Autor: INFO

  • “Nikome nećemo podnositi izveštaj”

    “Nikome nećemo podnositi izveštaj”

    Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan izjavio je da je ta zemlja odlučna u nameri da uništi Radničku partiju Kurdistana, “sve do poslednjeg teroriste”.”Teroristička organizacija, koja je pretrpela velike gubitke u operacijama koje je Turska provodila duž svojih južnih granica, pokazala je svoje prljavo lice prolivajući krv nevinih ljudi minobacačkim napadima na civilna naselja na našim granicama”, rekao je Erdogan.Nakon sednice vlade u Ankari, turski predsednik je istakao da se nastavljaju koraci za uspostavljanje bezbednostnog pojasa, dubokog 30 kilometara uz svoje granice.

    “Nije nam potrebno ničije odobrenje, dok poduzimamo korake koji se tiču bezbednosti naše domovine i našeg naroda i nikome nećemo podnositi izveštaje”, poručio je Erdogan.

    Turski predsednik je istakao da praznim pretnjama niko neće primorati Tursku na pozicije suprotne njenim vlastitim interesima na političkom, diplomatskom, ekonomskom i vojnom planu.

    “Niko ne treba biti uznemiren vojnim operacijama Turske, s ciljem proširenja bezbednosnog pojasa”, zaključio je Erdogan.

    Turska od 20. novembra sprovodi vazdušnu operaciju protiv sirijskog krila zabranjene Kurdistanske radničke partije na severu Sirije. Napadi su izvedeni na grad Kobani, kao i na sever Iraka.

  • Dogovor EU o ruskoj nafti propada?

    Dogovor EU o ruskoj nafti propada?

    Vlade Evropske unije nisu uspele da se dogovore o ograničenju cene ruske sirove nafte iz mora.

    Poljska je insistirala da ta granica mora biti niža od one koju su predložile države G7 kako bi se smanjila sposobnost Moskve da finansira napad na Ukrajinu, saopštile su diplomate.

    “Nema dogovora. Tekst zakona je usaglašen, ali Poljska još uvek ne može da pristane na cenu”, rekao je jedan diplomata, preneo je Rojters.

    Još nije određen novi datum za razgovore, rekle su diplomate, iako mehanizam ograničenja cena treba da stupi na snagu 5. decembra.

    Ukoliko do sledećeg ponedeljka ne bude dogovora o ideji o ograničenju cena G7, EU će primeniti oštrije mere dogovorene krajem maja – zabranu uvoza ruske sirove nafte od 5. decembra i naftnih derivata od 5. februara, navele su poljske diplomate.

    Mađarska i dve druge centralnoevropske države koje nemaju izlaz na more obezbedile su izuzeće.

    G7 je predložila ograničenje od 65-70 dolara po barelu, ali Poljska i neki drugi tvrde da to neće naškoditi Moskvi jer se ruskom naftom već trguje ispod tog raspona za 63,50 dolara.

  • “Ovo je pakao na zemlji. Klanica…”

    “Ovo je pakao na zemlji. Klanica…”

    Od kada je rat počeo, Ukrajina je proslavila niz nekoliko uspeha, ali grad Bahmut u Donbasu, je postao duboko destruktivan vrtlog za vojske obe zemlje.

    Hiljade ljudskih života i tone uništene opreme zaglavljene su u kaljuzi Bahmuta, dok Rusi mesecima očajnički pokušavaju da zauzmu grad, a Ukrajinci se svim silama bore da ga zadrže.Većina od 70.000 građana pobegla je, ostavljajući za sobom samo devastirane ulice koje neprestano odjekuju zvucima granatiranja. I danju i noću.

    Poslednja nedelja je bila posebno paklena, a sa dolaskom zime, najnoviji snimci koji stižu sa ovog fronta pokazuju neverovatne uslove u kojima se bore promrzli vojnici. Njihovi rovovi su puni blata, a dokle se okom ne vidi ništa osim kaljuge.

    Usled intenzivnog granatiranja stabla su takođe potpuno posečena.

    Svako ko je gledao veliki nemački film Edvarda Bergera “Na Zapadu ništa novo”, ove slike su ga potpuno vratile u Prvi svetski rat.

    Ledeni mraz hladnog jutra visi kao pokrov nad glavama vojnika dok potoci krvi teku oko njih, držeći ih sve zajedno u rovu na način koji malo ko od nas može zaista da razume. Na Tviteru se širi poređenje crno-belih fotografija Verdenske bitke iz Prvog svetskog rata i onih koje su podelili branioci kod Bahmuta snimljenih u novembru 2022.

    Osim moderne vojne uniforme Ukrajinaca, sve ostalo izgleda potpuno isto.

