Autor: INFO

  • Stevandić na konsultacijama sa Viškovićem

    Stevandić na konsultacijama sa Viškovićem

    U nastavku konsultacija sa političkim partijama, mandatar za sastav nove vlade Republike Srpske Radovan Višković razgovarao je danas a delegacijom Ujedinjene Srpske, na čelu sa predsjednikom Nenadom Stevandićem.

    Kako je saopšteno iz Vlade, Višković je naglasio da će ključni zadatak nove vlade biti očuvanje fiskalne i političke stabilnosti Republike Srpske, ističući da se suočavamo sa složenom geopolitičkom situacijom koja se neminovno odražava na gotovo sve segmente života u Republici Srpskoj.

    – Predstavljajući programska opredjeljenja nove vlade, mandatar Višković podvukao je da od svih političkih partija očekuje da predlože kvalitetna kadrovska rješenja koja će moći da se nose sa izazovima koji nas očekuju u narednom periodu, ističući da složena vremena u kojim djelujemo traže kvalitetne i stručne kadrove sposobne da iniciraju i provode politiku buduće vlade. Takođe, mandatar Višković ukazao je da od članova buduće vlade očekuje maksimalan angažman, te proaktivno djelovanje s ciljem daljeg razvoja Republike Srpske – navode u saopštenju.

    Predsjednik Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandić, rekao je poslije konsultacija da nije bilo riječi o personalnim rješenjima, ali da je US najvažnije dogovoriti funkcionisanje Vlade.

    Stevandić je rekao novinarima u Banjaluci da u naredne četiri godine prioritet treban da bude koaliciono djelovanje i efikasna nova Vlada Republike Srpske.

    – Ranije smo se dogovorili za jedno ministarstvo i ne želim stvarati neke medijske slike o tome. Najvažnije je dogovoriti funkcionisanje Vlade, koja ne postoji samo zbog partija, nego i građana koji će biti u socijalnoj potrebi, radi ograničenja cijena životnih namirnica i svih populacija kojima treba socijalna i zdravstvena zaštita i njega – izjavio je Stevandić, prenosi Srna.

    Prema njegovim riječima, u otežanim uslovima nadolazeće energetske i prehrambene krize, koja će imati politički karakter, neophodno je tražiti neku vrstu „bajpasa“ između Savjeta ministara i Vlade Republike Srpske, kako bi se spriječile blokade iz Sarajeva.

    Stevandić je napomenuo da Ujedinjena Srpska u proteklom mandatu, kako je rekao, nije napravila nikakvu štetu ni u jednom ministarstvu, niti preduzeću, kao i da na ovaj način želi da nastavi da funkcioniše u budućoj vladi Republike Srpske.

    Pripremili smo izvještaj od preduzeća i Ministarstva prosvjete i kulture koje nije imalo štrajk, povećalo je šest puta plate i dobilo tri pozitivna revizorska izvještaja. Takođe, Zavod za udžbenike poslovao je 31 odsto bolje nego u prethodnom periodu, „Pošte Srpske“ imale su 12 miliona KM veći bilans nego u prethodnom mandatnom periodu – rekao je Stevandić.

    Stevandić je naveo i da je Institut za javno zdravstvo Republike Srpske povećao dobit za 10 miliona KM i to je jedina zdravstvena ustanova koja, kako kaže, pored svih afera, nema kredite i opterećenja.

  • Sud što hitnije da krene sa izvođenjem svjedoka protiv Ganića

    Sud što hitnije da krene sa izvođenjem svjedoka protiv Ganića

    Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić izjavio je da Sud BiH treba što hitnije da krene sa izvođenjem svjedoka u vezi sa optužnicom protiv Ejupa Ganića i ostalih za zločin nad vojnicima ЈNA u Dobrovoljačkoj.

    • Odugovlačenje ovog procesa postaje problematično i može na kraju da utiče da se ovaj proces značajno usporava i da biološki nestane određeni broj svjedoka – rekao je Kojić za Srnu.

    Komentarišući odluku Tužilaštva BiH da podigne optužnicu protiv nekadašnjeg komandanta vojne policije takozvane Armije BiH Kerima Lučarevića /64/, koja ga tereti za ratne zločine protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 2. i 3. maja 1992. godine, Kojić je rekao da je važno da Sud BiH potvrdi ovu optužnicu i da se što prije uđe u sudski proces.

    Lučarević je jedan od optuženih u predmetu koji Sud BiH vodi protiv Ganića i ostalih za zločin nad vojnicima ЈNA u Dobrovoljačkoj ulici.

  • Nema preminulih, još 17 novozaraženih u Srpskoj

    Nema preminulih, još 17 novozaraženih u Srpskoj

    U posljednja 24 časa u Republici Srpskoj nije bilo smrtnih slučajeva od posljedica korone, dok je virus potvrđen kod 17 osoba.

