da sprovede scenario koji uključuje ili pokušaj atentata na bjeloruskog predsjednika ili njegovu imitaciju”.

  • Moskva očekuje napad?

    Moskva očekuje napad?

    Znakovi sa uputstvom za skloništa pojavili su se na ulicama ruskih gradova u blizini granice sa Ukrajinom, ali i na udaljenijim lokacijama.

    “Biće postavljeno oko 700 znakova do početka decembra u gradu Belgorod blizu ukrajinske granice”, rekao je gradonačelnik Valentin Demidov.Postavljanje znakova koji ukazuju na skloništa označava “drugu fazu” u pripremama civilne odbrane, kaže Demidov.

    “U prvoj fazi smo pregledali sve lokacije koje mogu da obavljaju ovu funkciju i pokrenuli proceduru za odobravanje pristupa i praćenje stanja skloništa”, rekao je Demidov.

    Stanovnici su takođe počeli da primećuju znakove za skloništa u Rostovu na Donu, oko 150 kilometara istočno od lučkog grada Mariupolja koji je sada pod ruskom kontrolom.

    Šef ruskog Saveta za bezbednost je naredio u aprilu kompletan popis skloništa u regionima blizu ukrajinske granice.

    Ruski predsednik Vladimir Putin je pre dve nedelje sazvao prvi sastanak Saveta bezbednosti od početka invazije na kojem se razgovaralo o pripremama civilne odbrane.

    Vlasti u ruskim pograničnim regionima, uključujući Belgorod, tvrde da su dronovi, rakete i artiljerija vršili napade na njihovo tlo od samog početka Specijalne operacije u Ukrajini.

    Čak i u jugozapadnom Sibiru, daleko od ukrajinske granice, opštinski radnici su u Novokuznjecku postavili 3.000 znakova za skloništa.

    Procenjuje se da će oko 16.500 skloništa širom Rusije biti u potpunosti pripremljeno za korišćenje. Mediji napominju da su mnoge lokacije skloništa poverljive i nisu dostupne javnosti.

  • Kuleba: Mnoge države tajno šalju oružje Ukrajini

    Kuleba: Mnoge države tajno šalju oružje Ukrajini

    Odrežene države tajno dostavljaju oružje Ukrajini, uprkos javnim istupima da to ne nameravaju da učine, izjavio ukrajinski ministar spoljnih poslova.

    Naime, Dmitrij Kuleba izjavio je u petak za francuski list “Le Parizijen” da te države Ukrajini oružje dostavljaju u tajnosti, preko posrednika.“Većina tih zemalja kaže da oni ništa ne dostavljaju, ali u stvari, sve se odigrava iza zavese”, rekao je Kuleba, ali nije objasnio o kojim je to državama reč, preneo je Raša tudej.Njegov komentar zapravo je bio odgovor na pitanje da prokomentariše pisanje zapadnih medija da brojne zemlje koje javno šalju vojnu pomoć Ukrajini, sada imaju problema sa vojnim zalihama za sopstvene potrebe.

  • NATO na udaru Rusije

    NATO na udaru Rusije

    NATO je saučesnik u zločinima kijevskog režima, izjavila je portparol Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Ona je to kazala komentarišući izjavu generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga da NATO povećava proizvodnju opreme i municije sovjetskog tipa potrebne Ukrajini.Stoltenberg je ranije rekao da su članice alijanse povećale proizvodnju opreme i municije iz sovjetskog doba potrebne Ukrajini, koja koristi artiljeriju iz sovjetskog doba. Prema Stoltenbergovim rečima, to je postalo moguće jer je jedan broj zemalja NATO-a “zadržao proizvodne kapacitete”.

    “NATO je saučesnik u zločinima kijevskog režima”, napisala je Zaharova na svom Telegram kanalu, komentarišući Stoltenbergove reči.

    Poštovani čitaoci, na našem Telegram kanalu možete pratiti sve vesti o specijalnoj operaciji Oružanih snaga Ruske Federacije u Ukrajini, kao i o dešavanjima u Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici. Takođe, možete pogledati video snimke, karte i fotografije koje stalno pristižu.