    Vojni analitičari opisuju bitku za Bahmut kao kombinaciju ratovanja ranog 20. veka i najnovije tehnologije. Dok trupe kopaju rovove iznad, posmatrači artiljerije sa obe strane koriste bespilotne letelice za bolje ciljanje i granatiranje.

    Ukrajinske snage optužuju Ruse da koriste fosfornu zapaljivu municiju i termobarične vakuum bombe. Izveštači Njujork tajmsa sa lica mesta opisuju kako u bolnicu u Bahmutu neprestano pristižu vozila hitne pomoći, oklopna vozila i putnički automobili koji bez prestanka dovoze ranjene ukrajinske vojnike.

    “Oni ne prestaju da vrište, jedan za drugim, i izvlače ranjenike ispred jedine vojne bolnice u gradu”, piše NYT.

    “Kroz glavna vrata bolnice prošao je vojnik, podržan od svojih drugova, lica potpuno unakaženog od zadobijenih povreda. Tamnozelena nosila koja su ga čekala bila su jedna od nekoliko još prekrivenih krvlju.”

    Do petka oko podneva lekari su prebrojali 50 ranjenih, od kojih su većina bili vojnici. Dan ranije je bilo još gore: kroz vrata bolnice prošlo je 240 ljudi, onih sa ranama od vatrenog oružja, gelerima i potresima mozga, navodi Njujork tajms.

    “Stalno dolaze u grupama, njih pet ili deset odjednom”, rekao je Parus, jedan od ukrajinskih medicinara u bolnici, dok je artiljerija tutnjala iznad njih i zveket mitraljeza odjekivao oko okolnih zgrada.

    Međutim, iako je broj ukrajinskih ranjenih i mrtvih visok, Rusi koji napadaju mnogo teže trpe.

    “Borbe karakteriše ogromno zanemarivanje sopstvenih trupa od strane Rusije”, objašnjava portparol Istočnog fronta Sergej Čerevatij za britanski The Telegraph, objašnjavajući kako ruski komandanti šalju ljude u smrt sa pesnicama i kapama kao na pokretnoj traci.

    “Bacaju ih kao topovsko meso da saznaju gde su naši vatreni položaji”, rekao je Čerevatiju.

    Julijus Terehov, portparol 58. samostalne motorizovane pešadijske brigade ukrajinske vojske u Bahmutu, rekao je da su borbe bile toliko intenzivne da su rovovi menjali vlasnika nekoliko puta za nedelju dana. Polja su ponegde bila puna mrtvih Rusa posle napada.

    “Za šest meseci koliko sam u Bahmutu, nikada nisam video da naša artiljerija radi ovako”, rekao je ukrajinski vojnik.

    Ukrajina je poslednjih dana poslala velika pojačanja u Bahmut, uključujući specijalne snage i manje obučene borce teritorijalne odbrane. Ukrajinske snage koje drže Bahmut sastavljene su od niza jedinica, uključujući 93. mehanizovanu brigadu i 58. motorizovanu pešadijsku brigadu, i iscrpljene su neprestanim napadima. Trupe iz drugih brigada stigle su da popune rupe u linijama i podrže formacije koje su posrnule nakon velikih gubitaka.

    Rusi, pak, stalno popunjavaju svoje redove plaćenicima zloglasne Vagnerove grupe, koji se bore uporedo sa separatističkim snagama i ruskim rezervistima. Intenzitet ruskih pokušaja da zarobi Bahmut zbunjuje vojne analitičare. Na drugim mestima duž fronta od 900 kilometara, Rusi uglavnom kopaju pre zime da bi sačuvali resurse, a ovde stalno napadaju. Tokom leta, nakon što su Putinove trupe zauzele susednu provinciju Lugansk, zauzimanje Bahmuta je izgledalo kao očekivani nastavak ruskog napredovanja ka osvajanju dva glavna centra Slavjanska i Kramatorska. Ali sada, nakon masovnih vojnih poraza i nestašice ljudi i municije, taj cilj izgleda maglovit, posebno nakon gubitka njihovih uporišta na severoistoku.

    Ruski gubici u toj oblasti procenjuju se na između 100 i 300 ljudi dnevno. Analitičari komentarišu da ruska vojska nastavlja da se nosi sa nerealnim političkim zahtevima da pokaže napredak. Bitke poput Bakhmuta troše snage koje bi se mogle koristiti na drugom mestu. Oni koriste ljude koje smatraju “potrošnom robom”, ali s obzirom na loš kvalitet raspoloživih snaga i sve manje zalihe artiljerijske municije, malo je verovatno da će biti uspešni.

  • Bliži se opkoljavanje Artjomovska

    Bliži se opkoljavanje Artjomovska

    Ofanziva u okolini Artjomovska ide uspešno, bliži se opkoljavanje grada, rekao je Denis Pušilin, vršilac dužnosti lidera DNR.