    Radi se o sedam muškaraca i 10 žena, od kojih je šest mlađe, tri srednje i osam starije životne dobi.

    Prema mjestu prebivališta, po pet osoba je iz Banjaluke i Bijeljine, dvije iz Doboja i po jedna iz Laktaša, Mrkonjić Grada, Petrova, Srpca i Čelinca.

    Do sada je u Republici Srpskoj potvrđen 120.071 slučaj virusa korona, a preminule su ukupno 6.582 osobe kod kojih je potvrđen test na virus korona. Testirano je ukupno 447.945 osoba.

    Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 86, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 68, a u ostalim bolnicama 18. Na respiratoru su dvije osobe, u UKC Srpske.

  • Naređeno raspisivanje međunarodne potjernice za Mahmuljinom

    Naređeno raspisivanje međunarodne potjernice za Mahmuljinom

    Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH dobila je naredbu Suda BiH da za ratnim zločincem Sakibom Mahmuljinom bude raspisana međunarodna potjernica, saznaje Srna iz izvora bliskih Direkciji.

    Međunarodna potjernica će, nakon što bude unijeta u sistem, biti dostupna svim zemljama članicama Interpola.

    Sud BiH juče je izdao naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice za Mahmuljinom, koji je u aprilu osuđen na osam godina zatvora zbog zločina nad zarobljenim srpskim civilima, sanitetskim osobljem i vojnicima na području Ozrena i Vozuće 1995. godine.

    Umjesto u zatvor, Mahmuljin je napustio BiH i otišao u Tursku.

    On je Sudu BiH trebao da pristupi 23. novembra kako bi preuzeo uputni akt za stupanje na izdržavanje izrečene kazne zatvora.

  • Stevandić o dostavljanju ovjerene kandidatske liste za Vijeće naroda

    Stevandić o dostavljanju ovjerene kandidatske liste za Vijeće naroda

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je danas u Banjaluci da je Centralna izborna komisija BiH (CIK) prekršila sopstvena uputstva, jer u predviđenom roku parlamentu Srpske nije dostavila ovjerene kandidatske liste za Vijeće naroda.

    Nadam se da će ovjerene liste danas biti dostavljene i da CIK namjerno ne opstruiše rad Narodne skupštine Republike Srpske – rekao je novinarima Stevandić.

    On je istakao da su sada na velikom ispitu članovi CIK-a BiH.

    Stevandić, koji je i lider Ujedinjene Srpske, kaže da ova politička partija ima kandidatsku listu za Vijeće narodna Republike Srpske koju predvodi Marinko Dragišić.

    Zbog toga što CIK nije dostavio ovjerene kandidatske liste za Vijeće naroda Republike Srpske, skupštinski Kolegijum juče je prvu posebnu sjednicu Narodne skupštine Srpske odgodio za četvrtak, 1. decembar.

    Na predloženom dnevnom redu prve posebne sjednice je, između ostalog, izbor delegata u Vijeće naroda Republike Srpske.

  • Cvijanović: Vlada Srpske će biti formirana u narednih 10 dana

    Cvijanović: Vlada Srpske će biti formirana u narednih 10 dana

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je danas da će u Republici Srpskoj vlada biti konstituisana u narednih deset dana.

    Cvijanovićeva je na konferenciji za novinare, nakon sastanka sa komesarom EU za susjedske odnose i proširenje Oliverom Varheljijem, rekla da je na sastanku izražena i nada da će taj proces biti završen i u Federaciji BiH (FBiH) i na nivou BiH.

    “Obavijestili smo komesara da smo počeli sa konstituisanjem vlasti na različitim nivoima. Počeli su razgovori na tu temu. Nadam se da ćemo u narednoj godini baviti se životnim stvarima i razlozima zbog kojih je bitno da obavljamo svoje funkcije”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je navela da je prilikom obavljanja funkcija bitno voditi računa o potrebama građana.

  • Japan povećava budžet za odbranu u jeku tenzija sa Kinom i Severnom Korejom

    Japan povećava budžet za odbranu u jeku tenzija sa Kinom i Severnom Korejom

    Japanski premijer Fumio Kišida zatražio je sinoć od svoje vlade da pripremi povećanje budžeta za odbranu na visini od dva odsto BDP-a do 2027. godine, znatno iznad cifre od jedan odsto na koju se zemlja ograničavala do sada.

    Japan tu odluku donosi u vrijeme kada nastoji da ojača strategiju odbrane i sigurnosti da se suprotstavi rastućim prijetnjama koje prema zemlji predstavljaju Kina i Sjeverna Koreja, kao i na osnovu nove svjetske geopolitičke situacije posle ruskog osvajanja Ukrajine.