  • “Ups, Pentagon se za***ao “

    “Ups, Pentagon se za***ao “

    Zbog isporuke ogromne količine vojne pomoći Ukrajini, SAD sada imaju velikih problema da ispoštuju ranije postignut dogovovr o pomoći Tajvanu.Kako piše “Vol strit džurnal”, zvanični Vašington do sada je potrošio više od 18,2 milijarde dolara kako vbi se osigurala vojna pomoć Ukrajini, uključujući i slanje artiljerije dugog dometa i raketnih sistema. Istovremeno, planirane isporuke Tajvanu takođe su porasle sa 14 na 18 milijardi dolara, od prošlog decembra.Tajvan je “narudžbenicu”, u okviru koje je i protiv-tenkovsko naoružanje, potpisao još 2015. godine, ali isporuka još uvek nije izvršena. Iako zvanični Tajpej, nije komentarisao kašnjenje u isporuci američkog oružja, tamošnji minister odbrane dao je naznačiti da će i dalje biti odlaganja zbog “međunarodne situacije”.U izjavi za “Vol strit džurnal” portparolka Pentagona Sabrina Sajndž je rekla da će SAD nastaviti da ulažzu napore kako bi se dogovoreni kapaciteti dostaqviuli Tajvanu, što je pre moguće, dok će se postarati I o tome da Ukrajina može sama da se odbrani.

  • Amerika štedi milijarde dolara slanjem oružja Ukrajini

    Amerika štedi milijarde dolara slanjem oružja Ukrajini

    Sjedinjene Američke Države štede milijarde dolara slanjem oružja i novca Ukrajini, izjavio je britanski ekonomista Timoti Eš.SAD su potrošile milijarde dolara pomoći Kijevu od početka ukrajinske krize. Pre izvesnog vremena Bela kuća je ponovo zatražila od Kongresa da odobri još 37,7 milijardi dolara za podršku Ukrajini. Čudno, na ovaj način Sjedinjene Države štede mnogo novca, prenosi Newsweek.Timoti Eš smatra da je potrošnja na Ukrajinu obična sitnica u poređenju sa onim što SAD dobijaju zauzvrat. Potrošnja za podršku Kijevu procenjuje se na samo 5,6 odsto ukupne potrošnje Sjedinjenih Država za odbranu, koja će 2022. godine iznositi 715 milijardi dolara.

    Ukrajinska kriza pružila je Vašingtonu odličnu priliku da oslabi jednog od svojih glavnih geopolitičkih rivala, Rusiju. Ako bi SAD odbile da podrže ukrajinsku državu, onda bi sa velikom verovatnoćom u budućnosti morale da se suoče sa jakom Ruskom Federacijom i tada bi američki gubici bili višestruko veći od trenutne potrošnje na Kijev.

    “Rusija je glavni protivnik Sjedinjenih Američkih Država, vrhunski rival koji ne zaostaje iza Kine. Sa stanovišta hladne geopolitike, ovaj sukob pruža SAD odličnu priliku da potkopaju i oslabe odbrambenu sposobnost Ruske Federacije u oblasti konvencionalnog naoružanja, bez upuštanja u borbu i praktično bez rizika po živote Amerikanaca”, rekao je britanski stručnjak za Newsweek.

    SAD se rukovode isključivo pragmatizmom, slanjem oružja i finansiranjem Ukrajine. Time pokušavaju da izmore Rusiju sa najmanjim gubicima za sebe. Timoti Eš je uveren da je to osnovni princip kojim se rukovode američki političari.

    Britanski ekonomista takođe smatra da će praćenje nove trke u naoružanju koju je Moskva “sada pokrenula sa Zapadom” sigurno završiti bankrotom ruske ekonomije.

    Rusija, čiji je BDP 1,8 milijardi dolara, nema šanse da održi korak sa potrošnjom na odbranu Zapada, čiji je ukupni BDP 40 milijardi dolara.

    “Vladimir Putin će morati da preusmeri potrošnju na odbranu, rizikujući društvene i političke nemire koji predstavljaju opasnost za njegov režim”, rekao je Eš.

    “Zamislite samo koliko će zapadna vojna pomoć biti isplativa ako na kraju rezultira promenom režima u Rusiji”, zaključuje britanski stručnjak.