    On je istakao i da se borbe vode u centru Marinke.

    Sa druge strane, Vladimir Rogov, predsednik pokreta “Zajedno sa Rusijom” i član zaporoške administracije saopštio je da je preventivnim napadom na železničku infrastrukturu u Krivom Rogu, Dnjepropetrovska oblast, sprečeno prebacivanje ukrajinske tenkovske brigade na zaporoški deo fronta.

    “Preventivni napad je izveden na železničku infrastrukturu u Krivom Rogu, čime je sprečeno prebacivanje 17. tenkovske brigade Oružanih snaga Ukrajine u pravcu Zaporožja”, rekao je on.

    Prema njegovim rečima, kijevske vlasti su planirale da prebace u Zaporošku oblast „veliku količinu vojne tehnike i pojačanje za organizovanje ofanzivnih operacija“.

  • Građani i policajci spasili ženu u Doboju

    Građani i policajci spasili ženu u Doboju

    Policijski službenici Policijske stanice Doboj 1 i Policijske stanice za bezbjednost saobraćaja Doboj zajedno sa građanima D.S. i B.K, oba iz Doboja, spriječili su 34-godišnju ženu iz Gračanice da izvrši samoubistvo skokom sa mosta tzv. “Japanac” u rijeku Bosnu.
    “Policijskoj stanici Doboj 1, 28.11.2022. godine, oko 16,20 časova, prijavljeno je da je u Doboju sa mosta tzv. ‘Japanac’ nepoznata ženska osoba skočila u rijeku Bosnu. Odmah po prijavi su postupili policijski službenici Policijske stanice Doboj 1 i Policijske stanice za bezbjednost saobraćaja Doboj koji su zajedno sa građanima uočili nepoznatu žensku osobu te istu bezbjedno izvukli iz vode”, saopšteno je iz Policijske uprave Doboj.

    S obzirom da je ista bila promrzla i odavala znakove duševne poremećnosti, prevezena je vozilom Službe hitne pomoći Doma zdravlja Doboj u dobojsku bolnicu “Sveti apostol Luka”, gdje je zadržana na liječenju.

    Na lice mjesta osim policijskih službenika i Službe hitne pomoći bili su upućeni i pripadnici Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Doboj.

  • “Sjeverni tok jedan” ostaje zatvoren do prvog aprila

    “Sjeverni tok jedan” ostaje zatvoren do prvog aprila

    Operator gasovoda “Sjeverni tok jedan” saopštio je danas da će ova energetska linija između Rusije i Njemačke ostati zatvorena do 1. aprila sljedeće godine.
    “Sjeverni tok 1” je zatvoren radi popravki 31. avgusta i nakon toga više nije proradio. Kasnije je oštećen u eksplozijama u septembru.

    Protok gasa preko “Sjevernog toka jedan” do konektorskih tačaka u NJemačkoj i dalje je na nuli, pokazuju podaci od operatora, kompanije “Sjeverni tok AG”.

  • Vilić: Nije zaprimljena naredba za raspisivanje potjernice za Mahmuljinom

    Vilić: Nije zaprimljena naredba za raspisivanje potjernice za Mahmuljinom

    Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH još nije zvanično dobila naredbu Suda BiH da za ratnim zločincem Sakibom Mahmuljinom bude raspisana međunarodna potjernica, potvrdio je Srni direktor Direkcije Mirsad Vilić.

    Vilić je rekao da danas do kraja radnog vremena naredba Suda BiH nije primljena.

    Iz Suda BiH Srni je potvrđeno da je ova pravosudna institucija danas izdala naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice za Mahmuljinom, koji je u aprilu osuđen na osam godina zatvora zbog zločina nad zarobljenim srpskim civilima, sanitetskim osobljem i vojnicima na području Ozrena i Vozuće 1995. godine.

    Umjesto u zatvor, Mahmuljin je napustio BiH i otišao u Tursku.

    On je Sudu BiH trebao da pristupi 23. novembra kako bi preuzeo uputni akt za stupanje na izdržavanje izrečene kazne zatvora.

  • Svjetski mediji traže prekid gonjenja Asanža

    Svjetski mediji traže prekid gonjenja Asanža

    SAD trebaju da prekinu krivično gonjenje osnivača “Vikiliksa” Džulijana Asanža, objavili su danas vodeći mediji u SAD i Evropi koji su sarađivali sa njim, pozivajući se na pravno na slobodu štampe.
    “Ova optužnica postavlja opasan presedan i prijeti da ugrozi američki Prvi amandman i slobodu štampe”, objavili su u otvorenom pismu urednici “Gardijana”, “Njujork tajmsa”, “Monda”, “Špigla” i “Paisa”.