    Japansko ministarstvo odbrane je u augustu zatražilo novi rekordni godišnji budžet od 5.590 milijardi jena (39 milijardi eura) za 2023/2024 fiskalnu godinu koja počinje u aprilu, što je povećanje od dva odsto u odnosu na prvobitni budžet za tekuću godinu.

    Konačni iznos će vjerovatno biti viši kao i za ovu fiskalnu godinu koji je na kraju prešao 6.000 milijardi jena posle uključenja dodatnih zahtjeva.

    “Preduzećemo budžetske mjere da povećamo potrošnju u oblasti odbrane na dva odsto BDP do 2027”, rekao je novinarima ministar odbrane Jasukazu Hamada nakon sastanka sa premijerom Kišidom.

    To pitanje je sporno u Japanu iz više razloga, između ostalog pacifistički poslijeratni ustav zemlje ograničava vojne kapcitete Snaga samoodbrane, japanske vojske.

    Prema lokalnim medijima jedan od ciljeva dodatne potrošnje biće obezbjeđenje kapaciteta za “kontra napad” oružjem koje može da cilja neprijateljske poligone za lansiranje raketa, koje će i dalje Tokio opisivati kao defanzivne.

    Prema anketi koju je sprovela novinska agencija Kijodo više od 60 odsto Japanaca povoljno bi gledalo na obezbjeđivanje kapaciteta za kontra napad.

    Drugo sporno pitanje vezano je za finansiranje dodatnih vojnih troškova, pošto je povećanje poreza nepopularno, uključujući i unutar Liberalnodemokratske partije premijera Kišide. Njegova vlada već se suočava sa visokim troškovima vezanim za starenje stanovništva, pandemiju i rat u Ukrajini.

    Prema Kijodu trećina Japanaca podržava redukcije u drugim budžetskim sektorima da se finansira povećanje troškova za odbranu.

  • Evropske zemlje povećale uvoz ruskog gasa

    Evropske zemlje povećale uvoz ruskog gasa

    Evropske zemlje su povećale uvoz ruskog tečnog prirodnog gasa od januara do oktobra za 42 odsto u poređenju sa istim periodom lani, piše britanski list “Fajnenšel tajms”.
    Iz Rusije je za deset mjeseci ove godine isporučeno rekordnih 17,8 milijardi metara kubnih tečnog prirodnog gasa. Glavni kupci su bili Belgija, Španija, Holandija i Francuska.

    Od ukupno uvezenog “plavog goriva” morskim putem u evropske zemlje za taj period ruski gas čini 16 odsto.

    Sa druge strane, u Evropu je od početka godine gasovodima isporučeno 62,1 milijardi kubnih metara ruskog gasa, što govori da Stari svijet nije u potpunosti spreman da se odrekne gasa iz Rusije, piše u tekstu.

    Prema mišljenju eksperta iz Centra za globalnu energetsku politiku sa Kolumbijskog univerziteta u NJujorku En-Sofi Korbo, Rusija bi jednog dana mogla da prekine sa isporukama gasa u Evropu. U tom slučaju, navodi Korbo, Evropljani bi bili primorani da kupuju gas na “još skupljem spot tržištu”.

    Ona vjeruje da bi Rusija mogla da rasporedi svoje tankere sa tečnim prirodnim gasom u zemljama poput Bangladeša i Pakistana i prodavati gas po nižim cijenama kako bi stekla “političku prednost” i “izvršila pritisak na Evropljane”.

    Britanski list podsjeća da je 2021. godine Evropa ukupno uvezla 155 milijardi kubika ruskog prirodnog gasa, uključujući tečni prirodni gas.

    Ekspert Georg Zakman smatra da EU ne bi trebalo da odustane od ruskog tečnog prirodnog gasa, ali da bi trebalo da razvije mehanizam da bi se zaštitila u slučaju da “Rusija počne selektivno da šalje gas pojedinačnim kupcima u Evropi kako bi stekla političke poene i narušila evropsko jedinstvo”, prenosi “Sputnjik”.

  • Besplatna testiranja na virus HIV-a i pregledi jetre

    Besplatna testiranja na virus HIV-a i pregledi jetre

    Povodom Dana borbe protiv HIV/AIDS-a Klinika za infektivne bolesti Univerzitetsko-kliničkog centra Republike Srpske će 1. decembra 2022. godine organizovati besplatno, dobrovoljno i anonimno testiranje za sve zainteresovane građane na virus HIV-a, saopšteno je iz ove zdravstvene ustanove.
    Testiranje će se vršiti brzim, rapid testovima, navodi se u saopštenju.

    Svi zainteresovani građani na testiranje mogu doći u Savjetovalište Klinike za infektivne bolesti – u prizemlju, ambulanta broj 3, ulaz s parkinga od 07.00 do 19.00 časova.