  • Boing dao prijedlog, NATO oduševljen

    Boing dao prijedlog, NATO oduševljen

    Vojni inventari SAD i saveznika se smanjuju, a kako se rat produžava, Ukrajina se suočava sa sve većom potrebom za sofisticiranijim oružjem.Dok se Zapad bori da zadovolji ukrajinsku potražnju za dodatnim oružjem, Pentagon razmatra predlog kompanije Boing da se Ukrajini isporuče jeftine, male precizne bombe koje se postavljaju na rakete kojih ima u dovoljnom broju, što bi Kijevu omogućilo da dejstvuje i daleko iza ruskih linija, javlja Rojters.Sistem koji je predložila kompanija Boing, nazvan GLSDB, jedan je od desetak planova za proizvodnju nove municije za Ukrajinu i ostale američke istočnoevropske saveznike, potvrdili su britanskoj agenciji izvori iz vojne industrije.Prema dokumentu u koji je Rojters imao uvid, GLSDB bi mogao da bude isporučen već u proljeće 2023. godine.

  • Kličko: Kijev se sprema za sve

    Kličko: Kijev se sprema za sve

    Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko izjavio je da se glavni grad Ukrajine sprema za sve i da se razmatra i evakuacija stanovnika.Kličko je u intervjuu za RBC-Ukrajina zamolio svakog građanina Kijeva da uzme u obzir različite scenarije i bude spreman, pošto, kako je naveo, podaci vojske pokazuju da ruske snage planiraju da nastave napade na infrastrukturu Ukrajine.Kličko je rekao da bi bila velika greška ne pripremati se za različite scenarije, prenosi Unian.

    Istakao je da vlasti Kijeva čine sve da spreče potpuni prekid u snabdevanju strujom, ali da je važno shvatiti da se mora pripremati za sve.

    Kličko je napomenuo da već postoji plan delovanja, čak i za slučaj evakuacije.

    “Ne isključujem najgori scenario. Neće biti potpune evakuacije, možda delimične, ali se to ne može nazvati evakuacijom. To je privremeno preseljenje određenih kategorija ljudi u prigradska naselja, gde mogu da rade službe”, rekao je Kličko.

    Kličko je poručio građanima Kijeva da je neophodno da obezbede tehničku i pijaću vodu, hranu, toplu odeću, kao i da napune telefone i laptopove.

  • Cijene nafte na najnižem nivou od decembra 2021.

    Cijene nafte na najnižem nivou od decembra 2021.

    Cijene nafte su pale danas na najniži nivo od decembra 2021. zbog talasa nemira u Kini koji je pogodio apetit investitora prema rizčnoj imovini i pomutio izglede u vezi s potražnjom energije, pojačavši stres na ionako nestabilnom globalnom tržištu sirove nafte.

    Međunarodno refernta nafta Brent pala je za 2,53 dolara ili za 3,03 posto na dnevnom nivou, na 81,10 dolara za barel, na trgovanju do 11: 37 časova po našem vremenu, prema podacima sa portala oilprice.com koji prati kretanje cijena u realnom vremenu.

    Američka WTI nafta je potonula za 2,25 dolara ili za 2,95 procenata na 74,03 dolara po barelu.

    U Kini su tokom vikenda izbili masovni protesti zbog strogih antikovid mjera širom zemlje, uključujući demonstracije u Pekingu i Šangaju, što je podstaklo rasprodaju na tržištu nafte na početku ove nedjelje, izvještava “Blumberg”.

    Novo povlačenje cijena nafte dolazi nakon višenedjeljnog pada izazvanog znacima privrednog usporavanja Kine i odluke Evropske unije o ograničenju cijene ruske sirove nafte, koja će, kako se čini, imati minimalan uticaj na trgovinu.

    Špekulanti su značajno smanjili ulaganja u naftu, pri čemu su prošle nedjelje objavili šesto najveće smanjenje neto dugih pozicija za Brent naftu.

    U narednim danima će na tržištu vjerovatno biti prisutna veća volatilnost cijena u iščekivanju sastanka grupe OPEK+ o sljedećem nivou proizvodnje.

    Podaci sa kineske društvene mreže Baidu pokazuju da je saobraćaj u najvećim kineskim gradovima jutros naglo opao, pri čemu je u glavnom gradu Pekingu promet bio za 45 odsto manji nego prije godinu dana, dok je u Guangdžou bio manji za 35 odsto.

    Procjenjuje se da bi kineska potražnja za naftom u ovom kvartalu mogla u prosjeku da iznosi 15,11 miliona barela dnevno, što je manje u odnosu na 15,82 miliona barela dnevno godinu dana ranije, prema amneričkoj analitičkoj kompaniji Kepler.