    Američke vlasti terete Asanža u 18 tačaka optužnice za špijunažu povodom objavljivanja povjerljivih depeša američke vojske i diplomatije.

    Asanžove pristalice tvrde da je on heroj pokreta protiv establišmenta i da je pretvoren u žrtvu zbog pogrešnih poteza SAD, uključujući ratove u Avganistanu i Iraku.

    Danas se navršava 12 godina od kada su ovi mediji, u saradnji sa “Vikiliksom”, objavili dijelove preko 250.000 dokumenata do kojih je došao Asanž.

    Materijal je dostavio Asanžu američki vojnik Čelsi Mening, a sadržaji su otkrili interni način rada američke diplomatije u svijetu.

    Dokumenti su ukazali na “korupciju, diplomatske skandale i špijunske afere na međunarodnom nivou”, navodi se u pismu urednika.

  • Tramp ne želi da se vrati na Tviter

    Tramp ne želi da se vrati na Tviter

    Prošlo je nekoliko dana od kada je Ilon Mask vratio nalog Donaldu Trampu, a bivši američki predsjednik do ovog trenutka nije objavio ni jedan tweet.
    U intervjuima, on je naveo da ne želi više da koristi Tviter, kao i da će svoju sljedeću predsjedničku kampanju promovisati na svojoj društvenoj mreži, Truth Social.

    Tramp tvrdi da je Twitter zapao u velike probleme i da smatra da će obezbijediti bolje angažovanje korisnika na Truth Social-u.

    Između ostalog, u cilju promocije svoje društvene mreže, on će sve izjave objavljivati prvo na njoj, sa ekskluzivitetom u trajanju od čest časova, a tek onda će biti dozvoljeno da se one prenose i objave na drugim mjestima.

    Da se podsjetimo, Trampov nalog je ugašen 2021. godine, nakon što je Twitter odlučio da dva njegova tweet-a mogu da podstaknu nasilje i da ponove situaciju kada je napadnut Kapitol, 6. januara 2021. godine.

    Mask je obnovio Trampov nalog nakon što su objavljeni rezultati glasanja u kome je učestvovalo više od 15 miliona korisnika Twitter-a. Od toga je 52 procenta glasalo za vraćanje naloga bivšem predsjedniku. Pomenuta dva tweet-a su prva koje će korisnici vidjeti svi koji posete obnovljen Trumpov Twitter profil. Oni će ostati na vrhu njegovog feed-a sve dok on ne objavi neki drugi tweet ili dok ih sam ne obriše, prenosi ArsTechnica.

  • Evo koliko su građani Srpske potrošili na „Crni petak“

    Evo koliko su građani Srpske potrošili na „Crni petak“

    Građani su na ovogodišnji “Crni petak” u radnjama u Srpskoj potrošili ukupno 26,14 milion KM, što je prilično manje nego na isti dan prošle godine.

    Prema podacima Poreske uprave RS, 26. 11. lani, ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa u maloprodaji u Republici Srpskoj iznosio je 30.190.071 KM.

    – Ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa u maloprodaji u Republici Srpskoj 27. novembra 2020. godine iznosio je 11.846.523, a 29. novembra 2019. godine 35.398.078 KM – rekli su za Srpskainfo u ovoj upravi.

    Kad uporedimo promet tokom ovogodišnjeg i prošlogodišnjeg „Crnog petka“, jasno je da građani ove godine nisu bogzna kako kupovali.

    To dodatno potvrđuje i činjenica da su poskupljenja u 2022. daleko izraženija nego lane, što znači da smo sada za manje proizvoda morali da izdvojimo više para nego poslednjeg petka prošle godine, što takođe znači da smo manje stvari pazarili.

    Jedan od razloga je, svakako, i činjenica da u većini radnji popusti nisu bili vrijedni pažnje.

    – Kod nas nije riječ o rasprodajama, nego o redovnim sniženjima. Rijetko koja radnja je imala identičan popust na sve proizvode od, na primjer, 20-30 odsto. Neke radnje su davale popuste na kupljena dva artikla, a u nekima je bilo sniženje samo na označene proizvode. Zanimljivo je da je samo jedna radnja dječje garderobe ponudila sniženja. Popusti od 10 odsto su zaista smiješni i malo koga će motivisati da nešto kupi. Posebno na “Crni petak”, kad se nadamo da ćemo neke artikle moći kupiti po povoljnijim cijenama što se, međutim, kod nas nikad ne dešava. Kod nas nema ni “s” od pravih sniženja – kaže jedna Banjalučanka.

    S druge strane, „Black Friday“ na zapadu je dan kada trgovci rasprodaju zalihe, te daju sniženja od 70 odsto i više.