    Pored toga zaposleni u Klinici za infektivne bolesti će 30. novembra 2022.godine od 08.00 do 13.00 časova organizovati besplatne preglede jetre transietnom elastografijom/FibroScan.

    FibroScan na potpuno bezbolan način tokom petominutnog pregleda mjeri elastičnost i utvrđuje stepen oštećenja jetre. Ovim ultrazvučnim pregledom se dobije nalaz koji odgovara pretrazi biopsije jetre, navodi se u saopštenju. Pacijenti se mogu naručiti na broj telefona 051/343-013.

    Prvi decembar je Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a i obilježava se svake godine sa ciljem podizanja svijesti o pandemiji AIDS-a, uzrokovanoj širenjem HIV infekcije.

    “Obilježavanje ovog dana predstavlja priliku za ljude širom svijeta da se ujedine u borbi protiv HIV infekcije, da pokažu podršku osobama koje žive s HIV infekcijom, i da se prisjete onih koji su preminuli od posljedica bolesti. U ovoj godini uvedena su dva nova antivirusna lijeka za liječenje oboljelih od HIV infekcije, a intenzivni pregovori sa Fondom zdravstvenog osiguranja Republike Srpske su u vezi uvođenja još jednog savremenog novog lijeka”, ističu iz UKC-a Srpske.

    Iz UKC-a Srpske preciziraju da je od 1. decembra 2021. godine do danas registrovano 26 novih pacijenata, od čega je 22 uključeno na terapiju.

  • Šta su Amerikanci tražili od zemalja članica NATO-a

    Šta su Amerikanci tražili od zemalja članica NATO-a

    “Fajnenšel tajms” piše da bi sastanci ministara zemalja članica NATO-a, koji počinju danas, mogli da donesu novu dimenziju globalnih geopolitičkih odnosa.

    Taj zaključak američki list izvodi iz činjenice da će visoki zvaničnici SAD insistirati na zauzimanju puno čvršće politike prema Kini.

    FT piše i da su zadnjih nekoliko sedmica predstavnici Vašingtona lobirali kod drugih evropskih članica NATO saveza za zaoštravanje retorike prema Kini, kao i na konkretne akcije obuzdavanja kineskih vlasti. Suprotstavljanje Kini američki je predsednik Džo Bajden ranije postavio kao glavni cilj svoje spoljne politike, ali se Americi silom prilika fokus prebacio na rat u Ukrajini.

    To što sada SAD insistiraju na stavljanje konfrontacije s Kinom u agendu NATO saveza dolazi u ekstremno osjetljivom trenutku za kineske vlasti jer traju masovni protesti protiv politike zaključavanja , ali i Komunističke partije, kao i predsednika Sija. Otvara se pitanje i kakva bi mogla biti reakcija Kine u slučaju drastičnog zaoštravanja politike NATO-a.

    Kako piše Gojko Drljača, autor brojnih tekjstova u Jutarnjem listu, pre invazije na Ukrajinu, koketiranje s primanjem Ukrajine u članstvo NATO saveza činilo se kao logični korak, ali je danas verovatnije da bi veći deo članica odustao od te ideje, ako bi taj potez zaustavio ruski napad.

    Zato se postavlja pitanje da li je dizanje pritiska na Kinu, na kojem insistiraju Sjedinjene Države, korak prema vraćanju neke vrste hladnoratovskih odnosa u globalnu međunarodnu politiku, kad su političke tenzije ionako ekstremne?

    Prema pisanju FT-a, visoki zvaničnici SAD ističu pred sastanak u Bukureštu kako se NATO još letos dogovorio oko novog “strateškog koncepta” kako bi “adresirali sistemske izazove” koje postavlja Kina.

    Amerika nudi evropskim saveznicima u NATO-u da na sastanku u Bukureštu dogovore “jačanje naše otpornosti prema izazovima koje postavlja Narodna Republika Kina”.

    Koordiniranje NATO članica protiv Kine, tvrdi FT, visoko je na listi prioriteta Sjedinjenih Država. Ambasadorka SAD-a pri NATO savezu, Džulijen Smith, tvrdila je da NATO mora da počne da odgovara kineskim izazovima na konkretne načine.

    Ministri bi na sastanku u Bukureštu trebalo da rasprave novi izveštaj o Kini pa bi ta zemlja trebalo po prvi put da se jasno identifikuje kao izazov u pitanjima “interesa, sigurnosti i vrednosti”.

    Taj izveštaj navodno obrađuje pitanja kineskog vojnog razvoja, napora da utiče na članice NATO saveza I treće zemlje, a obrađuje i kinesko-ruske odnose.

    Uporedo s težnjama SAD, u EU se procenjuje u kojoj meri bi unija smela da zaoštri ekonomske odnose s Kinom. Većina članica EU, a posebno Nemačka i Francuska, ne vide se na istoj liniji prema Kini kao i Sjedinjene Države.